Članak 1.

Ovom se Uredbom utvrđuje tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava Unije, kako je utvrđeno u Prilogu.

TSI utvrđen u Prilogu primjenjuje se na podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom koji je utvrđen u točki 2.5. Priloga II. Direktivi (EU) 2016/797.

Članak 2.

Ako to nisu već učinile u skladu s Odlukom Komisije 2006/920/EZ (6), Odlukom 2008/231/EZ (7), Odlukom 2011/314/EU (8) ili Odlukom 2012/757/EU, države članice dužne su najkasnije do 1. siječnja 2020. obavijestiti Komisiju o sljedećim vrstama sporazuma:

(a)	bilateralnim ili multilateralnim sporazumima između željezničkih prijevoznika, upravitelja infrastrukture ili tijela nadležnih za sigurnost koji omogućuju znatnu razinu lokalne ili regionalne interoperabilnosti;

(b)

međunarodnim sporazumima između jedne ili više država članica i barem jedne treće zemlje, ili između željezničkih prijevoznika ili upravitelja infrastrukture država članica i barem jednoga željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture treće zemlje koji omogućuju znatnu razinu lokalne ili regionalne interoperabilnosti.

Članak 3.

Uvjeti koje je potrebno ispuniti za provjeru interoperabilnosti u skladu s člankom 13. Direktive (EU) 2016/797 uvjeti su utvrđeni nacionalnim pravilima koji se primjenjuju u državi članici u kojoj se odvija aktivnost u sljedećim situacijama:

(a)	u posebnim situacijama iz točke 7.2. Priloga ovoj Uredbi;

(b)	s obzirom na teme navedene kao otvorena pitanja i područja za nacionalna pravila iz Dodatka I tom Prilogu.

Članak 4.

Agencija je dužna najkasnije do 1. srpnja 2019. objaviti vodič za primjenu podsustava odvijanja prometa i upravljanja prometom (vodič za primjenu). Agencija je dužna kontinuirano ažurirati vodič za primjenu.

Članak 5.

Odluka 2012/757/EU stavlja se izvan snage s učinkom od 16. lipnja 2021.

Međutim, dodaci A i C Prilogu Odluci 2012/757/EU mogu se nastaviti primjenjivati najkasnije do 16. lipnja 2024.

Članak 6.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 16. lipnja 2021.

Odjeljci 4.2.2.1.3.2. i 4.4. Priloga primjenjuju se od 16. lipnja 2019.

U državama članicama koje Agenciji i Komisiji nisu dostavile obavijest iz članka 57. stavka 2. Direktive (EU) 2016/797 odjeljak 4.2.2.5. Priloga ovoj Uredbi i dodatak D1 Prilogu ovoj Uredbi primjenjuju se od 16. lipnja 2019.

U državama članicama koje su Agenciji i Komisiji dostavile obavijest iz članka 57. stavka 2. Direktive (EU) 2016/797. odjeljak 4.2.2.5. Priloga ovoj Uredbi i dodatak D1 Prilogu ovoj Uredbi primjenjuju se od 16. lipnja 2020.

Dodaci A i C Prilogu ovoj Uredbi primjenjuju se najkasnije od 16. lipnja 2024.

PRILOG

SADRŽAJ

1.

Uvod

12

1.1

Tehničko područje primjene

12

1.2

Zemljopisno područje primjene

12

1.3

Sadržaj ove Uredbe

12

2.

Opis područja primjene

12

2.1

Osoblje i vlakovi

12

2.2

Načela

13

2.3

Primjenjivost na postojeća vozila i infrastrukturu koji nisu usklađeni s TSI-jem

13

3.

Osnovni zahtjevi

13

3.1

Usklađenost s osnovnim zahtjevima

13

3.2

Osnovni zahtjevi – pregled

13

4.

Karakteristike podsustava

16

4.1

Uvod

16

4.2

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

16

4.2.1

Specifikacije koje se odnose na osoblje

17

4.2.1.1

Opći zahtjevi

17

4.2.1.2

Dokumentacija za strojovođe

17

4.2.1.2.1

Upute za strojovođu

17

4.2.1.2.2

Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme za pruge na kojima se odvija promet

18

4.2.1.2.2.1

Priprema Priručnika za prugu

18

4.2.1.2.2.2

Izmjene informacija sadržanih u Priručniku za prugu

19

4.2.1.2.2.3

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

19

4.2.1.2.3

Vozni redovi

19

4.2.1.2.4

Željeznička vozila

19

4.2.1.3

Dokumentacija za osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

19

4.2.1.4

Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava prometovanje vlaka

19

4.2.1.5

Sigurnosno relevantna komunikacija između osoblja vlaka, ostalog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava prometovanje vlaka

20

4.2.2

Specifikacije koje se odnose na vlakove

20

4.2.2.1

Vidljivost vlaka

20

4.2.2.1.1

Opći zahtjevi

20

4.2.2.1.2

Čelo vlaka

20

4.2.2.1.3

Kraj vlaka

21

4.2.2.1.3.1

Putnički vlakovi

21

4.2.2.1.3.2

Teretni vlakovi

21

4.2.2.2

Čujnost vlaka

22

4.2.2.2.1

Opći zahtjevi

22

4.2.2.2.2

Upravljanje

22

4.2.2.3

Identifikacija vozila

23

4.2.2.4

Sigurnost putnika i tereta

23

4.2.2.4.1

Sigurnost tereta

23

4.2.2.4.2

Sigurnost putnika

23

4.2.2.5

Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka

23

4.2.2.5.1

Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka

23

4.2.2.5.2

Sastav vlaka

24

4.2.2.6

Kočenje vlaka

25

4.2.2.6.1

Minimalni zahtjevi za kočni sustav

25

4.2.2.6.2

Učinkovitost kočenja i najveća dopuštena brzina

25

4.2.2.7

Osiguravanje voznog stanja vlaka

26

4.2.2.7.1

Opći zahtjevi

26

4.2.2.7.2

Podaci koji se dobivaju prije polaska

26

4.2.2.8

Zahtjevi za uočavanje signala i pružnih oznaka

26

4.2.2.9

Budnost strojovođe

27

4.2.3

Specifikacije koje se odnose na prometovanje vlakova

27

4.2.3.1

Planiranje prometovanja vlaka

27

4.2.3.2

Identifikacija vlakova

27

4.2.3.2.1

Format prometnog broja vlaka

27

4.2.3.3

Polazak vlaka

27

4.2.3.3.1

Provjere i ispitivanja prije polaska

27

4.2.3.3.2

Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

27

4.2.3.4

Upravljanje prometom

27

4.2.3.4.1

Opći zahtjevi

27

4.2.3.4.2

Izvješćivanje o položaju vlaka

28

4.2.3.4.2.1

Podaci potrebni za izvješćivanje o položaju vlaka i predviđenom vremenu primopredaje

28

4.2.3.4.3

Opasne tvari

28

4.2.3.4.4

Kvaliteta odvijanja prometa

29

4.2.3.5

Bilježenje podataka

29

4.2.3.5.1

Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

29

4.2.3.5.2

Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

29

4.2.3.6

Prometovanje u pogoršanim uvjetima

30

4.2.3.6.1

Obavijesti ostalim korisnicima

30

4.2.3.6.2

Obavijesti strojovođama

30

4.2.3.6.3

Plan postupanja u posebnim slučajevima

30

4.2.3.7

Upravljanje izvanrednim situacijama

30

4.2.3.8

Pomoć osoblju vlaka u slučaju incidenata ili veće neispravnosti željezničkog vozila

31

4.3

Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

31

4.3.1

Sučelja s TSI-jem za građevinski podsustav (TSI za INFRA)

31

4.3.2

Sučelja s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (TSI za CCS)

32

4.3.3

Sučelja s TSI-jem za željeznička vozila

32

4.3.3.1

Sučelja s TSI-jem za lokomotive i putnička željeznička vozila (TSI za LOC&PAS)

32

4.3.3.2

Sučelja s TSI-jem za teretne vagone (TSI za WAG)

33

4.3.4

Sučelja s TSI-jem za elektroenergetski podsustav (TSI za ENE)

34

4.3.5

Sučelja s TSI-jem za sigurnost u željezničkim tunelima (TSI za SRT)

34

4.3.6

Sučelja s TSI-jem za buku (TSI za NOI)

34

4.3.7

Sučelja s Uredbom (EU) br. 1300/2014 – TSI-jem za osobe s invaliditetom i osobe sa smanjenom pokretljivošću (TSI za PRM)

35

4.4

Operativna pravila

35

4.4.1

Operativna načela i pravila željezničkog sustava Europske unije

35

4.4.2

Nacionalna pravila

35

4.4.3

Prihvatljiv način osiguravanja usklađenosti

35

4.4.4

Prelazak s primjene nacionalnih pravila na provedbu ove Uredbe

36

4.5

Pravila za održavanje

36

4.6

Stručna osposobljenost

36

4.6.1

Stručna osposobljenost

36

4.6.2

Jezična osposobljenost

36

4.6.2.1

Načela

36

4.6.2.2

Razina znanja

36

4.6.3

Početno i kontinuirano ocjenjivanje osoblja

37

4.6.3.1

Osnovni elementi

37

4.6.3.2

Analiza i ažuriranje potreba za osposobljavanjem

37

4.6.4

Pomoćno osoblje

37

4.7

Zdravstveni uvjeti i sigurnost na radu

37

4.7.1

Uvod

37

4.7.2

Zdravstveni pregledi i psihološke procjene

38

4.7.2.1

Prije zapošljavanja

38

4.7.2.1.1

Minimalni sadržaj zdravstvenog pregleda

38

4.7.2.1.2

Psihološka procjena

38

4.7.2.2

Nakon zapošljavanja

39

4.7.2.2.1

Učestalost redovitih zdravstvenih pregleda

39

4.7.2.2.2

Minimalni sadržaj redovitog zdravstvenog pregleda

39

4.7.2.2.3

Dodatni zdravstveni pregledi i/ili psihološke procjene

39

4.7.3

Zdravstveni zahtjevi

39

4.7.3.1

Opći zahtjevi

39

4.7.3.2

Zahtjevi za vid

39

4.7.3.3

Zahtjevi za sluh

40

4.8

Dodatne informacije o infrastrukturi i vozilima

40

4.8.1

Infrastruktura

40

4.8.2

Željeznička vozila

40

5.

Sastavni dijelovi interoperabilnosti

40

5.1

Definicija

40

5.2

Popis sastavnih dijelova

40

6.

Ocjena sukladnosti i/ili prikladnosti za upotrebu sastavnih dijelova interoperabilnosti i provjera podsustava

40

6.1

Sastavni dijelovi interoperabilnosti

40

6.2

Podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom

41

6.2.1

Načela

41

7.

Provedba

41

7.1

Načela

41

7.2

Posebni slučajevi

41

7.2.1

Uvod

41

7.2.2

Popis posebnih slučajeva

41

7.2.2.1

Trajni posebni slučaj (P) Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Mađarska i Slovačka

41

7.2.2.2

Trajni posebni slučaj Irska i Ujedinjena Kraljevina za Sjevernu Irsku

42

7.2.2.3

Privremeni posebni slučaj (T1) Irska i Ujedinjena Kraljevina

42

7.2.2.4

Trajni posebni slučaj (P) Finska

42

Dodatak A Operativna načela i pravila ERTMS-a

43

Dodatak B Zajednička operativna načela i pravila

44

Dodatak C Metodologija sigurnosno relevantne komunikacije

49

Dodatak D Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i Priručnik za prugu

56

Dodatak D1 Parametri za kompatibilnost vozila i vlaka s voznom relacijom vlaka namijenjenom za njihovo prometovanje

56

Dodatak D2 Elementi koje upravitelj infrastrukture mora dostaviti željezničkom prijevozniku za Priručnik za prugu

66

Dodatak E Jezična i komunikacijska razina

86

Dodatak F Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za obavljanje zadataka povezanih s „praćenjem vlakova”

87

Dodatak G Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za pripremu vlakova

89

Dodatak H Europski broj vozila i povezane abecedne oznake na sanduku vozila

91

Dodatak I Popis područja u kojima se nacionalna pravila mogu i dalje primjenjivati u skladu s člankom 8. Direktive (EU) 2016/798

93

Dodatak J Pojmovnik

95

1.   UVOD

1.1   Tehničko područje primjene

Ova tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) odnosi se na podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom naveden na popisu u točki 1. i definiran u točki 2.5. Priloga II. Direktivi (EU) 2016/797.

1.2   Zemljopisno područje primjene

Zemljopisno područje primjene ove Uredbe je mreža Unije, kako je određena u odjeljku 1. Priloga I. Direktive (EU) 2016/797, ali ne obuhvaća slučajeve iz članka 1. stavaka 3. i 4. Direktive (EU) 2016/797.

1.3   Sadržaj ove Uredbe

U skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive (EU) 2016/797 u ovoj se Uredbi:

(a)	navodi predviđeno područje primjene podsustava odvijanja prometa i upravljanja prometom;

(b)	utvrđuju osnovni zahtjevi za taj podsustav i njegova sučelja s ostalim podsustavima;

(c)	utvrđuju funkcionalne i tehničke specifikacije koje moraju ispunjavati ciljni podsustav i njegova sučelja s ostalim podsustavima. Te se specifikacije, prema potrebi, mogu razlikovati ovisno o upotrebi podsustava;

(d)	utvrđuju sastavni dijelovi interoperabilnosti sučelja obuhvaćeni europskim specifikacijama, uključujući europske norme, koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti u europskom željezničkom sustavu;

(e)	navode, za svaki razmatrani slučaj, postupci koji se moraju primijeniti za ocjenjivanje sukladnosti ili prikladnosti za upotrebu sastavnih dijelova interoperabilnosti;

(f)	navodi strategija za provedbu TSI-ja. Osobito je potrebno odrediti faze koje se moraju dovršiti i elemente koji se mogu primijeniti za postupan prijelaz iz postojećeg stanja u konačno stanje u kojemu mora biti postignuta potpuna usklađenost s TSI-jem;

(g)	navode, za predmetno osoblje, stručna osposobljenost te zdravstveni uvjeti i sigurnost na radu koji su potrebni za rad i održavanje predmetnog podsustava i za primjenu TSI-ja;

(h)	navode odredbe koje se primjenjuju na postojeće podsustave i vozila koji nisu usklađeni s TSI-jem, posebno u slučaju modernizacije i obnove, te se u takvim slučajevima navode radovi na izmjenama koji iziskuju podnošenje zahtjeva za novo odobrenje;

(i)

navode parametri vozila i nepokretnih podsustava koje provjerava željeznički prijevoznik i postupci koji se primjenjuju za provjeru tih parametara nakon dodjele odobrenja za stavljanje vozila na tržište, a prije prvog korištenja vozilom kako bi se osigurala kompatibilnost vozila s voznom relacijom vlaka na kojima oni trebaju prometovati.

Nadalje, u skladu s člankom 4. stavkom 5. Direktive (EU) 2016/797, u svakom se TSI-ju mogu propisati odredbe za posebne slučajeve.

2.   OPIS PODRUČJA PRIMJENE

2.1   Osoblje i vlakovi

Točke 4.6. i 4.7. primjenjuju se na osoblje koje obavlja zadatke praćenja vlaka koji su relevantni za sigurnost.

Točka 4.6.2. primjenjuje se na strojovođe, ne dovodeći u pitanje točku 8. Priloga VI. Direktivi 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1).

Za osoblje koje obavlja zadatke prijema i otpreme vlakova i odobravanja kretanja vlakova koji su relevantni za sigurnost primjenjuje se uzajamno priznavanje stručne osposobljenosti i zdravstvenih uvjeta i sigurnosti na radu među državama članicama.

Za osoblje koje obavlja zadatke posljednje pripreme vlaka koji su relevantni za sigurnost prije prelaska granice i koje radi izvan područja koja su u izvješću o mreži upravitelja infrastrukture označena kao „granična” i obuhvaćena njegovim uvjerenjem o sigurnosti, primjenjuje se točka 4.6., dok se za uzajamno priznavanje među državama članicama primjenjuje točka 4.7. Vlak se ne smatra međunarodnim vlakom ako ispunjava uvjete iz članka 10. točke 8. Direktive (EU) 2016/798.

2.2   Načela

Ova Uredba obuhvaća elemente željezničkog podsustava odvijanja prometa i upravljanja prometom za koje između željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture postoje operativna sučelja ili koji su od posebne važnosti za interoperabilnost.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju uspostavom odgovarajućih postupaka osigurati ispunjavanje svih zahtjeva koji se odnose na pravila i postupke te dokumentaciju. Uspostava tih postupaka važan je dio sustava upravljanja sigurnošću (SMS) željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture prema zahtjevima iz Direktive (EU) 2016/798. Sam sustav upravljanja sigurnošću ocjenjuje relevantno nacionalno tijelo nadležno za sigurnost (NSA) prije izdavanja uvjerenja o sigurnosti te Agencija Europske unije za željeznice ili relevantno nacionalno tijelo nadležno za sigurnost prije izdavanja potvrde o sigurnosti.

2.3   Primjenjivost na postojeća vozila i infrastrukturu koji nisu usklađeni s TSI-jem

Iako se većina zahtjeva sadržanih u ovoj Uredbi odnosi na procese i postupke, dio se zahtjeva odnosi na fizičke elemente vozila i infrastrukture koji su bitni za njihovu operativnu funkciju u kontekstu ove Uredbe.

Ti su fizički elementi utvrđeni u strukturnim TSI-jevima koji obuhvaćaju podsustave osim podsustava odvijanja prometa i upravljanja prometom. Oni se moraju ocjenjivati u skladu s postupcima utvrđenima u tim TSI-jevima.

Nijedna odredba iz ove Uredbe ne smije se koristiti kao opravdanje za nacionalno pravilo u okviru strukturnog TSI-ja.

3.   OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1   Usklađenost s osnovnim zahtjevima

U skladu s člankom 3. Direktive (EU) 2016/797, željeznički sustav Unije, njegovi podsustavi i njihovi sastavni dijelovi interoperabilnosti moraju ispunjavati osnovne zahtjeve utvrđene u Prilogu III. toj Direktivi.

3.2   Osnovni zahtjevi – pregled

Osnovni zahtjevi uključuju:

—	sigurnost,

—	pouzdanost i dostupnost,

—

zdravlje,

—	zaštitu okoliša,

—	tehničku kompatibilnost,

—	pristupačnost.

U skladu s Direktivom (EU) 2016/797 osnovni se zahtjevi mogu općenito primjenjivati na cjelokupni željeznički sustav Unije ili mogu biti specifični za svaki podsustav i njegove sastavne dijelove.

U sljedećoj se tablici navodi sažetak odnosa između osnovnih zahtjeva utvrđenih u Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/797 i ove Uredbe.

Točka

Naslov točke

Sigurnost

Pouzdanost i dostupnost

Zdravlje

Zaštita okoliša

Tehnička kompatibilnost

Pristupačnost

Osnovni zahtjevi specifični za odvijanje prometa i upravljanje prometom

1.1.1.

1.1.2.

1.1.3.

1.1.4.

1.1.5.

1.2.

1.3.1.

1.3.2.

1.4.1.

1.4.2.

1.4.3.

1.4.4.

1.4.5.

1.5.

1.6.1.

1.6.2.

2.6.1.

2.6.2.

2.6.3.

2.6.4.

4.2.1.2.

Dokumentacija za strojovođe

X

X

X

4.2.1.2.1.

Upute za strojovođu

X

X

X

4.2.1.2.2.

Priručnik za prugu

X

X

4.2.1.2.2.1.

Priprema Priručnika za prugu

X

4.2.1.2.2.2.

Izmjena informacija sadržanih u Priručniku za prugu

X

X

4.2.1.2.2.3.

Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

X

X

X

4.2.1.2.3.

Vozni redovi

X

X

X

4.2.1.2.4.

Željeznička vozila

X

X

X

4.2.1.3.

Dokumentacija za osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

X

X

X

4.2.1.4.

Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava prometovanje vlaka

X

X

X

4.2.1.5.

Sigurnosno relevantna komunikacija između osoblja vlaka, ostalog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava prometovanje vlaka

X

X

X

X

4.2.2.1.

Vidljivost vlaka

X

X

X

4.2.2.1.1.

Opći zahtjevi

X

X

X

4.2.2.1.2.

Čelo vlaka

X

X

X

4.2.2.1.3.

Kraj vlaka

X

X

X

4.2.2.2.

Čujnost vlaka

X

X

X

X

4.2.2.2.1.

Opći zahtjevi

X

X

X

4.2.2.2.2.

Nadzor

X

X

4.2.2.3.

Identifikacija vozila

X

X

X

4.2.2.4.

Sigurnost putnika i tereta

X

4.2.2.5.

Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka

X

4.2.2.5.1.

Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka

X

4.2.2.5.2

Sastav vlaka

X

4.2.2.6.

Kočenje vlaka

X

X

X

4.2.2.6.1.

Minimalni zahtjevi za kočni sustav

X

X

X

4.2.2.6.2.

Učinkovitost kočnica

X

X

X

4.2.2.7.

Osiguravanje voznog stanja vlaka

X

X

X

4.2.2.7.1.

Opći zahtjevi

X

X

4.2.2.7.2.

Podaci koji se dobivaju prije polaska

X

X

4.2.2.8.

Zahtjevi za uočavanje signala i pružnih oznaka

X

X

4.2.2.9.

Budnost strojovođe

X

4.2.3.1.

Planiranje prometovanja vlaka

X

X

X

4.2.3.2.

Identifikacija vlakova

X

X

X

4.2.3.3.

Polazak vlaka

X

X

4.2.3.3.1.

Provjere i ispitivanja prije polaska

X

X

X

X

4.2.3.3.2.

Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

X

X

X

X

4.2.3.4.

Upravljanje prometom

X

X

X

4.2.3.4.1.

Opći zahtjevi

X

X

X

4.2.3.4.2.

Izvješćivanje o položaju vlaka

X

X

X

4.2.3.4.2.1.

Podaci potrebni za izvješćivanje o položaju vlaka

X

X

4.2.3.4.2.2.

Predviđeno vrijeme predaje

X

X

4.2.3.4.3.

Opasne tvari

X

X

4.2.3.4.4.

Kvaliteta odvijanja prometa

X

X

4.2.3.5.

Bilježenje podataka

X

X

4.2.3.5.1.

Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

X

X

4.2.3.5.2.

Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

X

X

4.2.3.6.

Prometovanje u pogoršanim uvjetima

X

X

X

4.2.3.6.1.

Obavijest ostalim korisnicima

X

X

4.2.3.6.2.

Obavijest strojovođama

X

4.2.3.6.3.

Pravila za izvanredne situacije

X

X

X

4.2.3.7.

Upravljanje izvanrednim situacijama

X

X

X

4.2.3.8.

Pomoć osoblju vlaka u slučaju incidenata ili veće neispravnosti željezničkog vozila

X

4.4.

Operativna pravila ERTMS-a

X

X

4.6.

Stručne kvalifikacije

X

X

X

4.7.

Zdravstveni uvjeti i sigurnost na radu

X

4.8.

Dodatne informacije o infrastrukturi i vozilima

X

4.8.1.

Infrastruktura

X

4.8.2.

Vozila

X

4.   KARAKTERISTIKE PODSUSTAVA

4.1   Uvod

U skladu s Direktivom 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2), upravitelj infrastrukture u potpunosti je odgovoran za osiguranje svih odgovarajućih zahtjeva koje moraju ispunjavati vlakovi kojima je dopušteno prometovanje na njegovoj mreži, uzimajući u obzir zemljopisne posebnosti pojedinačnih pruga te funkcionalne ili tehničke specifikacije utvrđene u ovom poglavlju.

4.2   Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava odvijanja prometa i upravljanja prometom uključuju:

—	specifikacije koje se odnose na osoblje,

—	specifikacije koje se odnose na vlakove,

—	specifikacije koje se odnose na prometovanje vlakova.

4.2.1   Specifikacije koje se odnose na osoblje

4.2.1.1   Opći zahtjevi

Ova se točka bavi osobljem koje pridonosi radu podsustava obavljanjem zadataka relevantnih za sigurnost koji uključuju izravno sučelje između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture.

(1)	Osoblje željezničkog prijevoznika: (a) koje upravlja vlakovima („strojovođa”) i dio je „osoblja vlaka”; (b) koje obavlja zadatke u vlaku (osim upravljanja) i dio je „osoblja vlaka”; (c) koje obavlja zadatak pripreme vlakova.

(2)	Osoblje upravitelja infrastrukture koje obavlja zadatak odobravanja kretanja vlakova Obuhvaćena su područja: — dokumentacija, — komunikacija.

Uz to, ovom se Uredbom za osoblje, kako je definirano u točki 2.1., utvrđuju zahtjevi za:

—	stručnu osposobljenost (vidjeti točku 4.6. i Dodatak G),

—	zdravstvene uvjete i sigurnost na radu (vidjeti točku 4.7.).

4.2.1.2   Dokumentacija za strojovođe

Željeznički prijevoznik koji je nadležan za prometovanje vlaka mora strojovođi dati sve neophodne informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje njegovih poslova, a one mogu biti u papirnatom ili elektroničkom obliku.

Tim se informacijama moraju uzeti u obzir potrebni elementi za odvijanje prometa u uobičajenim, pogoršanim i izvanrednim situacijama za vozne relacije vlaka na kojima će vlak prometovati i za željeznička vozila koja će prometovati tim voznim relacijama vlaka.

4.2.1.2.1    Upute za strojovođu

Svi postupci potrebni strojovođi moraju se nalaziti u dokumentu ili na računalnom mediju pod nazivom „Upute za strojovođu”.

U Uputama za strojovođu moraju se navesti zahtjevi za sve vozne relacije vlaka na kojima se odvija promet i za željeznička vozila koja prometuju na tim voznim relacijama u skladu s odvijanjem prometa u uobičajenim, pogoršanim i izvanrednim situacijama s kojima se strojovođa može suočiti.

Upute za strojovođu moraju obuhvaćati dva različita područja:

—	područje u kojem se opisuje skup zajedničkih pravila i postupaka (uzimajući u obzir sadržaje iz dodataka A, B i C), te

—	područje u kojem se utvrđuju sva potrebna pravila i postupci koji su specifični za svakog upravitelja infrastrukture.

One moraju uključivati postupke kojima su obuhvaćena najmanje sljedeća područja:

—	sigurnost i zaštita osoblja,

—	signalno-sigurnosni i prometno-upravljački sustav,

—	prometovanje vlaka, uključujući pogoršane uvjete,

—	vuča i željeznička vozila,

—	incidenti i nesreće.

Željeznički prijevoznik odgovoran je za Upute za strojovođu i mora ih sastaviti tako da budu potpune i točne te da strojovođe mogu primjenjivati sva operativna pravila.

Željeznički prijevoznik mora pripremiti Upute za strojovođu u jasnom obliku za cjelokupnu infrastrukturu na kojoj rade njegovi strojovođe.

Dokument mora imati dva dodatka:

—	Dodatak 1.: Priručnik za komunikacijske postupke,

—	Dodatak 2.: Knjiga obrazaca.

Unaprijed određene poruke i obrasci moraju postojati barem na „radnim” jezicima upravitelja infrastrukture.

Postupak željezničkog prijevoznika za pripremu i ažuriranje Uputa za strojovođu mora uključivati sljedeće korake:

—	upravitelj infrastrukture (ili trgovačko društvo ili tijelo odgovorno za pripremu operativnih pravila) mora željezničkom prijevozniku pružiti odgovarajuće informacije na radnom jeziku upravitelja infrastrukture,

—	željeznički prijevoznik mora sastaviti prvotni ili ažurirani dokument,

—	ako jezik koji je željeznički prijevoznik odabrao za Upute za strojovođu nije jezik na kojem su prvobitno dostavljene odgovarajuće informacije, željeznički prijevoznik mora osigurati sve potrebne prijevode i/ili osigurati objašnjenja na drugom jeziku.

Upravitelj infrastrukture mora osigurati da je sadržaj dokumentacije dostavljene željezničkim prijevoznicima potpun i točan.

4.2.1.2.2    Opis pruge i odgovarajuće pružne opreme za pruge na kojima se odvija promet

Strojovođama se za pruge na kojima će upravljati vlakom moraju osigurati opis pruga i pripadajuće pružne opreme i sve druge informacije bitne za upravljanje vlakom. Te se informacije utvrđuju u jedinstvenom dokumentu pod nazivom „Priručnik za prugu”.

Upute o trasi moraju sadržavati najmanje sljedeće informacije:

—	opće karakteristike bitne za odvijanje prometa,

—	podatke o nagibima pruge,

—	detaljni dijagram pruge.

4.2.1.2.2.1   Priprema Priručnika za prugu

Oblik Priručnika za prugu mora se pripremiti na jednaki način za cjelokupnu infrastrukturu na kojoj se odvija promet vlakovima pojedinačnog željezničkog prijevoznika.

Željeznički prijevoznik odgovoran je za potpuno i pravilno sastavljanje Priručnika za prugu pomoću informacija koje je dostavio upravitelj infrastrukture. Željeznički prijevoznik mora osigurati da sadržaj Priručnika za prugu bude potpun i točan, među ostalim i kad grupira izmjene informacija sadržanih u Priručniku za prugu. Upravitelj infrastrukture dužan se pobrinuti da Priručnik za prugu na odgovarajući način opisuje operativne uvjete koji se odnose na karakteristike pruge i karakteristike vozila.

Upravitelj infrastrukture mora željezničkom prijevozniku putem registra infrastrukture (RINF) dostaviti barem informacije za Priručnik za prugu kako je utvrđeno u Dodatku D2. Te informacije moraju sadržavati sve informacije koje se moraju uzeti u obzir za prilagođavanje vožnje vlaka karakteristikama pruge i karakteristikama vozila. Dok se u RINF-u ne budu nalazili relevantni parametri u skladu s člankom 6. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/777 (3), upravitelj infrastrukture dužan je pružati te informacije na druge načine, bez naknade i u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku od 15 dana za prvo dostavljanje informacija, osim ako željeznički prijevoznik pristane na dulji rok.

Putem RINF-a, ili na drugi način dok ta funkcionalnost ne bude omogućena u RINF-u, upravitelj infrastrukture mora željezničkog prijevoznika obavijestiti o izmjenama u Priručniku za prugu kad god te informacije postanu raspoložive.

Upravitelj infrastrukture dužan se pobrinuti da su informacije dostavljene željezničkim prijevoznicima potpune i točne. Za izvanredne situacije ili informacije u stvarnom vremenu upravitelj infrastrukture mora osigurati odgovarajuća alternativna sredstva za komunikaciju sa željezničkim prijevoznikom radi trenutačnog dostavljanja informacija iz Dodatka D2.

4.2.1.2.2.2   Izmjene informacija sadržanih u Priručniku za prugu

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti željezničkog prijevoznika o svim trajnim ili privremenim izmjenama informacija dostavljenih u skladu s točkom 4.2.1.2.2.1.

Željeznički prijevoznik mora skupiti te promjene u za to namijenjenom dokumentu ili pohraniti na računalni medij čiji oblik mora biti jednak za sve infrastrukture na kojima se odvija promet vlakovima pojedinačnog željezničkog prijevoznika.

4.2.1.2.2.3   Obavješćivanje strojovođe u stvarnom vremenu

Upravitelj infrastrukture mora obavijestiti strojovođe o svim promjenama na pruzi ili relevantnoj pružnoj opremi koje se ne navode kao izmjene informacija za Priručnik za prugu kako je utvrđeno u točki 4.2.1.2.2.2.

4.2.1.2.3    Vozni redovi

Pružanjem podataka o voznom redu vlakova olakšava se točno prometovanje vlakova i poboljšavaju svojstva usluge.

Željeznički prijevoznik mora strojovođama dostaviti podatke potrebne za uobičajeno prometovanje vlaka, koje uključuju najmanje:

—	identifikaciju vlaka,

—	dane prometovanja vlaka (prema potrebi),

—	mjesta zaustavljanja i s tim povezane aktivnosti,

—	ostala mjesta koja se odnose na vrijeme,

—	vrijeme dolaska/odlaska/prolaska na svakom navedenom mjestu.

Ti podaci o kretanju vlaka, koji se moraju temeljiti na podacima koje dostavlja upravitelj infrastrukture, mogu se dostaviti u elektroničkom ili u papirnatom obliku.

Način prezentiranja podataka strojovođama mora biti jednak na svim prugama na kojima željeznički prijevoznik prometuje.

4.2.1.2.4    Željeznička vozila

Željeznički prijevoznik mora strojovođi dostaviti sve podatke bitne za rad željezničkih vozila tijekom pogoršanih uvjeta (poput vlakova kojima je potrebna pomoć). U toj dokumentaciji fokus mora biti i na posebnom sučelju s osobljem upravitelja infrastrukture u navedenim slučajevima.

4.2.1.3   Dokumentacija za osoblje željezničkog prijevoznika osim strojovođa

Željeznički prijevoznik mora svim članovima svojeg osoblja (osoblju vlaka ili ostalom osoblju) koje obavlja poslove koji se odnose na sigurnost i koji uključuju izravno sučelje s osobljem, opremom ili sustavima upravitelja infrastrukture dostaviti pravila, postupke te posebne podatke o željezničkim vozilima i voznim relacijama vlaka koje smatra prikladnima za takve poslove. Ti se podaci primjenjuju pri radu u uobičajenim i u pogoršanim uvjetima.

Za osoblje u vlakovima struktura, oblik, sadržaj i postupak za pripremu i ažuriranje tih podataka moraju se temeljiti na specifikaciji utvrđenoj pododjeljkom 4.2.1.2.

4.2.1.4   Dokumentacija za osoblje upravitelja infrastrukture koje odobrava prometovanje vlaka

Svi podaci potrebni za osiguranje sigurnosno relevantne komunikacije između osoblja koje odobrava prometovanje vlaka i osoblja vlaka moraju se utvrditi u:

—	dokumentima koji opisuju komunikacijska načela (Dodatak C),

—	dokumentom pod naslovom Knjiga obrazaca.

Upravitelj infrastrukture mora te dokumente sastaviti na svim svojim radnim jezicima.

4.2.1.5   Sigurnosno relevantna komunikacija između osoblja vlaka, ostalog osoblja željezničkog prijevoznika i osoblja koje odobrava prometovanje vlaka

Jezik koji se upotrebljava za sigurnosno relevantnu komunikaciju između osoblja vlaka, ostalog osoblja željezničkog prijevoznika (prema definiciji iz Dodatka G) i osoblja koje odobrava prometovanje vlaka radni je jezik (prema definiciji iz Dodatka J) koji upotrebljava upravitelj infrastrukture na predmetnoj voznoj relaciji vlaka.

Načela za sigurnosno relevantnu komunikaciju između osoblja vlaka i osoblja odgovornog za odobravanje prometovanja vlakova navode se u Dodatku C.

U skladu s Direktivom 2012/34/EU, upravitelj infrastrukture odgovoran je za objavu „radnih” jezika koje njegovo osoblje upotrebljava u svakodnevnom radu.

Međutim, ako zbog lokalne prakse treba osigurati još jedan jezik, upravitelj infrastrukture mora odrediti zemljopisne granice njegove upotrebe.

4.2.2   Specifikacije koje se odnose na vlakove

4.2.2.1   Vidljivost vlaka

4.2.2.1.1    Opći zahtjevi

Željeznički prijevoznik mora osigurati da su vlakovi opremljeni sredstvima koja označuju čelo i kraj vlaka.

4.2.2.1.2    Čelo vlaka

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je vlak koji se približava jasno vidljiv i prepoznatljiv izgledom i rasporedom svojih upaljenih prednjih bijelih svjetala.

Na prema naprijed usmjerenom čelu prvog vozila vlaka moraju biti ugrađena tri svjetla na vrhovima jednakokračnog trokuta, kako je prikazano u nastavku. Ta svjetla moraju uvijek biti upaljena kad vlak vozi u tom smjeru.

Prednjim svjetlima mora se optimizirati vidljivost vlaka (pozicijska svjetla), strojovođi osigurati dovoljna vidljivost (čeona svjetla) tijekom noći i u uvjetima slabe vidljivosti te ta svjetla ne smiju zasljepljivati strojovođe vlakova koji dolaze iz suprotnoga smjera.

Razmak, visina iznad tračnica, promjer, intenzitet svjetala, dimenzije i oblik odaslanog snopa tijekom prometovanja danju i noću utvrđeni su u TSI-ju za željeznička vozila – lokomotive i putnička željeznička vozila (TSI za LOC&PAS).

Do u nastavku navedenih datuma za usklađivanje signalnog znaka kraja vlaka, kako je navedeno u 4.2.2.1.3.2., svjetlosna jakost svjetala vozila mora biti u skladu s točkom 5. u odjeljku 4.2.7.1.1. Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 1302/2014 (4) (TSI za lokomotive i putnička vozila) kako bi se ocijenile pruge u na kojima se prema informacijama iz RINF-a primjenjuje permisivan način prometovanja.

4.2.2.1.3    Kraj vlaka

Željeznički prijevoznik mora osigurati potrebna sredstva za označivanje kraja vlaka. Signalni znak kraja vlaka postavlja se samo na stražnjem dijelu posljednjeg vozila vlaka. Mora biti postavljen kako je prikazano u nastavku.

4.2.2.1.3.1   Putnički vlakovi

Signalni znak kraja putničkog vlaka mora se sastojati od dva stalna crvena svjetla postavljena na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi.

4.2.2.1.3.2   Teretni vlakovi

Signalni znak kraja teretnog vlaka mora se sastojati od dvije reflektirajuće ploče postavljene na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi. Smatra se da tu obvezu ispunjava i svaki vlak opremljen s dva stalna crvena svjetla.

Reflektirajuće ploče moraju biti u skladu s Dodatkom E TSI-ja za vagone i biti sljedećeg oblika s bijelim postraničnim trokutima i crvenim trokutima gore i dolje:

Ploče moraju biti na istoj visini iznad odbojnika na poprečnoj osi.

Posebni slučajevi:

Belgija, Francuska, Italija, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina mogu nastaviti primjenjivati prijavljena nacionalna pravila na temelju kojih se zahtijeva da su teretni vlakovi opremljeni s dva stalna crvena svjetla kao uvjet za prometovanje na dionicama njihove mreže ako je to opravdano na temelju postojeće operativne prakse i/ili nacionalnih pravila koji su prijavljeni prije siječnja 2019.

Izvješća:

Najkasnije do 30. rujna 2020. predmetne države članice moraju Komisiji dostaviti izvješća o svojoj upotrebi reflektirajućih ploča u kojima moraju biti utvrđene sve ozbiljne prepreke planiranom ukidanju nacionalnih pravila.

Suradnja sa susjednim zemljama:

Predmetne države članice u međuvremenu moraju provesti ocjenjivanje, osobito na zahtjev željezničkih prijevoznika, kako bi razmotrile prihvaćanje upotrebe dvije reflektirajuće ploče na jednoj dionici ili više dionica svoje mreže ako je ocjena pozitivna i definiranje odgovarajućih uvjeta, koji se moraju temeljiti na procjeni rizika i operativnim zahtjevima. Ocjenjivanje mora biti dovršeno u roku od najviše šest mjeseci nakon primanja zahtjeva željezničkog prijevoznika. Prihvaćanje reflektirajućih ploča mora se odobriti osim ako predmetna država članica obrazloži odbijanje negativnim ishodom procjene.

Države članice moraju osobito nastojati dopustiti upotrebe reflektirajućih ploča u teretnim koridorima te pri određivanju prioriteta imati u vidu trenutačna uska grla. Te se dionice, zajedno s detaljnim opisom svakog uvjeta koji se odnosi na njih, bilježe u RINF-u. Dok se te informacije ne unesu u RINF, upravitelj infrastrukture mora se pobrinuti da se te informacije na druge primjerene načine dostave željezničkim prijevoznicima. Upravitelj infrastrukture u RINF-u utvrđuje pružne dionice na kojima su obvezna dva stalna crvena svjetla.

Povlačenje iz primjene:

Komisija je dužna do 31. ožujka 2021. na temelju preporuke Agencije i uzimajući u obzir izvješća država članica revidirati datume i specifikacije kako bi se signalni znak kraja vlaka uskladio tako da se reflektirajuće ploče prihvaćaju u cijeloj Uniji, pri čemu se moraju uzeti u obzir pitanja sigurnosti i kapaciteta i utjecaj na troškove tijekom prelaska.

Ako se takvom revizijom ne utvrdi drukčije, primjenjuju se sljedeći rokovi za prihvaćanje teretnih vlakova opremljenih s dvije reflektirajuće ploče:

1.	od 1. siječnja 2022. na željezničkim teretnim koridorima određenima u skladu s Uredbom (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5);

2.	od 1. siječnja 2026. u cijeloj željezničkoj mreži Europske unije.

Komisija izvješćuje o stanju provedbe odjeljka 4.2.2.1. odbor iz članka 51. Direktive (EU) 2016/797.

4.2.2.2   Čujnost vlaka

4.2.2.2.1    Opći zahtjevi

Željeznički prijevoznik mora osigurati da su vlakovi opremljeni zvučnim upozoravajućim uređajem za označavanje približavanja vlaka.

4.2.2.2.2    Upravljanje

Strojovođa mora imati mogućnost uključivanja uređaja za zvučno upozoravanje sa svih položaja upravljanja vlakom.

4.2.2.3   Identifikacija vozila

Svako vozilo mora imati broj po kojem se jednoznačno razlikuje od svih ostalih željezničkih vozila. Taj se broj mora nalaziti na vidnom mjestu barem na svakoj uzdužnoj strani vozila.

Moraju biti vidljiva i radna ograničenja koja se primjenjuju na vozilo.

Daljnji zahtjevi utvrđeni su u Dodatku H.

4.2.2.4   Sigurnost putnika i tereta

4.2.2.4.1    Sigurnost tereta

Željeznički prijevoznik mora osigurati da su teretna vozila sigurno i pouzdano utovarena te da to tako ostane do kraja putovanja.

4.2.2.4.2    Sigurnost putnika

Željeznički prijevoznik mora osigurati da se prijevoz putnika odvija sigurno pri polasku i tijekom putovanja.

4.2.2.5   Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka

4.2.2.5.1    Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka

A)

Željeznički prijevoznik odgovoran je za osiguravanje kompatibilnosti svih vozila od kojih se sastoji njegov vlak s voznim relacijama vlaka na kojima je predviđeno prometovanje tog vlaka. Željeznički prijevoznik dužan je u svojem SMS-u imati postupak za osiguravanje da su sva vozila koja koristi odobrena, registrirana i kompatibilna s planiranim voznim relacijama vlaka, uključujući zahtjeve koje mora poštovati njegovo osoblje. Postupak za osiguravanje kompatibilnosti s voznom relacijom vlaka ne smije duplicirati postupke koji se provode radi odobravanja vozila na temelju Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/545 (6) kako bi se osigurala tehnička kompatibilnost vozila s mrežom. Parametri iz Dodatka D1 koji su već provjereni i pregledani u postupku odobravanja vozila ili drugom takvom postupku ne provjeravaju se ponovno u okviru postupka za provjeru kompatibilnosti s voznom relacijom vlaka. Za vozila odobrena na temelju Direktive (EU) 2016/797 relevantne podatke vozila, koji se odnose na parametre iz Dodatka D1 koji su već provjereni u postupku odobravanja i koji su dio — dokumentacije iz članka 21. stavka 3. Direktive (EU) 2016/797., i — odobrenja za vozilo iz članka 21. stavka 10. Direktive (EU) 2016/797., podnositelj zahtjeva iz članka 2. stavka 22. Direktive (EU) 2016/797 ili posjednik mora na zahtjev dostaviti željezničkom prijevozniku ako takve informacije nisu raspoložive u ERATV-u ili u drugim registrima za željeznička vozila. Za vozila odobrena prije Direktive (EU) 2016/797 relevantne podatke vozila, koji se odnose na parametre iz Dodatka D1, posjednik dokumentacije odobrenja vozila ili posjednik vozila mora na zahtjev dostaviti željezničkom prijevozniku ako takve informacije nisu raspoložive u ERATV-u ili u drugim registrima za željeznička vozila. Postupak za osiguravanje kompatibilnosti s voznom relacijom vlaka u SMS-u željezničkog prijevoznika obuhvaća sljedeće provjere, koje se mogu izvoditi istodobno u bilo kojem primjerenom trenutku ili bilo kakvim primjerenim slijedom: — ima li svako vozilo odobrenje i je li registrirano, — je li svako vozilo u vlaku kompatibilno s voznom relacijom vlaka, — je li sastav vlaka kompatibilan s voznom relacijom i trasom vlaka, — je li vlak pripremljen tako da je osigurano da je njegov sastav ispravan i potpun.

B)

Upravitelj infrastrukture mora putem RINF-a dostaviti barem informacije za utvrđivanje kompatibilnosti s voznom relacijom vlaka, kako je utvrđeno u Dodatku D1. U Dodatku D1 utvrđeni su svi parametri koji se moraju koristiti u postupku željezničkog prijevoznika prije prvog korištenja vozila ili konfiguracije vlaka kako bi se osiguralo da su sva vozila od kojih se vlak sastoji kompatibilna s voznim relacijama vlaka na kojima je planirano prometovanje tog vlaka, uključujući, prema potrebi, vozne relacije u slučaju preusmjeravanja i vozne relacije do radionica. Moraju se uzeti u obzir promjene vozne relacije vlaka i karakteristika infrastrukture. Ako je parametar iz Dodatka D1 usklađen na razini mreža nekog područja uporabe, može se pretpostaviti sukladnost s tim parametrom za svako vozilo odobreno za to područje uporabe. Nacionalna pravila ili dodatni nacionalni zahtjevi za pristup mreži s obzirom na kompatibilnost s voznom relacijom vlaka načelno se smatraju neusklađenima s Dodatkom D1. Za potrebu utvrđivanja kompatibilnosti s voznom relacijom upravitelj infrastrukture ne smije zahtijevati tehničke provjere koje nisu na popisu u Dodatku D1. Kako se zahtijeva u članku 23. stavku 1. podstavku (b) Direktive (EU) 2016/797, dok se u RINF-u ne budu nalazile sve potrebne informacije s obzirom na relevantne parametre, upravitelj infrastrukture dužan je pružati te informacije na druge načine, bez naknade i u najkraćem mogućem roku, željezničkim prijevoznicima, ovlaštenim podnositeljima zahtjeva za trasu vlaka i, ako je primjenjivo, podnositeljima zahtjeva iz članka 2. stavka 22. Direktive (EU) 2016/797. Služeći se alatom koji nije RINF, upravitelj infrastrukture provodi prvo dostavljanje informacija za utvrđivanje kompatibilnosti s voznom relacijom vlaka na zahtjev željezničkog prijevoznika u najkraćem razumnom roku i u svakom slučaju u roku od 15 dana, osim ako upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dogovore dulji rok. Upravitelj infrastrukture mora osigurati da su informacije dostavljene željezničkim prijevoznicima potpune i točne. Putem RINF-a, ili na drugi način dok ta funkcionalnost ne bude omogućena u RINF-u, upravitelj infrastrukture mora željezničkog prijevoznika obavijestiti o izmjenama karakteristika vozne relacije vlaka kad god te informacije postanu raspoložive. Za izvanredne situacije ili informacije u stvarnom vremenu upravitelj infrastrukture mora osigurati trenutačno dostavljanje tih informacija željezničkom prijevozniku putem odgovarajućih sredstava za komunikaciju.

C)

Prema potrebi provjeravaju se i dodatni elementi koji se odnose na kompatibilnost s voznom relacijom vlaka: — prijevoz opasnih tvari kako je navedeno u točki 4.2.3.4.3., — tiša vozna relacija vlaka, kako je navedeno u TSI-ju za buku, — izvanredan prijevoz kako je navedeno u Dodatku I., — uvjeti za pristup podzemnim kolodvorima kad je riječ o dizelskim vučnim sustavima i drugim vučnim sustavima s motorom na unutarnje izgaranje, kako se navodi u točki 4.2.8.3. TSI-ja za LOC&PAS.

4.2.2.5.2    Sastav vlaka

Zahtjevi za sastav vlaka moraju uzeti u obzir sljedeće elemente u skladu s dodijeljenom trasom vlaka:

(a)	sva vozila od kojih se vlak sastoji, uključujući njihov teret: — moraju ispunjavati sve zahtjeve koji se primjenjuju na voznim relacijama na kojima vlak prometuje, — moraju odgovarati prometovanju najvećom brzinom koja je planirana za prometovanje tog vlaka;

(b)	sva vozila u vlaku moraju tijekom cijelog putovanja (u smislu vremena i udaljenosti) biti unutar razdoblja između dvaju propisanih održavanja;

(c)	sastav vozila koja čine vlak, uključujući njihov teret, mora biti usklađen s tehničkim i operativnim ograničenjima predmetne vozne relacije vlaka i ne smije biti dulji od najveće dopuštene duljine za otpremne i prihvatne terminale;

(d)	željeznički prijevoznik mora osigurati da su sva vozila od kojih se vlak sastoji, uključujući njihov teret, tehnički sposobna za putovanje na koje se kreće te ostati tehnički sposobna do kraja putovanja.

Željeznički prijevoznik možda će morati razmotriti i dodatna ograničenja zbog načina kočenja ili vrste vuče na određenom vlaku (vidjeti točku 4.2.2.6.).

4.2.2.6   Kočenje vlaka

4.2.2.6.1    Minimalni zahtjevi za kočni sustav

Sva vozila u vlaku moraju biti spojena na neprekidni automatski sustav kočenja kako je utvrđeno u TSI-jevima za LOC&PAS i WAG.

Prvo i posljednje vozilo (uključujući vučne jedinice) u vlaku moraju imati funkcionalnu automatsku kočnicu.

U slučaju da se vlak slučajno podijeli na dva dijela, obje se kompozicije razdvojenih vozila moraju automatski zaustaviti maksimalnim kočenjem.

4.2.2.6.2    Učinkovitost kočenja i najveća dopuštena brzina

(1)

Upravitelj infrastrukture putem registra infrastrukture dostavlja željezničkom prijevozniku sve relevantne karakteristike pruge za svaku voznu relaciju vlaka: — udaljenosti signalno-sigurnosnih uređaja (upozorenje, zaustavljanje), uključujući njihove sigurnosne granice, — nagibe, — najveće dopuštene brzine, i — uvjete za upotrebu sustava kočenja koji mogu utjecati na infrastrukturu, kao što su magnetske kočnice, regenerativni sustav kočenja i kočnice na vrtložnu struju. Dok se u RINF-u ne budu nalazili relevantni parametri, upravitelj infrastrukture dužan je pružati te informacije na druge načine, bez naknade i u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku od 15 dana za prvo dostavljanje informacija, osim ako željeznički prijevoznik pristane na dulji rok. Putem RINF-a, ili na drugi način dok ta funkcionalnost ne bude omogućena u RINF-u, upravitelj infrastrukture mora željezničkog prijevoznika obavijestiti o izmjenama karakteristika pruge kad god te informacije postanu raspoložive. Upravitelj infrastrukture mora osigurati da su informacije dostavljene željezničkim prijevoznicima potpune i točne.

(2)

Upravitelj infrastrukture može dostaviti sljedeće informacije: i. za vlakove koji postižu maksimalnu brzinu veću od 200 km/h profil usporavanja i ekvivalentno vrijeme reagiranja na pruzi u ravnini; ii. za kompozicije ili za stalne sastave vlakova koji ne mogu postići maksimalnu brzinu veću od 200 km/h profil usporavanja (kao u prethodnoj točki i.) ili postotak kočne težine; iii. za ostale vlakove (promjenjivi sastavi vlakova koji ne mogu postići maksimalnu brzinu višu od 200 km/h): postotak kočne težine. Ako dostavlja prethodno navedene informacije, upravitelj infrastrukture na nediskriminirajući način stavlja ih na raspolaganje svim željezničkim prijevoznicima koji planiraju prometovanje vlakova na njegovoj mreži. Na raspolaganje se stavljaju i tablice kočenja koje su već u upotrebi i prihvaćene za postojeće pruge koje nisu u skladu s ovom Uredbom na datum stupanja na snagu ove Uredbe.

(3)

Željeznički prijevoznik u fazi planiranja određuje sposobnost kočenja vlaka i odgovarajuću najveću brzinu uzimajući u obzir: — relevantne karakteristike pruge iz prethodne točke 1. i, ako su dostupne, informacije koje je dostavio upravitelj infrastrukture u skladu s prethodnom točkom 2. i — sigurnosne rezerve koje se odnose na željeznička vozila, a koje proizlaze iz pouzdanosti i dostupnosti sustava kočenja. Osim toga, željeznički prijevoznik osigurava da svaki vlak tijekom prometovanja postigne barem nužnu učinkovitost kočenja. Željeznički prijevoznik utvrđuje i provodi odgovarajuća pravila i njima upravlja unutar sustava upravljanja sigurnošću. Željeznički prijevoznik osobito mora utvrditi pravila koja se trebaju primjenjivati ako vlak tijekom prometovanja ne postigne nužnu učinkovitost kočenja. Željeznički prijevoznik u tom slučaju mora o tome odmah obavijestiti upravitelja infrastrukture. Upravitelj infrastrukture može poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje učinka na cjelokupni promet u svojoj mreži.

4.2.2.7   Osiguravanje voznog stanja vlaka

4.2.2.7.1    Opći zahtjevi

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak kojim se osigurava da je sva oprema u vlaku koja se odnosi na sigurnost u potpuno ispravnom stanju i da vlak može sigurno prometovati.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelja infrastrukture o svim promjenama obilježja vlaka koje utječu na njegove radne karakteristike i o svim promjenama koje bi mogle utjecati na sposobnost prometovanja vlaka na dodijeljenoj trasi vlaka.

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju odrediti i ažurirati uvjete i postupke za privremeno prometovanje vlaka u pogoršanim uvjetima.

4.2.2.7.2    Podaci koji se dobivaju prije polaska

Željeznički prijevoznik mora osigurati da sljedeći podaci, koji su potrebni za sigurno i učinkovito prometovanje, budu stavljeni na raspolaganje upravitelju (upraviteljima) infrastrukture prije polaska vlaka:

—	identifikacija vlaka,

—	identitet željezničkog prijevoznika odgovornog za vlak,

—	stvarna duljina vlaka,

—	prevozi li vlak neplanirano putnike ili životinje,

—	sva radna ograničenja s naznakom predmetnih vozila (slobodni profil, ograničenja brzine itd.),

—	informacije koje traži upravitelj infrastrukture za prijevoz opasnih tvari.

Željeznički prijevoznik mora obavijestiti upravitelje infrastrukture ako vlak ne putuje dodijeljenom trasom vlaka ili ako je otkazan.

4.2.2.8   Zahtjevi za uočavanje signala i pružnih oznaka

Strojovođa mora moći uočiti signale i pružne oznake, a oni moraju biti vidljivi strojovođi u svim okolnostima. Isto se primjenjuje i na ostale vrste pružnih znakova ako se odnose na sigurnost.

Stoga, signali, pružne oznake, znakovi i natpisi moraju biti projektirani i smješteni na način kojim će se to postići. U obzir treba uzeti sljedeće:

—	da se ti signali, oznake, znakovi i natpisi postave tako da strojovođa može pročitati informacije na njima pod prednjim svjetlima vlaka,

—	prikladnost i intenzitet osvjetljenja u slučaju potrebe za osvjetljivanjem informacija,

—	ako se upotrebljava retroreflektivnost, reflektivna svojstva upotrijebljenih materijala moraju biti u skladu su s odgovarajućim specifikacijama, a znakovi izrađeni tako da strojovođa može lako pročitati informacije na njima pod prednjim svjetlima vlaka.

Upravljačnice moraju biti konstruirane tako da strojovođa može lako uočiti informacije pred sobom.

4.2.2.9   Budnost strojovođe

Potrebna je naprava za nadzor budnosti strojovođe u vozilu. Ta naprava zaustavlja vlak ako strojovođa ne reagira u određenom roku; vremenski raspon utvrđen je u TSI-ju za željeznička vozila.

4.2.3   Specifikacije koje se odnose na prometovanje vlakova

4.2.3.1   Planiranje prometovanja vlaka

U skladu s Direktivom 2012/34/EU upravitelj infrastrukture mora priopćiti koji su podaci potrebni za podnošenje zahtjeva za trasu vlaka.

4.2.3.2   Identifikacija vlakova

Svaki se vlak identificira prometnim brojem vlaka. Prometni broj vlaka dodjeljuje upravitelj infrastrukture kad dodjeljuje trasu vlaka i on mora biti poznat željezničkom prijevozniku i svim upraviteljima infrastrukture koji upravljaju vlakom. Prometni broj vlaka u svakoj mreži mora biti jedinstven. Trebalo bi izbjegavati izmjene prometnog broja vlaka tijekom putovanja vlaka.

4.2.3.2.1    Format prometnog broja vlaka

Format prometnog broja vlaka utvrđen je u TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (dalje u tekstu: TSI za CCS, Uredba Komisije (EU) 2016/919 (7)).

4.2.3.3   Polazak vlaka

4.2.3.3.1    Provjere i ispitivanja prije polaska

Željeznički prijevoznik mora odrediti provjere i ispitivanja kako bi osigurao da se svi polasci odvijaju sigurno (npr. vrata, teret, kočnice).

4.2.3.3.2    Obavješćivanje upravitelja infrastrukture o radnom stanju vlaka

Željeznički prijevoznik obavješćuje upravitelja infrastrukture kad vlak bude spreman za pristup mreži.

Željeznički prijevoznik mora prije polaska i tijekom putovanja obavješćivati upravitelja infrastrukture o svakoj nepravilnosti koja utječe na vlak ili njegov rad, a koja može imati negativne posljedice na prometovanje vlaka.

4.2.3.4   Upravljanje prometom

4.2.3.4.1    Opći zahtjevi

Upravljanjem prometom mora se osigurati sigurno, učinkovito i točno odvijanje željezničkog prometa, uključujući djelotvorno uklanjanje zastoja u prometu.

Upravitelj infrastrukture mora odrediti postupke i sredstva za:

—	upravljanje vlakovima u stvarnom vremenu,

—	operativne mjere za održavanje najviših mogućih radnih svojstava infrastrukture u slučaju stvarnih ili predviđenih kašnjenja ili incidenta, i

—	obavješćivanje željezničkih prijevoznika u takvim slučajevima.

Svi dodatni postupci koje zahtijeva željeznički prijevoznik, a koji utječu na sučelje s upraviteljima infrastrukture mogu se uvesti nakon dogovora s upraviteljem infrastrukture.

4.2.3.4.2    Izvješćivanje o položaju vlaka

4.2.3.4.2.1   Podaci potrebni za izvješćivanje o položaju vlaka i predviđenom vremenu primopredaje

Upravitelj infrastrukture mora:

(a)	osigurati sredstva za evidentiranje vremena polaska, dolaska ili prolaska vlakova kroz unaprijed zadana mjesta javljanja u svojim mrežama u stvarnom vremenu te odstupanja;

(b)	primjenjivati postupak kojim se omogućuje navođenje procijenjenog broja minuta odstupanja od planiranog vremena predviđenog za primopredaju vlaka između dva upravitelja infrastrukture; to mora uključivati informacije o smetnjama u prometu (opis i lokacija problema);

(c)

dostaviti posebne podatke u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1305/2014 (8) (telematske aplikacije za teretni promet – TSI za TAF) i Uredbom Komisije (EU) br. 454/2011 (9) (telematske aplikacije za putnički promet – TSI za TAP) koji se zahtijevaju u vezi s izvješćivanjem o položaju vlaka. Takve informacije uključuju: (1) identifikaciju vlaka, (2) identifikaciju mjesta javljanja; (3) prugu na kojoj vlak vozi; (4) planirano vrijeme na mjestu javljanja; (5) stvarno vrijeme na mjestu javljanja (uz navođenje je li riječ o polasku, dolasku ili prolasku vlaka – odvojeno se navode vremena dolaska i polaska za mjesta javljanja na kojima se vlak zaustavlja); (6) prijevremeni ili zakašnjeli dolazak na mjesto javljanja u minutama; (7) početno objašnjenje svakog pojedinačnog kašnjenja duljeg od 10 minuta ili kako to zahtijeva metoda praćenja radne učinkovitosti; (8) obavijest o kašnjenju izvješća o položaju vlaka kasni s kašnjenjem u minutama; (9) prijašnje identifikacije vlaka, ako postoje; (10) otkazivanje vlaka na cjelokupnoj trasi ili na njezinu dijelu.

4.2.3.4.3    Opasne tvari

Željeznički prijevoznik mora odrediti postupke za prijevoz opasnih tvari.

Ti postupci uključuju:

—	odredbe utvrđene u Direktivi 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) i u Direktivi 2010/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11), kako je primjenjivo,

—	obavješćivanje strojovođe o postojanju i položaju opasnih tvari u vlaku,

—	podatke potrebne upravitelju infrastrukture za prijevoz opasnih tvari,

—	utvrđivanje komunikacijskih veza i planiranje posebnih mjera za izvanredne situacije u koje su uključene opasne tvari u suradnji s upraviteljem infrastrukture.

4.2.3.4.4    Kvaliteta odvijanja prometa

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju primjenjivati postupke za praćenje učinkovitog obavljanja svih usluga u prometu.

Moraju biti osmišljeni postupci praćenja u svrhu analize podataka i otkrivanja trendova u smislu i ljudskih pogrešaka i pogrešaka sustava. Rezultati te analize koriste se za osmišljavanje aktivnosti poboljšanja namijenjenih otklanjanju ili ublažavanju događaja koji bi mogli negativno utjecati na učinkovit rad mreže.

Ako bi takve aktivnosti poboljšanja bile korisne za cjelokupnu mrežu, uključujući ostale upravitelje infrastrukture i željezničke prijevoznike, one se priopćavaju u skladu s time, uzimajući u obzir pitanja poslovne tajne.

Upravitelj infrastrukture mora u najkraćem mogućem roku analizirati događaje koji su u znatnoj mjeri omeli odvijanje prometa. Ovisno o slučaju, a posebno ako je u pitanju član njegova osoblja, upravitelj infrastrukture mora pozvati svakog željezničkog prijevoznika koji je uključen u predmetni događaj na sudjelovanje u analizi. Ako su ishod takve analize preporuke za poboljšanje rada mreže kojima se otklanjanju ili ublažavaju uzroci nesreća/incidenata, o tome treba obavijestiti sve relevantne upravitelje infrastrukture i predmetne željezničke prijevoznike.

Ti se postupci dokumentiraju i podvrgavaju unutarnjoj kontroli.

4.2.3.5   Bilježenje podataka

Podaci koji se odnose na prometovanje vlaka bilježe se i čuvaju u svrhu:

—	podrške sustavnom praćenju sigurnosti kao sredstva za sprečavanje incidenata i nesreća,

—

utvrđivanja učinkovitosti i djelotvornosti rada strojovođe, vlaka i infrastrukture u razdoblju prije incidenta ili nesreće i, ovisno o slučaju, neposredno nakon incidenta ili nesreće, kako bi se omogućilo utvrđivanje uzroka i donošenje novih ili izmijenjenih mjera za sprečavanje ponavljanja tog događaja,

—	bilježenja podataka koji se odnose na rad lokomotive/vučne jedinice i strojovođe.

Iz evidentiranih se podataka mora moći razabrati:

—	datum i vrijeme bilježenja,

—	točan zemljopisni položaj događaja bilježenog događaja,

—	identifikacija vlaka,

—	identitet strojovođe.

Za sustav ETCS/GSM-R potrebno je zabilježiti podatke koji su utvrđeni u TSI-ju za CCS i relevantni s obzirom na zahtjeve iz ove točke (točke 4.2.3.5.).

Podaci se moraju zapečatiti, pohraniti i staviti na raspolaganje nadležnim tijelima, uključujući istražna tijela, za obavljanje njihovih zadaća u skladu s člankom 22. Direktive (EU) 2016/798.

4.2.3.5.1    Bilježenje nadzornih podataka izvan vlaka

Upravitelj infrastrukture mora bilježiti najmanje sljedeće podatke:

—	kvarove pružne opreme povezane s kretanjem vlakova (signalno-sigurnosni uređaji, skretnice itd.),

—	otkrivanje pregrijanosti osovinskih ležajeva, ako je ugrađeno,

—	sigurnosno relevantnu komunikaciju između strojovođe i osobe zadužene za signalizaciju.

4.2.3.5.2    Bilježenje nadzornih podataka u vlaku

Željeznički prijevoznik mora bilježiti najmanje sljedeće podatke:

—	detekciju prolaska pored signala za zaustavljanje ili za „kraj vožnje”,

—	upotrebu kočnice za opasnost,

—	brzinu kojom se kreće vlak,

—	bilo kakvo isključivanje ili prestanak rada prometno-upravljačkog sustava i signalno-sigurnosnih uređaja u vlaku,

—	uključivanje uređaja za zvučno upozoravanje,

—	uključivanje opreme za upravljanje vratima (otpuštanje, zatvaranje), ako postoji,

—	aktiviranje alarmnih sustava u vlaku koji se odnose na sigurno odvijanje prometa vlaka, ako postoje,

—	identitet upravljačnice za koju se podaci bilježe radi provjere.

Dodatne tehničke specifikacije uređaja za bilježenje utvrđene su u TSI-ju za lokomotive i putnička vozila.

4.2.3.6   Prometovanje u pogoršanim uvjetima

4.2.3.6.1    Obavijesti ostalim korisnicima

Upravitelj infrastrukture mora sa željezničkim prijevoznicima odrediti postupak trenutačnog međusobnog obavješćivanja o svim situacijama koje narušavaju sigurnost, radna svojstva i/ili dostupnost željezničke mreže ili željezničkih vozila.

4.2.3.6.2    Obavijesti strojovođama

Upravitelj infrastrukture mora pri svakom radu u pogoršanim uvjetima koji je povezan s njegovim područjem odgovornosti dati strojovođama službene upute o poduzimanju mjera za sigurno svladavanje u pogoršanim uvjeta.

4.2.3.6.3    Plan postupanja u posebnim slučajevima

Upravitelj infrastrukture mora sa svim željezničkim prijevoznicima koji upotrebljavaju njegovu infrastrukturu te, prema potrebi, sa susjednim upraviteljima infrastrukture odrediti, objaviti i staviti na raspolaganje odgovarajuće mjere za postupanje u posebnim slučajevima te odrediti odgovornosti na temelju zahtjeva da se smanji svaki negativan utjecaj koji je posljedica rada u pogoršanim uvjetima.

Zahtjevi za planiranje i reakcija na takve događaje moraju biti razmjerni prirodi i potencijalnoj ozbiljnosti otežanih uvjeta.

Te mjere, koje moraju sadržavati barem planove za ponovnu uspostavu „uobičajenog” stanja mreže, mogu se odnositi i na:

—	kvarove željezničkih vozila (na primjer, one koje bi mogli prouzročiti znatne prekide u odvijanju prometa, postupke za izvlačenje vlakova u kvaru),

—	otkazi infrastrukture (na primjer, kad dođe do prekida napajanja ili nastupe uvjeti zbog kojih bi se vlakove moglo preusmjeriti s rezervirane vozne relacije vlaka),

—	izvanredne vremenske uvjete.

Upravitelj infrastrukture dužan je prikupiti i ažurirati podatke za stupanje u kontakt s bitnim članovima osoblja upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika u slučaju prekida prometa koji dovodi do rada u pogoršanim uvjetima. Ti podaci moraju obuhvaćati podatke za kontakt tijekom i izvan radnog vremena.

Željeznički prijevoznik mora te informacije dostaviti upravitelju infrastrukture i obavješćivati ga o svakoj promjeni podataka za kontakt.

Upravitelj infrastrukture mora sve željezničke prijevoznike obavijestiti o svim promjenama svojih podataka za kontakt.

4.2.3.7   Upravljanje izvanrednim situacijama

Upravitelj infrastrukture dužan je u dogovoru:

—	sa svim željezničkim prijevoznicima koji upotrebljavaju njegovu infrastrukturu ili, prema potrebi, predstavničkim tijelima željezničkih prijevoznika koji upotrebljavaju njegovu infrastrukturu,

—	sa susjednim upraviteljima infrastrukture, prema potrebi,

—	s lokalnim vlastima, nadležnim tijelima za postupanje u slučaju opasnosti na lokalnoj ili državnoj razini (uključujući vatrogasce i službu spašavanja), prema potrebi,

odrediti, objaviti i staviti na raspolaganje odgovarajuće mjere za upravljanje izvanrednim situacijama i povratak pruge u uobičajeno radno stanje.

Tim su mjerama u pravilu obuhvaćene sljedeće situacije:

—

sudari,

—	požari u vlaku,

—	evakuacija vlakova,

—	nesreće u tunelima,

—	incidenti koji uključuju opasne tvari,

—	iskliznuća.

Željeznički prijevoznik mora upravitelju infrastrukture dostaviti sve konkretne podatke o tim okolnostima, osobito u pogledu popravaka ili ponovnog vraćanja svojih vlakova na kolosijek.

Željeznički prijevoznik uz to mora primjenjivati postupke za obavješćivanje putnika o izvanrednoj situaciji u vlaku te sigurnosnim postupcima.

4.2.3.8   Pomoć osoblju vlaka u slučaju incidenata ili veće neispravnosti željezničkog vozila

Željeznički prijevoznik mora odrediti odgovarajuće postupke za pomoć osoblju vlaka u pogoršanim uvjetima kako bi se izbjegla ili smanjila kašnjenja uzrokovana tehničkim ili drugim kvarovima željezničkih vozila (na primjer, komunikacijske veze ili mjere koje treba poduzeti u slučaju evakuacije vlaka).

4.3   Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

S obzirom na osnovne zahtjeve utvrđene u poglavlju 3. ove Uredbe, funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja sljedeće su:

4.3.1   Sučelja s TSI-jem za građevinski podsustav (TSI za INFRA)

Upućivanje u ovoj Uredbi		Referentni TSI za INF
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Učinkovitost kočenja i najveća dopuštena brzina	4.2.2.6.2.	Uzdužni otpor kolosijeka	4.2.6.2.
Izmjene informacija sadržanih u Priručniku za prugu	4.2.1.2.2.2.	Operativna pravila	4.4.
Prometovanje u pogoršanim uvjetima	4.2.3.6.
Parametri za kompatibilnost vozila i vlaka s voznom relacijom namijenjenom za njihovo prometovanje	Dodatak D1	Utvrditi kompatibilnost infrastrukture i željezničkih vozila nakon odobrenja željezničkih vozila	7.6.

4.3.2   Sučelja s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (TSI za CCS)

Upućivanje u ovoj Uredbi		Referentni TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (CCS)
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Upute za strojovođu	4.2.1.2.1.	Operativna pravila (uobičajeni i pogoršani uvjeti)	4.4.
Operativna pravila	4.4.
Zahtjevi za uočavanje signala i oznaka uz prugu	4.2.2.8.	Vidljivost pružnih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih objekata	4.2.15.
Kočenje vlaka	4.2.2.6.	Učinkovitost i obilježja kočenja vlaka	4.2.2.
Upute za strojovođu	4.2.1.2.1.	Upotreba opreme za posipanje pijeskom Podmazivanje vijenca kotača ugrađeno u vozilu Upotreba kompozitnih kočnih umetaka	4.2.10.
Format prometnog broja vlaka	4.2.3.2.1.	ETCS DMI	4.2.12.
		GSM-R DMI	4.2.13.
Bilježenje podataka	4.2.3.5.	Sučelje za bilježenje podataka za regulatorne potrebe	4.2.14.
Osiguravanje voznog stanja vlaka	4.2.2.7.	Upravljanje šiframa	4.2.8.
Parametri za kompatibilnost vozila i vlaka s voznom relacijom namijenjenom za njihovo prometovanje	Dodatak D1	Provjere kompatibilnosti s voznim relacijama prije prometovanja odobrenim vozilima na tim relacijama	4.9.

4.3.3   Sučelja s TSI-jem za željeznička vozila

4.3.3.1   Sučelja s TSI-jem za lokomotive i putnička željeznička vozila (TSI za LOC&PAS)

Upućivanje u ovoj Uredbi		Referentni TSI za lokomotive i putnička vozila (LOC&PAS)
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Plan postupanja u posebnim slučajevima	4.2.3.6.3.	Kvačilo za spašavanje	4.2.2.2.4.
		Krajnja kvačila	4.2.2.2.3.
Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka	4.2.2.5.	Parametar osovinskog opterećenja	4.2.3.2.1.
Kočenje vlaka	4.2.2.6.	Učinkovitost kočenja	4.2.4.5
Vidljivost vlaka	4.2.2.1.	Unutarnja rasvjeta	4.2.7.1.
Čujnost vlaka	4.2.2.2.	Sirena (uređaj za davanje zvučnih signala)	4.2.7.2.
Zahtjevi za uočavanje signala i oznaka uz prugu	4.2.2.8.	Vanjska vidljivost	4.2.9.1.3.
		Optička obilježja vjetrobrana	4.2.9.2.2.
		Unutarnja rasvjeta	4.2.9.1.8.
Budnost strojovođe	4.2.2.9.	Funkcija nadzora strojovođine aktivnosti	4.2.9.3.1.
Bilježenje nadzornih podataka u vlaku	4.2.3.5.2.	Uređaj za snimanje	4.2.9.6.
Upravljanje izvanrednim situacijama	4.2.3.7.	Dijagram podizanja i upute	4.2.12.5.
		Opisi spašavanja	4.2.12.6.
Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka	4.2.2.5.	Radna dokumentacija	4.2.12.4.
Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za obavljanje zadataka povezanih s „praćenjem vlakova”	Dodatak F
Posipanje pijeskom	Dodatak B	Karakteristike željezničkih vozila za potrebe kompatibilnosti sa sustavima za detekciju vlaka na temelju kolosiječnih strujnih krugova – izoliranje emisija	4.2.3.3.1.1.
Parametri za kompatibilnost vozila i vlaka s voznom relacijom namijenjenom za njihovo prometovanje	Dodatak D1	Provjere kompatibilnosti s voznim relacijama prije prometovanja odobrenim vozilima na tim relacijama	4.9.

4.3.3.2   Sučelja s TSI-jem za teretne vagone (TSI za WAG)

Upućivanje u ovoj Uredbi		Referentni TSI za teretne vagone (WAG)
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Kraj vlaka	4.2.2.1.3.	Uređaji za pričvršćivanje signalnog znaka kraja vlaka	4.2.6.3.
Teretni vlakovi	4.2.2.1.3.2.	Signalni znak kraja vlaka	Dodatak E
Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka	4.2.2.5.	Profili	4.2.3.1.
Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka	4.2.2.5.	Kompatibilnost s nosivošću pruga	4.2.3. 2.
Pravila za izvanredne situacije	4.2.3.6.3.	Čvrstoća jedinice – podizanje i podizanje regulacijskom dizalicom	4.2.2.2.
Kočenje vlaka	4.2.2.6.	Kočnica	4.2.4.
Parametri za kompatibilnost vozila i vlaka s voznom relacijom namijenjenom za njihovo prometovanje	Dodatak D1	Provjere kompatibilnosti s voznim relacijama prije prometovanja odobrenim vozilima na tim relacijama	4.9.

4.3.4   Sučelja s TSI-jem za elektroenergetski podsustav (TSI za ENE)

Upućivanje u ovoj Uredbi		Referentni TSI za elektroenergetski podsustav (ENE)
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka	4.2.2.5.	Maksimalna struja vlaka	4.2.4.1.
Priprema Priručnika za prugu	4.2.1.2.2.1.
Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka	4.2.2.5.	Blokovi za razdvajanje:
Priprema Priručnika za prugu	4.2.1.2.2.1.	faza	4.2.15.
		sustav	4.2.16.
Parametri za kompatibilnost vozila i vlaka s voznom relacijom namijenjenom za njihovo prometovanje	Dodatak D1	Provjere kompatibilnosti s voznim relacijama prije prometovanja odobrenim vozilima na tim relacijama	7.3.5.

4.3.5   Sučelja s TSI-jem za sigurnost u željezničkim tunelima (TSI za SRT)

Upućivanje u ovoj Uredbi		Referentni TSI za sigurnost u željezničkim tunelima (SRT)
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Osiguravanje voznog stanja vlaka	4.2.2.7.	Pravilo u slučaju opasnosti	4.4.1.
Polazak vlaka	4.2.3.3.
Prometovanje u pogoršanim uvjetima	4.2.3.6.
Upravljanje izvanrednim situacijama	4.2.3.7.	Plan postupanja u izvanrednim situacijama u tunelu	4.4.2.
		Vježbe	4.4.3.
		Obavješćivanje putnika o sigurnosti u vlaku i mjerama u izvanrednim situacijama	4.4.5.
Stručna osposobljenost	4.6.1.	Osposobljenost osoblja vlaka i ostalog osoblja za postupanje u tunelima	4.6.1.

4.3.6   Sučelja s TSI-jem za buku (TSI za NOI)

Upućivanje u ovoj Uredbi		Referentni TSI za buku (NOI)
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka	4.2.2.5.	Dodatne odredbe za primjenu ovog tog TSI-ja na postojeće vagone	7.2.2.
Planiranje prometovanja vlaka	4.2.3.1.	Tiše vozne relacije vlaka	Dodatak D
Pravila za izvanredne situacije	4.2.3.6.3.	Posebna pravila za prometovanje vagona na tišim voznim relacijama u pogoršanim uvjetima	4.4.1.

4.3.7   Sučelja s Uredbom (EU) br. 1300/2014 (12) – TSI-jem za osobe s invaliditetom i osobe sa smanjenom pokretljivošću (TSI za PRM)

Upućivanje u ovoj Uredbi		Referentni TSI za osobe s invaliditetom i osoba sa smanjenom pokretljivošću (PRM)
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Stručna osposobljenost	4.6.1.	Građevinski podsustav	4.4.1.
Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za obavljanje zadataka povezanih s „praćenjem vlakova”	Dodatak F
Stručna osposobljenost	4.6.1.	Podsustav željezničkih vozila	4.4.2.
Minimalni elementi bitni za stručnu osposobljenost za obavljanje zadataka povezanih s „praćenjem vlakova”	Dodatak F
Kompatibilnost s voznom relacijom vlaka i sastav vlaka	4.2.2.5.	Podsustav željezničkih vozila	4.4.2.

4.4   Operativna pravila

4.4.1   Operativna načela i pravila željezničkog sustava Europske unije

Operativna načela i pravila koja treba zajednički primjenjivati u cjelokupnom željezničkom sustavu Europske unije utvrđena su u dodacima A (operativna načela i pravila ERTMS-a) i B (zajednička operativna načela i pravila).

4.4.2   Nacionalna pravila

Nacionalna pravila nisu spojiva s ovim TSI-jem uz iznimku Dodatka I. s popisom područja za koja ne postoje zajednička operativna načela i pravila i u kojima se i dalje mogu primjenjivati nacionalna pravila. U skladu s Odlukom (EU) 2017/1474 Agencija surađuje sa zahvaćenim državama članicama u ocjenjivanju popisa otvorenih pitanja radi:

(a)	daljnjeg usklađivanja zahtjeva iz ove Uredbe uvođenjem detaljnih odredbi ili primjenom prihvatljivih načina osiguravanja usklađenosti; ili

(b)	olakšavanja uvrštavanja takvih nacionalnih pravila u sustave upravljanja sigurnošću željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture; ili

(c)	potvrđivanja da postoji potreba za nacionalnim pravilima.

4.4.3   Prihvatljiv način osiguravanja usklađenosti

Agencija može donijeti tehničko mišljenje kako bi definirala prihvatljiv način osiguravanja usklađenosti, za koji se smatra da osigurava poštovanje specifičnih zahtjeva iz ove Uredbe i sigurnost u sklad u s Direktivom (EU) 2016/798.

Komisija, države članice ili zahvaćeni dionici mogu od Agencije zatražiti da definira prihvatljiv način osiguravanja usklađenosti u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2016/796. Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. (13). Agencija se savjetuje s državama članicama i zahvaćenim dionicima te iznosi tehničko mišljenje Odboru iz članka 51. Direktive (EU) 2016/797 prije njegova donošenja.

Agencija je dužna najkasnije do 16. lipnja 2021. izraditi tehnička mišljenja u kojima utvrđuje prihvatljive načine osiguravanja usklađenosti koji obuhvaćaju barem sljedeća područja:

—	sigurnost tereta (vidjeti 4.2.2.4.1.),

—	sigurnost putnika (vidjeti 4.2.2.4.2.),

—	provjere i ispitivanja prije polaska, uključujući provjere kočnica i provjere tijekom prometovanja (vidjeti 4.2.3.3.1.),

—	polazak vlaka (vidjeti 4.2.3.3.),

—	rad u pogoršanim uvjetima (vidjeti 4.2.3.6).

Ako države članice i zahvaćeni dionici smatraju da se neko nacionalno pravilo mora uzeti u obzir u definiranju prihvatljivog načina osiguravanja usklađenosti u prethodno navedenim područjima, oni o tome detaljno izvješćuju Agenciju do 15. listopada 2019. koja je dužna provesti postupke iz točke 4.4.3.

4.4.4   Prelazak s primjene nacionalnih pravila na provedbu ove Uredbe

Tijekom prelaska s primjene nacionalnih pravila na provedbu ove Uredbe željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture revidiraju svoje sustave upravljanja sigurnošću radi kontinuiteta sigurnog odvijanja prometa. Ako je potrebno, ažuriraju sustave upravljanja sigurnošću.

Ako postoji nedostatak, primjenjuje se postupak iz članka 6. Direktive (EU) 2016/797.

4.5   Pravila za održavanje

Ne primjenjuju se.

4.6   Stručna osposobljenost

4.6.1   Stručna osposobljenost

Osoblje željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture mora steći odgovarajuću stručnu osposobljenost za obavljanje svih potrebnih zadataka relevantnih za sigurnost u uobičajenim, pogoršanim i izvanrednim situacijama. Takva osposobljenost uključuje stručno znanje i sposobnost primjene tog znanja u praksi.

Minimalni elementi stručne osposobljenosti za pojedinačne zadatke navode se u dodacima F i G.

4.6.2   Jezična osposobljenost

4.6.2.1   Načela

Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju osigurati da je njihovo odgovarajuće osoblje osposobljeno za upotrebu komunikacijskih protokola i načela utvrđenih u Dodatku C.

Ako upravitelj infrastrukture upotrebljava drukčiji radni jezik od jezika kojim se uobičajeno služi osoblje željezničkog prijevoznika, jezično i komunikacijsko osposobljavanje mora činiti bitan dio cjelokupnog sustava upravljanja osposobljenošću željezničkog prijevoznika.

Osoblje željezničkog prijevoznika čiji je posao komunikacija s osobljem upravitelja infrastrukture o pitanjima bitnima za sigurnost u uobičajenim, pogoršanim ili izvanrednim situacijama, mora imati dostatnu razinu znanja na radnom jeziku upravitelja infrastrukture.

4.6.2.2   Razina znanja

Razina znanja na radnom jeziku upravitelja infrastrukture mora biti dostatna zbog sigurnosnih razloga.

(a)	Ta razina znanja strojovođi mora biti dostatna da barem: — pošalje i razumije sve poruke navedene u Dodatku C, — djelotvorno komunicira u uobičajenim, pogoršanim i izvanrednim situacijama, — ispunjava obrasce iz Knjige obrazaca.

(b)	Ostali članovi osoblja vlaka čiji poslovi zahtijevaju komunikaciju s osobljem upravitelja infrastrukture o zadacima relevantnima za sigurnost moraju biti u stanju barem poslati i razumjeti informacije kojima se opisuju vlak i njegovo radno stanje.

Znanje članova osoblja u pratnji vlaka koji nisu strojovođe mora biti najmanje na razini 2. prema opisu iz Dodatka E.

4.6.3   Početno i kontinuirano ocjenjivanje osoblja

4.6.3.1   Osnovni elementi

Od željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture zahtijeva se utvrđivanje postupka za procjenu osoblja radi usklađivanja sa zahtjevima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2018/762 (14) ili u Uredbi Komisije (EU) br. 1158/2010 (15) i Uredbi Komisije (EU) br. 1169/2010 (16).

4.6.3.2   Analiza i ažuriranje potreba za osposobljavanjem

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju provesti analizu potreba za osposobljavanjem svojeg relevantnog osoblja i utvrditi postupak za reviziju i ažuriranje svojih pojedinačnih potreba za osposobljavanjem radi usklađivanja sa zahtjevima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2018/762 ili Uredbi Komisije (EU) br. 1158/2010 i Uredbi Komisije (EU) br. 1169/2010.

Tom se analizom moraju utvrditi područje primjene i složenost te uzeti u obzir rizici povezani s prometom vlakova, vučom i željezničkim vozilima. Željeznički prijevoznik mora odrediti postupak stjecanja i održavanja znanja osoblja vlaka o voznim relacijama na kojima se odvija promet. Taj postupak:

—	mora se temeljiti na informacijama o voznim relacijama koje dostavlja upravitelj infrastrukture, i

—	mora biti u skladu s postupkom opisanim u točki 4.2.1.

Kad je riječ o zadacima koji se odnose na „pratnju vlakova” i „pripremu vlakova”, elementi za razmatranje nalaze se u Dodatku F odnosno Dodatku G. Ti se elementi prema potrebi upotrebljavaju kao dio osposobljavanja osoblja.

Postoji mogućnost da, zbog vrste djelovanja koju planira željeznički prijevoznik ili zbog prirode mreže kojom upravlja upravitelj infrastrukture, neki elementi iz dodataka F i G nisu primjereni. U analizi potreba za osposobljavanjem dokumentiraju se oni elementi koji se smatraju neprikladnima, kao i razlozi zbog kojih se smatraju neprikladnima.

4.6.4   Pomoćno osoblje

Željeznički prijevoznik mora osigurati da je pomoćno osoblje (npr. za opskrbu pripremljenom hranom i pićem i za čišćenje) koje nije dio osoblja vlaka, osim svojih osnovnih uputa, sposobno pratiti upute potpuno osposobljenih članova osoblja vlaka.

4.7   Zdravstveni uvjeti i sigurnost na radu

4.7.1   Uvod

Osoblje koje se u točki 4.2.1. navodi kao osoblje koje obavlja zadatke relevantne za sigurnost u skladu s točkom 2.1. mora biti u odgovarajućoj fizičkoj spremi kako bi se osiguralo ispunjavanje svih operativnih i sigurnosnih normi.

Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju uspostaviti i dokumentirati postupak koji provode u okviru svojeg sustava upravljanja sigurnošću radi osiguranja ispunjavanja medicinskih, psiholoških i zdravstvenih zahtjeva za svoje osoblje.

Zdravstvene preglede iz točke 4.7.2. i sve s njima povezane odluke o fizičkoj spremi pojedinačnih članova osoblja mora provoditi ovlašteni liječnik.

Osoblje ne smije obavljati zadatke relevantne za sigurnost ako njihovu budnost narušavaju tvari poput alkohola, droge ili psihotropnih lijekova. Stoga željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju primjenjivati postupke za kontrolu rizika od toga da osoblje radi pod utjecajem takvih tvari i da te tvari konzumira na poslu.

Za propisana ograničenja za prethodno navedene tvari primjenjuju se nacionalna pravila države članice u kojoj se odvija željeznički promet.

4.7.2   Zdravstveni pregledi i psihološke procjene

4.7.2.1   Prije zapošljavanja

4.7.2.1.1    Minimalni sadržaj zdravstvenog pregleda

Zdravstveni pregledi obuhvaćaju:

—	opći zdravstveni pregled,

—	preglede osjetilnih funkcija (vid, sluh, raspoznavanje boja),

—	analizu urina ili krvne slike radi otkrivanja šećerne bolesti (diabetes mellitus) i ostalih stanja indiciranih kliničkim pregledom,

—	pregled za otkrivanje prisutnosti opojnih droga.

4.7.2.1.2    Psihološka procjena

Cilj je psihološke procjene pomoći željezničkom prijevozniku u imenovanju članova osoblja koji imaju kognitivne i psihomotoričke sposobnosti te odgovarajuće ponašanje i osobnost za sigurno obavljanje svojih poslova te u upravljanju tim osobljem.

Pri određivanju sadržaja psihološke procjene u obzir je potrebno uzeti najmanje sljedeće kriterije, koji su bitni za zahtjeve svake sigurnosne funkcije:

(a)	kognitivne sposobnosti: — pozornost i koncentracija, — pamćenje, — sposobnost percepcije, — zaključivanje, — komunikacija;

(b)	psihomotoričke sposobnosti: — brzina reagiranja, — koordinacija pokreta;

(c)	ponašanje i osobnost: — samokontrola emocija, — pouzdanost ponašanja, — samostalnost, — savjesnost.

U slučaju izostanka bilo kojeg od navedenih elemenata psiholog mora obrazložiti i dokumentirati odgovarajuću odluku.

Kandidati dokazuju fizičku spremu prolaskom pregleda koji provodi psiholog ili liječnik ili koji se provodi pod njihovim nadzorom, o čemu odlučuje država članica.

4.7.2.2   Nakon zapošljavanja

4.7.2.2.1    Učestalost redovitih zdravstvenih pregleda

Barem jedan sistematski zdravstveni pregled obavlja se:

—	svakih 5 godina za članove osoblja u dobi do 40 godina,

—	svake 3 godine za članove osoblja u dobi od 41 do 62 godine,

—	svake godine za članove osoblja starije od 62 godine.

Liječnik propisuje češće preglede ako to zahtijeva zdravstveno stanje člana osoblja.

4.7.2.2.2    Minimalni sadržaj redovitog zdravstvenog pregleda

Ako radnik ispunjava kriterije koji se zahtijevaju pri pregledu koji je proveden prije početka rada na njegovu radnom mjestu, redoviti specijalistički pregledi uključuju najmanje:

—	opći zdravstveni pregled,

—	pregled osjetilnih funkcija (vid, sluh, raspoznavanje boja),

—	analizu urina ili krvne slike radi otkrivanja šećerne bolesti (diabetes mellitus) i ostalih stanja indiciranih kliničkim pregledom,

—	pregled za otkrivanje prisutnosti opojnih droga ako je klinički indiciran.

4.7.2.2.3    Dodatni zdravstveni pregledi i/ili psihološke procjene

Uz redovite zdravstvene preglede mora se obaviti dodatni posebni zdravstveni pregled i/ili psihološka procjena ako postoji opravdani razlog za sumnju u zdravstveno ili psihološko stanje člana osoblja ili opravdana sumnja na upotrebu opojnih droga ili alkohola preko dopuštenih ograničenja. To je prije svega potrebno nakon incidenta ili nesreće uzrokovane ljudskom greškom pojedinca.

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju uspostaviti sustave za osiguranje provođenja takvih dodatnih pregleda i procjena prema potrebi.

4.7.3   Zdravstveni zahtjevi

4.7.3.1   Opći zahtjevi

Osoblje ne smije bolovati od neke bolesti i uzimati lijekove koji mogu uzrokovati:

—	nagli gubitak svijesti,

—	narušavanje svjesnosti ili koncentracije,

—	iznenadnu nesposobnost za rad,

—	narušen osjećaj za ravnotežu ili koordinaciju,

—	znatno ograničenje pokretljivosti.

Kad je riječ o vidu i sluhu, moraju biti ispunjeni sljedeći zahtjevi:

4.7.3.2   Zahtjevi za vid

—	oštrina vida na daljinu s pomagalom ili bez njega: 0,8 (desno oko + lijevo oko – mjereno odvojeno); najmanje 0,3 na lošijem oku,

—	najsnažnije korekcijske leće: dalekovidnost +5/kratkovidnost –8. Ovlašteni liječnik može dopustiti odstupanja od vrijednosti unutar tog okvira u iznimnim slučajevima i nakon dobivenog mišljenja okulista,

—	vid na srednju udaljenost i na blizinu: dostatan s pomagalom ili bez njega,

—	kontaktne leće su dopuštene,

—	normalno raspoznavanje boja: pomoću priznatog testa, kao što je Ishihara, prema potrebi dopunjenog drugim priznatim testom,

—	vidno polje: normalno (nema nikakvih nepravilnosti koje bi utjecale na obavljanje određenog zadatka),

—	vid na oba oka: učinkovit,

—	binokularni vid: učinkovit,

—	osjetljivost na kontrast: dobra,

—	odsutnost progresivne očne bolesti,

—	ugrađene leće, keratotomije i keratektomije dopuštene su samo pod uvjetom da se kontrolni pregledi obavljaju jednom godišnje ili onoliko često koliko to odredi liječnik

4.7.3.3   Zahtjevi za sluh

Dostatan sluh potvrđen tonskim audiogramom, odnosno:

—	dovoljno dobar sluh za obavljanje telefonskog razgovora i za primjećivanje upozoravajućih tonova i radijskih poruka,

—	dopuštena je upotreba slušnih pomagala

4.8   Dodatne informacije o infrastrukturi i vozilima

4.8.1   Infrastruktura

Zahtjevi za podatke povezane sa željezničkom infrastrukturom koji se odnose na podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom i koji se moraju staviti na raspolaganje željezničkim prijevoznicima putem registra infrastrukture utvrđeni su u Dodatku D.

Dok RINF ne bude gotov, upravitelj infrastrukture dužan je pružati te informacije na druge načine, bez naknade i u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku od 15 dana za prvo dostavljanje informacija, osim ako željeznički prijevoznik pristane na dulji rok.

Putem RINF-a, ili na drugi način dok ta funkcionalnost ne bude omogućena u RINF-u, upravitelj infrastrukture mora željezničkog prijevoznika obavijestiti o izmjenama podataka povezanih s infrastrukturom kad god te informacije postanu raspoložive. Upravitelj infrastrukture odgovoran je za točnost podataka.

Za izvanredne situacije ili informacije u stvarnom vremenu upravitelj infrastrukture mora osigurati odgovarajuća alternativna sredstva za komunikaciju sa željezničkim prijevoznikom radi trenutačnog dostavljanja informacija.

4.8.2   Željeznička vozila

Upraviteljima infrastrukture moraju biti dostupni sljedeći podaci o željezničkim vozilima:

—	je li vozilo izgrađeno od materijala koji u slučaju nesreće ili požara mogu biti opasni (na primjer, azbest); za točnost tih podataka odgovoran je posjednik vozila,

—	ukupna duljina vozila, uključujući odbojnike ako postoje; za točnost tih podataka odgovoran je željeznički prijevoznik.

5.   SASTAVNI DIJELOVI INTEROPERABILNOSTI

5.1   Definicija

„Sastavni dijelovi interoperabilnosti” definirani su u članku 2. stavku 7. Direktive (EU) 2016/797.

5.2   Popis sastavnih dijelova

Za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom ne postoje nikakvi sastavni dijelovi interoperabilnosti.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPOTREBU SASTAVNIH DIJELOVA INTEROPERABILNOSTI I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1   Sastavni dijelovi interoperabilnosti

S obzirom na to da ovom Uredbom još nisu utvrđeni nikakvi sastavni dijelovi interoperabilnosti, ona ne sadržava ni postupke ocjenjivanja.

6.2   Podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom

6.2.1   Načela

Podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom funkcionalni je podsustav u skladu s Prilogom II. Direktivi (EU) 2016/797.

U skladu s člancima 9. i 10. Direktive (EU) 2016/798 željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju dokazati usklađenost svojeg sustava upravljanja sigurnošću sa zahtjevima iz ove Uredbe kad podnose zahtjev za novu ili izmijenjenu potvrdu o sigurnosti ili novo ili izmijenjeno uvjerenje o sigurnosti.

Zajedničkim sigurnosnim metodama za ocjenjivanje sukladnosti i zajedničkim sigurnosnim metodama za sustav upravljanja sigurnošću od nacionalnih tijela nadležnih za sigurnost zahtijeva se uspostava inspekcijskog sustava za nadzor i praćenje usklađenosti sa sustavom upravljanja sigurnošću, uključujući sve TSI-jeve. Potrebno je napomenuti da ni za jedan element iz ove Uredbe nije potrebna posebna ocjena od strane prijavljenog tijela.

Zahtjevi iz ove Uredbe koji se odnose na strukturne podsustave i koji se navode u sučeljima (točka 4.3) ocjenjuju se u skladu s relevantnim strukturnim TSI-jevima.

7.   PROVEDBA

7.1   Načela

U skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2016/798 željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture dužni su u svojem sustavu upravljanja sigurnošću osigurati usklađenost s ovom Uredbom.

7.2   Posebni slučajevi

7.2.1   Uvod

U posebnim slučajevima u nastavku dopuštene su sljedeće posebne odredbe.

Ti posebni slučajevi pripadaju dvjema kategorijama:

(a)	odredbe se primjenjuju trajno (slučaj „P”) ili privremeno (slučaj „T”);

(b)	u privremenim slučajevima države članice moraju se uskladiti s odgovarajućim podsustavom do 2024. (slučaj „T1”).

7.2.2   Popis posebnih slučajeva

7.2.2.1   Trajni posebni slučaj (P) Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Mađarska i Slovačka

Za provedbu točke 4.2.2.1.3.3. za vlakove koji prometuju isključivo u mreži Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Mađarske i Slovačke sa slobodnim profilom od 1 520 mm može se upotrebljavati sljedeći signalni znak kraja vlaka.

Reflektirajući disk mora imati promjer 185 mm i crveni krug promjera 140 mm.

7.2.2.2   Trajni posebni slučaj Irska i Ujedinjena Kraljevina za Sjevernu Irsku

Za provedbu točke 4.2.2.1.3.2. za vlakove koji prometuju isključivo u mreži Irske i Sjeverne Irske sa širinom kolosijeka od 1 600 mm signalni znak kraja vlaka su dva stalna crvena svjetla.

7.2.2.3   Privremeni posebni slučaj (T1) Irska i Ujedinjena Kraljevina

Za provedbu točke 4.2.3.2.1. Irska i Ujedinjena Kraljevina u postojećim sustavima upotrebljavaju alfanumerički broj. Država članica utvrđuje zahtjeve i vremenski rok za prijelaz s alfanumeričkog označavanja prometnog broja vlaka na numeričko označivanje prometnog broja vlaka u ciljnom sustavu.

7.2.2.4   Trajni posebni slučaj (P) Finska

Za provedbu točke 4.2.2.1.3.2. i zajedničkog operativnog pravila 5. iz Dodatka B Finska ne upotrebljava nikakav signalni znak kraja vlaka za teretne vlakove. U Finskoj se za teretne vlakove prihvaćaju i načini za označavanje signala kraja vlaka iz točke 4.2.2.1.3.2.

---

(1)  Direktiva 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice (SL L 315, 3.12.2007., str. 51.).

(2)  Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (preinačena) (SL L 343, 14.12.2012., str. 32.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/777 od 16. svibnja 2019. o zajedničkim specifikacijama registra željezničke infrastrukture i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/880/EU (vidjeti stranicu 312 ovoga Službenog lista).

(4)  Uredba Komisije (EU) br. 1302/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava 'željezničkih vozila – lokomotiva i putničkih željezničkih vozila' željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 356, 12.12.2014., str. 228.).

(5)  Uredba (EU) 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe (SL L 276, 20.10.2010., str. 22).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/545 оd 4. travnja 2018. o utvrđivanju praktičnih aranžmana za postupak odobravanja željezničkih vozila i postupak odobravanja tipa željezničkih vozila u skladu s Direktivom (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 90, 6.4.2018., str. 66).

(7)  Uredba Komisije (EU) 2016/919 оd 27. svibnja 2016. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s „prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim” podsustavima željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 158, 15.6.2016., str. 1.).

(8)  Uredba Komisije (EU) br. 1305/2014 оd 11. prosinca 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u odnosu na podsustav telematskih aplikacija za teretni promet željezničkog sustava u Europskoj uniji i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 62/2006 (SL L 356, 12.12.2014., str. 438).

(9)  Uredba Komisije (EU) br. 454/2011 od 5. svibnja 2011. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom „telematskih aplikacija za putnički promet” transeuropskog željezničkog sustava (SL L 123, 12.5.2011., str. 11).

(10)  Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.).

(11)  Direktiva 2010/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2010. o pokretnoj tlačnoj opremi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 76/767/EEZ, 84/525/EEZ, 84/526/EEZ, 84/527/EEZ i 1999/36/EZ (SL L 165, 30.6.2010., str. 1.).

(12)  Uredba Komisije (EU) br. 1300/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću (SL L 356, 12.12.2014., str. 110.).

(13)  Uredba (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004 (SL L 138, 26.5.2016., str. 1).

(14)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/762 оd 8. ožujka 2018. o utvrđivanju zajedničkih sigurnosnih metoda u vezi sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću na temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredaba Komisije (EU) br. 1158/2010 i (EU) br. 1169/2010 (SL L 129, 25.5.2018., str. 26).

(15)  Uredba Komisije (EU) br. 1158/2010 od 9. prosinca 2010. o zajedničkoj sigurnosnoj metodi za ocjenu sukladnosti sa zahtjevima za dobivanje rješenja o sigurnosti za obavljanje usluga željezničkog prijevoza (SL L 326, 10.12.2010., str. 11.).

(16)  Uredba Komisije (EU) br. 1169/2010 od 10. prosinca 2010. o zajedničkoj sigurnosnoj metodi za ocjenu sukladnosti sa zahtjevima za dobivanje rješenja o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom (SL L 327, 11.12.2010., str. 13.).