(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 30. rujna 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika („hladnovaljani plosnati proizvodi od nehrđajućeg čelika” ili „proizvod iz ispitnog postupka”) podrijetlom iz Indije i Indonezije („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj pritužbe”) 17. kolovoza 2020. uložila pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu iz predmetnih zemalja i o posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dovoljno opravdanje za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Na temelju zahtjeva podnositelja pritužbe potkrijepljenog potrebnim dokazima Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/370 (3), na temelju članka 14. stavka 5. osnovne uredbe, uvela obvezu evidentiranja predmetnog proizvoda.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, proizvođače izvoznike koji su joj poznati u predmetnim zemljama i nadležna tijela predmetnih zemalja te poznate uvoznike i korisnike u Uniji o pokretanju ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Komisija je održala saslušanje s podnositeljem pritužbe, jednim proizvođačem izvoznikom i jednim korisnikom u Uniji. Komisija je primila primjedbe koji su opisane u odjeljcima 2.3., 5.2. i 7.2.

(6)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odlučila odabirom uzorka na razumnu mjeru ograničiti broj proizvođača iz Unije koji će biti predmet ispitnog postupka i da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je privremeni uzorak odabrala na temelju obujma proizvodnje i obujma prodaje u Uniji koji su prijavili proizvođači iz Unije u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka, uzimajući u obzir i njihov zemljopisni položaj. Tako utvrđeni privremeni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije koji su činili više od 60 % proizvodnje i približno 70 % prodaje sličnog proizvoda u Uniji, a nalazili su se u četirima državama članicama. Pojedinosti o privremenom uzorku bile su dostupne u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama, a one su dobile mogućnost da iznesu primjedbe na njih. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(8)

Kao rezultat navedenog, potvrđen je privremeni uzorak proizvođača Unije. Sastojao se od društava Aperam Stainless Europe („Aperam”), Acciai Speciali Terni S.p.A. („AST”) i Outokumpu Stainless Oy („OTK”). Konačni je uzorak reprezentativan za industriju Unije.

(9)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Tri nepovezana uvoznika javila su se kao zainteresirane strane i dostavila tražene podatke. S obzirom na mali broj primljenih odgovora, odabir uzorka nije bio potreban. Nije bilo primjedbi na tu odluku. Uvoznici su pozvani da ispune upitnik.

(11)

S obzirom na potencijalno velik broj proizvođača izvoznika u predmetnim zemljama u Obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzorka u Indiji i Indoneziji, pa je Komisija zatražila od svih proizvođača izvoznika u Indiji i Indoneziji da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako je potreban, da ga odabere.

(12)

Usto, Komisija je zatražila od Misije Indije pri Europskoj uniji i veleposlanstva Republike Indonezije u Bruxellesu da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(13)

Nakon pokretanja postupka Komisija je stupila u kontakt sa sedam potencijalnih proizvođača izvoznika u Indiji. Dva proizvođača izvoznika u Indiji dostavila su informacije potrebne za odabir uzorka, a ti su proizvođači izvoznici bili reprezentativni za sav izvoz predmetnog proizvoda u Uniju. Komisija je stoga odustala od odabira uzorka u pogledu proizvođača izvoznika u Indiji.

(14)

Nakon pokretanja postupka Komisija je stupila u kontakt s 14 potencijalnih proizvođača izvoznika u Indoneziji. Tri su proizvođača izvoznika odgovorila na pitanja za odabir uzorka i Uniji prijavila prodaju. Prema informacijama navedenima u odgovorima na pitanja za odabir uzorka njihova prodaja činila je 72 % indonezijskog izvoza u Uniju. Na temelju toga odustalo se od odabira uzorka i za Indoneziju.

(15)

Pritužba je sadržavala dovoljno dokaza prima facie o poremećajima povezanima sa sirovinama u Indiji i Indoneziji u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je objavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na Indiju i Indoneziju primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b. osnovne uredbe. Komisija je u tu svrhu vladama Indije i Indonezije poslala odgovarajuće upitnike.

(16)

Upitnik Komisije primili su tri proizvođača iz Unije u uzorku, podnositelj pritužbe, tri nepovezana uvoznika i pet proizvođača izvoznika u predmetnim zemljama. Ti su upitnici bili objavljeni i na internetu (4) na dan pokretanja postupka.

(17)

Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača iz Unije u uzorku, podnositelja pritužbe, dvaju nepovezanih uvoznika, dvaju proizvođača izvoznika iz Indije i triju proizvođača izvoznika iz Indonezije. Odgovori na upitnik primljeni su i od vlada Indije i Indonezije.

(18)

S obzirom na izbijanje bolesti COVID-19 i mjere ograničavanja koje su uvele različite države članice, kao i različite treće zemlje, Komisija u privremenoj fazi nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoja privremena utvrđivanja u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (5).

(19)

Provela je provjere na daljinu društava/strana u nastavku:

(20)

U vezi s postupkom iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe održane su provjere na daljinu s vladom Indije i Indonezije.

(21)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(22)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jesu plosnati valjani proizvodi od nehrđajućeg čelika, samo hladnovaljani (hladnoreducirani) i dalje neobrađeni, trenutačno razvrstani u oznake KN 7219 31 00, 7219 32 10, 7219 32 90, 7219 33 10, 7219 33 90, 7219 34 10, 7219 34 90, 7219 35 10, 7219 35 90, 7219 90 20, 7219 90 80, 7220 20 21, 7220 20 29, 7220 20 41, 7220 20 49, 7220 20 81, 7220 20 89, 7220 90 20 i 7220 90 80, podrijetlom iz Indije i Indonezije. Oznake KN navedene su samo u informativne svrhe.

(23)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(24)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(25)

U vrlo kasnoj fazi privremenog dijela ispitnog postupka jedan se korisnik u Uniji javio kao zainteresirana strana i poslao podnesak o opsegu proizvoda. Društvo je zatražilo da se iz opsega proizvoda isključe proizvodi sa stupnjem kvalitete čelika 200 („hladnovaljani plosnati proizvodi od nehrđajućeg čelika sa stupnjem kvalitete čelika 200”) jer se prema tvrdnjama društva ti proizvodi ne proizvode ili se vrlo ograničeno proizvode u Uniji te imaju specifičnu i ograničenu krajnju upotrebu. Prema tvrdnjama društva isključenjem hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika sa stupnjem kvalitete čelika 200 na temelju njihova stupnja kvalitete čelika i krajnje upotrebe ne bi se riskiralo izbjegavanje drugih vrsta proizvoda.

(26)

Podnositelj pritužbe usprotivio se prethodno navedenoj tvrdnji. Eurofer je ustrajao u tvrdnji da hladnovaljane plosnate proizvode od nehrđajućeg čelika sa stupnjem kvalitete čelika 200 proizvode najmanje dva proizvođača iz Unije. Osim toga, Eurofer je tvrdio da se u krajnjoj upotrebi lako mogu zamijeniti proizvodima s drugim stupnjevima kvalitete čelika i da su zbog toga u izravnom tržišnom natjecanju s tim vrstama proizvoda. Nadalje, hladnovaljani plosnati proizvodi od nehrđajućeg čelika sa stupnjem kvalitete čelika 200 imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te distribucijske kanale kao i proizvodi s drugim stupnjevima kvalitete čelika i ne mogu se lako utvrditi bez stručnih ispitivanja, čime se, prema podnositelju pritužbe, jasno omogućuje izbjegavanje. Uzimajući u obzir tvrdnje Eurofera, Komisija je privremeno zaključila da su vrste proizvoda međusobno zamjenjive.

(27)

Uzimajući u obzir vrlo kasno podnošenje zahtjeva za opseg proizvoda, činjenicu da u Uniji postoji proizvodnja hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika sa stupnjem kvalitete čelika 200 i zamjenjivost takvih proizvoda drugim vrstama proizvoda, zahtjev za isključenje proizvoda privremeno se odbacuje.

(28)

S obzirom na ograničeni broj strana u Indiji i Indoneziji koje surađuju, pojedinosti o određenim nalazima o dampingu povjerljive su i stoga se navode samo u bilateralnim objavama.

(29)

Dva proizvođača izvoznika u Indiji koja surađuju bili su Chromeni Steels Private Limited i grupa Jindal.

(30)

Chromeni Steels Private Limited proizvodi predmetni proizvod u Indiji i prodaje ga na domaćem tržištu nepovezanim i povezanim kupcima. Sav izvoz u Uniju izvršen je izravno nepovezanim kupcima.

(31)

Sljedeća društva za koje je grupa Jindal izričito navela da su uključena u proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda bila su uključena u ispitni postupak i provjeru na daljinu:

(32)

Tijekom provjera na daljinu utvrđeno je da je povezano društvo grupe Jindal u trećoj zemlji bilo uključeno u prodaju predmetnog proizvoda u Uniji. No relevantna uloga te strane kad je riječ o proizvodu iz ispitnog postupka nije navedena u korespondenciji grupe Jindal, uključujući odgovore na upitnik. Stoga je Komisija dopisom od 23. ožujka 2021. obavijestila grupu Jindal da u pogledu neprijavljenih informacija o ulozi povezanog društva namjerava primijeniti odredbe članka 18. osnovne uredbe i upotrijebiti dostupne činjenice. Nakon tog dopisa povezano društvo iz treće zemlje dostavilo je primjedbe 29. ožujka 2021. Grupa Jindal uz svoje je primjedbe dostavila i odgovor povezanog društva na prilog upitniku.

(33)

Te su primjedbe ponovljene na saslušanju sa službenikom za saslušanje 16. travnja 2021.

(34)

Iako su primjedbe grupe Jindal na dopis od 23. ožujka propisno ocijenjene, nisu promijenile Komisijino tumačenje činjenica. Naime, odgovor na prilog upitniku koji je dostavljen kao odgovor na dopis Komisije od 23. ožujka 2021. više se nije mogao provjeriti na daljinu, pa Komisija nije mogla procijeniti cjelovitost informacija dostavljenih u ime te strane.

(35)

Stoga je Komisija potvrdila da u ovoj fazi namjerava primijeniti odredbe članka 18. osnovne uredbe.

(36)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(37)

Na temelju toga ukupni obujam prodaje istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bio je reprezentativan.

(38)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu i koje su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(39)

Komisija je zatim ispitala jesu li vrste proizvoda koje svaki proizvođač izvoznik prodaje na svojem domaćem tržištu u usporedbi s vrstama proizvoda koje se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativne u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji.

(40)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju ili će zanemariti prodaju koja je zbog cijene ostvarena izvan uobičajenog tijeka trgovine.

(41)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(42)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(43)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(44)

Ako je više od 80 % domaće prodaje po vrsti proizvoda u razdoblju ispitnog postupka bilo profitabilno, a ponderirana prosječna prodajna cijena bila je jednaka ponderiranom prosječnom jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega, uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena u ukupnoj stvarnoj domaćoj prodaji tijekom razdoblja ispitnog postupka za situaciju opisanu u uvodnoj izjavi 42. S druge strane, u situaciji navedenoj u uvodnoj izjavi 43. uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje.

(45)

Ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama ili se uopće nije prodavala na domaćem tržištu i ako se vrsta istovjetnog proizvoda nije prodavala u uobičajenom tijeku trgovine ili se nije dovoljno prodavala, kako je predviđeno člankom 2. stavcima 2. i 4. osnovne uredbe, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(46)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u ispitnom postupku tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(47)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje uopće nisu bile prodane na domaćem tržištu ili gdje nije utvrđena prodaja u uobičajenom tijeku trgovine dodani su ponderirani prosječni prodajni, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(48)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava.

(49)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili izravno neovisnim kupcima u Uniji i za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanih društava u trećoj zemlji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena predmetnog proizvoda pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(50)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U ovom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te troškove razumne dobiti.

(51)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika na temelju cijena franko tvornica.

(52)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Prilagodbe izvozne cijene izvršene su za proviziju povezanog trgovca u trećoj zemlji (vidjeti uvodnu izjavu 49.). Uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene su s obzirom na troškove prijevoza, osiguranja, pakiranja, manipuliranja, utovara i popratnih troškova, trošak kredita, bankovne naknade i troškove konverzije, prema potrebi, te diskonte, uključujući odgođene diskonte, ako su utjecali na usporedivost cijena.

(53)

Grupa Jindal je na temelju članka 2. stavka 10. točke (b) osnovne uredbe podnijela zahtjev za prilagodbu povrata carina tvrdeći da postojanje paušalnog „programa povrata carine” podrazumijeva da njihova ukupna domaća prodaja u odnosu na izvoznu prodaju uključuje neizravni porez. Međutim, grupa Jindal nije uspjela dokazati da su zahtijevani iznosi povezani s uvozom ugrađenih sirovina ili s pristojbama koje su na njega plaćene. Tvrdnja je stoga odbačena.

(54)

S obzirom na nalaze provjera na daljinu o povezanom društvu grupe Jindal u trećoj zemlji, navedene u prethodnim uvodnim izjavama od 32. do 35., Komisija je u skladu s člankom 18. osnovne uredbe određene informacije o prilagodbama prodajnih cijena grupe Jindal za Uniju zamijenila raspoloživim podacima.

(55)

Za proizvođače izvoznike Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(56)

Razina suradnje u tom se slučaju smatrala visokom jer izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju čini 100 % ukupnog izvoza u EU tijekom RIP-a. Osim dvaju proizvođača izvoznika koji surađuju, nije se mogao utvrditi nijedan drugi proizvođač izvoznik. Prema tome, Komisija je smatrala primjerenim da preostalu dampinšku maržu utvrdi na razini proizvođača izvoznika s najvišom dampinškom maržom.

(57)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, stoga iznose:

(58)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., tri indonezijska proizvođača izvoznika dostavila su Komisiji odgovor na upitnik u zadanom roku. Međutim, jedan od njih, PT Bina Niaga Multiusaha, nije odgovorio na većinu pitanja u upitniku. Naime, u primljenom odgovoru na upitnik većina je ključnih dijelova bila prazna (uključujući popise pojedinačnih prodaja, tablicu troškova proizvodnje, tablicu profitabilnosti), a društvo je odgovorilo samo na neka pitanja. Utvrđeno je da je podnesak toliko manjkav da se ne razlikuje od neodgovorenog upitnika. Stoga je Komisija dopisom od 20. studenoga 2020. obavijestila predmetnu stranu o razlozima svoje namjere da zanemari dostavljene informacije i da za društvo smatra da ne surađuje. Društvo PT Bina Niaga Multiusaha dobilo je priliku da dostavi daljnje primjedbe, ali nije reagiralo na taj dopis u zadanom roku.

(59)

Kao rezultat prethodno navedenog samo se za dva preostala indonezijska proizvođača izvoznika, grupu IRNC i grupu Jindal Indonesia, na kraju smatralo da surađuju u ispitnom postupku. Ispitnim postupkom utvrđeno je da su te dvije strane u razdoblju ispitnog postupka obuhvaćale više od 90 % obujma indonezijskog izvoza predmetnog proizvoda u Uniju.

(60)

Sljedeća društva za koje je grupa Jindal izričito navela da su uključena u proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda bila su uključena u ispitni postupak i provjeru na daljinu:

(61)

Komisija je tijekom provjere na daljinu otkrila da grupa IRNC nije obavijestila Komisiju o uključenosti povezanog društva Tsingshan Holding Group Co. iz Kine u aktivnosti povezane s proizvodom iz ispitnog postupka. Informacije koje društvo nije dostavilo smatrale su se ključnima za utvrđivanje i uobičajene vrijednosti i izvozne cijene grupe IRNC.

(62)

Stoga je u skladu s člankom 18. osnovne uredbe i dopisom od 23. ožujka 2021. društvo obaviješteno o razlozima namjere Komisije da izvrši određene prilagodbe radi ispravljanja uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na temelju raspoloživih činjenica, a grupa IRNC dobila je priliku da dostavi primjedbe.

(63)

Društvo je na dopis Komisije odgovorilo 29. ožujka 2021. Društvo u svojem odgovoru nije osporilo činjenicu da je bilo nedostataka navedenih u dopisu Komisije. Međutim, odgovorilo je da će zadržati pravo na to da primjedbe dostavi u kasnijoj fazi.

(64)

Sljedeća društva koje je grupa Jindal Indonesia izričito navela surađivala su u ispitnom postupku tako što su odgovorila na upitnik te su, s obzirom na to da su bila uključena u proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda, bila uključena u ispitni postupak i provjeru na daljinu:

(65)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(66)

Na temelju toga je utvrđeno da je ukupni obujam prodaje istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika na domaćem tržištu bio reprezentativan.

(67)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu i koje su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(68)

Komisija je zatim ispitala je li prodaja na domaćem tržištu svakog proizvođača izvoznika koji surađuje za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji.

(69)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati ukupnu stvarnu domaću prodaju ili će zanemariti prodaju koja je zbog cijene ostvarena izvan uobičajenog tijeka trgovine.

(70)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(71)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(72)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(73)

Ako je više od 80 % domaće prodaje po vrsti proizvoda u razdoblju ispitnog postupka bilo profitabilno, a ponderirana prosječna prodajna cijena bila je viša od ponderiranog prosječnog jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena u ukupnoj domaćoj prodaji tijekom razdoblja ispitnog postupka za situaciju opisanu u uvodnoj izjavi 71. ili kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo za situaciju opisanu u uvodnoj izjavi 72.

(74)

Ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama ili se uopće nije prodavala na domaćem tržištu, ako se vrsta istovjetnog proizvoda nije prodavala u uobičajenom tijeku trgovine ili se nije dovoljno prodavala i ako se vrsta proizvoda prodavala po cijenama nižima od jediničnih troškova proizvodnje uvećanima za troškove prodaje, opće i administrativne troškove, kako je predviđeno člankom 2. stavcima 2. i 4. osnovne uredbe, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(75)

Uobičajena vrijednost izračunana je po vrsti proizvoda dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(76)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje uopće nisu bile prodane na domaćem tržištu ili gdje nije utvrđena prodaja u uobičajenom tijeku trgovine dodani su ponderirani prosječni prodajni, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(77)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava.

(78)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili izravno neovisnim kupcima u Uniji i za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanih društava u trećoj zemlji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena predmetnog proizvoda pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(79)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U ovom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te troškove razumne dobiti.

(80)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuju na temelju cijena franko tvornica.

(81)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Prilagodbe izvozne cijene izvršene su za proviziju povezanog trgovca u trećoj zemlji (vidjeti uvodnu izjavu 78.).

(82)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene su s obzirom na troškove prijevoza, osiguranja, pakiranja, manipuliranja, utovara i popratnih troškova, trošak kredita, bankovne naknade i troškove konverzije, prema potrebi, te diskonte, uključujući odgođene diskonte, ako su utjecali na usporedivost cijena.

(83)

Na temelju nalaza provjere na daljinu utvrđeno je da su nalazi provjere na daljinu o povezanom društvu grupe Jindal India u trećoj zemlji, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 32. do 35., utjecali i na određeni dio prodaje grupe Jindal Indonesia u Uniji. Kako je predviđeno člankom 18. osnovne uredbe, informacije o toj prodaji dopunjene su raspoloživim činjenicama. Isto se odnosi na informacije o grupi IRNC koje nedostaju kako je navedeno u uvodnim izjavama od 61. do 63.

(84)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(85)

Razina suradnje u tom se slučaju smatrala visokom jer je u razdoblju ispitnog postupka izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio više od 90 % ukupnog obujma uvoza iz Indonezije. Prema tome, Komisija je utvrdila preostalu dampinšku maržu na razini proizvođača izvoznika koji surađuje s najvišom dampinškom maržom.

(86)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, stoga iznose:

(87)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je 13 proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(88)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od približno 3,1 milijuna tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka koji se odnose na industriju Unije, odnosno daljinski provjerenih odgovora na upitnik koje je primila od društva Eurofer i proizvođačâ iz Unije u uzorku.

(89)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., tri proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak, koji čini više od 60 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Svi su oni vertikalno integrirani proizvođači.

(90)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju sljedećeg: (a) unakrsno provjerenih podataka Eurofera o prodaji istovjetnog proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji, izravnom ili neizravnom prodajom, djelomično unakrsno provjerenih s proizvođačima iz Unije u uzorku; i (b) uvoza proizvoda iz ispitnog postupka u Uniju iz svih trećih zemalja, prema izvješćima Eurostata.

(91)

Potrošnja u Uniji tijekom razmatranog razdoblja kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(92)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji smanjila se za 17 %.

(93)

Komisija je ispitala je li uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz predmetnih zemalja potrebno procijeniti kumulativno, u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(94)

Tom se odredbom propisuje da se uvoz iz više od jedne zemlje kumulativno ocjenjuje jedino ako je utvrđeno:

(95)

Dampinške marže utvrđene u pogledu uvoza iz svake od dviju predmetnih zemalja navedene su u uvodnim izjavama 57. i 86. Sve su one više od praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe.

(96)

Obujam uvoza iz svake od dviju predmetnih zemalja nije bio zanemariv. Tržišni udjeli uvoza u razdoblju ispitnog postupka bili su 3,4 % za Indiju i 2,8 % za Indoneziju.

(97)

Uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz svake od dviju predmetnih zemalja te između njih i istovjetnog proizvoda Unije bili su slični. Zaista, hladnovaljani plosnati proizvodi od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije i Indonezije natjecali su se međusobno kad su bili uvezeni za prodaju na tržištu Unije, ali i s istovjetnim proizvodom koji proizvodi industrija Unije, jer se svi oni prodaju sličnim kategorijama kupaca.

(98)

Stoga su ispunjeni svi kriteriji utvrđeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe te se uvoz iz predmetnih zemalja ispitao kumulativno za potrebe utvrđivanja štete.

(99)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji.

(100)

Uvoz iz predmetnih zemalja tijekom predmetnog razdoblja kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(101)

Uvoz iz predmetnih zemalja povećao se za 54 % u razmatranom razdoblju, što im je omogućilo da povećaju svoj zajednički tržišni udio s 3,3 % u 2017. na 6,2 % tijekom RIP-a. To povećanje, i u obujmu uvoza i u tržišnom udjelu, može se pripisati uvozu iz Indonezije jer se obujam uvoza povećao gotovo 6,5 puta u razmatranom razdoblju, a tržišni udio povećao se s 0,4 % na 2,8 %. Uvoz iz Indije povećao se od 2017. do 2018., ali je nakon toga počeo padati. To je dovelo do ukupnog pada u smislu apsolutne vrijednosti u razmatranom razdoblju. Komisija je 1. veljače 2019. objavila Uredbu o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (6). Indija je dobila posebnu carinsku kvotu za proizvod iz ispitnog postupka, čime se uvoz na koji se primjenjuje carina unutar kvote ograničio na razinu nižu od one iz 2018. Kako se na Indoneziju nije primjenjivala posebna carinska kvota, nego kvota za sve ostale zemlje, njezin uvoz nije bio ograničen kao indijski. Međutim, pad indijskog uvoza bio je manje ozbiljan jer se ukupni pad potrošnje u Uniji, a time i indijski tržišni udio, ipak malo povećao s 3 % u 2017. na 3,4 % tijekom RIP-a.

(102)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata. Ponderirana prosječna cijena uvoza iz predmetnih zemalja tijekom predmetnog razdoblja kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Cijene uvoza iz predmetnih zemalja (EUR/tona)

(103)

Kad je riječ o Indiji, prosječne cijene uvoza povećale su se od 2017. do 2018. za 4 %, ali su ostale stabilne u ukupnom razmatranom razdoblju, dok su se za Indoneziju povećale za 8 %. Ipak, tijekom cijelog razmatranog razdoblja prosječne uvozne cijene iz obiju predmetnih zemalja bile su stalno niže od cijena proizvođača iz Unije (vidjeti Tablicu 7.).

(104)

Komisija je utvrdila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka uspoređujući:

(105)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i diskonta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je marža sniženja cijena od 4,8 % i 13,4 % za indijske proizvođače izvoznike te od 12,0 % i 12,4 % za indonezijske proizvođače izvoznike.

(106)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(107)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(108)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora Eurofera koji se odnosio na sve proizvođače iz Unije i koji je, kad je to bilo moguće, provjeren usporedbom s odgovorima proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka provjerena na daljinu reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(109)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(110)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, dionice, profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja.

(111)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(112)

Obujam proizvodnje industrije Unije naglo se smanjio za 16 % u razmatranom razdoblju. Prijavljeni brojčani podaci o kapacitetu odnose se na stvarni kapacitet, što znači da su prilagodbe, koje se smatraju standardom u toj industriji, uzete u obzir za vrijeme potrebno za pripremu strojeva, održavanje, usporavanje proizvodnje i druge uobičajene prekide rada. Nakon uvođenja antidampinških mjera na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Tajvana 2015. (7), neki su proizvođači iz Unije započeli s modernizacijom svojih proizvodnih kapaciteta. Ta modernizacija dovela je do neznatnog povećanja proizvodnih kapaciteta od 4 % u razmatranom razdoblju.

(113)

Kao rezultat smanjene proizvodnje i neznatno povećanog kapaciteta, iskorištenost kapaciteta smanjila se za 19 % u razmatranom razdoblju i pala je na razinu ispod 70 % tijekom RIP-a.

(114)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

(115)

Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 15 % u predmetnom razdoblju.

(116)

Međutim, industrija Unije u razmatranom je razdoblju uspjela zadržati i čak malo povećati svoj tržišni udio za 2,1 postotni bod jer je pad potrošnje bio čak i veći od pada obujma prodaje industrije Unije zato što je prodaja u Uniji djelomično zamijenila uvoz iz ostalih zemalja u odnosu na predmetne zemlje.

(117)

Prethodno navedeni iznosi koji se odnose na proizvodnju i obujam prodaje u apsolutnim vrijednostima, iz kojih je očigledno silazno kretanje u razmatranom razdoblju, pokazuju da industrija Unije nije mogla rasti u apsolutnim vrijednostima. Malen rast u odnosu na potrošnju bio je moguć samo zato što je industrija Unije odlučila odgovoriti na pritisak dampinškog uvoza na cijenu snižavanjem svojih prodajnih cijena.

(118)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(119)

Razina zaposlenosti u industriji Unije koja se odnosi na proizvodnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika povećala se za 4 % od 2017. do 2019. te se smanjila za 2 postotna boda od 2019. do RIP-a, što je dovelo do neznatnog povećanja od 2 % u razmatranom razdoblju. S obzirom na naglo smanjenje proizvodnje, produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena u tonama godišnje proizvodnje po zaposleniku (u ekvivalentu punog radnog vremena), smanjila se za znatnih 18 % u razmatranom razdoblju.

(120)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije nije zanemariv s obzirom na obujam i cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja.

(121)

Uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika već je bio predmet antidampinškog ispitnog postupka. Komisija je utvrdila da je na stanje u industriji Unije 2013. znatno utjecao dampinški uvoz iz NRK-a i Tajvana, što je dovelo do uvođenja konačnih antidampinških mjera na uvoz iz tih zemalja u listopadu 2015. (8) Stoga nije vjerojatno da je navedena dampinška praksa tijekom razmatranog razdoblja znatnije utjecala na stanje industrije Unije. U tijeku je revizija zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz NRK-a i Tajvana (9).

(122)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

(123)

Nakon što su se prosječne jedinične prodajne cijene malo povećale za 3 % od 2017. do 2018., smanjile su se za 6 % od 2018. do RIP-a, što je dovelo do pada od 3 % u razmatranom razdoblju. U istom su se razdoblju troškovi proizvodnje istodobno povećali za 5 %, nakon čega su se stabilizirali na razinu troškova koja je bila 3 % veća nego na početku razmatranog razdoblja. Kretanje troška uvelike je potaknuto znatnim poskupljenjem sirovina kao što su nikal i ferokrom. Zbog sprečavanja rasta cijena dampinškim uvozom industrija Unije to povećanje troškova nije uspjela prenijeti na svoje prodajne cijene i čak ih je bila prisiljena smanjiti.

(124)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(125)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku pali su za 3 % u razmatranom razdoblju. To pokazuje da su proizvođači iz Unije kao reakciju na pogoršanje tržišnih okolnosti uspjeli smanjiti troškove rada u pokušaju ograničenja štete.

(126)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(127)

U razmatranom razdoblju razina završnih zaliha smanjila se za 21 %. To je kretanje bilo popraćeno smanjenjem obujma proizvodnje. Većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi industrija Unije na temelju posebnih narudžbi korisnika. Stoga se zalihe ne mogu smatrati važnim pokazateljem štete za ovu industriju. To je potvrđeno i analizom kretanja povezanih sa završnim zalihama, izraženom kao postotak proizvodnje. Kao što je prethodno navedeno, taj se pokazatelj u razmatranom razdoblju kretao u rasponu od 5 % do 7 % obujma proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku.

(128)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(129)

Ukupna profitabilnost pala je sa 7,6 % u 2017. na 0,4 % tijekom RIP-a. Kao što je navedeno u odjeljku 4.3.3., taj se pad podudarao s povećanjem obujma uvoza iz predmetnih zemalja i njihovih tržišnih udjela po sniženim cijenama.

(130)

Svi ostali financijski pokazatelji, tj. novčani tok, ulaganja i prinos na imovinu, očito su slijedili isto silazno kretanje.

(131)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Novčani tok kontinuirano se smanjivao tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do smanjenja od 52 % tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(132)

Ulaganja su neto knjigovodstvena vrijednost imovine. Bila su stabilna od 2017. do 2018., no može se primijetiti nagli pad od 13 postotnih bodova od 2018. do 2019. Povrat ulaganja označava dobit izraženu kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, što odražava razinu amortizacije imovine. Tijekom razmatranog razdoblja zabilježen je kontinuiran i znatan pad od 80 %.

(133)

Loši financijski rezultati industrije Unije od 2017. do razdoblja ispitnog postupka ograničili su njezinu sposobnost prikupljanja kapitala. Industrija Unije kapitalno je intenzivna i karakteriziraju je znatna ulaganja. Povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja nije dovoljan za pokrivanje takvih znatnih ulaganja.

(134)

Ispitni postupak upućuje na zaključak da je industrija Unije na pritiske dampinškog uvoza iz Indije i Indonezije na cijene mogla odgovoriti samo snižavanjem svojih prodajnih cijena kako bi zadržala (pa čak i malo povećala) svoj tržišni udio u razmatranom razdoblju. Učinak dampinškog uvoza uzrokovao je u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe sprečavanje rasta cijena na tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka. Cijene u okviru industrije Unije smanjile su se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja, dok bi se u uvjetima poštenog tržišnog natjecanja očekivalo njihovo povećanje u omjeru usporedivim s rastom troškova proizvodnje, koji su porasli za 3 %. To je stanje ozbiljno utjecalo na profitabilnost industrije Unije, koja je u razmatranom razdoblju pala za gotovo 94 % i završila na vrlo niskoj i neodrživoj razini tijekom RIP-a.

(135)

Potrošnja u Uniji u razmatranom se razdoblju znatno smanjila, a i obujam prodaje i proizvodnja industrije Unije slijedili su to kretanje. Proizvodni kapacitet neznatno se povećao zbog pozitivnih izgleda za industriju Unije nakon uvođenja antidampinških mjera protiv uvoza proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz NRK-a i Tajvana 2015.

(136)

Međutim, proizvođači iz Unije zabilježili su naglo smanjenje produktivnosti i iskorištenosti kapaciteta u razmatranom razdoblju. Ti sve lošiji rezultati donekle se mogu objasniti malim povećanjem zaposlenosti i kapaciteta te su uglavnom uzrokovani smanjenjem potrošnje u Uniji i istodobnim povećanjem uvoza iz predmetnih zemalja.

(137)

Međutim, financijski pokazatelji proizvođača iz Unije u potpunosti upućuju na pretrpljenu štetu. Industrija Unije zabilježila je povećanje troškova proizvodnje u razmatranom razdoblju, što je, uz smanjenje prodajnih cijena, dovelo do pada profitabilnosti sa 7,6 % u 2017. na 0,4 % tijekom RIP-a. Sličan negativan razvoj može se vidjeti u odnosu na ostale financijske pokazatelje: ulaganja (–13 %), povrat ulaganja (–80 %) i novčani tok (–52 %).

(138)

U skladu s time, pokazatelji štete upućuju na to da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu tijekom RIP-a jer je smanjila svoje prodajne cijene unatoč rastućim troškovima proizvodnje, što je dovelo do gubitka profitabilnosti, a to je negativno utjecalo na ulaganja, povrat ulaganja i novčani tok.

(139)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(140)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, smanjenje potrošnje, izvozni rezultati industrije Unije, povećanje troškova sirovina i praksa industrije Unije u pogledu konkurentnih cijena.

(141)

Uvoz iz predmetnih zemalja u razmatranom se razdoblju povećao za više od 50 %, a njihov se tržišni udio gotovo udvostručio. To povećanje tržišnog udjela bilo je na štetu uvoza iz trećih zemalja. Međutim, dampinški uvoz po niskim cijenama iz predmetnih zemalja stvorio je pritisak na cijene industrije Unije. Cijene uvoza iz Indije i Indonezije u razmatranom razdoblju bile su za 5 % do 19 % niže od cijena industrije Unije. Zbog tih uvoznih cijena proizvođači iz Unije ne samo da se nisu mogli prilagoditi povećanju troška sirovina u svojim cijenama nego su čak bili prisiljeni smanjiti svoje prodajne cijene kako bi zadržali tržišni udio.

(142)

Kao rezultat toga, profitabilnost proizvođača iz Unije je s relativno visoke razine 2017. pala na gotovo nulu tijekom RIP-a, što je imalo daljnji nepovoljan učinak na sve financijske pokazatelje predmetnih društava.

(143)

Stoga postoji čvrsta uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Indije i Indonezije i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(144)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja kretao se kako slijedi:

Tablica 11.

(145)

U razmatranom razdoblju uvoz iz trećih zemalja znatno se smanjio u smislu apsolutnih obujma (za 33 %) i tržišnog udjela (s 26 % u 2017. na 21 % tijekom RIP-a).

(146)

Kad je riječ o pojedinačnim zemljama, u razmatranom se razdoblju povećao samo uvoz iz Koreje, što je dovelo do malog povećanja njezina tržišnog udjela. Međutim, taj apsolutni porast tržišnog udjela u razmatranom razdoblju bio je neznatan (s 4,7 % na 5,1 %). Iako su cijene korejskog uvoza niže od cijena predmetnih zemalja, na njih bi mogle utjecati transferne cijene, nastale kao rezultat odnosa između korejskog proizvođača nehrđajućeg čelika Samsung STS i EU-ova proizvođača hladnovaljanih proizvoda Otelinox u Rumunjskoj. Nije moguće zaključiti jesu li se tim uvozom smanjile i cijene industrije Unije s obzirom na nepoznatu ponudu proizvoda tog uvoza.

(147)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 121., uvoz iz Tajvana trenutačno podliježe antidampinškoj pristojbi od 6,8 % (10). U tijeku je revizija zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz NRK-a i Tajvana (11).

(148)

Uvoz iz NRK-a bio je vrlo malen u razmatranom razdoblju. Uvoz iz Tajvana povećao se za 12 % od 2017. do 2018., ali se od 2018. do RIP-a smanjio za 26 %, ali je tijekom razmatranog razdoblja zadržan tržišni udio od oko 5 %. Prosječna cijena uvoza iz Tajvana bila je ispod prosječnih cijena uvoza iz predmetnih zemalja. Budući da proizvođači iz Tajvana nisu surađivali s Komisijom u okviru revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija nije imala dodatne pojedinosti o tajvanskim uvoznim cijenama. Stoga se ne može isključiti da je taj uvoz nanio dodatnu štetu industriji Unije. Međutim, čak i ako je uvoz iz Tajvana pridonio šteti nanesenoj industriji Unije, uvoz iz Tajvana smanjio se za 17 % tijekom razmatranog razdoblja i stoga nije mogao biti uzrok rastućih negativnih kretanja utvrđenih u analizi štete.

(149)

Komisija je stoga privremeno zaključila da uvoz iz drugih zemalja ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog indijskog i indonezijskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(150)

Znatno smanjenje potrošnje u razmatranom razdoblju imalo je nepovoljan učinak na neke od pokazatelja štete, posebno na prodaju i obujam proizvodnje. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 134., industrija Unije trpila je štetu u pogledu cijena, a ne obujma. Unatoč sve manjem tržištu, proizvođači iz Unije uspjeli su neznatno povećati svoj tržišni udio intenzivnim cjenovnim natjecanjem s dampinškim uvozom po nepoštenim cijenama, što je dovelo do smanjenja profitabilnosti i pogoršanja financijskih pokazatelja industrije Unije kao što su profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja.

(151)

Stoga je Komisija privremeno zaključila da smanjenje potrošnje nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(152)

Obujam i cijena izvoza industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

(153)

Izvozna prodaja proizvođača iz Unije smanjila se za 17 % u razmatranom razdoblju, što je uglavnom uzrokovano mjerama koje su Sjedinjene Američke Države uvele na proizvod iz ispitnog postupka i povećanim tržišnim natjecanjem na trećim tržištima uz kinesku prodaju i prodaju iz predmetnih zemalja. Međutim, izvezeni obujam bio je ograničen u usporedbi s ukupnim obujmom prodaje u Uniji – činio je oko 13 % ukupnog obujma prodaje u Uniji, a prosječna cijena izvozne prodaje u razmatranom razdoblju bila je stalno viša od cijena na tržištu Unije.

(154)

Komisija je na temelju toga privremeno zaključila da je učinak izvoznih rezultata industrije Unije na pretrpljenu štetu, ako uopće postoji, neznatan.

(155)

Nepovezani uvoznici ukazali su na problem povećanja troškova sirovina (nikal, ferokrom) kao razlog štetnog stanja industrije Unije.

(156)

Porast cijena sirovina sam po sebi nije izvor štete jer ga obično prati naknadno povećanje prodajnih cijena. Međutim, smanjenje profitabilnosti proizvođača iz Unije i svih njihovih financijskih pokazatelja nije samo odraz sve većih troškova proizvodnje. Uvozom po niskim cijenama spriječio se rast cijena na tržištu Unije i ne samo da zbog toga proizvođači iz Unije nisu mogli povećati cijene kako bi pokrili povećanje troškova već su morali i sniziti cijene kako bi izbjegli neposredni gubitak tržišnog udjela. To je dovelo do naglog smanjenja njihove profitabilnosti, koje se nastavilo i tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(157)

Na toj se osnovi privremeno zaključuje da povećanje cijena određenih sirovina kao takvo nije nanijelo štetu industriji Unije.

(158)

Jedan od nepovezanih uvoznika tvrdio je da su unutarnje tržišno natjecanje i ponašanje proizvođača iz Unije u pogledu cijena uzrokovali njihovo pogoršano financijsko stanje.

(159)

Međutim, ispitni postupak nije potvrdio tu tvrdnju. Uvoz iz predmetnih zemalja dosljedno se prodavao po cijenama nižima od onih u industriji Unije, pa je glavni razlog zbog kojeg proizvođači iz Unije ne mogu podići cijene i pokriti sve veće troškove pritisak dampinškog uvoza na cijene. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(160)

Utvrđena je uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Indije i Indonezije te štete koju je pretrpjela industrija Unije. Povećanje obujma dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i pogoršanje rezultata Unije u razmatranom razdoblju vremenski se podudaralo. Industrija Unije nije imala drugog izbora nego slijediti razinu cijena koja je određena dampinškim uvozom kako bi izbjegla gubitak tržišnog udjela. To je dovelo do stanja u kojem je industrija Unije ostvarila neodrživu razinu dobiti.

(161)

Komisija je utvrdila da su ostali čimbenici koji su mogli utjecati na stanje industrije Unije sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, smanjenje potrošnje, izvozni rezultati industrije Unije, učinak cijena sirovina i ponašanje proizvođača iz Unije u pogledu cijena.

(162)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Učinak uvoza iz trećih zemalja, smanjenja potrošnje, izvoznih rezultata industrije Unije, cijena sirovina i ponašanja proizvođača iz Unije u pogledu cijena na negativan razvoj industrije Unije, posebno u smislu profitabilnosti i financijskih pokazatelja, bio je samo ograničen.

(163)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja. Dampinški uvoz iz predmetnih zemalja imao je presudan učinak na materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Ostali čimbenici nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu ni pojedinačno ni zajednički.

(164)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene industriji Unije dampinškim uvozom.

(165)

Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. U tom bi se slučaju šteta uklonila ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje, uključujući troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola, kojih je Unija stranka, te konvencije Međunarodne organizacije rada („ILO”) koje su navedene u Prilogu I.a, i ostvariti razumnu dobit („ciljna dobit”).

(166)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(167)

Podnositelj pritužbe smatrao je da bi razumna ciljna dobit trebala biti 8,7 %, kao što je primijenjeno u prethodnom ispitnom postupku uvoza istog proizvoda iz Narodne Republike Kine i Tajvana (12).

(168)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je ocijenila tvrdnju triju proizvođača iz Unije u uzorku o planiranim ulaganjima koja nisu provedena u razmatranom razdoblju. Na temelju zaprimljenih dokumentarnih dokaza, koji su se mogli uskladiti s računovodstvenim sustavima društava, Komisija je privremeno prihvatila te tvrdnje i dodala odgovarajuće iznose dobiti tih proizvođača iz Unije. Zbog toga su se konačne ciljne profitne marže kretale između 8,82 % i 9,12 %.

(169)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, kao konačni korak Komisija je procijenila buduće troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma u području okoliša i njihovih protokola kojih je Unija stranka, a koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Na temelju dostavljenih podataka, podržanih alatima i prognozama društava za izvješćivanje, Komisija je utvrdila trošak u rasponu između 14,53 EUR po toni i 28,90 EUR po toni, uz stvarni trošak poštivanja takvih konvencija tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta je razlika dodana neštetnoj cijeni.

(170)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu sličnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući spomenutu ciljnu maržu dobiti na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, a zatim dodavanjem prilagodbi prema članku 7. stavku 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(171)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne izvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku u predmetnim zemljama za svaku vrstu proizvoda, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na slobodnom tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(172)

S obzirom na visoku razinu suradnje u Indiji (100 %) i Indoneziji (više od 90 %), preostala marža sniženja ciljnih cijena za predmetne zemlje utvrđena je na razini najviše pojedinačne marže sniženja ciljnih cijena indijskog ili indonezijskog proizvođača izvoznika, tj. 34,6 % i 32,3 %.

(173)

Rezultat tih izračuna prikazan je u tablici u nastavku.

(174)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u Indiji i Indoneziji postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga se u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenilo je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(175)

Postojanje poremećaja povezanih sa sirovinama u Indiji i Indoneziji potvrđeno je informacijama navedenima u odgovoru na upitnik i tijekom provjere na daljinu s vladom Indije i Indonezije.

(176)

Budući da je marža sniženja ciljnih cijena izračunana za indijskog proizvođača izvoznika Chromeni bila niža od dampinške marže, Komisija je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe razmotrila postoje li poremećaji u pogledu sirovina u odnosu na predmetni proizvod. Ispitnim postupkom utvrdilo se da Chromeni nije upotrebljavao sirovinu koja je predmet poremećaja. Stoga nije bila potrebna daljnja analiza primjene članka 7. stavaka 2.a i 2.b. osnovne uredbe. Dakle, razina pristojbe za društvo Chromeni utvrdit će se na temelju članka 7. stavka 2. osnovne uredbe.

(177)

Kad je riječ o Indiji, za grupu Jindal marža dostatna za uklanjanje štete viša je od dampinške marže, pa se ispitivanje u skladu s člankom 7. stavkom 2.a više ne uzima u obzir.

(178)

Kad je riječ o Indoneziji, s obzirom na to da su marže dostatne za uklanjanje štete više od dampinških marži, Komisija je smatrala da taj aspekt u toj fazi nije potrebno uzeti u obzir.

(179)

Komisija je na temelju prethodno navedene ocjene zaključila da je primjereno utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe. Kao posljedicu, privremene antidampinške pristojbe trebale bi se odrediti kako slijedi:

(180)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnikâ.

(181)

Industrija Unije sastoji se od 13 proizvođača koji se nalaze u nekoliko država članica i u njoj je izravno zaposleno 13 660 zaposlenika povezanih s proizvodom iz ispitnog postupka. Nijedan proizvođač iz Unije nije se protivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je prethodno prikazano u odjeljku 4. u analizi pokazatelja štete, cjelokupna je industrija Unije zabilježila pogoršanje stanja i negativno je pogođena dampinškim uvozom.

(182)

Očekuje se da će se uvođenjem privremenih antidampinških pristojbi ponovno uspostaviti uvjeti poštene trgovine na tržištu Unije, prekinuti sprečavanje rasta cijena i omogućiti industriji Unije da pokrije svoje sve veće troškove proizvodnje i poboljša svoje financijsko stanje unatoč izgubljenoj prodaji uslijed smanjenja tržišta. Posljedica toga bilo bi poboljšanje profitabilnosti industrije Unije prema razinama koje se smatraju potrebnima za ovu kapitalno intenzivnu industriju. Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu koja je prouzročena dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja. Podsjeća se da je niz pokazatelja štete pokazao negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Posebno su ozbiljno pogođeni pokazatelji koji se odnose na financijske rezultate proizvođača iz Unije. Stoga je važno da se cijene vrate na nedampinšku ili barem neštetnu razinu kako bi se različitim proizvođačima omogućilo da na tržištu Unije posluju u uvjetima poštene trgovine.

(183)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije jer bi se njima industriji Unije omogućio oporavak od učinaka utvrđenog štetnog dampinga.

(184)

Tri su se strane javile kao nepovezani uvoznici. Međutim, samo su dvije od njih odgovorile na relevantni upitnik i dalje su surađivale u postupku.

(185)

Nakon toga podnositelj pritužbe tvrdio je da se jedna od tih dviju strana nije smjela smatrati nepovezanim uvoznikom jer djeluje kao posrednik za neke proizvođače izvoznike proizvoda iz ispitnog postupka.

(186)

S tim u vezi, Komisija je utvrdila da je predmetno društvo zaista djelomično djelovalo u svojstvu posrednika za grupu Jindal. Međutim, redovito je i uvozilo proizvod iz ispitnog postupka koji je kasnije ponovno prodavalo kupcima u Uniji. Stoga je Euroferova tvrdnja privremeno odbačena.

(187)

Oba uvoznika koja su surađivala istaknula su potencijalne negativne učinke primjene antidampinških mjera, kao što su nedostatak opskrbe, lošija usluga, povećanje cijena i lošija kvaliteta materijala što bi, prema njihovu mišljenju, proizašlo iz ograničenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije.

(188)

Usto, jedan od uvoznika tvrdio je da su proizvodi društva Jindal vrhunske kvalitete koju proizvođači iz Unije ne mogu zamijeniti niti dosegnuti.

(189)

Bez obzira na potencijalne antidampinške mjere Komisija je privremeno zaključila da će u Uniji ostati zdrava razina tržišnog natjecanja s obzirom na to da postoji 13 proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka iz Unije, od kojih neki ne sudjeluju u pritužbi. Nadalje, na tržištu je udio uvoza iz trećih zemalja i dalje čini veći od 20 %. Stoga vjerojatno neće doći do potencijalnih negativnih učinaka koje su uvoznici naveli.

(190)

Antidampinške mjere nisu usmjerene na zatvaranje tržišta Unije za predmetne zemlje, već na podizanje cijena na poštenu razinu. Stoga se očekuje da se pristup proizvodima navodne vrhunske kvalitete neće promijeniti.

(191)

Mjerama bi se uvoznicima omogućilo i da cijene prenesu na svoje kupce, pa se ne očekuje negativan učinak na profitabilnost uvoznika. Očekuje se da se ponuda proizvoda i kvaliteta usluga neće smanjiti – naprotiv, zaštita od dampinškog uvoza omogućuje industriji Unije nova ulaganja i poboljšanje njezine kvalitete.

(192)

Uvoznici su tvrdili i da bi se antidampinškim mjerama pretjerano zaštitili proizvođači iz Unije jer se na proizvod iz ispitnog postupka već primjenjuju zaštitne mjere.

(193)

Međutim, zaštitne mjere za čelik (13) privremene su i njima se osigurava drukčija vrsta zaštite od antidampinških mjera, koje su usmjerene na nepošteno određivanje cijena. Privremeni nalazi Komisije potvrdili su da glavni uzrok štete industriji Unije nije znatno povećanje obujma uvoza, već snižavanje cijena, što je dovelo do sprečavanja rasta cijena na tržištu Unije.

(194)

Jedini korisnik koji se javio u okviru postupka nije dostavio primjedbe o interesu Unije. Društvo je imalo samo tvrdnje povezane s opsegom proizvoda u okviru mjera kako je opisano u prethodnom odjeljku 2.

(195)

Komisija je stoga u privremenoj fazi zaključila kako učinci mogućeg uvođenja pristojbi na uvoznike i korisnike ne nadmašuju pozitivne učinke mjera na industriju Unije.

(196)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetnih zemalja u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(197)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, samo hladnovaljanih (hladnoreduciranih) i dalje neobrađenih podrijetlom iz Indije i Indonezije kako bi se spriječilo da dampinški uvoz nanese industriji Unije daljnju štetu.

(198)

Privremene antidampinške mjere trebalo bi uvesti na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije i Indonezije u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže (uvodna izjava 173.). Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(199)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(200)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju privremenih nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(201)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (14). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kako bi se dokazalo da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(202)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(203)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(204)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te bi trebala osigurati da daljnja primjena stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(205)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja imaju koristi od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. U tom se postupku među ostalim može ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i naknadnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(206)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije i Indonezije primijenila obvezu evidentiranja. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(207)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(208)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera. Takva će se odluka donijeti u konačnoj fazi.

(209)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(210)

Primjedbe su dostavili vlada Indije, jedan proizvođač izvoznik iz Indije i dva proizvođača izvoznika iz Indonezije. Komisija je uzela u obzir primjedbe za koje se smatralo da su administrativne prirode te je u skladu s njima, prema potrebi, ispravila marže.

(211)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(212)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,