This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32020L0012
Commission Delegated Directive (EU) 2020/12 of 2 August 2019 supplementing Directive (EU) 2017/2397 of the European Parliament and of the Council as regards the standards for competences and corresponding knowledge and skills, for the practical examinations, for the approval of simulators and for medical fitness (Text with EEA relevance)
Delegirana Direktiva Komisije (EU) 2020/12 оd 2. kolovoza 2019. o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine, za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost (Tekst značajan za EGP)
Delegirana Direktiva Komisije (EU) 2020/12 оd 2. kolovoza 2019. o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine, za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost (Tekst značajan za EGP)
C/2019/5646
SL L 6, 10.1.2020, p. 15–100
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
10.1.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 6/15 |
DELEGIRANA DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2020/12
оd 2. kolovoza 2019.
o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine, za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 91/672/EEZ i 96/50/EZ (1), a posebno njezin članak 17. stavke 1. i 4., članak 21. stavak 2. i članak 23. stavak 6.,
budući da:
(1) |
U Direktivi (EU) 2017/2397 utvrđuju se uvjeti i postupci za izdavanje svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti osoba uključenih u upravljanje plovnim objektom na unutarnjim plovnim putovima Unije. Izdavanjem svjedodžbi nastoji se olakšati mobilnost, osigurati sigurnost plovidbe te zaštitu ljudskih života i okoliša. |
(2) |
Kako bi se osigurali minimalni usklađeni standardi za izdavanje svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti, Komisija je ovlaštena za donošenje detaljnih pravila kojima se propisuju standardi za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine, standardi za praktične ispite, standardi za odobravanje simulatora i standardi zdravstvene sposobnosti. |
(3) |
U skladu s člankom 32. Direktive (EU) 2017/2397, u delegiranim aktima trebalo bi se upućivati na standarde koje je utvrdio Europski odbor za izradu standardâ unutarnje plovidbe („CESNI”) i oni bi trebali uključivati cjelokupan tekst tih standarda, pod uvjetom da su ti standardi dostupni i ažurirani, da ispunjavaju sve primjenjive zahtjeve utvrđene u prilozima Direktivi i da interesi Unije nisu ugroženi promjenama u procesu donošenja odluka CESNI-ja. Ta su tri uvjeta bila ispunjena kad je CESNI na svojem sastanku 8. studenoga 2018. donio prve standarde o stručnim kvalifikacijama u unutarnjoj plovidbi. |
(4) |
U standardima za kompetencije trebale bi se propisati minimalne kompetencije koje se zahtijevaju za sigurno upravljanje plovnim objektom, i to za članove posade na operativnoj i upravljačkoj razini, za zapovjednike ovlaštene za plovidbu uz pomoć radara i zapovjednike ovlaštene za plovidbu plovnim putovima pomorskog karaktera, za stručnjake za putničku plovidbu i za stručnjake za ukapljeni prirodni plin (LNG). Za svaku kompetenciju koja se zahtijeva trebalo bi utvrditi odgovarajuća znanja i vještine koji se zahtijevaju. |
(5) |
Kako bi nadležna tijela na sličan način provodila praktične ispite koji se propisuju člankom 17. stavkom 3. Direktive (EU) 2017/2397, trebalo bi propisati standarde za praktične ispite. U tu bi se svrhu u standardima za svaki praktični ispit trebale utvrditi posebne kompetencije i situacije za ocjenjivanje, uključujući posebni sustav bodovanja i tehničke zahtjeve za plovni objekt i instalacije na kopnu. Za kandidate za kvalifikaciju zapovjednika koji prethodno nisu prošli ocjenjivanje na operativnoj razini trebalo bi predvidjeti dodatni modul kako bi se mogla provjeriti i sposobnost za izvršavanje povezanih zadaća pod nadzorom. |
(6) |
Trebalo bi propisati standarde za odobravanje simulatora kako bi se osiguralo da su simulatori koji se koriste za ocjenjivanje kompetencija projektirani tako da omogućuju provjeru kompetencija kako je propisano u okviru standardâ za praktične ispite. Ti bi standardi trebali obuhvaćati tehničke i funkcionalne zahtjeve za simulatore za rukovanje plovilom i simulatore za radar te postupke za administrativno odobravanje tih simulatora. |
(7) |
Kako bi se smanjile nacionalne razlike u zdravstvenim zahtjevima i postupcima ispitivanja i kako bi se osiguralo da su svjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti koje se izdaju članovima posade palube u unutarnjoj plovidbi valjan indikator njihove zdravstvene sposobnosti za posao koji će obavljati, trebalo bi propisati standarde zdravstvene sposobnosti. U tim bi standardima trebalo navesti pretrage koje liječnici trebaju obaviti i kriterije koje trebaju primijeniti kako bi utvrdili sposobnost za rad članova posade palube. Oni bi trebali obuhvaćati vid, sluh te fizička i psihološka stanja koja mogu dovesti do privremene ili trajne nesposobnosti za rad te moguće mjere ublažavanja i ograničenja. Ti bi se standardi radi usklađenosti trebali temeljiti na smjernicama za zdravstvene preglede pomoraca koje su objavile Međunarodna organizacija rada i Međunarodna pomorska organizacija, a osobito na kriterijima koji se primjenjuju na obalnu plovidbu. |
(8) |
Rok za prenošenje ove Delegirane direktive trebalo bi uskladiti s rokovima za prenošenje Direktive (EU) 2017/2397 radi usklađenosti i učinkovitosti. |
(9) |
U skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, informacije koje su države članice dužne dostaviti Komisiji u kontekstu prenošenja direktiva moraju biti jasne i precizne. To vrijedi i u slučaju ovog delegiranog akta, |
DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Standardi za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine iz članka 17. stavka 1. Direktive (EU) 2017/2397 utvrđeni su u Prilogu I. ovoj Direktivi.
Članak 2.
Standardi za praktične ispite iz članka 17. stavka 3. Direktive (EU) 2017/2397 utvrđeni su u Prilogu II. ovoj Direktivi.
Članak 3.
Standardi za odobravanje simulatora iz članka 21. stavka 2. Direktive (EU) 2017/2397 utvrđeni su u Prilogu III. ovoj Direktivi.
Članak 4.
Standardi zdravstvene sposobnosti iz članka 23. stavka 6. Direktive (EU) 2017/2397 utvrđeni su u Prilogu IV. ovoj Direktivi.
Članak 5.
1. Države članice najkasnije do 17. siječnja 2022. donose zakone, propise i administrativne odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredbi.
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2. Stavak 1. ne primjenjuje se na državu članicu koja nije u potpunosti prenijela i provela Direktivu (EU) 2017/2397 u skladu s člankom 39. stavcima 2., 3. i 4. te Direktive. Ako ta država članica u potpunosti prenese i provede Direktivu (EU) 2017/2397, ona istodobno donosi zakone, propise i administrativne odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom te o tome obavješćuje Komisiju.
3. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredbi nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 6.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 7.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 2. kolovoza 2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
PRILOG I.
STANDARDI ZA KOMPETENCIJE I ODGOVARAJUĆA ZNANJA I VJEŠTINE
I. STANDARDI KOMPETENCIJE ZA OPERATIVNU RAZINU
1. Plovidba
1.1. Voditelj čamca mora biti sposoban pomagati u upravljanju plovnim objektom u situacijama manevriranja i rukovanja plovnim objektom na unutarnjim plovnim putovima. Voditelj čamca mora biti sposoban to činiti na svim vrstama plovnih putova i u svim vrstama luka.
Voditelj čamca posebno mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
2. Upravljanje plovnim objektom
2.1. Voditelj čamca mora biti sposoban pomoći u upravljanju plovnim objektom pri nadzoru rada plovnog objekta i brizi o osobama na plovilu.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
2.2. Voditelj čamca mora biti sposoban rabiti opremu plovnog objekta.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
3. Rukovanje teretom, skladištenje i prijevoz putnika
3.1. Voditelj čamca mora biti sposoban pomoći u upravljanju plovnim objektom pri pripremi, skladištenju i nadzoru tereta za vrijeme utovara i istovara.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
3.2. Voditelj čamca mora biti sposoban pomagati u upravljanju plovnim objektom pri pružanju usluga putnicima i pružati izravnu pomoć osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu sa zahtjevima osposobljavanja i uputama iz Priloga IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (1).
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
4. Brodostrojarstvo, elektrotehnika, elektronika i automatika
4.1. Voditelj čamca mora biti sposoban pomoći u upravljanju plovnim objektom u aspektima brodostrojarstva, elektrotehnike, elektronike i automatike kako bi se osigurala opća tehnička sigurnost.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
4.2. Voditelj čamca mora biti sposoban obavljati radove održavanja na opremi za brodostrojarstvo, elektrotehniku, elektroniku i automatiku kako bi se osigurala opća tehnička sigurnost.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
5. Održavanje i popravci
5.1. Voditelj čamca mora biti sposoban pomoći u upravljanju plovnim objektom pri održavanju i popravljanju plovnog objekta te ugrađenih uređaja i opreme.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
6. Komunikacija
6.1. Voditelj čamca mora biti sposoban općenito i profesionalno komunicirati, što uključuje sposobnost upotrebljavanja standardiziranih komunikacijskih izraza u situacijama kada se pojavljuju problemi u komunikaciji.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
6.2. Voditelj čamca mora biti sposoban biti druželjubiv.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
7. Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša
7.1. Voditelj čamca mora biti sposoban poštovati pravila o sigurnosti na radu te razumjeti važnost zdravstvenih i sigurnosnih pravila i važnost okoliša.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
7.2. Voditelj čamca mora biti sposoban uzeti u obzir važnost osposobljavanja na brodu i hitno reagirati u izvanrednim situacijama.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
Sposobnost održavanja putova za evakuaciju slobodnima (u skladu s lokalnim značajkama na plovnom objektu) |
||||||||||||||||||||||||||
|
Sposobnost korištenja sustavima i opremom za komunikaciju te uzbunjivanje u slučaju opasnosti |
7.3. Voditelj čamca mora biti sposoban poduzeti preventivne mjere za sprečavanje požara i pravilno upotrebljavati vatrogasnu opremu.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
7.4. Voditelj čamca mora biti sposoban obavljati dužnosti uzimajući u obzir važnost zaštite okoliša.
Voditelj čamca mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
II. STANDARDI KOMPETENCIJE ZA UPRAVLJAČKU RAZINU
0. Nadzor
Zapovjednik mora biti sposoban davati naloge drugim članovima posade palube te nadzirati zadaće koje izvršavaju, kako je navedeno u odjeljku 1. Priloga II. Direktivi (EU) 2017/2397, što podrazumijeva odgovarajuće sposobnosti za izvođenje tih zadaća.
Osobe koje žele steći kvalifikacije za zapovjednika moraju pokazati da posjeduju kompetencije navedene u sljedećim odjeljcima od 0.1. do 7.4., osim ako su poduzele neki od sljedećih koraka:
— |
ako su završile odobreni program za osposobljavanje koji se temelji na standardima kompetencije za operativnu razinu, |
— |
ako su prošle ocjenjivanje kompetencije koje je provelo administrativno tijelo i koje je usmjereno na provjeru toga jesu li ispunjeni standardi kompetencije za operativnu razinu. |
0.1. Plovidba
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
0.2. Upravljanje plovnim objektom
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
||||||
|
|
0.3. Rukovanje teretom, skladištenje i prijevoz putnika
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
0.4. Brodostrojarstvo, elektrotehnika, elektronika i automatika
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
Sposobnost održavanja strojarnice, glavnog motora, glavnih strojeva, pomoćne opreme i kontrolnih sustava te sposobnost vođenja brige o njima |
||||||||||||||||
|
Sposobnost održavanja pumpi, sustava cijevi, kaljužnih i balastnih sustava te sposobnost vođenja brige o njima |
0.5. Održavanje i popravci
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
0.6. Komunikacija
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
0.7. Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sposobnost korištenja sustavima i opremom za komunikaciju te uzbunjivanje u slučaju opasnosti |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
1. Plovidba
1.1. Zapovjednik mora biti sposoban planirati putovanje i voditi plovidbu na unutarnjim plovnim putovima, što uključuje sposobnost odabira najlogičnijeg, najekonomičnijeg i najekološkijeg puta plovidbe do odredišta za utovar i istovar, uzimajući u obzir primjenjive prometne propise i dogovoreni skup pravila koja se primjenjuju na unutarnju plovidbu.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
1.2. Zapovjednik mora biti sposoban primijeniti znanje o primjenjivim pravilima o članovima posade plovnog objekta, uključujući znanje o vremenu odmora te o sastavu posade palube.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||||||
|
|
1.3 Zapovjednik mora biti sposoban ploviti i manevrirati uz osiguravanje sigurnog upravljanja plovnim objektom u svim uvjetima na unutarnjim plovnim putovima, među ostalim u situacijama s jako gustim prometom ili kada drugi plovni objekti prevoze opasne tvari te koje zahtijevaju osnovno poznavanje Europskog sporazuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN).
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
1.4. Zapovjednik mora biti sposoban odgovoriti na izvanredne situacije tijekom plovidbe unutarnjim plovnim putovima.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
2. Upravljanje plovnim objektom
2.1 Zapovjednik mora biti sposoban primjenjivati znanje o brodogradnji i metodama konstrukcije u plovidbi unutarnjim plovnim putovima na upravljanje različitim vrstama plovnih objekata i posjedovati osnovno znanje o tehničkim pravilima za plovila unutarnje plovidbe iz Direktive (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća (2).
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
2.2. Zapovjednik mora biti sposoban kontrolirati i nadzirati obveznu opremu kako je navedeno u primjenjivoj potvrdi o plovnom objektu.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||
|
|
||||||||
|
|
3. Rukovanje teretom, skladištenje i prijevoz putnika
3.1. Zapovjednik mora biti sposoban planirati i osigurati siguran utovar, skladištenje, osiguranje i istovar tereta te brigu o njemu tijekom putovanja.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
3.2. Zapovjednik mora biti sposoban planirati i osigurati stabilnost plovnog objekta.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
||||||
|
|
3.3. Zapovjednik mora biti sposoban planirati i osigurati siguran prijevoz putnika i brigu o njima tijekom putovanja, uključujući pružanje izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu sa zahtjevima osposobljavanja i uputama iz Priloga IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
4. Brodostrojarstvo, elektrotehnika, elektronika i automatika
4.1. Zapovjednik mora biti sposoban planirati radni tijek brodostrojarstva, elektrotehnike, elektronike i automatike.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
4.2. Zapovjednik mora biti sposoban nadzirati glavne motore te pomoćne strojeve i opremu.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
Sposobnost korištenja i tumačenja priručnika radi evaluacije radnog učinka motora i primjerenog upravljanja motorima |
4.3. Zapovjednik mora biti sposoban planirati i davati upute u vezi s pumpom i sustavom kontrole pumpe plovnog objekta.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
4.4. Zapovjednik mora biti sposoban organizirati sigurnu upotrebu i primjenu, održavanje i popravak elektrotehničkih uređaja plovnog objekta
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
4.5. Zapovjednik mora biti sposoban kontrolirati sigurno održavanje i popravak tehničkih uređaja.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
5. Održavanje i popravci
5.1. Zapovjednik mora biti sposoban organizirati sigurno održavanje i popravak plovnog objekta te ugrađene opreme.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
Sposobnost davanja uputa posadi i nadziranja posade u skladu s radnim postupcima i sigurnosnim ograničenjima pri korištenju užadi i žica u skladu s potvrdom i tehničkim specifikacijama plovnog objekta |
6. Komunikacija
6.1. Zapovjednik mora biti sposoban upravljati ljudskim resursima, biti društveno odgovoran te se brinuti o organizaciji radnog tijeka i osposobljavanju na plovnom objektu.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
|
|
6.2. Zapovjednik mora biti sposoban osigurati dobru komunikaciju u svakom trenutku, što uključuje korištenje standardiziranim komunikacijskim izrazima u situacijama s problemima u komunikaciji.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
||||||
|
|
6.3. Zapovjednik mora biti sposoban poticati uravnoteženo i druželjubivo radno okruženje na brodu.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
7. Zdravlje i sigurnost, prava putnika i zaštita okoliša
7.1. Zapovjednik mora biti sposoban pratiti primjenjive pravne zahtjeve i poduzeti mjere za osiguranje sigurnosti života.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||
|
|
7.2. Zapovjednik mora biti sposoban održavati sigurnost i zaštitu osoba na brodu, uključujući izravnu pomoć osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu sa zahtjevima osposobljavanja i uputama iz Priloga IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
7.3. Zapovjednik mora biti sposoban uspostaviti planove za izvanredne situacije i kontrolu štete te riješiti izvanredne situacije.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
7.4. Zapovjednik mora biti sposoban osigurati usklađenost sa zahtjevima za zaštitu okoliša.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
III. STANDARDI KOMPETENCIJE ZA PLOVIDBU UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA POMORSKOG KARAKTERA
1. Zapovjednik koji plovi na unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera mora biti sposoban raditi s aktualnim kartama i mapama, obavijestima za zapovjednike brodica i pomorce te drugim publikacijama koje se odnose na plovne putove pomorskog karaktera.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||
|
|
2. Zapovjednik koji plovi na unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera mora biti sposoban služiti se podacima o razini morskih mijena, plimnim strujama, razdobljima i ciklusima morskih mijena, vremenima plimnih struja i morskih mijena te varijacijama u estuariju.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||
|
|
3. Zapovjednik koji plovi na unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera mora biti sposoban služiti se sustavom SIGNI (Signalisation de voies de Navigation Intérieure) i uslugama IALA-e (International Association of Marine Aids to Navigation and Lighthouse Authorities) za sigurnu plovidbu unutarnjim plovnim putovima pomorskog karaktera.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
IV. STANDARDI KOMPETENCIJE ZA PLOVIDBU UZ POMOĆ RADARA
1. Zapovjednik koji plovi uz pomoć radara mora biti sposoban poduzeti odgovarajuće radnje u vezi s plovidbom uz pomoć radara prije isplovljavanja.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
2. Zapovjednik koji plovi uz pomoć radara mora biti sposoban tumačiti informacije sa zaslona radara i analizirati ih.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
3. Zapovjednik koji plovi uz pomoć radara mora biti sposoban umanjiti smetnje različitog porijekla.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
||||||
|
|
||||||
|
|
4. Zapovjednik koji plovi uz pomoć radara mora biti sposoban ploviti uz pomoć radara uzimajući u obzir dogovoreni skup pravila koja se primjenjuju na unutarnju plovidbu te u skladu s pravilima kojima se utvrđuju zahtjevi za plovidbu uz pomoć radara (kao što su zahtjevi o broju članova osoblja ili tehnički zahtjevi za plovila).
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||
|
|
5. Zapovjednik koji plovi uz pomoć radara mora biti sposoban snaći se u posebnim okolnostima kao što su gust promet, otkazivanje uređaja, opasne situacije.
Zapovjednik mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
V. STANDARDI KOMPETENCIJE ZA STRUČNJAKE ZA PUTNIČKU PLOVIDBU
1. Stručnjak mora biti sposoban organizirati upotrebu opreme za spašavanje na putničkim plovilima.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
2. Stručnjak mora biti sposoban primijeniti sigurnosne upute i poduzeti potrebne mjere za zaštitu putnika općenito, posebno u izvanrednim situacijama (npr. evakuacija, šteta, sudar, nasukavanje, požar, eksplozija ili druge situacije u kojima bi moglo doći do panike), uključujući pružanje izravne pomoći osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti u skladu sa zahtjevima osposobljavanja i uputama iz Priloga IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
3. Stručnjak mora biti sposoban komunicirati na osnovnom engleskom jeziku.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
4. Stručnjak mora biti sposoban ispuniti relevantne zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 1177/2010.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||
|
|
VI. STANDARDI KOMPETENCIJE ZA STRUČNJAKE ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN (LNG)
1. Stručnjak mora biti sposoban osigurati usklađenost sa zakonodavstvom i standardima primjenjivima na plovni objekt koji kao gorivo upotrebljava ukapljeni prirodni plin te s ostalim relevantnim zdravstvenim i sigurnosnim propisima.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||
|
|
||||||||
|
|
2. Stručnjak mora biti sposoban biti svjestan posebnih aspekata koje treba uzeti u obzir pri upotrebi LNG-a, prepoznati rizike i upravljati njima.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||
|
|
||||||
|
|
3. Stručnjak mora biti sposoban upravljati sustavima koji se odnose na ukapljeni prirodni plin na siguran način.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
4. Stručnjak mora biti sposoban osigurati redovitu provjeru sustava za LNG.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||
|
|
5. Stručnjak mora biti sposoban poduzimati radnje za opskrbu LNG-om na siguran i kontroliran način.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||||||||||
|
|
6. Stručnjak mora biti sposoban pripremiti sustav za LNG za održavanje plovnog objekta.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||
|
|
7. Stručnjak mora biti sposoban snaći se u izvanrednim situacijama povezanima s LNG-om.
Stručnjak mora biti sposoban:
STUPAC 1. KOMPETENCIJA |
STUPAC 2. ZNANJA I VJEŠTINE |
||||||||||||||||||||||
|
|
(1) Uredba (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 334, 17.12.2010., str. 1.).
(2) Direktiva (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ (SL L 252, 16.9.2016., str. 118.).
PRILOG II.
STANDARD ZA PRAKTIČNE ISPITE
I. STANDARDI ZA PRAKTIČNI ISPIT ZA DOBIVANJE POSEBNOG ODOBRENJA ZA PLOVIDBU UZ POMOĆ RADARA
1. Posebne kompetencije i situacije za ocjenu
Ispitivači mogu slobodno odlučiti o sadržaju pojedinačnih elemenata ispita.
Ispitivači moraju ispitati elemente od 1. do 16. i barem jedan od elemenata od 17. do 19. Podnositelji zahtjeva moraju ostvariti najmanje 7 od 10 bodova u svakom elementu.
Br. |
Kompetencije |
Element ispita |
1. |
1.1. |
uključivanje i podešavanje navigacijskih radarskih uređaja te upravljanje njihovim radom |
2. |
1.1. |
uključivanje i podešavanje pokazivača brzine okretanja te upravljanje njegovim radom |
3. |
1.1. |
ispravno tumačenje prikaza na zaslonu radara postavljanjem funkcija dometa, razlučivosti, svjetline, pojačanja, kontrasta, drugih povezanih uređaja, središta i podešavanja |
4. |
1.1. |
korištenje pokazivačem brzine okretanja, npr. postavljanjem brzine okretanja u skladu s maksimalnom brzinom okretanja plovnog objekta |
5. |
2.1. |
utvrđivanje položaja antene na zaslonu i pramčanice, postavljanje položaja, kursa i smjera okretanja vlastitog plovnog objekta te određivanje udaljenosti i dosega |
6. |
2.1. |
tumačenje ponašanja drugih sudionika u prometu (plovnog objekta u stanju mirovanja, plovnog objekta koji dolazi iz suprotnog smjera i plovnog objekta koji se kreće u istom smjeru) |
7. |
2.2. |
analiziranje informacija dobivenih radarom, primjerice pramčanice, elektroničke azimutne linije, daljinskih kružnica i promjenjive daljinske kružnice, tragova radarskog cilja, decentriranja i usporednih linija, te objašnjavanje radarske slike |
8. |
3.1. |
smanjivanje smetnji koje dolaze s vlastitog plovnog objekta provjeravanjem antene, smanjivanjem sjena i višestrukih odraza, npr. u prostoru skladišta |
9. |
3.2. |
poduzimanje mjera za smanjenje smetnji iz okoliša smanjivanjem utjecaja kiše i valova, ispravnim postupanjem s raspršenim poljima (npr. s mostova), lažnim/prividnim jekama s dalekovoda i kabela te s učincima stvaranja sjena i višestaznog širenja |
10. |
3.3. |
uklanjanje smetnji koje dolaze s drugih navigacijskih radarskih uređaja korištenjem sprečavanja smetnji |
11. |
4.1. |
ispravno dodjeljivanje zadaća članovima posade palube |
12. |
4.1. |
osiguravanje suradnje između kormilara i osobe koja koristi navigacijske radarske uređaje u skladu s vidljivošću i značajkama kormilarnice |
13. |
4.1. |
korištenje pokazivača brzine okretanja i sustava Inland ECDIS ili sličnih prikaza u kombinaciji s radarom |
14. |
4.1. |
postupanje u skladu s policijskim propisima u slučaju smanjene vidljivosti i u slučaju dobre vidljivosti |
15. |
4.1. |
korištenje radijskog uređaja i zvučnih signala te dogovaranje o kursu korištenjem informacija dobivenih radarom |
16. |
4.1. |
davanje zapovijedi kormilaru uključujući provjeru njegovih potrebnih znanja i vještina |
17. |
5.1. |
poduzimanje odgovarajućih mjera u situacijama s jako gustim prometom |
18. |
5.1. |
poduzimanje odgovarajućih mjera u slučaju otkazivanja uređaja |
19. |
5.1. |
primjereno reagiranje u nejasnim ili opasnim prometnim situacijama |
2. Tehnički zahtjevi za plovni objekt koji se koristi za praktični ispit
Plovni objekt koji se koristi za praktični ispit mora biti obuhvaćen člankom 2. Direktive (EU) 2017/2397.
Plovni objekt koji se koristi za praktične ispite za ocjenjivanje kompetencije zapovjednika koji plovi uz pomoć radara mora ispunjavati tehničke zahtjeve utvrđene u članku 7.06. standarda ES-TRIN 2017/1 (1). Plovni objekt mora biti opremljen funkcionalnim sustavom Inland ECDIS ili usporedivim uređajem za prikazivanje elektroničkih karti.
II. STANDARDI ZA PRAKTIČNI ISPIT ZA DOBIVANJE SVJEDODŽBE O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI STRUČNJAKA ZA PUTNIČKU PLOVIDBU
1. Posebne kompetencije i situacije za ocjenu
Ispitivači mogu slobodno odlučiti o sadržaju pojedinačnih elemenata ispita.
Ispitivači moraju ispitati 11 od 14 elemenata iz kategorije I., pod uvjetom da se ocjenjuju elementi 16. i 20.
Ispitivači moraju ispitati 7 od 8 elemenata iz kategorije II.
Podnositelji zahtjeva mogu kao najviši rezultat ostvariti 10 bodova u svakom elementu.
Za kategoriju I. podnositelji zahtjeva moraju ostvariti najmanje 7 od 10 bodova u svakom elementu. Za kategoriju II. podnositelji zahtjeva moraju ukupno ostvariti najmanje 45 bodova.
Br. |
Kompetencije |
Elementi ispita |
Kategorija I.–II. |
1. |
1.1. |
pokazivanje kako se koristi kolut za spašavanje za putnike |
I. |
2. |
1.1. |
pokazivanje kako se koristi prsluk za spašavanje za putnike te članove posade palube i brodsko osoblje, uključujući posebnu osobnu opremu za spašavanje za osobe koje nemaju dužnosti u okviru sigurnosnog rasporeda |
I. |
3. |
1.1. |
pokazivanje kako se koristi odgovarajuća oprema za evakuaciju do plitke vode, obale ili drugog plovnog objekta |
I. |
4. |
1.1. |
pokazivanje kako se koriste brodski čamci, uključujući njihov motor i reflektor, ili platforma u skladu s člankom 19.15. standarda ES-TRIN 2017/1 koja zamjenjuje brodski čamac ili zajednička sredstva za spašavanje u skladu s člankom 19.09. stavcima od 5. do 7. standarda ES-TRIN 2017/1 |
I. |
5. |
1.1. |
pokazivanje kako se koristi prikladno nosilo |
I. |
6. |
1.1. |
pokazivanje kako se koristi komplet za prvu pomoć |
I. |
7. |
1.1. |
pokazivanje kako se koriste samostalne naprave za disanje i kompleti opreme te kapuljača za dim u skladu s člankom 19.12. stavkom 10. standarda ES-TRIN 2017/1 ili njihove kombinacije |
I. |
8. |
2.1. |
provjeravanje i praćenje intervala pregleda za opremu navedenu u stavkama br. 1–7 ove tablice |
II. |
9. |
2.1. |
provjeravanje i praćenje potrebnih kvalifikacija osoba koje koriste komplete za prvu pomoć, samostalne naprave za disanje i komplete opreme te kapuljače za dim |
II. |
10. |
2.1. |
primjereno skladištenje i distribuiranje sredstava za spašavanje |
I. |
11. |
2.3. |
utvrđivanje prostora pristupačnih putnicima smanjene pokretljivosti |
II. |
12. |
1.1. |
pokazivanje kako se koristi oprema za spašavanje za putnike smanjene pokretljivosti |
I. |
13. |
2.1. |
objašnjavanje elemenata sigurnosnog rasporeda i plana sigurnosti |
II. |
14. |
2.1. |
dodjeljivanje zadaća brodskom osoblju u skladu sa sigurnosnim rasporedom i planom sigurnosti |
II. |
15. |
2.3. |
dodjeljivanje zadaća brodskom osoblju uzimajući u obzir nediskriminirajući pristup i planiranje sigurnosnog rasporeda za osobe smanjene pokretljivosti |
II. |
16. |
2.3. |
organiziranje osposobljavanja i pružanje uputa osobama smanjene pokretljivosti u skladu s Prilogom IV. Uredbi (EU) br. 1177/2010 |
I. |
17. |
2.2. |
organiziranje evakuacije putničkog prostora u objašnjavanje konkretnih mjera koje treba poduzeti u slučaju sudara, nasukavanja, dima i požara |
I. |
18. |
2.2. |
gašenje požara koji je započeo te rukovanje vodonepropusnim i protupožarnim vratima |
I. |
19. |
2.2. |
pružanje potrebnih informacija zapovjedniku, putnicima i vanjskim spasilačkim snagama u simuliranoj izvanrednoj situaciji |
II. |
20. |
3.1. |
korištenje osnovnog engleskog rječnika i izgovaranje izraza prikladnih za usmjeravanje putnika i brodskog osoblja u standardnim situacijama i za uzbunjivanje te usmjeravanje tih osoba u slučaju izvanrednih situacija |
I. |
21. |
4.1. |
objašnjavanje toga koja su prava putnika primjenjiva |
I. |
22. |
4.1. |
provođenje primjenjivih postupaka za pružanje pristupa i profesionalne pomoći putnicima u skladu s Uredbom (EU) br. 1177/2010 |
II. |
2. Tehnički zahtjevi za plovni objekt i objekte na kopnu koji se koriste za praktični ispit
Mjesto na kojem se odvija ocjenjivanje mora biti opremljeno opremom za spašavanje za putnička plovila koja je potrebna za pokazivanje ispitnog elementa br. 2, uključujući posebnu opremu za spašavanje za plovilo s kabinama u skladu s primjenjivim standardom ES-TRIN 2017/1. Ono mora biti opremljeno sigurnosnim rasporedom i planom sigurnosti u skladu sa standardom ES-TRIN 2017/1 te prikladnim prostorima i opremom za ocjenjivanje sposobnosti organiziranja evakuacije i ponašanja radi gašenja požara i reagiranja u slučaju požara.
Plovni objekt koji se koristi za praktični ispit mora biti obuhvaćen člankom 2. Direktive (EU) 2017/2397.
III. STANDARDI ZA PRAKTIČNI ISPIT ZA DOBIVANJE SVJEDODŽBE O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI STRUČNJAKA ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN (LNG)
1. Posebne kompetencije i situacije za ocjenu
Ispitivači mogu slobodno odlučiti o sadržaju pojedinačnih elemenata ispita. Ispitivači moraju ispitati 9 od 11 elemenata iz kategorije I.
Ispitivači moraju ispitati 5 od 7 elemenata iz kategorije II.
Podnositelji zahtjeva mogu kao najviši rezultat ostvariti 10 bodova u svakom elementu.
Za kategoriju I. podnositelji zahtjeva moraju ostvariti najmanje 7 od 10 bodova u svakom ispitanom elementu. Za kategoriju II. podnositelji zahtjeva moraju ukupno ostvariti najmanje 30 bodova.
Br. |
Komp. |
Elementi ispita |
Kategorija I.–II. |
||||||||
1. |
1.1. |
nalaganje i praćenje operacija koje provode članovi posade kako bi se na plovnom objektu osigurala usklađenost sa zakonodavstvom i standardima koji se primjenjuju na plovne objekte koji kao gorivo upotrebljavaju LNG, a osobito u slučaju postupka opskrbe plovnog objekta LNG-om |
II. |
||||||||
2. |
1,2. |
nalaganje i praćenje operacija koje provode članovi posade kako bi se osigurala usklađenost s drugim relevantnim zdravstvenim i sigurnosnim propisima |
II. |
||||||||
3. |
2.2. |
provođenje upravljanja rizikom, dokumentiranje sigurnosti na plovnom objektu (uključujući plan sigurnosti i sigurnosne upute), procjenjivanje i nadziranje opasnih prostora i zaštite od požara te korištenje osobne zaštitne opreme |
II. |
||||||||
4. |
3,1. |
prikazivanje načina djelovanja LNG-a |
II. |
||||||||
5. |
3.1. |
očitavanje tlaka i temperature, upravljanje stripiranjem, sprečavanjem širenja, opskrbom plinom, ventilacijom, cjevovodnim i sigurnosnim sustavima, ventilima te upravljanje isparavanjem LNG-a |
I. |
||||||||
6. |
4.1. |
obavljanje svakodnevnog, tjednog i redovitog periodičnog održavanja |
I. |
||||||||
7. |
4.1. |
otklanjanje neispravnosti otkrivenih tijekom održavanja |
I. |
||||||||
8. |
4.1. |
dokumentiranje radova na održavanju |
II. |
||||||||
9. |
5.1. |
započinjanje i praćenje postupaka opskrbe LNG-om, uključujući mjere za jamčenje sigurnog privezivanja, ispravnog položaja kablova i cijevi kako bi se izbjeglo curenje te poduzimanje mjera za sigurno odspajanje spoja za opskrbu LNG-om ako je to u bilo kojem trenutku potrebno |
I. |
||||||||
10. |
5.1. |
osiguravanje usklađenosti s relevantnim propisima o sigurnosnom području |
II. |
||||||||
11. |
5.1. |
prijavljivanje započinjanja postupka opskrbe LNG-om |
II. |
||||||||
12. |
5.1. |
obavljanje sigurne opskrbe LNG-om u skladu s priručnikom, uključujući sposobnost praćenja tlaka, temperature i razine LNG-a u tankovima |
I. |
||||||||
13. |
5.1. |
ispiranje sustava cijevi, zatvaranje ventila i odspajanje plovnog objekta od postrojenja za opskrbu LNG-om te prijavljivanje završetka postupka nakon završetka opskrbe LNG-om |
I. |
||||||||
14. |
6.1. |
obavljanje:
|
I. |
||||||||
15. |
7.1. |
primjereno reagiranje u izvanrednim situacijama kao što su:
|
I. |
||||||||
16. |
7.1. |
primjereno reagiranje u slučaju požara u blizini tankova za LNG gorivo ili u strojarnicama |
I. |
||||||||
17. |
7.1. |
primjereno reagiranje u slučaju porasta tlaka u sustavima cijevi nakon aktivacije isključivanja u slučaju nužde u slučaju neminovnog ispuštanja ili ispuhivanja plina |
I. |
||||||||
18. |
7.1. |
poduzimanje hitnih mjera i hitnih mjera za nadzor na daljinu, npr. kako bi se ispravno nadzirao požar povezan s LNG-om, požar lokve, požar mlaza i bukteći požar |
I. |
2. Tehnički zahtjevi za plovni objekt i objekte na kopnu koji se koriste za praktični ispit
Plovni objekt i objekti na kopnu moraju biti opremljeni:
1. |
dokumentacijom koja se koristi za ocjenjivanje, kao što su:
|
2. |
posebnim sustavima za korištenje LNG-a:
|
3. |
prikladnom strojarnicom;
|
Plovni objekt koji se koristi za praktični ispit mora biti obuhvaćen člankom 2. Direktive (EU) 2017/2397.
IV. STANDARDI ZA PRAKTIČNI ISPIT ZA DOBIVANJE SVJEDODŽBE O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI ZAPOVJEDNIKA
1. Posebne kompetencije i situacije za ocjenu
Ispit se sastoji od dvaju dijelova: dijela o planiranju putovanja i dijela o izvršenju putovanja. Ocjenjivanje izvršenja putovanja mora se provesti u jednom ispitnom terminu. Svaki dio ispita sastoji se od nekoliko elemenata.
Za zapovjednike koji nisu završili odobreni program za osposobljavanje temeljen na standardima kompetencije za operativnu razinu niti su prošli ocjenjivanje kompetencije koje provodi administrativno tijelo, a koje je usmjereno na provjeru jesu li ispunjeni standardi kompetencije za operativnu razinu, zahtjevi se dopunjuju posebnim elementima propisanima u standardima utvrđenima u odjeljku V. (dodatni modul za nadzor u kontekstu praktičnog ispita za dobivanje svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti zapovjednika).
Kad je riječ o sadržaju, ispit mora biti usklađen sa sljedećim zahtjevima:
Planiranje putovanja
Dio ispita o planiranju putovanja sastoji se od elemenata navedenih u tablici u Dodatku 1. Elementi su razvrstani u kategorije I. i II. u skladu sa svojom važnošću. Iz svake se kategorije mora odabrati 10 elemenata koji se moraju ispitati u okviru ispita.
Izvršenje putovanja
Od podnositeljâ zahtjeva zahtijeva se da pokažu da su sposobni izvršiti putovanje. Nužan uvjet za to jest da podnositelji zahtjeva sami upravljaju plovnim objektom. Pojedinačni elementi koje treba ispitati nalaze se u tablici u Dodatku 2. i, za razliku od dijela o planiranju putovanja, oni se svi moraju uvijek ispitati.
Ispitivači mogu slobodno odlučiti o sadržaju svakog pojedinačnog elementa ispita.
Dodatak 1.
Sadržaj dijela ispita o planiranju putovanja
U svakoj se kategoriji mora ispitati 10 elemenata. Podnositelj zahtjeva može kao najviši rezultat ostvariti 10 bodova u svakom elementu.
Za kategoriju I. podnositelji zahtjeva moraju ostvariti najmanje 7 od 10 bodova u svakom ispitanom elementu. Za kategoriju II. podnositelji zahtjeva moraju ukupno ostvariti najmanje 60 bodova.
Br. |
Kompetencije |
Elementi ispita |
Kategorija I.–II. |
1. |
1.1.1. |
plovidba europskim unutarnjim plovnim putovima, uključujući prevodnice i dizala za brodove, u skladu sa sporazumom o plovidbi s agentom |
I. |
2. |
1.1.3. |
vođenje računa o ekonomskim i ekološkim aspektima upravljanja plovnim objektom kako bi se plovni objekt koristio učinkovito i kako bi se poštovao okoliš |
II. |
3. |
1.1.4. |
vođenje računa o tehničkim strukturama i profilima plovnih putova te poduzimanje mjera opreza |
I. |
4. |
1.2.1. |
osiguravanje sigurnog broja članova posade u skladu s primjenjivim pravilima |
I. |
5. |
1.3.3. |
osiguravanje sigurnog pristupa plovnom objektu |
II. |
6. |
2.1.1. |
poštovanje načela brodogradnje i konstrukcije u plovidbi unutarnjim plovnim putovima |
II. |
7. |
2.1.2. |
razlikovanje metoda konstrukcije plovnog objekta i njegovog ponašanja u vodi, osobito u pogledu stabilnosti i čvrstoće |
II. |
8. |
2.1.3. |
razumijevanje konstrukcijskih dijelova plovnog objekta te kontrola i analiza štete |
II. |
9. |
2.1.4. |
poduzimanje mjera radi zaštite vodonepropusnosti plovnog objekta |
I. |
10. |
2.2.1. |
razumijevanje funkcija opreme plovnog objekta |
II. |
11. |
2.2.2. |
poštovanje posebnih zahtjeva za prijevoz tereta i putnika |
I. |
12. |
3.1.1. |
razumijevanje mjerodavnih nacionalnih, europskih i međunarodnih propisa, kodeksa i standarda o prijevozu tereta |
II. |
13. |
3.1.2. |
sastavljanje planova skladištenja, uključujući poznavanje utovara tereta i balastnih sustava, radi zadržavanja naprezanja trupa unutar prihvatljivih granica |
I. |
14. |
3.1.3. |
kontroliranje postupka utovara i istovara s obzirom na sigurnost prijevoza |
I. |
15. |
3.1.4. |
razlikovanje različitih vrsta tereta i njihovih karakteristika radi nadziranja i osiguravanja sigurnog utovara tereta kako je predviđeno u planu skladištenja |
II. |
16. |
3.2.1. |
poštovanje učinka tereta i operacija s teretom na trim i stabilnost plovnog objekta |
I. |
17. |
3.2.2. |
provjeravanje stvarne tonaže tereta, korištenje dijagramima za stabilnost i trim te opremom za izračunavanje naprezanja, uključujući ADB (automatska baza podataka), radi provjere plana skladištenja |
I. |
18. |
3.3.1. |
razumjeti mjerodavne nacionalne, europske i međunarodne propise, kodekse i standarde o prijevozu putnika |
II. |
19. |
3.3.2. |
organiziranje i nadziranje redovitih vježbi za sigurnost kako je utvrđeno u (sigurnosnom) rasporedu za uzbunu kako bi se zajamčilo sigurno ponašanje u potencijalnim opasnim situacijama |
II. |
20. |
3.3.3. |
komuniciranje s putnicima u izvanrednim situacijama |
I. |
21. |
3.3.4. |
utvrđivanje i nadziranje analize rizika na plovilu u pogledu ograničenog pristupa putnika te osmišljavanje djelotvornog sustava zaštite na plovilu radi sprečavanja neovlaštenog pristupa |
II. |
22. |
3.3.5. |
analiziranje prijava koje daju putnici (tj. nepredviđenih pojava, vrijeđanja, vandalizma) kako bi se moglo primjereno reagirati na njih |
II. |
23. |
4.4.1. |
sprečavanje potencijalne štete za električne i elektroničke uređaje na plovnom objektu |
II. |
24. |
4.5.3. |
evaluiranje tehničke i interne dokumentacije |
II. |
25. |
5.1.1. |
osiguravanje sigurnog ponašanja članova posade u pogledu korištenja materijala i aditiva |
II. |
26. |
5.1.2. |
utvrđivanje, praćenje i osiguravanje radnih naloga kako bi članovi posade mogli samostalno obavljati radove održavanja i popravaka |
II. |
27. |
5.1.3. |
kupovanje i nadzor materijala i alata s obzirom na zdravlje i zaštitu okoliša |
II. |
28. |
5.1.4. |
osiguravanje da se žice i užad koriste u skladu sa specifikacijama proizvođača i predviđenom namjenom |
II. |
29. |
6.3.2. |
primjenjivanje nacionalnog, europskog i međunarodnog socijalnog zakonodavstva |
II. |
30. |
6.3.3. |
pridržavanje stroge zabrane alkohola i droga te primjereno reagiranje u slučajevima kršenja te zabrane, preuzimanje odgovornosti i objašnjavanje posljedica neprimjerenog ponašanja |
II. |
31. |
6.3.4. |
organiziranje opskrbe hranom i pripreme obroka na plovnom objektu |
II. |
32. |
7.1.1. |
primjenjivanje nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva te poduzimanje odgovarajućih mjera za zaštitu zdravlja i sprečavanje nesreća |
II. |
33. |
7.1.2. |
nadziranje i praćenje valjanosti potvrde o plovnom objektu i drugih dokumenata relevantnih za plovni objekt i njegov rad |
I. |
34. |
7.1.3. |
pridržavanje propisa o sigurnosti tijekom svih radnih postupaka primjenom odgovarajućih sigurnosnih mjera radi izbjegavanja nesreća |
I. |
35. |
7.1.4. |
nadziranje i praćenje svih sigurnosnih mjera koje su potrebne za čišćenje zatvorenih prostora prije nego što osobe otvore te prostore, uđu u njih i očiste ih |
II. |
36. |
7.2.5. |
nadziranje sredstava za spašavanje i ispravne primjene osobne zaštitne opreme |
II. |
37. |
7.3.1. |
započinjanje priprema za planove spašavanja u različitim vrstama izvanrednih situacija |
II. |
38. |
7.4.1. |
poduzimanje mjera opreza za sprečavanje onečišćenja okoliša i korištenje odgovarajuće opreme |
II. |
39. |
7.4.2. |
primjenjivanje zakonâ o zaštiti okoliša |
II. |
40. |
7.4.3. |
korištenje opreme i materijala na ekonomičan način koji je prihvatljiv za okoliš |
II. |
Dodatak 2.
Sadržaj dijela ispita o izvršenju putovanja
Moraju se ispitati svi elementi navedeni u ovom dijelu ispita. U svakom elementu podnositelj zahtjeva mora ostvariti najmanje 7 od najviše 10 bodova.
Br. |
Kompetencije |
Elementi ispita |
1. |
1.1.1. |
plovidba i manevriranje plovnim objektom primjereno situaciji i u skladu sa zakonskim zahtjevima prava o plovidbi (kao funkcija brzine i smjera struje, provjeravanja dubine vode i teretnog gaza, dubine ispod kobilice, gustoće prometa, interakcije s drugim plovnim objektom itd.) |
2. |
1.1.4. |
uplovljavanje u luku i isplovljavanje iz luke s plovnim objektom unutarnje plovidbe na pravilan i ispravan način te u skladu sa zakonskim zahtjevima i/ili zahtjevima povezanima sa sigurnošću |
3. |
1.1.5. |
prilagođavanje ili vraćanje u početno stanje navigacijskih pomagala, prema potrebi |
4. |
1.1.5. |
prikupljanje svih informacija relevantnih za plovidbu, a dobivenih navigacijskim pomagalima, te njihovo korištenje radi prilagođavanja upravljanja plovnim objektom |
5. |
1.1.6. |
uključivanje potrebnih uređaja na kormilarskom mjestu (navigacijskih pomagala kao što su sustavi Inland AIS i Inland ECDIS) i njihovo podešavanje |
6. |
2.2.2. |
provjeravanje da je plovni objekt spreman za putovanje u skladu s propisima i da su teret i drugi predmeti sigurno uskladišteni u skladu s propisima |
7. |
4.2.2. |
primjereno reagiranje na neispravnosti (koje treba simulirati, prema potrebi) tijekom plovidbe (npr. povećanje temperature vode za hlađenje, pad tlaka ulja motora, kvar glavnog stroja/glavnih strojeva, kvar kormila, poremećene radijske komunikacije, kvar radijskog telefonskog uređaja, nesiguran smjer drugog plovnog objekta), odlučivanje o sljedećim koracima i pripremanje ili poduzimanje odgovarajućih koraka u pogledu radova na održavanju kako bi se osigurala sigurna plovidba |
8. |
5.1.2. |
upravljanje plovnim objektom tako da je moguće predvidjeti mogućnost nesreće i izbjeći nepotrebno trošenje i habanje, često provjeravanje dostupnih pokazivača |
9. |
6.1.1. |
uspostavljanje posebne komunikacije s članovima posade (komunikacija na plovnom objektu) o različitim manevrima i u okviru sastanaka osoblja (primjerice, radi upoznavanja sa situacijom) ili s osobama s kojima je potrebno surađivati (korištenjem svih radijskih komunikacijskih mreža) |
10. |
6.2.2. |
komuniciranje s relevantnim osobama (na plovnom objektu) i drugim sudionicima (centar za regulaciju prometa u određenom sektoru, drugi plovni objekt itd.) tijekom tih aktivnosti u skladu s propisima (mreže, plovni putovi na putu kojim se plovi): korištenje radijskog telefona i telefona |
11. |
7.3.3. |
postupanje u kriznoj situaciji (koju treba simulirati, prema potrebi, npr. pad osobe u vodu, nezgoda s kvarom, požar na plovnom objektu, istjecanje opasnih tvari, propuštanja vode) s pomoću brzih i opreznih manevara ili mjera za spašavanje i/ili ograničavanje štete; obavješćivanje i informiranje relevantnih osoba i nadležnih tijela u slučaju izvanredne situacije |
12. |
7.3.4. |
komuniciranje s relevantnim osobama u slučaju neispravnosti (na plovnom objektu) i s drugim sudionicima (korištenje radijskog telefona i telefona) kako bi se problemi mogli riješiti |
2. Tehnički zahtjevi za plovni objekt koji se koristi za praktični ispit
Plovni objekt koji se koristi za praktični ispit mora biti obuhvaćen člankom 2. Direktive (EU) 2017/2397.
V. STANDARDI ZA DODATNI MODUL ZA NADZOR U KONTEKSTU PRAKTIČNOG ISPITA ZA DOBIVANJE SVJEDODŽBE O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI ZAPOVJEDNIKA
Ovaj modul moraju položiti kandidati koji nisu završili odobreni program za osposobljavanje temeljen na standardima kompetencije za operativnu razinu niti su prošli ocjenjivanje kompetencije koje provodi administrativno tijelo i koje je usmjereno na provjeru jesu li ispunjeni standardi kompetencije za operativnu razinu.
Zahtjevi u nastavku moraju se ispuniti uz zahtjeve navedene u okviru standardâ za praktični ispit za dobivanje svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti zapovjednika.
1. Posebne kompetencije i situacije za ocjenu
Ispitivači mogu slobodno odlučiti o sadržaju pojedinačnih elemenata ispita. Ispitivači moraju ispitati 20 od 25 elemenata iz kategorije I.
Ispitivači moraju ispitati 8 od 12 elemenata iz kategorije II.
Podnositelji zahtjeva mogu kao najviši rezultat ostvariti 10 bodova u svakom elementu.
Za kategoriju I. podnositelji zahtjeva moraju ostvariti najmanje 7 od 10 bodova u svakom elementu. Za kategoriju II. podnositelji zahtjeva moraju ukupno ostvariti najmanje 40 bodova.
Br. |
Kompetencije |
Elementi ispita |
Kategorija I.–II. |
1. |
0.1.1. |
korištenje materijalâ na plovnom objektu kao što su vitla, bitve, užad i žice vodeći računa o odgovarajućim mjerama sigurnosti na radu, uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje |
I. |
2. |
0.1.2. |
spajanje i odspajanje kombinacija potiskivača/teglenica korištenjem potrebne opreme i materijala |
I. |
3. |
0.1.2. |
korištenje opreme i materijala koji su dostupni na plovnom objektu za operacije spajanja vodeći računa o odgovarajućim mjerama sigurnosti na radu, uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje |
I. |
4. |
0.1.3. |
pokazivanje obavljanja operacija sidrenja |
I. |
5. |
0.1.3. |
korištenje opreme i materijala koji su dostupni na plovnom objektu za operacije sidrenja vodeći računa o odgovarajućim mjerama sigurnosti na radu, uključujući korištenje osobne zaštitne opreme i opreme za spašavanje |
I. |
6. |
0.1.4. |
osiguravanje vodonepropusnosti plovnog objekta |
I. |
7. |
0.1.4. |
izvršavanje radnih zadataka u skladu s kontrolnim popisom na palubi i u stambenim prostorijama kao što su osiguravanje vodonepropusnosti i osiguravanje otvora i skladišta |
I. |
8. |
0.1.5. |
objašnjavanje i pokazivanje primjenjivih postupaka članovima posade palube pri prolasku kroz prevodnice, brane i mostove |
II. |
9. |
0.1.6. |
rukovanje dnevnim i noćnim sustavom oznaka te znakovima i zvučnim signalima plovnog objekta te njihovo održavanje |
I. |
10. |
0.3.3. |
korištenje metoda za utvrđivanje količine utovarenog ili istovarenog tereta |
II. |
11. |
0.3.3. |
izračunavanje količine tekućeg tereta primjenom mjerenja količine tekućine u tanku i/ili tablica za tank |
II. |
12. |
0.4.1. |
upravljanje strojevima u strojarnici i kontrola tih strojeva uz pridržavanje odgovarajućih postupaka |
I. |
13. |
0.4.1. |
objašnjavanje sigurnog funkcioniranja, rada i održavanja kaljužnog i balastnog sustava, uključujući prijavljivanje incidenata povezanih s operacijama prijenosa te sposobnost ispravnog mjerenja i prijavljivanja razina u tankovima |
II. |
14. |
0.4.1. |
pripremanje operacija gašenja motora nakon završetka operacije i upravljanje tim postupcima |
I. |
15. |
0.4.1. |
upravljanje pumpnim sustavima za kaljužu, balast i teret |
I. |
16. |
0.4.1. |
korištenje hidrauličkih i pneumatskih sustava |
I. |
17. |
0.4.2. |
korištenje razvodnom pločom |
I. |
18. |
0.4.2. |
korištenje stacionarnog napajanja električnom energijom |
I. |
19. |
0.4.3. |
primjenjivanje postupaka o sigurnosti na radu pri održavanju i popravku motora i opreme |
I. |
20. |
0.4.5. |
održavanje pumpi, sustava cijevi te kaljužnih i balastnih sustava te vođenje brige o njima |
II. |
21. |
0.5.1. |
čišćenje svih stambenih prostora i kormilarnice te ispravno održavanje kućanstva u skladu s higijenskim pravilima, uključujući odgovornost za vlastiti stambeni prostor |
II. |
22. |
0.5.1. |
čišćenje strojarnice i motora korištenjem odgovarajućih materijala za čišćenje |
I. |
23. |
0.5.1. |
čišćenje i očuvanje vanjskih dijelova, trupa i paluba plovnog objekta na ispravan način korištenjem odgovarajućih materijala u skladu s pravilima o zaštiti okoliša |
II. |
24. |
0.5.1. |
vođenje brige o plovnom objektu i odlaganje kućanskog otpada u skladu s pravilima o zaštiti okoliša |
II. |
25. |
0.5.2. |
održavanje sve tehničke opreme i vođenje brige o njoj u skladu s tehničkim uputama i korištenje programa održavanja (uključujući digitalne programe) |
I. |
26. |
0.5.3. |
korištenje i pohranjivanje užadi i žica u skladu s praksama i pravilima o sigurnosti na radu |
II. |
27. |
0.5.4. |
pletenje žica i užadi, primjenjivanje čvorova u skladu s njihovom namjenom i održavanje žica i užadi |
I. |
28. |
0.6.1. |
korištenje potrebnih tehničkih i nautičkih pojmova te pojmova povezanih s društvenim aspektima u standardiziranim komunikacijskim izrazima |
I. |
29. |
0.7.1. |
sprečavanje opasnosti povezanih s rizicima na plovnom objektu |
I. |
30. |
0.7.1. |
sprečavanje aktivnosti koje bi mogle biti opasne za osoblje ili plovni objekt |
I. |
31. |
0.7.2. |
korištenje osobne zaštitne opreme |
I. |
32. |
0.7.3. |
korištenje plivačkih vještina za operacije spašavanja |
II. |
33. |
0.7.3. |
korištenje opreme za spašavanje u slučaju operacija spašavanja te spašavanje i prijevoz unesrećene osobe |
II. |
34. |
0.7.4. |
održavanje putova za evakuaciju slobodnima |
II. |
35. |
0.7.5. |
korištenje sustavima i opremom za komunikaciju i uzbunjivanje u slučaju opasnosti |
I. |
36. |
0.7.6., 0.7.7. |
primjenjivanje različitih metoda gašenja požara te opreme i nepokretnih uređaja za gašenje požara |
I. |
37. |
0.7.8. |
pružanje medicinske prve pomoći |
I. |
2. Minimalni zahtjevi za plovni objekt na kojemu će se odvijati praktični ispit
Plovni objekt koji se koristi za praktični ispit mora biti obuhvaćen člankom 2. Direktive (EU) 2017/2397.
(1) Europski standardi kojima se utvrđuju tehnička pravila za plovila unutarnje plovidbe dostupni su na adresi https://www.cesni.eu.
PRILOG III.
STANDARDI ZA ODOBRAVANJE SIMULATORA
I. TEHNIČKI I FUNKCIONALNI ZAHTJEVI ZA SIMULATORE ZA RUKOVANJE PLOVILOM I SIMULATORE ZA RADAR U UNUTARNJOJ PLOVIDBI
Br. |
Element |
Kvalitativna razina tehničkog zahtjeva |
Postupak ispitivanja |
Simulator za rukovanje plovilom |
Simulator za radar |
||||||||
1. |
Navigacijski radarski uređaj unutarnje plovidbe |
Na simulatoru mora biti ugrađen najmanje jedan navigacijski radarski uređaj unutarnje plovidbe s istim funkcijama kao i homologirani navigacijski uređaj unutarnje plovidbe u skladu sa standardom ES-TRIN. |
Mora se provjeriti ima li uređaj iste funkcije kao i homologirani navigacijski radarski uređaj unutarnje plovidbe. |
x |
x |
||||||||
2. |
Komunikacijski sustav |
Simulator mora biti opremljen komunikacijskim sustavom koji se sastoji od:
|
Mora se provjeriti je li simulator opremljen komunikacijskim sustavima. |
x |
x |
||||||||
3. |
Sustav Inland ECDIS |
Na simulator mora biti ugrađen najmanje jedan sustav Inland ECDIS. |
Mora se provjeriti ima li uređaj iste funkcije kao sustav Inland ECDIS. |
x |
|
||||||||
4. |
Područje vježbe |
Područje vježbe sadržava barem jednu reprezentativnu rijeku s rukavcima ili kanalima i lukama. |
Vizualni pregled područja |
x |
x |
||||||||
5. |
Zvučni signali |
Zvučni signali mogu se davati korištenjem nožne pedale ili gumba. |
Mora se provjeriti ispravno funkcioniranje nožnih pedala ili gumba. |
x |
x |
||||||||
6. |
Ploča za svjetla za noćnu plovidbu |
Na simulator je ugrađena ploča za svjetla za noćnu plovidbu. |
Mora se provjeriti ispravno funkcioniranje ploče za svjetla za noćnu plovidbu. |
x |
x |
||||||||
7. |
Matematički model za plovni objekt |
Najmanje tri matematička modela reprezentativnih vrsta plovnih objekata s različitim metodama pogona i uvjetima opterećenja, uključujući jedan mali plovni objekt koji može biti tegljač, jedan srednje veliki plovni objekt (npr. duljine 86 m) i jedan veliki plovni objekt (npr. duljine 110 m ili 135 m). |
Mora se provjeriti jesu li dostupna tri obvezna modela. |
x |
|
||||||||
8. |
Matematički model za plovni objekt |
Najmanje jedan matematički model reprezentativne vrste plovnog objekta (npr. duljine 86 m). |
Mora se provjeriti je li obvezni model dostupan. |
|
x |
||||||||
9. |
Broj dostupnih ciljnih plovnih objekata (1) |
Simulator mora sadržavati ciljne plovne objekte iz najmanje pet razreda Europske konferencije ministara prijevoza (CEMT). |
Mora se provjeriti jesu li dostupni potreban broj i potrebna raznolikost ciljnih plovnih objekata. |
x |
x |
||||||||
10. |
Operaterova postaja |
Operater mora moći komunicirati na svim kanalima vrlo visoke frekvencije (VHF). Operater mora moći pratiti korištenje tih kanala. |
Mora se potvrditi može li operater komunicirati na svim VHF kanalima i može li operater pratiti korištenje svih kanala. |
x |
x |
||||||||
11. |
Različite vježbe |
Mora postojati mogućnost izrade, pohranjivanja i izvođenja različitih vježbi, koje se moraju moći podešavati tijekom izvođenja. |
Moraju se obaviti različite operacije. |
x |
x |
||||||||
12. |
Odvojive vježbe |
Tijekom ispitivanja više od jednog podnositelja zahtjeva, vježbe podnositeljâ zahtjeva ne smiju ometati ispitivanje drugog podnositelja zahtjeva. |
Vježba se reproducira za svakog podnositelja zahtjeva. |
x |
x |
||||||||
13. |
Funkcije i raspored mosta plovnog objekta |
Odjeljak kormilarnice mora biti konstruiran za radarsku plovidbu koju obavlja jedna osoba kako je utvrđeno u standardu ES-TRIN 2017/1. |
Mora se provjeriti odgovaraju li raspored i funkcije opreme mosta primjenjivim tehničkim zahtjevima za plovni objekt unutarnje plovidbe. Mora se provjeriti je li kormilarnica konstruirana za kormilarenje koje obavlja jedna osoba. |
x |
x |
||||||||
14. |
Kormilarska postaja (most/kabina) |
Kormilarske postaje slične su onima na plovnim objektima unutarnje plovidbe u pogledu oblika i dimenzija. |
Vizualni pregled. |
x |
x |
||||||||
15. |
Operaterova postaja |
|
Vizualni pregled operaterove postaje i provjera funkcija. |
x |
x |
||||||||
16. |
Postaja za izvješćivanje |
Mogućnost reprodukcije vježbe na operaterovoj postaji ili postaji za izvješćivanje. |
Aktivnosti ocjenjivanja moraju se pratiti. |
x |
x |
||||||||
Vlastiti plovni objekt (2) |
|||||||||||||
17. |
Stupnjevi slobode |
Simulator mora moći vizualno prikazivati kretanje u šest stupnjeva slobode. |
Stupnjevi slobode primijenjeni u simulatoru mogu se evaluirati promatranjem sustava za vizualni prikaz ili s pomoću instrumenata. Stoga se sljedeći manevri izvode korištenjem malog plovnog objekta koji se obično kreće na mnogo posebniji i brži način od većih plovnih objekata.
|
x |
|
||||||||
18. |
Stupnjevi slobode |
Simulator mora moći simulirati kretanje u tri stupnja slobode. |
Stupnjevi slobode primijenjeni u simulatoru moraju se evaluirati. |
|
x |
||||||||
19. |
Pogonski sustav |
Simulacija svih sastavnih dijelova pogonskog sustava provodi se na vrlo realističan način te se pritom vodi računa o svim relevantnim utjecajima. |
Pogonski sustav mora se ispitati manevrima ubrzanja i zaustavljanja tijekom kojih se može promatrati radni učinak motora (u smislu reakcije na dodavanje gasa) i plovnog objekta (u smislu maksimalne brzine i ponašanja tijekom vremena). |
x |
x |
||||||||
20. |
Kontrolni uređaji |
Kontrolni uređaj ponaša se na vrlo realističan način s obzirom na brzinu okretanja kormila te se pritom vodi računa o najvažnijim utjecajima. |
Kako bi se ispitala kvaliteta simulacije kontrolnih uređaja, mogu se provesti različita ispitivanja. Ako nije moguće evaluirati ponašanje bez protokola varijabli stanja, navode se ograničenja.
|
x |
x |
||||||||
21. |
Učinci plitke vode |
Učinak ograničene dubine vode na potrebnu snagu i ponašanje pri manevriranju modelira se ispravno u smislu kvalitete simulacije. |
Predlažu se dvije vrste ispitivanja koje omogućuju prosuđivanje kvalitete u pogledu uzimanja u obzir utjecaja plitke vode. Kretanje ravno naprijed: u različitim dubinama vode mjeri se postignuta maksimalna brzina, standardizirana s brzinom u dubokoj vodi i ucrtana u odnosu na parametar gaz po dubini vode (T/h). Usporedbom s postojećim podacima iz ispitivanja modela dobivaju se informacije o tome koliko utjecaj plitke vode u simulaciji odgovara stvarnosti. Kružnica okretanja: kretanjem plovnog objekta stalnom snagom i pod kutom kormila od 20° u bočnim vodama bez ograničenja mogu se zabilježiti vrijednosti brzine, kuta zanošenja, brzine okretanja i promjera kružnice okretanja plovnog objekta na mjestu pri postupnom smanjenju dubine vode. Ucrtavanjem tih podataka u odnosu na T/h može se utvrditi kako se kut zanošenja, brzina okretanja, brzina i promjer mijenjaju s promjenom dubine vode. |
x |
|
||||||||
22. |
Utjecaj struje |
Na plovnom objektu postoje najmanje dvije točke za mjerenje struje kako bi se mogao izračunati moment skretanja struje. |
Planiraju se ispitivanja kako bi se provjerilo postojanje karakteristika radnog učinka i njihovo uzimanje u obzir u simulaciji:
|
x |
x |
||||||||
23. |
Utjecaj vjetra |
Utjecaj vjetra stvara sile na horizontalnoj ravnini u skladu sa stvarnom brzinom i smjerom vjetra. Vjetar stvara i momente skretanja i valjanja. |
Mogu se provesti različita ispitivanja kako bi se provjerila kvalitativna razina utjecaja vjetra. Kako bi se ti učinci mogli lako otkriti, potrebno je odabrati relativno velike brzine vjetra. Provesti ispitivanje kako slijedi: provesti ispitivanje i za pramčani vjetar i za bočni vjetar s dvije različite brzine vjetra u području bez ikakvog drugog utjecaja osim vjetra. Pokrenuti vjetar i promatrati ponašanje. Zaustaviti vjetar i ponovo promatrati ponašanje. Započeti s plovnim objektom koji se ne kreće. |
x |
|
||||||||
24. |
Utjecaj obale |
Bočna sila i moment skretanja obično se mijenjaju s udaljenošću od obale i brzinom na pravilan način. |
Za provjeravanje učinka obale u simulatoru potrebno je područje vježbe na kojem se s jedne strane nalazi nasip ili zid. Potrebno je provesti sljedeća ispitivanja:
|
x |
|
||||||||
25. |
Interakcija dvaju plovnih objekata |
Plovni objekti međusobno djeluju jedan na drugoga, a realistični se učinci izračunavaju. |
Za potpunu provjeru interakcije između dvaju plovnih objekata u simulatoru se započinje vježba s dvama vlastitim plovnim objektima u bočnim vodama bez ograničenja. Ako to nije moguće, ispitivanje se može provesti i korištenjem prometnog plovnog objekta kao drugog plovnog objekta. Radi dobre procjene rezultata plovni objekti započinju kretanje na usporednim kursevima na relativno maloj bočnoj udaljenosti.
|
x |
|
||||||||
26. |
Dodatni zagažaj |
I dinamičko utonuće i trim modeliraju se u ovisnosti o brzini, dubini vode i gazu. |
Ta značajka najbolje se može ispitati na području s bočnim vodama bez ograničenja i stalnom dubinom vode.
|
x |
|
||||||||
27. |
Učinak kanala |
Uzimanje u obzir povratnog toka struje. Povratni tok nije u linearnom odnosu s brzinom plovnog objekta. |
Povratni tok fizikalni je učinak koji se unosi u simulator kao sila otpora koja djeluje na plovni objekt. Kako bi se to ispitalo, plovni objekt stavlja se u uski kanal te se kreće stalnom snagom i ustaljenom brzinom. Tada se mjeri brzina. Snaga se povećava i mjeri se brzina. Ispitivanje se ponavlja u otvorenim vodama, pri čemu se primjenjuje ista stalna snaga (dvije razine). Očekivani je učinak sljedeći:
|
x |
|
||||||||
28. |
Učinak prevodnice |
U prevodnici su učinci na plovni objekt isti kao i u kanalu. Prevodnica uzrokuje dodatni učinak zbog toka istisnine koji je prouzročen ulaskom u prevodnicu plovnog objekta s velikim faktorom blokiranja (učinak klipa). |
Ispitivanje učinka kanala pokazuje povratni tok. To se ispitivanje ne mora ponavljati. Učinak klipa može se pokazati na sljedeći način:
|
x |
|
||||||||
29. |
Nasukavanje |
Nasukavanje usporava plovni objekt i može se čuti njegov zvuk, ali ono ne dovodi u svim slučajevima do zaustavljanja plovnog objekta. Nasukavanje se priopćuje operateru. |
Za provjeru nasukavanja potrebno je područje vježbe s ravnim dnom kao i s dnom koje se blago podiže. Ovdje se rješava problem samog postojanja odgovarajućih informacija o dubini u simulatoru, a ne prikaz toga u sustavu za vizualni prikaz. Pri nasukavanju na plažu mora se ispitati da li se plovni objekt stvarno zaustavlja te, ako je tako, zaustavlja li se naglo ili usporava. Tijekom nasukavanja sustavom za vizualni prikaz mora se provjeriti promjena horizontalne ravnine plovnog objekta. Pri prelasku preko ravnog dna u izrazito plitkim vodama mora se ispitati dolazi li do nasukavanja plovnog objekta zbog dodatnog zagažaja dok se brzina kontinuirano povećava. Kod svih se nasukavanja mora provjeriti je li taj događaj popraćen zvukom. |
x |
|
||||||||
30. |
Nasukavanje Sudar plovnog objekta i obale, sudar plovnog objekta i plovnog objekta, sudar plovnog objekta i mosta |
Kandidata i operatera obavješćuje se u simulaciji o nasukavanju, sudaru plovnog objekta i obale, sudaru plovnog objekta i plovnog objekta ili sudaru plovnog objekta i mosta. |
Vizualni pregled |
|
x |
||||||||
31. |
Sudar plovnog objekta i obale |
U simulaciji se o sudarima plovnog objekta i obale obavješćuje barem s pomoću zvučnog signala. Simulacija usporava plovni objekt. Izračun sudara provodi se korištenjem dvodimenzionalnog oblika plovnog objekta. |
Simulacija sudara plovnog objekta i obale može se ispitivati samo za područja vježbe s različitim objektima na obali. Plovidbom u smjeru različitih objekata može se ispitati može li ih simulator otkriti i reagirati na njih. Za različite se objekte mora ispitati postoje li određene vrste objekata kod kojih nema nikakve reakcije na sudar. Zvučni signal za sudar može se ispitati zvučnim sustavom simulatora, ako je dostupan. Promatranje sudara u sustavu za vizualni prikaz pokazuje dolazi li do sudara naglo ili se simulira zona gužvanja. Sudar pod tupim kutom i pri niskoj brzini može pokazati izračunava li se elastični udarac. |
x |
|
||||||||
32. |
Sudar plovnog objekta i plovnog objekta |
U simulaciji se o sudarima plovnog objekta i plovnog objekta obavješćuje barem s pomoću zvučnog signala. Simulacija usporava plovni objekt. Izračun sudara provodi se korištenjem dvodimenzionalnog oblika plovnog objekta. |
Mogu se izvesti različiti sudari uz preduvjet da nema nikakve razlike za vlastiti plovni objekt sudara li se on s drugim vlastitim plovnim objektom ili s prometnim plovnim objektom. Provjerava se koja reakcija nastaje za vlastiti plovni objekt na simulatoru tijekom sudara plovnog objekta i plovnog objekta te može li se čuti zvučni signal. Na instruktorovoj postaji provjerava se, uz dostatno povećanje, koriste li se obrisi plovnog objekta za otkrivanje sudara. Ispituje se dolazi li do sudara točno u tom trenutku, kada se obrisi međusobno dodirnu. Postojanje preciznog otkrivanja sudara provjerava se i za različite plovne objekte različitih oblika. |
x |
|
||||||||
33. |
Sudar plovnog objekta i mosta |
Sudari plovnog objekta i mosta otkrivaju se korištenjem vrijednosti statične visine (koja odgovara visini sa spuštenom kormilarnicom i spuštenim jarbolom). U simulaciji se o tim sudarima obavješćuje barem s pomoću zvučnog signala. Simulacija usporava plovni objekt. |
Kako bi se ispitalo to ostvarenje, na području vježbe mora postojati most te se koristi elektronička navigacijska karta za unutarnju plovidbu. Provjerava se dolazi li do sudara tijekom prolaska ispod mosta bez dovoljno slobodnog prostora te koji je ishod za daljnju simulaciju. Provjerava se je li moguć siguran prolaz uz dovoljno smanjenje vodostaja ili povećanje gaza. To se mora provjeriti i u sustavu za vizualni prikaz. Potrebne su različite vožnje kako bi se provjerila točka sudara na brodu ako postoji samo jedna. U tom se slučaju može i lokalizirati to uzrokuje li most sudar na središnjoj liniji ili na vanjskim omeđenjima. |
x |
|
||||||||
34. |
Pomična kormilarnica |
Visina sudara i točka oka moraju se moći prilagoditi položaju mosta. Mora biti dostupno stalno pomicanje pomične kormilarnice. |
Preduvjet za ispitivanje ove značajke radnog učinka dostupnost je tipičnog plovnog objekta unutarnje plovidbe, npr. plovnog objekta duljine 110 m Osnovna dostupnost ove funkcije može se provjeriti na temelju toga postoji li upravljački uređaj za promjenu položaj mosta. Ta se funkcija može ispitati na mostu, a mora se provjeriti mogu li se odabirati proizvoljni položaji te je li to pomicanje naglo ili realistične brzine. Postavljanjem drugog vlastitog plovnog objekta u blizini može se ispitati je li ta funkcija dostupna i za drugi plovni objekt u sustavu za vizualni prikaz. Može se promatrati i to pomiču li se navigacijska svjetla i dnevni znakovi u skladu s pomicanjem pomične kormilarnice drugog vlastitog plovnog objekta u sustavu za vizualni prikaz. |
x |
|
||||||||
35. |
Užad |
Sustav za vizualni prikaz mora prikazivati i dinamiku plovnog objekta i dinamiku užeta (npr. labavost, elastičnost, težinu i pucanje te povezanost s točkama bitvi). |
Na području vježbe s obalnim zidovima mora se ispitati privezivanje s pomoću užeta. Pri korištenju užeta mora se provjeriti je li uže povezano s određenim točkama bitvi. Pucanje užeta mora se provjeriti pokušavanjem zaustavljanja plovnog objekta s pomoću užeta pri punoj brzini plovnog objekta. Labavost užeta mora se provjeriti smanjivanjem sile i udaljenosti. |
x |
|
||||||||
36. |
Sidra |
Sidra mogu biti spuštena i uvučena. Uzimaju se u obzir dubina vode i dinamika lanca. |
Funkcija sidra može se ispitati na području vježbe s ograničenom dubinom vode i vlastitim plovnim objektom s jednim sidrom ili nekoliko njih. Razumno je da bude dostupna stalna struja promjenjive brzine. Spuštanje i uvlačenje sidra moguće je jedino ako postoje odgovarajući operativni elementi. Mora se provjeriti i postoje li instrumenti koji pokazuju duljinu lanca. Provjerava se razlikuju li se brzine pri spuštanju i uvlačenju. Osim toga, mora se provjeriti i može li se čuti odgovarajući zvuk. Promjenom dubine vode mora se provjeriti ima li dubina vode utjecaj na funkciju sidra. Pri nižim brzinama struje mora se ispitati da li se plovni objekt njiše i da li se potpuno zaustavlja nakon sidrenja. Pri stalnom pojačavanju struje mora se ispitati drži li sidro plovni objekt. Ako jedno sidro ne drži plovni objekt, mora se provjeriti zaustavlja li se plovni objekt u potpunosti kad se koriste dva sidra. |
x |
|
||||||||
37. |
Tegljenje (operacija između dvaju plovnih objekata) |
Pri tegljenju se u obzir uzima dinamika obaju plovnih objekata i njihova povezanost užetom. |
Područje vježbe za provjeravanje funkcije tegljenja može biti područje otvorenog mora. Osim vlastitog plovnog objekta koji tegli ili ga se tegli potreban je još jedan plovni objekt (vlastiti plovni objekt ili prometni plovni objekt). Osnovni uvjet za tegljenje može se ispitati izvlačenjem užeta za tegljenje između vlastitog plovnog objekta i drugog plovnog objekta. Ako to nije moguće, mora se provjeriti je li barem dana alternativna metoda za utvrđivanje sile koja nastaje virtualnim tegljenjem. Provjerava se može li drugi plovni objekt, koji se koristi kao pomoć pri tegljenju, ubrzati tegljeni vlastiti plovni objekt te započeti skretanje bočnim povlačenjem. Provjerava se može li vlastiti plovni objekt koji tegli pokrenuti drugi plovni objekt odgovarajućim manevrima i zaustaviti ga te može li se drugi plovni objekt i zaokrenuti bočnim povlačenjem. |
x |
|
||||||||
Prometni plovni objekt |
|||||||||||||
38. |
Količina prometnih plovnih objekata |
Mora biti dostupno najmanje deset prometnih plovnih objekata |
Ispitivanje mora pokazati može li se ta potrebna količina uvesti u vježbu. |
x |
x |
||||||||
39. |
Kontrola prometnog plovnog objekta |
Prometni plovni objekt može slijediti rute promjenom kursa i brzine na realističan način. |
Dostupnost kontrolnih funkcija mora se provjeriti izradom nove vježbe koja uključuje prometni plovni objekt. |
x |
x |
||||||||
40. |
Način kretanja |
Relativno miran način kretanja. |
Primjenjuje se ispitni postupak za kontrolu prometnih plovnih objekata. |
x |
x |
||||||||
41. |
Utjecaj vjetra |
Prometni plovni objekt reagira na zadani vjetar pokazivanjem kuta zanošenja. |
Primjenom vjetra u vježbi mora se pokazati da se kut zanošenja prometnog plovnog objekta mijenja s brzinom i smjerom vjetra. |
x |
|
||||||||
42. |
Utjecaj struje |
Prometni plovni objekt reagira na zadanu struju pokazivanjem kuta zanošenja. |
Primjenom struje u vježbi mora se pokazati da se kut zanošenja prometnog plovnog objekta mijenja s brzinom i smjerom struje. |
x |
x |
||||||||
43. |
Profil i veličina slike |
Sustav za vizualni prikaz omogućuje pogled oko obzora (360 stupnjeva). Horizontalno polje pogleda može se dobiti stalnim pogledom od najmanje 210 stupnjeva i dodatnim pogledom na ostatak obzora koji se može uključiti. Vertikalni pogled omogućuje pogled dolje do vode i gore do neba kao što bi se vidjelo i na uobičajenom položaju za kormilarenje u kormilarnici. |
Vizualni pregled simulatora u radu. |
x |
|
||||||||
44. |
Razlučivost slike |
Razlučivost doseže razlučivost ljudskog oka. Brzina slike (idealno > 50 slika u sekundi, barem prikaz realistične glatke slike) ne pokazuje nikakva trzanja. |
Razlučivost se mora provjeriti vizualnim pregledom. |
x |
|
||||||||
45. |
Dodatni detalji i kvaliteta prikaza |
Razina detalja sustava za prikaz nadilazi pojednostavnjeni prikaz. Prikazuje dobar pogled na područje plovidbe u svim okolnostima. |
Vizualni model mora se provjeriti vizualnim pregledom. |
x |
|
||||||||
46. |
Površina vode |
Valovi nastali djelovanjem plovnog objekta ovise o brzini plovnog objekta. Vodi se računa o dubini vode. Valovi nastali djelovanjem vjetra u skladu su sa smjerom i brzinom vjetra. |
U vizualnom pregledu mora se pokazati mijenjaju li se valovi nastali djelovanjem plovnog objekta s brzinom plovnog objekta i mijenjaju li se valovi nastali djelovanjem vjetra sa smjerom i brzinom vjetra. |
x |
|
||||||||
47. |
Sunce, Mjesec, nebeska tijela |
Sunce i Mjesec slijede 24-satni interval. Njihovi položaji ne odgovaraju u potpunosti mjestu i datumu simulacije. Noćno nebo može se sastojati od proizvoljno postavljenih zvijezda. |
U vizualnom pregledu mora se pokazati mogu li se Sunce, Mjesec i nebeska tijela prilagođavati danju te noću i u okolnostima sumraka. |
x |
|
||||||||
48. |
Vrijeme |
Prikazani su nepomični visoki slojevi oblaka. Osim toga, može se prikazati i kiša, izmaglica i magla. |
U vizualnom pregledu pokazuje se potrebna razina detalja. |
x |
|
||||||||
49. |
Buka okoline |
Buka motora reproducira se na realističan način. |
Buka motora mora se ispitati u mirnim vremenskim uvjetima i mirnim uvjetima na moru ocjenjivanjem buke pri svim brzinama motora. Mora se utvrditi može li se čuti zvuk motora te jesu li razina glasnoće i zvuk prikladni. |
x |
x |
||||||||
50. |
Vanjski izvori buke (npr. buka motora, zvučni signali upozorenja i sidro). |
Pojedini zvučni signali reproduciraju se na realističan način, ali se ne mogu locirati s pomoću zvuka. |
Kao prvi korak, na kormilarnici vlastitog plovnog objekta u mirovanju aktiviraju se svi dostupni zvučni signali jedan za drugim. Ocjenjuje se jesu li zvučni signali realistični s obzirom na zvuk i razine glasnoće. U drugom koraku, isti zvučni signali aktiviraju se na drugom plovnom objektu, pri čemu se mijenja udaljenost do tog plovnog objekta. Mora se ispitati reproduciraju li se ispravni zvučni signali i jesu li njihove razine glasnoće zadovoljavajuće. Sve funkcionalne pomoćne jedinice s napajanjem (npr. sidra) u kormilarnici plovnog objekta aktiviraju se zasebno. Mora se provjeriti može li se čuti njihov rad. |
x |
|
||||||||
51. |
Vanjska buka (zvučni signali) |
Zvučni signali s ciljnog plovnog objekta moraju se moći čuti. |
Tijekom vježbe mora se davati zvučni signal s ciljnog plovnog objekta. |
|
x |
||||||||
52. |
Unutarnje zvučne informacije |
Zvučni signali s uređaja na mostu zvuče realistično, ali ih reproduciraju zvučnici smješteni na kontrolnoj ploči simulatora. |
Svi zvučni signali svih raspoloživih uređaja u kormilarnici aktiviraju se jedan za drugim. Ispituje se emitiraju li signale sami uređaji ili ih emitiraju zvučnici simulatora te koliko zvuče realistično. |
x |
|
||||||||
53. |
Slušanje |
Operater može čuti svu buku iz kormilarnice plovnog objekta. |
U simulaciji se mora ispitati prenose li se zvukovi iz kormilarnice plovnog objekta jasno i razumljivo te može li se razina glasnoće podešavati. |
x |
|
||||||||
54. |
Snimanje |
Zvukovi iz kormilarnice brodskog objekta snimaju se sinkronizirano sa simulacijom. |
Vježba se izvodi uključujući radijsku komunikaciju i zvukove. Pri reprodukciji vježbe mora se čuti ispravna zvučna snimka sinkronizirana sa snimkom simulacije. |
x |
|
||||||||
55. |
Usklađenost radara |
Kutna točnost za horizontalni smjer mora biti u skladu s europskom tehničkom specifikacijom (ETSI) EN 302 194. Učinci povezani s vertikalno ograničenim kutom otvaranja mogu se utvrditi, npr. pri prolasku ispod mostova. |
„Vertikalna” usklađenost: simulacija prolaska ispod mosta uzimajući u obzir:
|
x |
x |
||||||||
56. |
Razlučivost |
Radarska simulacija mora stvarati realističnu radarsku sliku. Radarska simulacija mora ispunjavati zahtjeve iz europske tehničke specifikacije ETSI EN 302 194 [1]. |
Ispravna razlučivost mora se pokazati na udaljenosti od 1 200 m: dva objekta s azimutskom udaljenošću od 30 m moraju se identificirati kao dva zasebna objekta. Dva objekta na udaljenosti od 1 200 m u istom smjeru, na međusobnoj udaljenosti od 15 m, moraju se identificirati kao dva različita objekta. |
x |
x |
||||||||
57. |
Stvaranje sjena uzrokovano vlastitim ili drugim plovnim objektom |
Stvaranje sjena odgovara trigonometrijskim odnosima, ali se ne uzimaju u obzir promjene dinamičnog položaja plovnog objekta. |
Stvaranje sjena prouzročeno vlastitim plovnim objektom mora se ispitati prilaženjem plutači i utvrđivanjem udaljenosti kad je plutača skrivena iza pramca plovnog objekta. Ta udaljenost mora biti realistična. Stvaranje sjena prouzročeno drugim plovnim objektom mora se ispitati stavljanjem dvaju plovnih objekata u isti smjer. Kad se manji plovni objekt stavi iza većeg plovnog objekta, manji plovni objekt ne smije se pojavljivati na radarskom zaslonu. |
x |
x |
||||||||
58. |
Šum uzrokovan valovima i kišom |
Prilagođavanje filtera i njihova učinka odgovara veličini iz stvarnih odobrenih uređaja. |
Ocjenjivanje se provodi uključivanjem i prilagođavanjem filtera. |
x |
x |
||||||||
59. |
Lažne jeke |
Stvaraju se lažne jeke. Osim toga, frekvencija višestrukih jeka mijenja se s udaljenošću na realističan način. |
U vježbi s više ciljnih plovnih objekata lažne jeke moraju biti vidljive. Tijekom ispitivanja promatrač mora tražiti smetnje i višestruke jeke. |
x |
x |
||||||||
60. |
Dubina vode |
Topografija dna podrobno je opisana izobatama i izmjerenim dubinama ili u bilo kojem drugom obliku u visokoj razlučivosti, u onoj mjeri u kojoj postoje dostupni podaci. |
Pri plovidbi kroz područje koje treba pregledati mora se provjeriti pokazuje li dubinomjer realistične vrijednosti. |
x |
|
||||||||
61. |
Struja |
Struja se može proizvoljno definirati barem s pomoću dvodimenzionalnih vektorskih polja visoke razlučivosti prilagođenih veličini plovnog objekta i području. |
Učinak struje mora se ispitati puštanjem da vlastiti plovni objekt nosi struja na rijeci. Plovni objekt mora se kretati sa strujom na realističan način. |
x |
x |
||||||||
62. |
Plima |
Podaci o plimi daju se u gruboj prostornoj i/ili vremenskoj razlučivosti. |
Učinak plime na plutajuće objekte može se evaluirati simuliranjem po mogućnosti malog plutajućeg objekta bez ikakvog pogona ili drugih sila (npr. od vjetra ili užadi). Promjenom doba dana može se provjeriti jesu li plimna struja i vodostaj ovisni o vremenu i realistični. Vodostaj se može izravno vidjeti na dubinomjeru te se može bilježiti tijekom cijelog dana kako bi ga se usporedilo s izmjerenim ili izračunanim podacima. |
x |
|
||||||||
63. |
Vjetar |
Oscilacije i vektorska polja vjetra mogu se utvrditi i mogu se dopustiti lokalne prilagodbe. |
Ako je na plovnom objektu „ugrađen” anemometar, instrument na mostu mora prikazivati relativnu brzinu i smjer vjetra. Mora se ispitati utjecaj različitih polja vjetra na dinamiku plovnog objekta. |
x |
|
||||||||
64. |
2D/3D modeli nepokretnih objekata |
Dvodimenzionalne zamjene za objekte dozvoljene su samo za jako udaljene objekte i ne prepoznaju se. |
Nepokretni objekti promatraju se dok se plovni objekt kreće u cijelom području simulacije čiju valjanost treba potvrditi. Može se utvrditi na kojoj je udaljenosti i na koji način smanjena razina detalja te koriste li se dvodimenzionalni modeli. |
x |
|
||||||||
65. |
Razina detalja nepokretnih objekata |
Dobrom razinom detalja mogu se prikazati realistični objekti iako se u obliku i na površini mogu prepoznati pojednostavnjenja. |
Učitat će se područje osposobljavanja koje treba ocijeniti te postaviti vlastiti plovni objekt. Prvo je potrebno ispitati jesu li utvrđeni svi objekti važni za plovidbu. Krajolik na prvi pogled mora izgledati realistično. |
x |
|
||||||||
66. |
Dnevni/noćni modeli pokretnih objekata |
U mraku se svaki objekt može osvijetliti. Izvori svjetlosti važni za plovidbu mogu emitirati svjetlost na prethodno utvrđena obilježja. |
Učitat će se područje osposobljavanja koje treba ocijeniti te postaviti vlastiti plovni objekt. Vrijeme simulacije postavlja se na ponoć. Mora se ispitati jesu li svi objekti koji su važni za plovidbu osvijetljeni u simulaciji kao i u stvarnosti. Nadalje, mora se ispitati jesu li i drugi objekti osvijetljeni. Ako računalni program simulatora ima tu značajku, instruktor uključuje i isključuje osvjetljenje predviđenih elemenata. |
x |
|
||||||||
67. |
2D/3D modeli pokretnih objekata |
Dvodimenzionalni objekti koriste se jedino u pozadini (na velikoj udaljenosti) tako da su jedva uočljivi. U svim drugim slučajevima uzimaju se trodimenzionalni modeli. |
Učitava se područje osposobljavanja koje treba ocijeniti te se odabire vlastiti plovni objekt. Plovi se cijelim područjem osposobljavanja; istodobno se dostupni pokretni objekti koriste, promatraju i evaluiraju kako bi se utvrdilo imaju li ravne površine okrenute prema promatraču. |
x |
|
||||||||
68. |
Razina detalja |
U slučaju poboljšane razine detalja prikazuju se realistični objekti iako se oblici i površine prikazuju na pojednostavnjen način. |
Vlastiti plovni objekt kreće se unutar proizvoljno odabranog operativnog područja. Koriste se pokretni objekti koji se mogu ocjenjivati. Oni se prikazuju na realističan način |
x |
|
||||||||
69. |
Postavljanje svjetala i dnevnih signala |
Prikazana svjetla i signali mogu se uključiti pojedinačno, tj. sva svjetla i signali zasebno su pohranjeni u bazi podataka te su postavljeni u skladu sa zahtjevima stvarnog plovnog objekta i u skladu s primjenjivim propisima za plovni objekt koji se koristi. |
U neposrednoj blizini prometnog plovnog objekta u svakom se području osposobljavanja koristi vlastiti plovni objekt. U mjeri u kojoj je to moguće, operater postavlja sve vrste dnevnih signala i prometnih svjetala na prometni plovni objekt. Ako to simulator omogućuje, umjesto prometnog plovnog objekta koristi se drugi vlastiti plovni objekt. Sve vrste svjetala i dnevnih signala postavljaju se i na drugi vlastiti plovni objekt. Na kormilarskoj postaji prvog vlastitog plovnog objekta provjerit će se koja su svjetla i dnevni signali vidljivi na oba druga plovna objekta. |
x |
|
||||||||
70. |
Dnevni/noćni modeli |
Izvori svjetlosti mogu bljeskati u skladu s određenim karakteristikama. |
Vlastiti plovni objekt plovi unutar operativnog područja. Vrijeme simulacije postavlja se na 24 sata. Koriste se svi pokretni objekti koji se mogu ocjenjivati. Ako je to moguće, operater uključuje sve dostupne izvore svjetlosti ugrađene na objekte radi vizualnog pregleda |
x |
|
||||||||
71. |
Radarska reflektivnost |
Jeka na radarskoj slici mora biti realistična i ovisna o kutu gledanja. |
Mora se provjeriti pokazuju li reflektirani objekti realističnu jeku. |
x |
x |
||||||||
72. |
Jeke uzrokovane valovima i oborinama |
Jeke stanja mora pohranjuju se za tipičan obrazac vala, a obuhvaćaju i raspon razina stanja mora. Jeke uzrokovane padalinama prikazuju se na realističan način. |
Jeke stanja mora moraju se ispitati uvođenjem različitih visina i smjerova valova. Provjeravaju se jeke uzrokovane padalinama. |
x |
x |
||||||||
73. |
Valovi |
Stanje mora i smjer vala mogu se prilagoditi; plovni objekt kreće se realistično. |
Mora se ispitati mijenja li se kretanje plovnog objekta ovisno o stanju mora. Smjerovi i visine valova moraju biti vidljivi. |
x |
|
||||||||
74. |
Padaline |
Dostupni su svi vremenski uvjeti (ograničenje vidljivosti, padaline, uz iznimku munja i formacija oblaka), što rezultira skladnom slikom. |
Mora se provesti vizualni pregled kako bi se provjerilo može li se smanjiti vidljivost. |
x |
|
||||||||
75. |
Prikaz karata |
Sustav Inland ECDIS u informacijskom načinu rada mora ispunjavati zahtjeve najnovijeg standarda koji je objavila Europska unija ili Središnja komisija za plovidbu Rajnom (Provedbena uredba Komisije (EU) br. 909/2013 ili CCNR-ov standard Inland ECDIS, izdanje 2.3. ili njegova ažurirana verzija). |
Mora se provjeriti je li računalni program sustava ECDIS certificiran i koristi li se elektronička navigacijska karta za unutarnju plovidbu. |
x |
|
||||||||
76. |
Mjerne jedinice |
Simulator koristi jedinice za plovidbu europskim unutarnjim plovnim putovima (km, km/h). |
Prikazane jedinice moraju se evaluirati. |
x |
x |
||||||||
77. |
Jezične mogućnosti |
Mora se primjenjivati jezik ispitivanja i/ili engleski jezik. |
Mora se provjeriti jezik na instrumentima. |
x |
x |
||||||||
78. |
Količina vježbi |
Mora postojati mogućnost izrade, pohranjivanja i izvođenja različitih vježbi, koje se moraju moći podešavati tijekom izvođenja. |
Moraju se obaviti različite operacije. |
x |
x |
||||||||
79. |
Količina vlastitih plovnih objekata |
Za svaki se most može učitati drugi vlastiti plovni objekt |
Pokazivanje zasebnih vježbi na više mostova (ako je primjenjivo). |
x |
|
||||||||
80. |
Pohranjivanje podataka |
Moraju se pohranjivati sve vrijednosti iz simulacije koje su potrebne za reprodukciju simulacije, uključujući video snimku i zvučni zapis izvedbe podnositelja zahtjeva. |
Pokreće se izvođenje simulacije i provodi se pohranjivanje podataka. Simulacija se ponovo učitava i pregledava kako bi se utvrdilo jesu li dostupni svi relevantni podaci iz snimljenog izvođenja simulacije. |
x |
x |
||||||||
81. |
Pohranjivanje prikazanog ispitivanja |
Mora postojati mogućnost reprodukcije vježbe u operaterovoj sobi ili na postaji za izvješćivanje. Radijska komunikacija mora se moći snimati. |
Vježba se reproducira. |
x |
x |
II. STANDARDI ZA ADMINISTRATIVNI POSTUPAK ZA ODOBRAVANJE SIMULATORA ZA RUKOVANJE PLOVILOM I SIMULATORA ZA RADAR
I. Postupak za odobravanje simulatora koji se koriste u ispitima iz članka 17. stavka 3. točaka (a) i (b) Direktive (EU) 2017/2397
1. |
Subjekt koji koristi simulatore za ocjenu kompetencija predaje nadležnom tijelu države članice zahtjev za odobrenje u kojem:
|
2. |
Nadležno tijelo osigurava provjeravanje minimalnih zahtjeva navedenih u standardu za funkcionalne i tehničke zahtjeve za simulatore u skladu s postupkom ispitivanja za svaki element. Za taj postupak nadležno tijelo koristi stručnjake koji su neovisni o subjektu koji provodi program za osposobljavanje. Stručnjaci su dužni dokumentirati provjeru usklađenosti za svaki element. Ako se postupcima ispitivanja potvrdi da su zahtjevi ispunjeni, nadležno tijelo odobrava simulator. U odobrenju se navodi za koju je konkretnu ocjenu kompetencije simulator odobren. |
II. Obavijest o odobrenju i sustavu standarda kvalitete
1. |
Nadležno tijelo za odobravanje simulatora o odobrenju simulatora obavješćuje Europsku komisiju i svaku predmetnu međunarodnu organizaciju navodeći najmanje sljedeće:
|
2. |
Za potrebe sustava za ocjenu i osiguranje kvalitete iz članka 27. Direktive (EU) br. 2017/2397 nadležno tijelo dužno je čuvati zahtjeve navedene u odjeljku I. stavku 1. točki (a) i dokumentaciju navedenu u odjeljku I. stavku 2. |
(1) Ciljni plovni objekt u potpunosti je pod kontrolom simulatora te može imati mnogo jednostavniji način kretanja nego vlastiti objekt.
(2) Vlastiti plovni objekt jest objekt u simulatoru kojim u potpunosti upravlja čovjek te pruža vizualni prikaz scenarija.
PRILOG IV.
STANDARDI ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI
KRITERIJI ZA ZDRAVSTVENU SPOSOBNOST (OPĆA SPOSOBNOST, VID I SLUH)
Uvod
Medicinski ispitivač trebao bi imati na umu da nije moguće izraditi sveobuhvatni popis kriterija sposobnosti koji bi obuhvaćao sva moguća stanja i varijacije njihovih manifestacija i prognoza. Načela na kojima se temelji pristup koji je primijenjen u tablici često se mogu ekstrapolirati na stanja koja njome nisu obuhvaćena. Odluka o sposobnosti u slučaju postojanja nekog zdravstvenog stanja ovisi o pažljivoj kliničkoj procjeni i analizi te je u obzir potrebno uzeti sljedeće točke prilikom donošenja svake odluke o sposobnosti:
• |
Zdravstvena sposobnost, koja se sastoji od fizičke i psihološke sposobnosti, podrazumijeva stanje bez bolesti ili invaliditeta zbog kojih osoba koja radi na plovnom objektu unutarnje plovidbe ne bi mogla raditi bilo što od sljedećeg:
|
• |
Navedena zdravstvena stanja uobičajeni su primjeri stanja zbog kojih članovi posade mogu postati nesposobni. Popis se može koristiti i za određivanje odgovarajućih ograničenja sposobnosti. Navedeni kriteriji mogu služiti samo kao smjernice za liječnike i ne smiju zamijeniti ispravno liječničko prosuđivanje. |
• |
Posljedice za rad i život na unutarnjim vodama jako se razlikuju, ovisno o povijesti svakog stanja i mogućnostima liječenja. Znanje o zdravstvenom stanju i procjena njegovih značajki kod pojedinca koji dolazi na pregled koriste se za donošenje odluke o sposobnosti. |
• |
Ako se zdravstvena sposobnost ne može u potpunosti dokazati, mogu se uvesti mjere ublažavanja i ograničenja pod uvjetom da se njima osigurava jednaka sigurnost plovidbe. Popis mjera ublažavanja i ograničenja dodan je u bilješke ovog teksta. Na te se mjere ublažavanja i ograničenja prema potrebi upućuje u opisima kriterija zdravstvene sposobnosti. |
Tablica je strukturirana kako slijedi:
Stupac 1.: međunarodna klasifikacija bolesti Svjetske zdravstvene organizacije, 10. revizija (MKB-10). Šifre su navedene kao pomagalo u analizi te osobito kao pomagalo u međunarodnom prikupljanju podataka.
Stupac 2.: uobičajeni naziv stanja ili skupine stanja s kratkim navođenjem njihove relevantnosti za rad na unutarnjim plovnim putovima.
Stupac 3.: kriteriji zdravstvene sposobnosti koji dovode do odluke: nesposobnost.
Stupac 4.: kriteriji zdravstvene sposobnosti koji dovode do odluke: sposoban u bilo kojem trenutku izvršavati dodijeljene zadaće.
Postoje dva dodatka:
Dodatak 1. Relevantni kriteriji za vid kako su obuhvaćeni dijagnostičkom šifrom H 00-59,
Dodatak 2. Relevantni kriteriji za sluh kako su obuhvaćeni dijagnostičkom šifrom H 68-95.
Dijagnostičke šifre iz MKB 10 |
Stanje Obrazloženje kriterija |
Nesposobnost izvršavanja dodijeljenih zadaća u bilo kojem trenutku
|
Sposoban u bilo kojem trenutku izvršavati dodijeljene zadaće |
||||||
A 00–B 99 |
INFEKCIJE |
|
|
||||||
A 00–09 |
Gastrointestinalne infekcije Prenošenje drugima, recidiv |
P – ako je otkriveno tijekom boravka na obali (postojeći simptomi ili se čekaju rezultati pretrage za status nositelja) ili je potvrđen status nositelja sve dok se ne dokaže uklanjanje uzročnika |
Nema simptoma koji utječu na siguran rad. |
||||||
A 15–16 |
Plućna tuberkuloza Prenošenje drugima, recidiv |
P – pozitivan test probira ili povijest bolesti, dok se ne ispita. Ako je zaražen, dok se liječenje ne stabilizira i potvrdi nezaraznost. T – recidiv ili teško trajno oštećenje |
Uspješan dovršetak ciklusa liječenja |
||||||
A 50-64 |
Spolno prenosive bolesti Akutno smanjenje sposobnosti, recidiv |
P – ako je otkriveno tijekom boravka na obali: do potvrde dijagnoze, početka liječenja i uspješnog dovršetka liječenja T – kasnije komplikacije koje dovode do oštećenja, a koje se ne mogu liječiti |
Nema simptoma koji utječu na siguran rad. |
||||||
B 15 |
Hepatitis A Prenosiv kontaminiranom hranom ili vodom |
P – dok ne prođe žutica ili se ne vrati sposobnost za fizički napor |
Nema simptoma koji utječu na siguran rad. |
||||||
B 16–19 |
Hepatitis B Prenosiv kontaktom s krvi ili drugim tjelesnim tekućinama. Mogućnost trajnog oštećenja jetre i raka jetre |
P – dok ne prođe žutica ili se ne vrati sposobnost za fizički napor T – trajno oštećenje jetre sa simptomima koji utječu na siguran rad ili s vjerojatnošću komplikacija |
Nema simptoma koji utječu na siguran rad. Sposoban s vremenskim ograničenjem do najviše dvije godine. |
||||||
|
Hepatitis C Prenosiv kontaktom s krvi ili drugim tjelesnim tekućinama. Mogućnost trajnog oštećenja jetre |
P – dok ne prođe žutica ili se ne vrati sposobnost za fizički napor T – trajno oštećenje jetre sa simptomima koji utječu na siguran rad ili s vjerojatnošću komplikacija |
Nema simptoma koji utječu na siguran rad. |
||||||
B 20-24 |
HIV+ Prenosiv kontaktom s krvi ili drugim tjelesnim tekućinama. Progresija do bolesti povezanih s HIV-om ili AIDS-a |
P – dobra senzibiliziranost o stanju i potpuno pridržavanje preporuka o liječenju T – bolesti povezane s HIV-om koje dovode do nepovratnog oštećenja. Trajno oštećenje zbog nuspojava lijekova |
Nema simptoma koji utječu na siguran rad. Sposoban s vremenskim ograničenjem do najviše dvije godine. |
||||||
A 00–B 99 nisu navedene zasebno |
Ostale infekcije Osobna onesposobljenost, zaraza drugih |
P – u slučaju teške infekcije i ozbiljnog rizika od prenošenja zaraze T – ako i dalje postoji vjerojatnost ponovnog oštećivanja ili recidiva infekcije |
Nema simptoma koji utječu na siguran rad. |
||||||
C00–48 |
KARCINOMI |
|
|
||||||
C 00–48 |
Zloćudne novotvorine – uključujući limfom, leukemiju i povezana stanja Recidiv – osobito akutnih komplikacija, npr. ugrožavanje zbog krvarenja |
P – do ispitivanja, liječenja i procjene prognoze T – trajno smanjenje sposobnosti sa simptomima koji utječu na siguran rad ili s velikom vjerojatnošću recidiva |
Nema simptoma koji utječu na siguran rad. Treba potvrditi formalnom procjenom specijalista. |
||||||
D 50–89 |
POREMEĆAJI KRVI |
|
|
||||||
D 50–59 |
Anemija/hemoglobinopatije Smanjena sposobnost za fizički napor. Epizodne anomalije crvenih krvnih stanica |
P – dok hemoglobin ne bude normalan ili stabilan T – teška anemija koja se ponavlja ili je trajna ili simptomi koji dovode do oštećenja uzrokovani propadanjem crvenih krvnih stanica, a koji se ne mogu liječiti |
Nema simptoma koji utječu na siguran rad. |
||||||
D 73 |
Splenektomija (operacija u povijesti bolesti) Povećana podložnost određenim zarazama |
P – do dovršetka kliničkog liječenja i vraćanja sposobnosti za fizički napor |
Nema simptoma koji utječu na siguran rad. |
||||||
D 50-89 nisu navedene zasebno |
Ostale bolesti krvi i krvotvornih organa Različita – recidiv abnormalnog krvarenja, a i moguće smanjena sposobnost za fizički napor ili niska otpornost na infekcije |
P – za vrijeme trajanja ispitivanja T – kronični poremećaji koagulacije |
Ocjena od slučaja do slučaja |
||||||
E 00–90 |
ENDOKRINE BOLESTI I BOLESTI METABOLIZMA |
||||||||
E 10 |
Šećerna bolest ovisna o inzulinu Akutno smanjenje sposobnosti zbog hipoglikemije. Komplikacije zbog gubitka kontrole glukoze u krvi. Povećana vjerojatnost problema s vidom te neuroloških i kardioloških problema |
P – ako ne postoji:
T – ako se bolest loše kontrolira ili se pacijent ne pridržava liječenja. Povijest hipoglikemije ili gubitak osviještenosti o hipoglikemiji. Komplikacije šećerne bolesti koje dovode do oštećenja |
Ocjena od slučaja do slučaja s vremenskim ograničenjem do najviše pet godina. Ako postoje dokazi o dobroj kontroli, potpunom pridržavanju preporuka o liječenju i dobroj osviještenosti o hipoglikemiji. Može biti indicirano ograničenje 04***. |
||||||
E 11-14 |
Šećerna bolest koja se ne liječi inzulinom. Na drugim lijekovima Progresija do korištenja inzulina, povećana vjerojatnost problema s vidom te neuroloških i kardioloških problema |
P – ako ne postoji:
|
Kad se stabilizira, ako nema oštećenja zbog komplikacija: sposoban s vremenskim ograničenjem do najviše pet godina. |
||||||
Šećerna bolest koja se ne liječi inzulinom; liječi se samo dijetom Progresija do korištenja inzulina, povećana vjerojatnost problema s vidom te neuroloških i kardioloških problema |
P – ako ne postoji:
|
Kad se stabilizira, ako nema oštećenja zbog komplikacija: sposoban s vremenskim ograničenjem do najviše pet godina. |
|||||||
E 65-68 |
Pretilost/abnormalna tjelesna težina – visoka ili niska Opasnost od nesreće, smanjena pokretljivost i smanjena sposobnost za fizički napor pri redovnim i hitnim zadaćama. Povećana vjerojatnost šećerne bolesti, arterijske bolesti i artritisa |
P – ako se ne mogu izvršavati zadaće ključne za sigurnost, ako su rezultati provjere tjelesne sposobnosti loši, ako je indeks tjelesne mase (BMI) ≥ 40 (pretilost 3. stupnja) T – ako se ne mogu izvršavati zadaće ključne za sigurnost; ako su rezultati provjere tjelesne sposobnosti loši i bez uspjeha u postizanju poboljšanja |
Sposobnost ispunjavanja zahtjeva o sposobnosti za obavljanje redovnih i hitnih zadaća za dodijeljene zadaće ključne za sigurnost. Mogu biti indicirana ograničenja 07*** ili/i 09***. |
||||||
E 00–90 nisu navedene zasebno |
Ostale endokrine bolesti i bolesti metabolizma (bolesti štitnjače, nadbubrežne žlijezde, uključujući Addisonovu bolest, hipofize, jajnika, testisa) Vjerojatnost recidiva ili komplikacija |
P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do jedne godine nakon početne dijagnoze ili recidiva u kojoj je provedena redovna kontrola. T – ako postoji trajno smanjenje sposobnosti, potreba za čestom prilagodbom lijekova ili povećana vjerojatnost teških komplikacija |
Ocjena od slučaja do slučaja: ako je liječenje lijekovima stabilno, kontrole bolesti nisu učestale, sposobnost nije narušena i postoji vrlo mala vjerojatnost komplikacija. |
||||||
F 00–99 |
MENTALNI i KOGNITIVNI POREMEĆAJI TE |
||||||||
F10 |
Zloupotreba alkohola (ovisnost) Recidiv, nesreće, nepredvidljivo ponašanje/nepredvidljivi rezultati u području sigurnosti |
P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do jedne godine nakon početne dijagnoze ili recidiva u kojoj je provedena redovna kontrola. T – ako je trajna ili postoji komorbiditet, vjerojatnost progresije ili recidiva tijekom rada |
Za tri uzastopne godine: sposoban s vremenskim ograničenjem od jedne godine, s ograničenjima 04*** i 05***. Nakon toga: sposoban s vremenskim ograničenjem od tri godine, s ograničenjima 04*** i 05***. Nakon toga: sposoban bez ograničenja na uzastopna razdoblja od dvije, tri i pet godina, bez recidiva i bez komorbiditeta, ako se u krvnoj slici na kraju svakog razdoblja pokaže da nema problema. |
||||||
F 11-19 |
Ovisnost o drogi/ stalna zloupotreba psihoaktivnih tvari, uključujući i upotrebu droga i ovisnost o lijekovima na recept Recidiv, nesreće, nepredvidljivo ponašanje/nepredvidljivi rezultati u području sigurnosti |
P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do jedne godine nakon početne dijagnoze ili recidiva u kojoj je provedena redovna kontrola. T – ako je trajna ili postoji komorbiditet, vjerojatnost progresije ili recidiva tijekom rada |
Za tri uzastopne godine: sposoban s vremenskim ograničenjem od jedne godine, s ograničenjima 04*** i 05***. Nakon toga: sposoban s vremenskim ograničenjem od tri godine, s ograničenjima 04*** i 05***. Nakon toga: sposoban bez ograničenja na uzastopna razdoblja od dvije, tri i pet godina, bez recidiva i bez komorbiditeta, ako se u krvnoj slici na kraju svakog razdoblja pokaže da nema problema. |
||||||
F 20-31 |
Psihoza (akutna) – organske, shizofrenične ili iz druge kategorije navedene u MKB-u. Bipolarni (manično-depresivni) poremećaji Recidiv koji dovodi do promjena u opažanju/kognitivnim funkcijama, nesreća, nepredvidljivog i rizičnog ponašanja |
Nakon jedne epizode s provocirajućim čimbenicima: P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do tri mjeseca nakon početne dijagnoze. |
Ako član posade palube ima moć spoznaje, pridržava se liječenja i nema štetnih nuspojava od lijekova: sposoban s ograničenjem 04***. Može biti indicirano ograničenje 05***. Sposoban bez ograničenja: jedna godina nakon epizode pod uvjetom da se provocirajući čimbenici mogu izbjegavati te da će ih se stalno izbjegavati. Vremensko ograničenje: šest mjeseci u prve dvije godine. Jedna godina u sljedećih pet godina. |
||||||
|
Nakon jedne epizode bez provocirajućih čimbenika ili više od jedne epizode s provocirajućim čimbenicima ili bez njih: P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do dvije godina nakon posljednje epizode. T – više od jedne epizode ili trajna vjerojatnost recidiva. Nisu ispunjeni kriteriji za sposobnost s ograničenjima ili bez njih. |
Ako u razdoblju od dvije godine nije bilo recidiva ni korištenja lijekova: sposoban, ako je liječnik specijalist utvrdio da se može nedvojbeno smatrati da je uzrok bio prolazan te da je vjerojatnost recidiva vrlo mala. |
|||||||
F 32-38 |
Poremećaji raspoloženja/afektivni poremećaji. Stanje teške anksioznosti, depresija ili bilo koji drugi mentalni poremećaj za koji je vjerojatno da će narušiti radni učinak Recidiv, smanjeni radni učinak, osobito u izvanrednim situacijama |
P – dok je stanje akutno, za vrijeme trajanja ispitivanja ili ako su postoje simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti ili nuspojave lijekova. T – trajni ili opetovani simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti |
Nakon potpunog oporavka i nakon potpunog razmatranja pojedinačnog slučaja. Može biti indicirana pozitivna ocjena sposobnosti ovisno o obilježjima i težini poremećaja raspoloženja. Vremensko ograničenje: šest mjeseci u prve dvije godine. Mogu biti indicirana ograničenja 04*** i/ili 07***. Jedna godina u sljedećih pet godina. |
||||||
Poremećaji raspoloženja/afektivni poremećaji. Blagi ili reaktivni simptomi anksioznosti/depresije. Recidiv, smanjeni radni učinak, osobito u izvanrednim situacijama |
P – do nestanka simptoma i prestanka korištenja lijekova T – trajni ili opetovani simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti |
Ako nema simptoma ili nuspojava lijekova koji dovode do smanjenja sposobnosti. Mogu biti indicirana ograničenja 04*** i/ili 07***. |
|||||||
F 00-99 nisu navedene zasebno |
Ostali poremećaji npr. poremećaji osobnosti, pozornosti (ADHD), razvoja (npr. autizam) Narušavanje radnog učinka i pouzdanosti te utjecaj na odnose s ljudima |
T – ako se smatra da to ima kritične posljedice za sigurnost |
Nema očekivanih štetnih učinaka tijekom rada. Incidenti tijekom prethodnih razdoblja službe. Mogu biti indicirana ograničenja 04*** i/ili 07***. |
||||||
G 00–99 |
BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA |
||||||||
G 40-41 |
Jedan napad Ugrožavanje plovnog objekta, drugih i sebe zbog napada |
Jedan napad P – za vrijeme trajanja ispitivanja i jednu godinu nakon napada |
Jednu godinu nakon napada, pri čemu je liječenje lijekovima stabilno: sposoban s ograničenjem 04***. Sposoban bez ograničenja: jednu godinu nakon napada i jednu godinu nakon kraja liječenja. |
||||||
Epilepsija – bez provocirajućih čimbenika (višestruki napadi) Ugrožavanje plovnog objekta, drugih i sebe zbog napada |
P – za vrijeme trajanja ispitivanja i dvije godine nakon posljednjeg napada T – ponavljajući napadi, ne kontroliraju se lijekovima |
Nije na lijekovima ili je liječenje lijekovima stabilno, a pacijent se pridržava liječenja: sposoban s ograničenjem 04***. Sposoban bez ograničenja kad najmanje deset godina nema napade i ne koristi lijekove. |
|||||||
Epilepsija – izazvana alkoholom, lijekovima, ozljedom glave (višestruki napadi) Ugrožavanje plovnog objekta, drugih i sebe zbog napada |
P – za vrijeme trajanja ispitivanja i dvije godine nakon posljednjeg napada T – opetovani napadi, ne kontroliraju se lijekovima |
Nije na lijekovima ili je liječenje lijekovima stabilno, a pacijent se pridržava liječenja: sposoban s ograničenjem 04***. Sposoban bez ograničenja kad najmanje pet godina nema napade i ne koristi lijekove. |
|||||||
G 43 |
Migrena (česti napadi koji uzrokuju onesposobljenost) Vjerojatnost recidiva koji dovode do onesposobljenosti |
T – česti napadi koji dovode do onesposobljenosti |
Nema očekivanih onesposobljavajućih štetnih učinaka tijekom rada. Nije bilo incidenata tijekom prethodnih razdoblja službe. |
||||||
G 47 |
Apneja pri spavanju Umor i epizode spavanja tijekom rada |
P – do početka liječenja i tri mjeseca uspješnog liječenja T – liječenje je neuspješno ili se pacijent ne pridržava liječenja |
Nakon tri mjeseca dokazivo uspješnog liječenja. Ocjene pridržavanja liječenja svakih šest mjeseci. Može biti indicirano ograničenje 05***. |
||||||
Narkolepsija Umor i epizode spavanja tijekom rada |
P – dok nije pod kontrolom liječenjem tijekom najmanje dvije godine T – liječenje je neuspješno ili se pacijent ne pridržava liječenja |
Ako specijalist potvrdi da je stanje pod kontrolom liječenjem tijekom najmanje dvije godine: sposoban s ograničenjem 04***. |
|||||||
G 00-99 nisu navedene zasebno |
Ostale organske bolesti živčanog sustava npr. multipla skleroza, Parkinsonova bolest. Recidiv/progresija. Ograničenja u pogledu mišićne snage, održavanja ravnoteže, koordinacije i pokretljivosti |
P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja T – ako ograničenja utječu na siguran rad ili pacijent ne može ispuniti zahtjeve za tjelesnu sposobnost |
Ocjena od slučaja do slučaja na temelju zahtjeva posla i hitnosti koja se temelji na mišljenju specijalista neurologije i psihijatrije. |
||||||
R 55 |
Sinkopa i ostali poremećaji svijesti Recidivi koji uzrokuju ozljedu ili gubitak kontrole |
P – dok se ne ispita radi utvrđivanja uzroka i dokazivanja kontrole osnovne bolesti. Epizoda je: |
|
||||||
(a) jednostavno onesvješćivanje/idiopatska sinkopa
|
Ocjena od slučaja do slučaja. Može biti indicirano ograničenje 04*** |
||||||||
(b) onesvješćivanje koje nije jednostavno/idiopatska sinkopa. Neobjašnjiv poremećaj: ne ponavlja se i nema nikakav temeljni kardiološki, metabolički ili neurološki uzrok. P – četiri tjedna |
Ocjena od slučaja do slučaja. Može biti indicirano ograničenje 04***. |
||||||||
(c) poremećaj: ponavlja se i moguće je da postoji temeljni kardiološki, metabolički ili neurološki uzrok. P – s mogućim temeljnim uzrokom koji nije otkriven ili se ne može liječiti: šest mjeseci nakon epizode ako nema recidiva P – s mogućim temeljnim uzrokom ili uzrokom koji je otkriven i liječen: mjesec dana nakon uspješnog liječenja
(d) Poremećaj svijesti s obilježjima koji upućuju na napad. Vidjeti G 40–41 T – za sve prethodno navedeno ako se ponavljajući incidenti nastave unatoč potpunom ispitivanju i odgovarajućem liječenju |
|
||||||||
T 90 |
Intrakranijalna operacija/ozljeda, uključujući liječenje vaskularnih anomalija ili teške ozljede glave s ozljedom mozga. Ugrožavanje broda, drugih i sebe zbog napada. Defekti u kognitivnoj, senzornoj ili motoričkoj funkciji. Recidiv ili komplikacije temeljnog stanja |
P – jednu godinu ili dulje dok vjerojatnost pojave napada ne bude niska* na temelju mišljenja specijalista T – trajno smanjenje sposobnosti zbog temeljnog stanja ili ozljede ili ponavljajućih napada |
Nakon najmanje jedne godine, ako vjerojatnost pojave napada bude niska* i ako nema nikakvog smanjenja sposobnosti zbog temeljnog stanja ili ozljede: sposoban s ograničenjem 04***. Sposoban bez ograničenja ako nema nikakvog smanjenja sposobnosti zbog temeljnog stanja ili ozljede i ako ne uzima lijekove protiv epilepsije. Vjerojatnost napada je vrlo niska*. |
||||||
H00-99 |
BOLESTI OKA I UHA |
||||||||
H00-59 |
Poremećaji oka: progresivni ili opetovani (npr. glaukom, makulopatija, dijabetička retinopatija, retinitis pigmentosa, keratokonus, diplopija, blefarospazam, uveitis, ulceracija rožnice, odignuće mrežnice) Nesposobnost da se u budućnosti ispune kriteriji za vid, rizik od recidiva |
P – privremena nesposobnost ispunjavanja relevantnih kriterija za vid (vidjeti Dodatak 1.) i mala vjerojatnost kasnijeg pogoršanja ili recidiva koji dovodi do smanjenja sposobnosti nakon liječenja ili oporavka. T – nesposobnost ispunjavanja relevantnih kriterija za vid (vidjeti Dodatak 1.) ili, ako je pacijent liječen, povećana vjerojatnost kasnijeg pogoršanja ili recidiva koji dovodi do smanjenja sposobnosti. |
Vrlo mala vjerojatnost recidiva. Vrlo mala vjerojatnost progresije do razine na kojoj kriteriji za vid nisu ispunjeni tijekom razdoblja valjanosti svjedodžbe. |
||||||
H65-67 |
Upala uha – vanjskog ili srednjeg Recidiv, rizik kao izvor zaraze kod osoba koje rade s hranom, problemi pri korištenju naprava za zaštitu sluha |
P – ako simptomi utječu na siguran rad T – ako postoji kronični iscjedak iz uha kod osoba koje rade s hranom |
Uspješno liječenje i bez vjerojatnosti recidiva |
||||||
H68-95 |
Poremećaji uha: progresivni (npr. otoskleroza) |
P – privremena nesposobnost ispunjavanja relevantnih kriterija za sluh (vidjeti Dodatak 2.) i mala vjerojatnost kasnijeg pogoršanja ili recidiva koji dovodi do oštećenja nakon liječenja ili oporavka T – nesposobnost ispunjavanja relevantnih kriterija za sluh (vidjeti Dodatak 2.) ili, ako je pacijent liječen, povećana vjerojatnost kasnijeg pogoršanja ili recidiva koji dovodi do oštećenja |
Vrlo niska stopa recidiva*. Vrlo mala vjerojatnost progresije do razine na kojoj kriteriji za sluh nisu ispunjeni tijekom razdoblja valjanosti svjedodžbe. |
||||||
H81 |
Ménièreova bolest i ostali oblici kronične ili opetovane vrtoglavice koja dovodi do onesposobljenosti Nesposobnost održavanja ravnoteže, što uzrokuje gubitak pokretljivosti i mučninu |
P – tijekom akutne faze T – česti napadi koji dovode do onesposobljenosti |
Niska vjerojatnost* učinaka koji narušavaju sposobnost tijekom rada |
||||||
I00-99 |
KARDIOVASKULARNI SUSTAV |
||||||||
I 05–08 I 34-39 |
Prirođena bolest srca i bolest srčanih zalistaka (uključujući operaciju za ta stanja). Šumovi na srcu koji nisu prethodno ispitivani Vjerojatnost progresije, ograničenja u fizičkoj aktivnosti |
P – dok se ne ispita i, ako je potrebno, uspješno liječi T – ako je sposobnost za fizički napor ograničena ili se javljaju epizode onesposobljenosti ili pacijent uzima antikoagulanse ili postoji trajna velika vjerojatnost od epizode koja dovodi do oštećenja |
Ocjena od slučaja do slučaja na temelju mišljenja kardiologa |
||||||
I 10-15 |
Povišeni krvni tlak Povećana vjerojatnost od ishemijske bolesti srca, oštećenja oka i bubrega te moždanog udara. Mogućnost akutne hipertenzivne epizode |
P – obično ako je sistolički krvni tlak > 160 mmHg ili dijastolički > 100 mmHg, dok se ne ispita te, prema potrebi, uspješno liječi T – ako je sistolički krvni tlak stalno > 160 mmHg ili dijastolički stalno > 100 mmHg, s liječenjem ili bez njega |
Ako se liječi i nestanu učinci koji dovode do smanjenja sposobnosti zbog bolesti ili lijekova |
||||||
I 20–25 |
Srčani udar, tj. infarkt miokarda, EKG dokazi o prethodnim infarktima ili novootkriveni blok lijeve grane, angina, srčani zastoj, ugradnja aortokoronarne premosnice, koronarna angioplastika Nagli gubitak sposobnosti, ograničenje sposobnosti za fizički napor. Problemi s tretiranjem ponovljenog srčanog udara na poslu |
P – tri mjeseca nakon početnog ispitivanja i liječenja, dulje ako simptomi nisu prestali i u slučaju povećane vjerojatnosti recidiva na temelju patoloških nalaza T – ako kriteriji za izdavanje svjedodžbe nisu ispunjeni, a daljnje smanjenje vjerojatnosti recidiva nije vjerojatno |
Vrlo niska stopa recidiva*, a pacijent se u potpunosti pridržava preporuka o smanjenju rizika te nema nikakvog relevantnog komorbiditeta: prvo se izdaje svjedodžba na šest mjeseci, a nakon toga na godinu dana. Niska stopa recidiva*: sposoban s ograničenjem 04***. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana. |
||||||
I 44-49 |
Srčane aritmije i defekti provođenja (uključujući one s elektrostimulatorima srca i ugradbenim kardioverter defibrilatorima (UKD)) Vjerojatnost smanjenja sposobnosti zbog recidiva, nagli gubitak sposobnosti, ograničenje fizičke aktivnosti Na rad elektrostimulatora srca/UKD-a mogu utjecati jaka električna polja |
P – do ispitivanja, liječenja i potvrde adekvatnosti liječenja T – ako su prisutni simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti ili postoji povećana vjerojatnost smanjenja sposobnosti zbog recidiva, uključujući UKD implantat |
Niska stopa recidiva*: sposoban s ograničenjem 04***. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana. |
||||||
I 61-69 G 46 |
Ishemijska cerebrovaskularna bolest (moždani udar ili prolazni ishemijski napad) Povećana vjerojatnost recidiva, nagli gubitak sposobnosti, ograničenje pokretljivosti. Moguć razvoj drugih bolesti krvožilnog sustava koje uzrokuju nagli gubitak sposobnosti. |
P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja. Do tri mjeseca nakon početne dijagnoze T – ako preostali simptomi ometaju obavljanje zadaća ili postoji znatno povećana vjerojatnost recidiva |
Ocjena od slučaja do slučaja u pogledu sposobnosti za obavljanje zadaća; indicirano je ograničenje 04***. Ocjena uključuje vjerojatnost srčanih udara u budućnosti. Sposoban ispuniti zahtjev o sposobnosti obavljanja redovnih i hitnih zadaća za dodijeljene zadaće ključne za sigurnost. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana. |
||||||
I 73 |
Arterijska klaudikacija Vjerojatnost pojave drugih bolesti krvožilnog sustava koje uzrokuju nagli gubitak sposobnosti. Ograničenja sposobnosti za fizičku aktivnost |
P – dok se ne ocijeni T – ako je nesposoban za izvršavanje zadaća |
Sposoban s ograničenjem 04*** pod uvjetom da su simptomi blagi i da ne dovode do smanjenja sposobnosti izvršavanja bitnih zadaća ili ako se uklone operacijom ili drugim liječenjem. Ocijeniti vjerojatnost srčanih udara u budućnosti. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana |
||||||
183 |
Varikozne vene Mogućnost krvarenja u slučaju ozljede, promjena na koži i ulceracija |
P – do liječenja ako postoje simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti. Nakon operacije do mjesec dana |
Nema simptoma ili komplikacija koji dovode do smanjenja sposobnosti |
||||||
I 80,2-3 |
Duboka venska tromboza/plućna embolija Vjerojatnost recidiva i teške plućne embolije. Vjerojatnost krvarenja zbog liječenja antikoagulansima |
P – dok se ne ispita i liječi te obično dok pacijent uzima antikoagulanse za kratkoročnu primjenu T – uzima se u obzir je li riječ o opetovanim epizodama ili pacijent trajno uzima antikoagulanse |
Može se smatrati sposobnim za rad s malom vjerojatnošću ozljede nakon što mu se stanje stabilizira uzimanjem antikoagulansa uz redovito praćenje razine koagulacije. |
||||||
I 00-99 nisu navedene zasebno |
Ostale bolesti srca, npr. kardiomiopatija, perikarditis, zatajenje srca Vjerojatnost recidiva, nagli gubitak sposobnosti, ograničenje fizičke aktivnosti |
P – do ispitivanja, liječenja i potvrde adekvatnosti liječenja T – ako postoje simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti ili postoji vjerojatnost smanjenja sposobnosti zbog recidiva |
Ocjena od slučaja do slučaja na temelju izvješća specijalista |
||||||
J 00–99 |
DIŠNI SUSTAV |
||||||||
J 02-04 J 30-39 |
Bolesti nosa, ždrijela i sinusa Dovode do smanjenja sposobnosti osobe. Kod nekih bolesti prenošenje zaraze na hranu/druge članove posade |
P – dok ne prestanu simptomi koji utječu na siguran rad T – ako dovode do smanjenja sposobnosti i recidiva |
Kad se dovrši liječenje, ako nema čimbenika zbog kojih je osoba podložnija recidivu |
||||||
J 40-44 |
Kronični bronhitis i/ili emfizem Smanjena sposobnost za fizički napor i simptomi koji dovode do smanjenja sposobnosti |
P – ako je riječ o akutnoj epizodi T – ako postoje česti teški recidivi ili ako se ne mogu ispuniti standardi za opću sposobnost ili ako postoji kratak dah koji dovodi do smanjenja sposobnosti |
Uzima se u obzir sposobnost za izvanredne situacije. Sposobnost ispunjavanja zahtjeva o sposobnosti obavljanja redovnih i hitnih zadaća za dodijeljene zadaće ključne za sigurnost. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana |
||||||
J 45-46 |
Astma (detaljna ocjena s informacijama dobivenima od specijalista za sve nove kandidate) Nepredvidljive epizode teškog otežanog disanja |
P – do prestanka epizode, ispitivanja uzroka (uključujući bilo kakvu profesionalnu povezanost) i uspostavljanja uspješnog liječenja. Kod osoba mlađih od 20 godina koje su u posljednje tri godine bile na bolničkom liječenju ili su uzimale oralne steroide T – ako postoji predvidiva vjerojatnost naglog, po život opasnog, napada astme tijekom rada; ili ako postoji povijest nekontrolirane astme tj. povijest višestrukih bolničkih liječenja |
Sposoban za dužnost ako ima povijest astme u odraslih**, s dobrom kontrolom s pomoću inhalatora i bez epizoda koje zahtijevaju bolničko liječenje ili korištenje oralnih steroida u posljednje dvije godine ili bez povijesti astme izazvane fizičkom aktivnošću koja zahtijeva redovito liječenje |
||||||
J 93 |
Pneumotoraks (spontani ili traumatični) Akutno smanjenje sposobnosti zbog recidiva |
P – obično 12 mjeseci nakon početne epizode T – nakon opetovanih epizoda osim ako je izvedena pleurektomija ili pleurodeza |
Obično 12 mjeseci nakon epizode ili kraće razdoblje u skladu s mišljenjem specijalista |
||||||
K 00–99 |
PROBAVNI SUSTAV |
||||||||
K 01-06 |
Oralno zdravlje Akutna bol zbog zubobolje. Ponavljajuće infekcije usta i desni |
P – dok ne prestanu simptomi koji utječu na siguran rad |
Ako se čini da su zubi i desni (samo desni kod osoba bez zubi i s odgovarajućom zubnom protezom u dobrom stanju) u dobrom stanju. Nema složenu protezu; ili ako je u posljednjoj godini obavio pregled zubi s naknadnom kontrolom te od tada nije imao problema |
||||||
K 25-28 |
Peptički vrijed Recidiv koji uključuje bol, krvarenje ili perforaciju |
P – do zacjeljivanja ili izlječenja operacijom ili kontroliranjem helikobakterija i na normalnoj prehrani tijekom tri mjeseca T – ako vrijed i dalje postoji unatoč operaciji i liječenju lijekovima |
Ako je izliječen i na normalnoj prehrani tijekom tri mjeseca |
||||||
K 40-41 |
Kile – preponska i bedrena Vjerojatnost strangulacije |
P – dok se ispitivanjem ne potvrdi da ne postoji vjerojatnost strangulacije i, ako je potrebno, dok se ne provede liječenje |
Ako je na zadovoljavajući način liječen ili ako kirurg potvrdi da ne postoji vjerojatnost strangulacije |
||||||
K 42-43 |
Kile – pupčana, trbušna Nestabilnost trbušnog zida pri saginjanju i podizanju |
Ocjena od slučaja do slučaja ovisno o težini simptoma ili smanjenju sposobnosti. Uzeti u obzir posljedice redovitog teškog fizičkog napora koji se obavlja cijelim tijelom. |
Ocjena od slučaja do slučaja ovisno o težini simptoma ili smanjenju sposobnosti. Uzeti u obzir posljedice redovitog teškog fizičkog napora koji se obavlja cijelim tijelom. |
||||||
K 44 |
Kile – ošitna (hijatalna) Vraćanje sadržaja i kiseline iz želuca, što uzrokuje žgaravicu itd. |
Ocjena od slučaja do slučaja ovisno o težini simptoma u ležećem položaju i o bilo kakvom poremećaju spavanja koji ti simptomi uzrokuju |
Ocjena od slučaja do slučaja ovisno o težini simptoma u ležećem položaju i o bilo kakvom poremećaju spavanja koji ti simptomi uzrokuju |
||||||
K 50, 51, 57, 58, 90 |
Neinfektivni enteritis, kolitis, Chronova bolest, divertikulitis itd. Oštećenje i bol |
P – dok se ne ispita i ne liječi T – ako je bolest teška ili opetovana |
Ocjena od slučaja do slučaja koju provodi specijalist. Niska vjerojatnost recidiva |
||||||
K 60 I 84 |
Analna stanja: hemoroidi, fisure, fistule Vjerojatnost epizode koja uzrokuje bol i ograničava aktivnost |
P – ako simptomi utječu na siguran rad T – uzeti u obzir ako stanje nije izlječivo ili je ponavljajuće |
Ocjena od slučaja do slučaja |
||||||
K 70, 72 |
Ciroza jetre Zatajenje jetre. Krvarenje iz varikoziteta jednjaka |
P – dok se u potpunosti ne ispita. T – ako je težak ili otežan ascitesom ili varikozitetima jednjaka |
Ocjena od slučaja do slučaja na temelju mišljenja specijalista. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana. |
||||||
K 80–83 |
Bolesti žučnog sustava Žučna kolika zbog žučnih kamenaca, žutice, zatajenja jetre |
P– žučna kolika dok se konačno ne izliječi T – uznapredovala bolest jetre, opetovani ili trajni simptomi zbog kojih dolazi do smanjenja sposobnosti |
Ocjena od slučaja do slučaja koju provodi specijalist. Nagli napad žučnih kolika nije vjerojatan. |
||||||
K 85-86 |
Upala gušterače Vjerojatnost recidiva |
P – dok se ne riješi T – ako je opetovana ili povezana s alkoholom, osim ako je potvrđena apstinencija od alkohola |
Ocjena od slučaja do slučaja na temelju izvješća specijalista |
||||||
Y 83 |
Stoma (ileostomija, kolostomija) Smanjenje sposobnosti u slučaju gubitka kontrole – potreba za vrećicama itd. Potencijalni problemi tijekom produljene izvanredne situacije |
P – dok se ne ispita, uz dobru kontrolu i pridržavanje liječenja T – loše kontrolirana |
Ocjena od slučaja do slučaja |
||||||
N 00–99 |
GENITOURINARNA STANJA |
||||||||
N 00, N 17 |
Akutni nefritis Zatajenje bubrega, povišeni krvni tlak |
P – dok se ne riješi |
Ocjena od slučaja do slučaja ako postoje trajni učinci |
||||||
N 03–05, N 18-19 |
Subakutni ili kronični nefritis ili nefroza Zatajenje bubrega, povišeni krvni tlak |
P – dok se ne ispita |
Ocjena od slučaja do slučaja koju provodi specijalist na temelju funkcije bubrega i vjerojatnosti komplikacija |
||||||
N 20–23 |
Kamenac bubrega ili uretera Bol zbog bubrežnih kolika |
P – dok se ispitivanjem ne potvrdi da ne postoji vjerojatnost pojave simptoma koji utječu na siguran rad T – u teškim slučajevima opetovanog stvaranja kamenaca |
Ocjena od slučaja do slučaja |
||||||
N 33, N 40 |
Povećanje prostate/začepljenje mokraćovoda Akutno zadržavanje urina |
P – dok se ne ispita i ne liječi P – ako se ne može liječiti |
Ocjena od slučaja do slučaja |
||||||
N 70-98 |
Ginekološka stanja – teško vaginalno krvarenje, teška menstrualna bol, endometrioza, prolaps genitalnih organa ili drugo Oštećenje zbog boli ili krvarenja |
P – ako dovodi do smanjene sposobnosti ili je potrebno ispitivanje kako bi se utvrdio i otklonio uzrok |
Ocjena od slučaja do slučaja ako je vjerojatno da će to stanje trebati liječiti na putovanju ili će utjecati na radnu sposobnost |
||||||
R 31, 80, 81, 82 |
Proteinurija, hematurija, glikozurija ili druge abnormalnosti mokraćnog sustava Indikator bolesti bubrega ili drugih bolesti |
P – ako su početni nalazi klinički značajni T – težak i neizlječiv temeljni uzrok – npr. oštećenje funkcije bubrega |
Vrlo mala vjerojatnost teškog temeljnog stanja |
||||||
Z 90.5 |
Uklanjanje bubrega ili jednog nefunkcionalnog bubrega Ograničenja za regulaciju tekućina u ekstremnim uvjetima ako preostali bubreg nije u potpunosti funkcionalan |
T – bilo kakvo smanjenje funkcije preostalog bubrega kod novog člana posade palube. Znatna disfunkcija preostalog bubrega kod aktivnog člana posade palube |
Preostali bubreg mora biti potpuno funkcionalan i ne smije biti podložan progresivnoj bolesti, što se utvrđuje na temelju ispitivanja bubrega i izvješća specijalista |
||||||
O 00–99 |
TRUDNOĆA |
||||||||
O 00–99 |
Trudnoća Komplikacije, kasnija ograničenja pokretljivosti. Potencijal za ugrožavanje majke i djeteta u slučaju prijevremenog porođaja tijekom rada |
T – odluka da se postupa u skladu s nacionalnim zakonodavstvom Abnormalnost u trudnoći koja zahtijeva visoku razinu nadzora |
Trudnoća bez komplikacija koja nema nikakvih učinaka koji dovode do smanjenja sposobnosti: odluke da se postupa u skladu s nacionalnom praksom i zakonodavstvom |
||||||
L00–99 |
KOŽA |
||||||||
L 00–08 |
Infekcije kože Recidiv, prenošenje drugima |
P – ako simptomi utječu na siguran rad T – uzeti u obzir za članove posade palube s opetovanim problemima |
Na osnovi prirode i težine infekcije |
||||||
L10–99 |
Ostale bolesti kože, npr. ekcem, dermatitis, psorijaza Recidiv, ponekad imaju profesionalni uzrok |
P – ako simptomi utječu na siguran rad |
Odlučivanje od slučaja do slučaja, ograničava se prema potrebi ako se stanje pogoršava zbog topline ili tvari na radnome mjestu |
||||||
M00–99 |
MIŠIĆNO-KOŠTANI POREMEĆAJI |
||||||||
M 10–23 |
Osteoartritis, druge bolesti zglobova i kasnija zamjena zgloba Bol i ograničenje pokretljivosti koji utječu na redovne ili izvanredne zadaće. Mogućnost infekcije ili dislokacije i ograničeni vijek trajanja zamjenskih zglobova |
P – potpuni oporavak funkcije i potvrda na temelju formalne ocjene koju provodi specijalist potrebni su za povratak na posao nakon zamjene kuka ili koljena T – za uznapredovale i teške slučajeve |
Ocjena od slučaja do slučaja. Sposoban u potpunosti ispuniti zahtjeve za obavljanje redovnih i hitnih zadaća s vrlo malom vjerojatnošću pogoršanja na način da se te zadaće ne bi mogle poduzimati |
||||||
M 24.4 |
Opetovana nestabilnost zglobova ramena i koljena Naglo ograničenje pokretljivosti, s bolovima |
P – do dovoljnog oporavka i stabilnosti funkcije zgloba |
Ocjena od slučaja do slučaja u pogledu povremene nestabilnosti |
||||||
M 54.5 |
Bol u leđima Bol i ograničenje pokretljivosti koji utječu na redovne ili izvanredne zadaće. Pogoršanje smanjenja sposobnosti |
P – tijekom akutne faze T – ako je opetovana ili dovodi do onesposobljenosti |
Ocjena od slučaja do slučaja |
||||||
Y 83,4 Z 97.1 |
Proteza za udove Ograničenje pokretljivosti koje utječe na redovne ili izvanredne zadaće |
T – ako se ne mogu izvršavati osnovne zadaće |
Ako se mogu izvršavati redovne i hitne zadaće, dozvoljeno je obavljanje aktivnosti koje nisu osnovne, pri čemu se poštuju ograničenja. Može biti indicirano ograničenje 03***. |
||||||
|
OPĆENITO |
||||||||
R 47, F 80 |
Poremećaji govora Ograničenja sposobnosti komuniciranja |
T – nespojivo s pouzdanim izvršavanjem redovnih i hitnih zadaća na siguran i učinkovit način |
Nema smanjene sposobnosti u osnovnoj govornoj komunikaciji. |
||||||
T 78 Z 88 |
Alergije (osim alergijskog dermatitisa i astme) Vjerojatnost recidiva i povećanja težine reakcije. Smanjena sposobnost za izvršavanje zadaća |
P – dok ne prestanu simptomi koji utječu na siguran rad T – ako je u razumnoj mjeri predvidljiva reakcija opasna po život |
Ako reakcija dovodi do smanjenja sposobnosti, umjesto do opasnosti po život, te ako se njezini učinci mogu u potpunosti kontrolirati dugoročnim samoliječenjem nesteroidnim lijekovima ili promjenama načina života koje su izvedive na radnome mjestu bez negativnih kritičnih učinaka na sigurnost |
||||||
Z 94 |
Transplantati – bubrezi, srce, pluća, jetra (za proteze, tj. zglobove, udove, leće, slušna pomagala, srčane zaliske itd., vidjeti odjeljke koji se odnose na to stanje) Mogućnost odbacivanja. Nuspojave lijekova |
P – dok učinci operacije i lijekova protiv odbacivanja organa ne postanu stabilni T – ocjena od slučaja do slučaja i potvrda formalnom ocjenom specijalista |
Ocjena od slučaja do slučaja s mišljenjem specijalista. Sposoban s vremenskim ograničenjem od godinu dana |
||||||
Razvrstati po stanju |
Progresivna stanja koja se trenutačno nalaze unutar kriterija, npr. Huntingtonova korea (uključujući obiteljsku povijest bolesti), keratokonus |
P – dok se ne ispita i ne liječi ako je to indicirano T – ako je vjerojatna štetna progresija |
Ocjena od slučaja do slučaja s mišljenjem specijalista. Takvi su uvjeti prihvatljivi ako se ne smatra vjerojatnim da bi štetna progresija nastupila prije sljedećeg zdravstvenog pregleda. |
||||||
Razvrstati po stanju |
Stanja koja nisu posebno navedena |
P – dok se ne ispita i ne liječi ako je to indicirano T – ako dovodi do trajnog oštećenja |
Kao smjernice koristiti analogiju s povezanim stanjima. Razmotriti povećanu vjerojatnost naglog nastupa nesposobnosti, recidiva ili progresije te ograničenja za obavljanje redovnih i hitnih zadaća. U slučaju dvojbe potražiti savjet ili razmotriti zabranu i upućivanje na arbitražu. |
Dodatak 1.
Relevantni kriteriji za vid kako su obuhvaćeni dijagnostičkom šifrom H 00-59
Minimalni kriteriji za vid:
1. Dnevna oštrina vida
Oštrina oba oka zajedno ili boljeg oka s korekcijom većom od 0,8 ili jednakom 0,8 ili bez korekcije. Prihvaća se monokularan vid.
Očit dvostruki vid (motilitet) koji se ne može korigirati ne prihvaća se. U slučaju monokularnog vida: normalan motilitet dobrog oka.
Može biti indicirano ograničenje 01***.
2. Vid u zoru i u sumrak
Potrebno je ispitati u slučaju glaukoma, poremećaja mrežnice ili zamućenosti oka (npr. katarakta). Osjetljivost na kontrast ispituje se na 0,032 cd/m2 u okolnostima bez odsjaja; rezultati ispitivanja trebaju iznositi 1:2,7 ili bolje od toga, a ispituju se mezotestom.
3. Vidno polje
Vodoravno vidno polje mora biti najmanje 120 stupnjeva. Proširenja moraju biti najmanje 50 stupnjeva lijevo i desno te 20 stupnjeva gore i dolje. U radijusu središnjih 20 stupnjeva ne smije biti poremećaja.
Barem jedno oko mora ispunjavati standard za oštrinu vida i imati vidno polje bez patoloških slijepih točaka. Formalno ispitivanje koje provodi oftalmolog obvezno je ako se utvrde bilo kakve anomalije tijekom prvog ispitivanja ili u slučaju glaukoma ili retinalne distrofije.
4. Raspoznavanje boja za članove posade palube s navigacijskim zadaćama
Raspoznavanje boja smatra se adekvatnim ako kandidat prođe Ishihara test u izdanju s 24 ploče pri čemu smije imati najviše dvije pogreške. Ako kandidat ne prođe taj test, mora se provesti jedno od navedenih odobrenih alternativnih testiranja. Ako postoji sumnja, mora se provesti testiranje s anomaloskopom. Količnik anomaloskopa mora biti od 0,7 do 1,4, čime se pokazuje normalni trikromatizam.
Odobreni testovi koji su alternativa Ishihara pločama sljedeći su:
a) |
Velhagen-Broschmannov test (rezultat s maksimalno dvije pogreške); |
b) |
Kuchenbecker-Broschmannov test (maksimalno dvije pogreške); |
c) |
test autora Hardy, Rand i Rittler (HRR) (minimalni rezultat „blago”); |
d) |
test Medicinskog fakulteta u Tokiju (TMC) (minimalni rezultat „drugi stupanj”); |
e) |
Holmes-Wrightov test tipa B (rezultat s maksimalno osam pogrešaka za mali test); |
f) |
Farnsworthov test Panel D-15 (minimalni rezultat: maksimalno jedan dijametralan prijelaz na shemi rasporeda boja); |
g) |
test za procjenu i dijagnozu boja (Colour Assessment and Diagnosis, CAD) (rezultat s maksimalno četiri jedinice CAD-a). |
Nositelji svjedodžbi zapovjednika izdanih u skladu s Direktivom Vijeća 96/50/EZ (1) čiji količnik za raspoznavanje boja na anomaloskopu iznosi od 0,7 do 3,0 smatraju se sposobnima ako je njihova svjedodžba izdana prije 1. travnja 2004.
Nije dopušteno korištenje filtarskog stakla kao optičke korekcije za raspoznavanje boja, primjerice, toniranih kontaktnih leća i naočala.
Dodatak 2.
Relevantni kriteriji za sluh kako su obuhvaćeni dijagnostičkom šifrom H 68-95
Minimalni kriteriji za sluh
Smatra se da je sluh adekvatan ako prosječna vrijednost gubitka sluha u oba uha, sa slušnim pomagalom ili bez njega, ne premašuje 40 dB na frekvencijama od 500, 1 000, 2 000 i 3 000 Hz. Ako se premaši vrijednost od 40 dB, sluh se, unatoč tomu, smatra adekvatnim ako se prođe test sluha s pomoću audiometra koji je u skladu s normom ISO 8253-1:2010 ili jednakovrijednom normom.
Može biti indicirano ograničenje 02***.
Bilješke uz tablicu i dodatke:
* Stope recidiva:
Ako se za povećanu vjerojatnost recidiva koriste pojmovi vrlo niska i niska. To su u osnovi kliničke prosudbe, ali su za neka stanja dostupni kvantitativni dokazi o vjerojatnosti recidiva. Ako je to dostupno, npr. za napade i srčane napade, može biti indicirana potreba za dodatnim ispitivanjima kako bi se kod osobe utvrdila povećana vjerojatnost recidiva. Kvantitativne razine recidiva približno su:
vrlo niske: stopa recidiva manja od 2 posto godišnje,
niske: stopa recidiva iznosi 2–5 posto godišnje.
** Astma u odraslih:
Astma može kontinuirano postojati od djetinjstva ili početi nakon dobi od 16 godina. Postoji velik raspon unutarnjih i vanjskih uzroka razvoja astme u odrasloj dobi. Kod starijih kandidata koji imaju povijest astme koja je počela u odrasloj dobi mora se ispitati uloga specifičnih alergena, uključujući one koji uzrokuju profesionalnu astmu. Potrebno je uzeti u obzir i manje specifične uzročnike kao što su prehlada, fizička aktivnost i infekcije dišnih organa. Svi oni mogu utjecati na sposobnost za rad na unutarnjim vodama.
Blaga povremena astma – rijetke epizode blagog hroptanja koje se pojavljuje manje od jednom svaka dva tjedna i koje se lako i brzo otklanja s pomoću inhalatora s beta agonistima.
Blaga astma: česte epizode hroptanja koje zahtijeva korištenje inhalatora s beta agonistima ili uvođenje inhalatora s kortikosteroidima. Redovitim inhaliranjem steroida (ili steroida/beta agonista dugog djelovanja) mogu se djelotvorno ukloniti simptomi i potreba za liječenjem beta agonistima.
Astma izazvana fizičkom aktivnošću: epizode hroptanja i otežanog disanja koje su izazvane fizičkim naporom, osobito na hladnoći. Epizode se mogu djelotvorno liječiti inhaliranjem steroida (ili steroida/beta agonista dugog djelovanja) ili drugih oralnih lijekova.
Umjerena astma: česte epizode hroptanja unatoč redovitom korištenju liječenja inhaliranjem steroida (ili steroida/beta agonista dugog djelovanja) koje zahtijeva stalno korištenje čestih liječenja inhaliranjem beta agonista, ili dodavanje drugih lijekova, te povremeno zahtijeva korištenje oralnih steroida.
Teška astma: česte epizode hroptanja i otežanog disanja, česte hospitalizacije, često korištenje liječenja oralnim steroidima.
*** Mjere ublažavanja i ograničenja
01 potrebno ispravljanje vida (naočale ili kontaktne leće ili oboje)
02 potrebno slušno pomagalo
03 potrebna proteza za udove
04 ne smije biti sam na dužnosti u kormilarnici
05 samo danju
06 nisu dozvoljene nikakve navigacijske dužnosti
07 ograničen na jedan plovni objekt, naziva ...
08 ograničeno područje, to jest ...
09 ograničena zadaća, to jest ....
Mjere ublažavanja i ograničenja mogu se kombinirati. One se moraju kombinirati ako je to potrebno.
(1) Direktiva Vijeća 96/50/EZ od 23. srpnja 1996. o usklađivanju uvjeta za dobivanje nacionalnih svjedodžbi zapovjednika za prijevoz robe i putnika unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 235, 17.9.1996., str. 31.).