(1)

U skladu s člancima 120. i 121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) od država članica zahtijeva se da vode svoje ekonomske politike tako da doprinose ostvarivanju ciljeva Unije i u kontekstu općih smjernica koje oblikuje Vijeće. Člankom 148. Ugovora od država članica zahtijeva se da provode politike zapošljavanja u kojima se uzimaju u obzir smjernice za zapošljavanje koje izrađuje Vijeće. Koordinacija ekonomskih politika država članica stoga je pitanje od zajedničkog interesa.

(2)

Člankom 175. Ugovora zahtijeva se, među ostalim, da države članice koordiniraju svoje ekonomske politike tako da ostvaruju ciljeve ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije utvrđene u njegovu članku 174.

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 početkom 2020. promijenilo je ekonomske i socijalne prognoze Unije i svijeta u godinama koje dolaze. U Uniji su se pojavili novi prioriteti, koji su povezani s krizom i u čijem su fokusu naročito oporavak i otpornost. Ti prioriteti zahtijevaju hitan i koordiniran odgovor Unije kako bi se pronašlo rješenje za pitanja povezana s ekonomskim, socijalnim i zdravstvenim posljedicama za države članice i ublažila socijalna i ekonomska šteta. Žene su posebno teško pogođene ekonomskim posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 te prethodna ekonomska i financijska kriza pokazale su da razvijanje zdravih i otpornih gospodarstava i financijskih sustava utemeljenih na snažnim i održivim ekonomskim i socijalnim strukturama pomaže državama članicama da učinkovitije reagiraju na šokove i da se brže od njih oporave. Također se jasno pokazala potreba za pripravnošću zdravstvenih sustava, ključnih javnih usluga i učinkovitih mehanizama socijalne zaštite. Reforme i ulaganja kojima se povećava rast, koji su održivi, pametni i društveno odgovorni, odgovorne fiskalne politike i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta kojima se odgovara na nove izazove, rješavaju strukturne gospodarske slabosti i ojačava gospodarska otpornost bit će stoga ključni za vraćanje gospodarstva i društva na put održivog oporavka i za svladavanje ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih razlika u Uniji. To bi trebalo učiniti u interesu dobrobiti građana Unije i u skladu s relevantnim načelima temeljnih prava.

(4)

Uredbom (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća (4) uspostavljen je Program potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. s proračunom od 142 800 000 EUR u trenutku donošenja. Program potpore strukturnim reformama uspostavljen je radi jačanja kapaciteta država članica za pripremu i provedbu administrativnih i strukturnih reformi kojima se održava rast, među ostalim, putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje sredstava Unije. Tehničku potporu u okviru Programa potpore strukturnim reformama Komisija pruža na zahtjev države članice, a ona može obuhvaćati širok raspon područja politika. Ova je Uredba osmišljena kao nastavak tog programa, koji su države članice pozitivno prihvatile, uz uključivanje relevantnih prilagodbi.

(5)

Države članice sve više koriste tehničku pomoć u okviru Programa potpore strukturnim reformama. Stoga bi se ovom Uredbom trebao uspostaviti instrument za tehničku potporu kako bi se i dalje pružala i povećala potpora državama članicama u provođenju reformi („Instrument”).

(6)

Na razini Unije europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir kojim se utvrđuju izazovi i prioriteti nacionalnih reformi i prati provedba tih prioriteta. Države članice izrađuju i vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima, u kontekstu europskog semestra. Te se strategije predstavljaju uz godišnje nacionalne programe reformi kako bi se utvrdili i koordinirali prioriteti kojima je potrebna potpora u obliku nacionalnih sredstava ili sredstava Unije. One bi također trebale poslužiti tome da se sredstva Unije koriste na usklađen način i da se u najvećoj mjeri ostvari dodana vrijednost financijske potpore koja se dodjeljuje posebice iz programa koje Unija podupire u okviru strukturnih i kohezijskih fondova i drugih programa. U pogledu izazova utvrđenih u kontekstu europskog semestra, Instrument bi imao jasnu dodanu vrijednost u pomaganju državama članicama da pojačaju svoje kapacitete za djelotvornu provedbu preporuka za pojedine zemlje.

(7)

Uzimajući u obzir europski zeleni plan kao strategiju rasta Unije i prenošenje obveza koje je Unija preuzela u vezi s provedbom Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Instrumentom će se doprinijeti provedbi europskog zelenog plana, uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju općeg cilja da se 30 % ukupnog rashoda iz proračuna Unije namijeni podupiranju ciljeva u području klime te ostvarenju ambicije da se od 2024. osigura 7,5 %, u 2026. osigura 10 % te u 2027. osigura 10 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za ciljeve u području bioraznolikosti, imajući pritom u vidu postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti. Relevantna djelovanja trebalo bi utvrđivati tijekom pripreme i provedbe instrumenta te preispitati u kontekstu relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja. Instrumentom bi trebalo rješavati i šire ekološke i socijalne izazove u Uniji, uključujući zaštitu prirodnog kapitala, očuvanje biološke raznolikosti i potporu kružnom gospodarstvu i energetskoj tranziciji, u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. Instrumentom bi trebalo podupirati i digitalnu tranziciju i doprinositi stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta.

(8)

Opći cilj Instrumenta trebao bi biti promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije podupiranjem napora država članica u provedbi reformi. To je potrebno kako bi se potakla javna i privatna ulaganja, podupro održiv i pravedan gospodarski i socijalni oporavak i konvergencija, postigla otpornosti, smanjenje siromaštva i nejednakosti, promicala rodna ravnopravnost, povećala konkurentnost, djelotvorno odgovorilo na izazove utvrđene u donesenim preporukama za pojedine zemlje te kako bi se provodilo pravo Unije. To je također potrebno kako bi se poduprli napori država članica da ojačaju svoje institucijske i administrativne kapacitete te pravosudni okvir, među ostalim, na regionalnoj i lokalnoj razini, te da provedu ciljeve politika olakšavanja socijalno uključive, zelene i digitalne tranzicije, u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, klimatskim i energetskim ciljevima Unije do 2030. te s ciljem klimatske neutralnosti do 2050., ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda i europskim stupom socijalnih prava.

(9)

Posebni ciljevi Instrumenta trebali bi biti pomaganje nacionalnim tijelima u njihovim nastojanjima da osmisle, razviju i provedu reforme te da pripreme, izmijene, provedu i revidiraju planove za oporavak i otpornost u skladu s Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (5), među ostalim i razmjenom dobre prakse, odgovarajućim procesima i metodologijama, prema potrebi sudjelovanjem dionika te djelotvornijim i učinkovitijim upravljanjem ljudskim resursima.

(10)

Kako bi se državama članicama pomoglo pri osmišljavanju, razvoju i provedbi reformi u svim ključnim ekonomskim i društvenim područjima, Komisija bi na zahtjev države članice trebala nastaviti pružati tehničku potporu u širokom rasponu područja politika koja uključuju upravljanje javnim financijama i imovinom, institucijske i administrativne reforme, pravosudne reforme, poslovno okruženje, financijski sektor i poboljšanje financijske pismenosti, tržišta proizvoda, usluga i rada, obrazovanje i osposobljavanje, rodnu ravnopravnost, održivi razvoj, javno zdravstvo, socijalnu pomoć i skrb, kao i sposobnosti za rano otkrivanje i koordinirani odgovor. Poseban naglasak trebalo bi staviti na djelovanja kojima se potiču zelena i digitalna tranzicija. Instrumentom bi se također trebala podupirati priprema za članstvo u europodručju.

(11)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Instrument, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (6), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Godišnja odobrena sredstva trebali bi odobriti Europski parlament i Vijeće u okviru godišnjeg proračunskog postupka, u granicama višegodišnjeg financijskog okvira i uzimajući u obzir potražnju za Instrumentom.

(12)

Kako bi se zadovoljile dodatne potrebe u okviru Instrumenta, države članice trebale bi imati mogućnost prenijeti u proračun Instrumenta sredstva podijeljenog upravljanja dodijeljena u okviru fondova Unije i prenijeti natrag sredstava za koja nisu preuzete obveze, u skladu s uredbom o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize. Prenesena sredstva trebalo bi izvršavati u skladu s pravilima Instrumenta i isključivo u korist dotične države članice. Komisija bi toj državi članici trebala dati povratne informacije o upotrebi prenesenih sredstava.

(13)

Kako bi se zadovoljile dodatne potrebe u okviru Instrumenta, država članica trebala bi moći zatražiti dodatnu tehničku potporu te bi trebala platiti troškove te dodatne potpore. Takva bi plaćanja trebala činiti vanjske namjenske prihode u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („Financijska uredba”) te bi se trebala upotrebljavati isključivo u korist dotične države članice.

(14)

Tehničku potporu trebalo bi pružati na zahtjev kako bi se poduprla provedba reformi koje država članica poduzima na vlastitu inicijativu, reformi u kontekstu procesa ekonomskog upravljanja, osobito onih kojima se djelotvorno provode preporuke za pojedine zemlje ili djelovanja povezanih s provedbom prava Unije te reformi u vezi s provedbom programâ ekonomske prilagodbe. Instrumentom bi trebalo pružiti i tehničku potporu za pripremu, izmjenu, provedbu i reviziju planova za oporavak i otpornost u skladu s Uredbom (EU) 2021/241.

(15)

U skladu s postojećim pravilima i praksom u okviru Programa potpore strukturnim reformama, trebalo bi uspostaviti jednostavan postupak za podnošenje zahtjeva za tehničku potporu. Zbog toga bi se zahtjevi država članica trebali podnositi do 31. listopada, osim ako je u dodatnim namjenskim pozivima za zahtjeve drukčije navedeno. Za analizu zahtjeva koje podnesu države članice trebalo bi utvrditi odgovarajuće kriterije kako bi se poštovalo temeljno načelo jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti. Ti bi se kriteriji trebali temeljiti na hitnosti, ozbiljnosti i opsegu problema te na utvrđenim potrebama za potporom u onim područjima politika u kojima je predviđena tehnička potpora. Komisija bi trebala organizirati dodatne namjenske pozive kojima bi se odgovorilo na konkretne nastajuće potrebe država članica, pri čemu bi se, među ostalim, prednost dala potrebama koje se tiču pripreme, izmjene, provedbe i revizije planova za oporavak i otpornost u skladu s Uredbom (EU) 2021/241.

(16)

Prije podnošenja zahtjeva za tehničku potporu, države članice trebale bi se moći, prema potrebi, savjetovati s relevantnim dionicima, kao što su tijela lokalne i regionalne vlasti, socijalni partneri i civilno društvo, u skladu s nacionalnim pravom i praksama.

(17)

Trebalo bi navesti i sadržaj planova suradnje i potpore uz detaljno navođenje mjera za pružanje tehničke potpore državama članicama. U tu bi se svrhu u predviđenim mjerama tehničke potpore i povezanom procijenjenom ukupnom financijskom doprinosu trebala uzeti u obzir djelovanja i aktivnosti koji se financiraju sredstvima iz fondova ili programa Unije.

(18)

U svrhu odgovornog postupanja i transparentnosti te kako bi se osigurala vidljivost djelovanja Unije, Komisija bi trebala istodobno proslijediti Europskom parlamentu i Vijeću planove suradnje i potpore, uz poštovanje određenih uvjeta kojima se štite povjerljive informacije. Komisija bi trebala moći provoditi komunikacijske aktivnosti. Komisija bi na svojim internetskim stranicama trebala objavljivati popis odobrenih zahtjeva za tehničku potporu.

(19)

Kako bi se osigurala veća transparentnost u pogledu tehničkih doprinosa nacionalnom procesu donošenja odluka, Komisija bi trebala uspostaviti jedinstveni internetski javni repozitorij preko kojeg bi, podložno mjerodavnim pravilima i na temelju savjetovanja s dotičnim državama članicama, trebala moći staviti na raspolaganje konačne studije ili izvješća izrađene u okviru prihvatljivih djelovanja. Kako bi se zaštitile osjetljive i povjerljive informacije povezane s njihovim javnim interesima, države članice trebale bi moći u opravdanim slučajevima zahtijevati da Komisija takve dokumente ne objavljuje bez njihove prethodne suglasnosti.

(20)

Trebalo bi utvrditi odredbe o provedbi Instrumenta, posebice o načinu upravljanja, oblicima financiranja mjera tehničke potpore i sadržaju programâ rada, koje bi trebalo donijeti provedbenim aktima. S obzirom na to koliko je važno podržati rad nacionalnih tijela na pokretanju i provedbi reformi, potrebno je omogućiti stopu sufinanciranja bespovratnim sredstvima u visini do 100 % prihvatljivih troškova. Kako bi se omogućila brza mobilizacija tehničke potpore u hitnim slučajevima, trebalo bi predvidjeti donošenje posebnih mjera na ograničeno razdoblje. U tu bi svrhu u okviru programa rada Instrumenta za posebne mjere trebalo izdvojiti ograničeni iznos proračunskih sredstava koji ne prelazi 30 % godišnje dodjele sredstava.

(21)

Kako bi se osigurala učinkovita i usklađena dodjela sredstava iz proračuna Unije i poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja, djelovanja u okviru ove Uredbe trebala bi biti dosljedna i komplementarna s tekućim programima Unije. Dvostruko financiranje za iste rashode trebalo bi izbjegavati. Kako bi se izbjegla udvostručavanja i preklapanja Komisija i nacionalna tijela u svim bi fazama procesa osobito trebala osigurati djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergije među izvorima financiranja, uključujući financiranje tehničke pomoći.

(22)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (8) trebalo bi provesti evaluaciju Instrumenta na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima za praćenje, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, posebno za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Instrumenta u praksi.

(23)

Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala istodobno dostavljati godišnje izvješće o provedbi ove Uredbe. Osim toga, trebalo bi provesti neovisnu evaluaciju u sredini programskog razdoblja u kojoj će se promatrati ostvarenja ciljeva Instrumenta, učinkovitost upotrebe njegovih resursa i njegovu dodanu vrijednost. U tom kontekstu Europski parlament trebao bi moći pozvati Komisiju da sudjeluje u razmjeni gledišta s nadležnim odborom Europskog parlamenta u svrhu rasprave o godišnjem izvješću i provedbi Instrumenta. U neovisnoj ex post evaluaciji trebalo bi, uz navedeno, uzeti u obzir i dugoročni učinak Instrumenta.

(24)

Trebalo bi uspostaviti radne programe za provedbu tehničke potpore. Radi osiguranja jednakih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su na temelju članka 322. UFEU-a donijeli Europski parlament i Vijeće. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi. Njima se pobliže određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravne provedbe te se predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(25)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9) te uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (10), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (11) i (EU) 2017/1939 (12), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se utječe na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (13). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(26)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije” Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(27)

Ova Uredba ne bi smjela utjecati na nastavak ili izmjenu mjera potpore koje je Komisija odobrila do 31. prosinca 2020. na temelju Uredbe (EU) 2017/825 ili bilo kojeg drugog akta Unije koji se primjenjuje na tu pomoć. Mjere odobrene u skladu s Uredbom (EU) 2017/825 trebale bi stoga ostati važeće. U tu bi svrhu trebalo utvrditi i prijelaznu odredbu.

(28)

Kako bi se omogućila brza provedba mjera predviđenih u ovoj Uredbi, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,