5.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 65/41

1.

Mandat člana ili zamjenika počinje na dan stupanja na snagu njihovog imenovanja od strane Vijeća.

2.

Mandat člana ili zamjenika prestaje podnošenjem ostavke, završetkom izbornog mandata na temelju kojeg je imenovan ili smrću.

3.

Član ili zamjenik u ostavci mora o svojoj namjeri obavijestiti predsjednika Odbora u pisanom obliku, navodeći datum od kojega njegova ostavka stupa na snagu. Predsjednik obavještava Vijeće, koje potvrđuje slobodno mjesto i provodi postupak zamjene.

4.

Član ili zamjenik čiji mandat u Odboru završi zbog isteka izbornog mandata na temelju kojega je bio imenovan, o tome odmah u pisanom obliku obavještava predsjednika Odbora.

5.

U slučajevima iz pravila 3. stavka 2. Vijeće imenuje zamjenu za ostatak mandata.

1.

Člana koji je spriječen sudjelovati na plenarnoj sjednici može predstavljati zamjenik iz njegova nacionalnog izaslanstva: zamjenik ga također može predstavljati tijekom razdoblja ograničenoga na pojedine dane plenarnog zasjedanja. Svi članovi i njihovi propisno ovlašteni zamjenici potpisuju popis prisutnih.

2.

Člana koji je spriječen sudjelovati na sastanku povjerenstva ili drugom sastanku koji je odobrilo Predsjedništvo mogu predstavljati drugi članovi ili zamjenici iz njegova nacionalnog izaslanstva, političkog kluba ili međuregionalne skupine. Svi članovi i njihovi propisno ovlašteni zamjenici potpisuju popis prisutnih.

3.

Član ili zamjenik uvršteni na popis zamjenika članova radne skupine osnovane na temelju pravila 37. ili 62. Poslovnika mogu zamijeniti svakog člana te radne skupine koji pripada istome političkom klubu.

4.

Zamjenik ili član koji obnaša dužnost zamjenika može zamijeniti samo jednog člana. Oni na dotičnom sastanku imaju iste ovlasti kao članovi. Glavni se tajnik mora obavijestiti u skladu s uvjetima slanja obavijesti o prijenosu prava glasa koja se moraju zaprimiti najkasnije dan prije sastanka.

5.

Za svako plenarno zasjedanje vrši se povrat troškova samo za člana ili za zamjenika. Podrobne odredbe utvrđuje Predsjedništvo provedbenim mjerama o putnim troškovima i troškovima boravka.

6.

Zamjenik kojega je imenovao izvjestitelj može predstaviti nacrt mišljenja za koje je zadužen na plenarnoj sjednici na kojoj se taj nacrt mišljenja nalazi na dnevnom redu. To se primjenjuje čak i ako sjednici prisustvuje član kojega on mijenja. Taj član može prenijeti ovlast prava glasa zamjeniku tijekom rasprave o dotičnom nacrtu mišljenja. Glavni tajnik mora se obavijestiti u pisanom obliku o prijenosu prava glasa prije relevantnog sastanka.

7.

Ne dovodeći u pitanje pravilo 23. stavak 1., svaki prijenos prava glasa prestaje vrijediti u trenutku kada član koji ne može prisustvovati sjednici prestane biti članom Odbora regija.

1.

Članovi i zamjenici iz svake države članice tvore nacionalno izaslanstvo. Svako nacionalno izaslanstvo donosi svoja interna pravila i bira predsjedatelja. Predsjednik Odbora službeno se obavještava o imenu izabrane osobe.

2.

Glavni tajnik određuje oblike pomoći koje administracija Odbora pruža nacionalnim izaslanstvima, što također omogućava svakome pojedinom članu da prima informacije i pomoć na svojem službenom jeziku. Pomoć nudi posebna služba koja se sastoji od dužnosnika ili drugih službenika Odbora regija i osigurava da se nacionalna izaslanstva na odgovarajući način mogu služiti prostorima i opremom Odbora. Konkretno, glavni tajnik pruža nacionalnim izaslanstvima odgovarajuće resurse za održavanje sastanaka neposredno prije ili tijekom plenarnih zasjedanja.

3.

Nacionalnim izaslanstvima pomažu i nacionalni koordinatori, koji nisu dio osoblja Glavnog tajništva. Oni članovima Odbora pomažu u učinkovitom obnašanju njihovih dužnosti.

4.

Glavni tajnik nacionalnim koordinatorima pruža odgovarajuću potporu, poglavito kako bi im omogućio da se na odgovarajući način služe infrastrukturom Odbora.

1.

Članovi i zamjenici mogu tvoriti klubove koji odražavaju njihovu političku pripadnost. Kriteriji za članstvo utvrđeni su internim pravilima svakoga političkog kluba.

2.

Za formiranje političkog kluba potrebno je najmanje osamnaest članova/zamjenika, od kojih najmanje polovica moraju biti članovi, koji predstavljaju najmanje jednu petinu država članica. Član/zamjenik može pripadati samo jednome političkom klubu. Politički klub ukida se ako broj njegovih članova padne ispod potrebnog broja.

3.

Predsjednik Odbora obavještava se slanjem izjave o osnivanju, ukidanju ili nekoj drugoj promjeni političkog kluba. U izjavi o osnivanju političkog kluba navodi se naziv političkog kluba, imena članova i naziv Predsjedništva.

4.

Svakome političkom klubu pomaže tajništvo u kojemu radi osoblje Glavnog tajništva. Politički klubovi mogu tijelu nadležnom za imenovanja podnositi prijedloge za odabir, imenovanje i promicanje tog osoblja te za produljenje njihovih ugovora. Tijelo nadležno za imenovanja donosi odluku nakon savjetovanja s predsjednikom dotičnoga političkog kluba.

5.

Glavni tajnik političkim klubovima i njihovim tijelima pruža odgovarajuće resurse za sastanke, aktivnosti i publikacije te za rad njihovih tajništava. Resursi za svaki politički klub predviđeni su proračunom. Politički klubovi i njihova tajništva mogu se na odgovarajući način služiti prostorima i opremom Odbora.

6.

Politički klubovi i njihova predsjedništva mogu se sastajati neposredno prije ili tijekom plenarnih zasjedanja. Dva puta godišnje mogu održavati izvanredne sastanke. Zamjenik koji prisustvuje tim sastancima ima pravo na putne troškove i troškove boravka samo ako zastupa člana iz svojega političkog kluba.

7.

Nezavisnim članovima pruža se administrativna pomoć. Podrobne mjere utvrđuje Predsjedništvo na prijedlog glavnog tajnika.

1.

Na prvoj sjednici privremeni predsjednik obavještava Odbor o priopćenju iz Vijeća o imenovanju njegovih članova te izvještava o svim mjerama koje je poduzeo u cilju predstavljanja Odbora i rješavanja tekućih poslova. Na zahtjev, privremeni predsjednik može odlučiti provjeriti imenovanja i valjanost mandata članova nakon čega proglašava da je Odbor konstituiran za novi mandat.

2.

Privremeno Predsjedništvo ostaje aktivno sve do proglašenja rezultata izbora članova Predsjedništva.

(a)

donošenje mišljenja, izvješća i rezolucija;

(b)

donošenje nacrta projekcije prihoda i rashoda Odbora;

(c)

donošenje političkog programa Odbora na početku svakog mandata;

(d)

biranje predsjednika, prvog potpredsjednika i preostalih članova Predsjedništva;

(e)

osnivanje povjerenstava;

(f)

donošenje i revizija Poslovnika Odbora;

(g)

nakon provjere kvoruma u skladu s prvom rečenicom pravila 21. stavka 1. Poslovnika, donošenje odluke, većinom danih glasova, o prijedlogu predsjednika Odbora ili nadležnog povjerenstva koje djeluje u skladu s pravilima 58. i 59., o podnošenju tužbe ili prijedloga za uključenje u postupak pred Sudom Europske unije. Nakon donošenja takve odluke predsjednik u ime Odbora pokreće postupak.

1.

Predsjednik Odbora saziva Plenarnu skupštinu najmanje jedanput svaka tri mjeseca. Datume plenarnih zasjedanja određuje Predsjedništvo tijekom trećeg tromjesečja prethodne godine. Plenarno zasjedanje može trajati jedan ili više dana.

2.

Na pisani zahtjev najmanje jedne četvrtine članova predsjednik je obvezan sazvati izvanredno plenarno zasjedanje, koje se održava najranije tjedan dana i najkasnije mjesec dana nakon datuma zahtjeva. U pisanom zahtjevu navodi se predmet o kojemu treba raspravljati na izvanrednoj plenarnoj sjednici. Ne smije se raspravljati o drugim temama.

1.

Predsjedništvo priprema preliminarni prijedlog dnevnog reda, koji sadržava privremeni popis nacrta mišljenja, izvješća i rezolucija o kojima treba raspravljati na plenarnom zasjedanju nakon prvog sljedećeg, kao i svih ostalih dokumenata o kojima se odlučuje.

2.

Najmanje dvadeset jedan radni dan prije početka plenarnog zasjedanja članovima i zamjenicima omogućava se elektronički pristup prijedlogu dnevnog reda na njihovom službenom jeziku, popraćenom svim dokumentima o kojima se odlučuje, a koji su u njemu navedeni.

3.

Nacrti mišljenja, izvješća i rezolucija u načelu se stavljaju na dnevni red redoslijedom kojim su ih donijela povjerenstva ili kojim su podneseni u skladu s Poslovnikom. U obzir se također uzima sadržajna povezanost točaka dnevnog reda.

4.

U iznimnim i propisno obrazloženim slučajevima kada se ne može ispoštovati rok iz stavka 2., predsjednik može donijeti odluku da se dokument o kojem se odlučuje uvrsti u prijedlog dnevnog reda, pod uvjetom da su članovi i zamjenici primili relevantni dokument na svojem službenom jeziku najkasnije tjedan dana prije početka plenarnog zasjedanja. Razlog primjene ovog postupka predsjednik naznačuje na naslovnici dokumenta o kojem se odlučuje.

5.

Amandmani na prijedlog dnevnog reda u pisanom obliku moraju se podnijeti glavnom tajniku najkasnije tri radna dana prije početka plenarnog zasjedanja.

6.

Na sastanku neposredno prije početka plenarne sjednice Predsjedništvo donosi konačan prijedlog dnevnog reda. Na tom sastanku Predsjedništvo može dvotrećinskom većinom danih glasova odlučiti da na dnevni red uvrsti hitne ili aktualne teme, rasprava o kojima se ne može odgoditi do sljedeće plenarne sjednice.

7.

Na prijedlog predsjednika, političkog kluba ili 32 člana, prije glasovanja o amandmanima, Predsjedništvo ili Plenarna skupština mogu odlučiti:

Ova se odredba ne primjenjuje u slučajevima kada zbog roka, koji je postavilo Vijeće, Komisija ili Europski parlament, nije moguće odgoditi usvajanje dokumenta o kojem se odlučuje.

Dokument o kojim se odlučuje odgođen za neku sljedeću sjednicu Plenarne skupštine popraćen je svim vezanim i propisno podnesenim amandmanima. Ne dovodeći u pitanje članak 24. stavak 2. točku (a), odgađanjem glasovanja ne postavlja se novi rok za podnošenje amandmana.

Kada se dokument vraća relevantnom povjerenstvu, vezani amandmani gube valjanost, a izvjestitelj procjenjuje u kojoj mjeri njihov sadržaj:

Dokument se stavlja na dnevni red povjerenstva na odlučivanje.

1.

Plenarna zasjedanja otvorena su za javnost, osim ako Plenarna skupština ne odluči drukčije za cijelu sjednicu ili određenu točku dnevnog reda.

2.

Predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije mogu sudjelovati na plenarnim zasjedanjima. Od njih se može tražiti da uzmu riječ.

3.

Predsjednik, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Predsjedništva, može pozvati i druge ugledne vanjske goste da se obrate Plenarnoj skupštini. Može uslijediti opća rasprava tijekom koje se primjenjuju opća pravila o trajanju izlaganja.

4.

Predsjedništvo može u skladu s pravilom 15. stavcima 1. i 6. Plenarnoj skupštini predložiti održavanje opće rasprave o aktualnim političkim pitanjima od regionalnog i lokalnog značaja (vrijeme za aktualna pitanja). Primjenjuju se opća pravila o trajanju izlaganja.

1.

Ne dovodeći u pitanje slobodu govora, članovi će se međusobno poštovati i ponašati u skladu s vrijednostima i načelima postavljenima u osnovnim tekstovima na kojima se temelji Europska unija, poštivati dostojanstvo Odbora te neće ugroziti nesmetani rad tijela Odbora niti remetiti mir i tišinu u njegovim prostorijama.

2.

Plenarna skupština na početku svoje sjednice i na prijedlog Predsjedništva određuje trajanje izlaganja za svaku točku dnevnog reda. Tijekom plenarnog zasjedanja predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev člana donosi odluku o ograničavanju trajanja izlaganja.

3.

Predsjednik može na prijedlog Predsjedništva predložiti Plenarnoj skupštini da se tijekom rasprava o općim ili posebnim pitanjima trajanje izlaganja podijeli između političkih klubova i nacionalnih izaslanstava.

4.

U pravilu je trajanje izlaganja ograničeno na jednu minutu za primjedbe na zapisnik, pitanja o pridržavanju Poslovnika i primjedbe na izmjene konačnog prijedloga dnevnog reda ili dnevnog reda.

5.

Ako govornik premaši dodijeljeno mu trajanje govora, predsjednik mu može, nakon što ga prvo opomene, oduzeti riječ.

6.

Predsjednik daje na glasovanje svaki zahtjev člana za okončanje rasprave.

1.

Imena članova koji se jave za riječ upisuju se na popis redoslijedom kojim su njihovi zahtjevi zaprimljeni. Predsjednik poziva članove da govore na temelju tog popisa, osiguravajući što je više moguće da se naizmjence saslušaju govornici različitih političkih stajališta i iz različitih nacionalnih izaslanstava.

2.

Međutim, prednost se može dati izvjestitelju dotičnog povjerenstva i predstavnicima političkih klubova i nacionalnih izaslanstava koji žele govoriti u ime svojeg kluba ili izaslanstva.

3.

Nitko ne može preuzeti riječ više od dva puta na istu temu, osim uz dopuštenje predsjednika. Međutim, predsjedatelju i izvjestitelju dotičnog povjerenstva dopušteno je preuzeti riječ ako to zatraže, a u trajanju koje odredi predsjednik.

1.

Članu je dopušteno uzeti riječ ako želi pokrenuti pitanje o pridržavanju Poslovnika ili skrenuti pozornost predsjednika na bilo kakvo nepoštovanje Poslovnika. To pitanje mora se odnositi na dnevni red ili temu o kojoj se raspravlja.

2.

Zahtjev za postavljanje pitanja o pridržavanju Poslovnika ima prednost pred svim ostalim zahtjevima za dobivanje riječi.

3.

Predsjednik smjesta odlučuje o pitanjima o pridržavanju Poslovnika u skladu s Poslovnikom i proglašava svoju odluku odmah nakon pozivanja na Poslovnik. O predsjednikovoj odluci se ne glasuje.

1.

Na plenarnoj sjednici postoji kvorum ako je prisutna većina članova. Kvorum se provjerava na zahtjev člana ako najmanje petnaest članova glasuje za taj zahtjev. Ako se ne traži provjera kvoruma, valjani su svi glasovi, bez obzira na broj prisutnih članova. Predsjednik može prekinuti plenarnu sjednicu na najviše deset minuta prije nego što se nastavi provjera kvoruma. Članovi koji su zatražili provjeru kvoruma, ali više nisu prisutni u dvorani u kojoj se održava plenarna sjednica, smatraju se prisutnima u svrhu brojanja glasova. Ako je prisutno manje od petnaest članova, predsjednik može odlučiti da kvoruma nema.

2.

Ako se utvrdi da kvoruma nema, sve točke dnevnog reda o kojima je potrebno glasovati moraju se odgoditi do sljedećeg dana zasjedanja kada Plenarna skupština može održati valjano glasovanje o tim točkama dnevnog reda, bez obzira na broj prisutnih članova. Sve odluke o glasovanju donesene na sastanku prije provjere kvoruma ostaju valjane.

1.

Plenarna skupština donosi odluku većinom danih glasova, osim ako ovim Poslovnikom nije drukčije predviđeno.

2.

Valjani oblici glasova su „za”, „protiv” i „suzdržan”. U izračunu većine u obzir se uzimaju samo glasovi „za” i „protiv”. U slučaju neriješenog glasovanja smatra se da su tekst ili prijedlog odbačeni.

3.

Pravo glasa je osobno pravo. Članovi glasuju isključivo pojedinačno i osobno.

4.

Ako se dovede u pitanje rezultat brojenja glasova, predsjednik može pozvati na novo glasovanje ili se ono može održati na zahtjev člana, pod uvjetom da najmanje petnaest članova glasuje za taj zahtjev.

5.

Na prijedlog predsjednika, političkog kluba ili 32 člana, koji je podnesen prije usvajanja konačnoga dnevnog reda, Plenarna skupština može donijeti odluku o održavanju poimeničnog glasovanja o jednoj točki dnevnog reda ili više njih, što se bilježi u zapisnik s plenarne sjednice. Osim ako Plenarna skupština ne odluči drukčije, poimenično glasovanje ne primjenjuje se na prijedloge izmjena.

6.

Na prijedlog predsjednika, političkog kluba ili 32 člana o odluci se može glasovati tajno ako se ta odluka odnosi na osobe.

7.

Predsjednik može u svakom trenutku donijeti odluku o održavanju glasovanja elektroničkim putem.

Zapis brojčanog rezultata elektroničkog glasovanja bit će dostupan javnosti nakon plenarnog zasjedanja.

1.

Samo članovi i propisno ovlašteni zamjenici te, za svoje mišljenje, bilo koji zamjenik bez mandata imenovan za izvjestitelja, mogu podnositi amandmane na dokumente o kojima se odlučuje, i to u skladu s pravilima o podnošenju amandmana.

Pravo na podnošenje amandmana na plenarnom zasjedanju ima član ili njegov propisno ovlašteni zamjenik. Amandmani koje su član ili zamjenik valjano podnijeli prije gubitka te funkcije ili prije odobrenja ili povlačenja prijenosa prava, ostaju na snazi.

2.

Ne dovodeći u pitanje odredbe pravila 27. stavka 1., amandmane na dokumente o kojima se odlučuje moraju podnijeti ili politički klub ili najmanje šest članova ili propisno ovlaštenih zamjenika uz navođenje njihovih imena. Nacionalna izaslanstva s manje od šest članova mogu podnositi amandmane pod uvjetom da ih podnose svi članovi izaslanstva ili njihovi propisno ovlašteni zamjenici te da su na njima navedena njihova imena.

3.

Amandmani moraju biti podneseni do15:00 sati jedanaestog radnog dana prije dana otvaranja plenarnog zasjedanja. Amandmani moraju biti dostupni u elektroničkom obliku čim se prevedu, a najkasnije četiri radna dana prije plenarnog zasjedanja.

Amandmani se hitno prevode i šalju izvjestitelju kako bi mu se omogućilo da svoje izvjestiteljeve amandmane Glavnom tajništvu proslijedi najmanje tri radna dana prije otvaranja plenarnog zasjedanja. Ti izvjestiteljevi amandmani moraju biti vezani uz i odnositi se na jedan ili više amandmana iz stavka 1. koje će izvjestitelj odrediti. Izvjestiteljevi amandmani dostupni su na dan prije dana otvaranja plenarnog zasjedanja.

Rok za podnošenje amandmana predsjednik može skratiti na minimum od tri radna dana u slučajevima kad se primjenjuje pravilo 15. stavak 4. Rok se također ne primjenjuje u slučajevima amandmana na hitna pitanja u skladu s pravilom 15. stavkom 6.

4.

Svi amandmani dijele se članovima prije početka plenarnog zasjedanja.

1.

Primjenjuje se sljedeći postupak pri glasovanju:

2.

Načela glasovanja:

3.

Glasovanje o amandmanima:

Glasovanje o amandmanima obavlja se redoslijedom točaka u tekstu i prema sljedećim prioritetima:

Kada se izvjestiteljevi amandmani i kompromisni amandmani usvoje, zamjenjuju amandmane iz kojih su nastali.

Kad različiti autori podnesu dva ili više istovjetna amandmana, o njima se glasuje kao o jednom.

4.

Ako su za isti dio teksta podnesena dva ili više uzajamno isključiva amandmana, amandman koji najviše odstupa od izvornog teksta ima prednost i o njemu se prvom glasuje.

5.

Predsjednik prije glasovanja objavljuje bi li usvajanje određenog amandmana nijekalo jedan ili više drugih amandmana zbog toga što se amandmani uzajamno isključuju ako se odnose na isti dio teksta ili zbog toga što su proturječni. Smatrat će se da amandman nije usvojen ako nije u skladu s prethodnim glasovanjem o istome mišljenju. Ako autori amandmana osporavaju predsjednikovu odluku u tom pogledu, Plenarna skupština će odlučiti hoće li osporeni amandman staviti na glasovanje.

6.

Ako tekst kao cjelina ne dobije većinu glasova u konačnom glasovanju, Plenarna skupština će odlučiti hoće li se nacrt mišljenja vratiti nadležnom povjerenstvu ili će se od njega odustati. Smatra se da je neko mišljenje zastarjelo ako međuinstitucionalni kalendar ne dopušta daljnju raspravu. Predsjednik Odbora obavijestit će instituciju iz koje je taj zahtjev potekao.

Ako se nacrt mišljenja vrati nadležnom povjerenstvu, ono mora odlučiti hoće li:

1.

Nacrti mišljenja ili izvješća koje povjerenstvo donese jednoglasno podnose se Plenarnoj skupštini na usvajanje bez promjena, osim ako najmanje 32 člana ili propisno ovlaštena zamjenika ili politički klub ne podnesu amandman u skladu s prvom rečenicom pravila 23. stavka 3. U tom slučaju amandman proučava Plenarna skupština. Nacrt mišljenja ili izvješća predstavlja izvjestitelj na plenarnoj sjednici i o njemu se može povesti rasprava. On se prosljeđuje članovima zajedno s prijedlogom dnevnog reda.

2.

Ako povjerenstvo smatra da Odbor nema razloga davati primjedbe na dokument koje mu je uputilo Predsjedništvo ili predlagati njegove izmjene, može predložiti da se na dokument ne daju nikakvi prigovori. Prijedlog se podnosi Plenarnoj skupštini na usvajanje bez rasprave.

1.

Odbor priznaje i prihvaća sljedeće simbole Unije:

2.

Odbor slavi Dan Europe 9. svibnja.

3.

Zastava je izvješena na zgradama Odbora i u prigodi službenih događanja.

4.

Himna se izvodi na otvaranju svake konstituirajuće sjednice na početku mandata i prilikom obilježavanja drugih komemorativnih sjednica, npr. kao dobrodošlica predsjednicima država ili vlada ili novih članova nakon proširenja.

(a)

predsjednika;

(b)

prvog potpredsjednika;

(c)

jednog potpredsjednika po državi članici;

(d)

dvadeset osam ostalih članova;

(e)

predsjednika političkih klubova.

—

tri mjesta: Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija, Poljska, Ujedinjena Kraljevina,

—

dva mjesta: Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Grčka, Irska, Litva, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Finska, Švedska,

—

jedno mjesto: Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg, Malta, Slovenija.

1.

Nacionalna izaslanstva imenuju člana ili zamjenika iz izaslanstva kao zamjenu ad personam za svakog od svojih članova Predsjedništva, osim predsjednika i prvog potpredsjednika.

2.

Za predsjednika svakog političkog kluba dotični politički klub imenuje jednog od svojih članova ili zamjenika kao zamjenu ad personam.

3.

Zamjena ad personam ima pravo sudjelovati na sjednicama, ima pravo govoriti i glasovati, ali samo kada zamjenjuje dotičnog člana Predsjedništva. O prijenosu prava glasa mora se obavijestiti glavni tajnik prije relevantnog sastanka u skladu s obaveznim postupkom obavješćivanja.

1.

Predsjedništvo bira Plenarna skupština na dvije i pol godine.

2.

Izbori se održavaju pod predsjedanjem privremenog predsjednika u skladu s pravilima 11. i 12. Sve se kandidature moraju podnijeti u pisanom obliku glavnom tajniku najmanje sat vremena prije početka plenarne sjednice. Izbori se održavaju samo nakon provjere kvoruma prisutnih u skladu s prvom rečenicom pravila 21. stavka 1.

1.

Prije izbora kandidati za mjesto predsjednika i prvog potpredsjednika mogu dati kratku izjavu pred Plenarnom skupštinom. Izlaganja svih kandidata traju jednako, što određuje privremeni predsjednik.

2.

Izbori za predsjednika i prvog potpredsjednika odvijaju se zasebno. Biraju se većinom danih glasova.

3.

Valjani oblici glasova su „za” i „suzdržan”. U izračunu većine u obzir se uzimaju samo glasovi „za”.

4.

Ako u prvom krugu izbora nijedan kandidat ne dobije većinu, održava se drugi krug izbora u kojemu se izabranim smatra kandidat koji dobije najveći broj glasova. U slučaju neriješenog glasovanja odluka se donosi ždrijebom.

1.

Može se sastaviti zajednički popis kandidata onih nacionalnih izaslanstava koja imenuju samo jednog kandidata za svako od njima dodijeljenih mjesta u Predsjedništvu. Popis može biti prihvaćen samo jednim glasovanjem ako dobije većinu danih glasova.

Kada zajednički popis kandidata nije prihvaćen ili kada broj kandidata premašuje broj mjesta u Predsjedništvu dodijeljenih nacionalnom izaslanstvu, o svakome od tih mjesta odlučuje se zasebnim glasovanjem; u tom se slučaju primjenjuju odredbe o izboru predsjednika i prvog potpredsjednika u skladu s pravilom 32. i pravilom 33. stavcima 2. do 4.

2.

Predsjednici političkih klubova izabrani u svakome od klubova članovi su Predsjedništva.

(a)

utvrđivanje i podnošenje svojega političkog programa Plenarnoj skupštini na početku mandata, praćenje njegove provedbe te podnošenje izvješća o provedbi programa Plenarnoj skupštini na kraju mandata;

(b)

organizaciju i koordinaciju rada Plenarne skupštine i povjerenstava;

(c)

usvajanje godišnjeg programa rada povjerenstava na njihov vlastiti prijedlog;

(d)

opću odgovornost za financijska, organizacijska i administrativna pitanja koja se tiču članova i zamjenika; unutarnja organizacija Odbora, njegova Glavnog tajništva, uključujući organizacijsku strukturu i tijela Odbora;

(e)

Predsjedništvo može:

(f)

zapošljavanje glavnog tajnika, dužnosnika i ostalih službenika navedenih u pravilu 73.;

(g)

podnošenje nacrta projekcije prihoda i rashoda Plenarnoj skupštini u skladu s pravilom 75.;

(h)

odobravanje održavanja sastanaka izvan uobičajenog mjesta rada;

(i)

sastavljanje odredbi o članstvu i radnim metodama radnih skupina, zajedničkih odbora s državama podnositeljicama zahtjeva za članstvo i drugih političkih tijela u kojima sudjeluju članovi Odbora.

Zajednički savjetodavni odbori uspostavljaju se zajedno s lokalnim i regionalnim predstavnicima država podnositeljica zahtjeva na temelju odredbi utvrđenih sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Članove zajedničkih savjetodavnih odbora iz država podnositeljica zahtjeva formalno imenuju njihove vlade kako bi predstavljali njihove lokalne i regionalne vlasti. U zajedničkim savjetodavnim odborima odluke se donose zajedno s predstavnicima partnerima, pod supredsjedanjem Odbora regija i države koja je podnijela zahtjev.

Zajednički savjetodavni odbori trebali bi usvajati izvješća i preporuke usmjerene na područja od važnosti za lokalne vlasti u procesu proširenja. Izvješća se mogu upućivati i vijeću za pridruživanje;

(j)

nakon provjere kvoruma prema prvoj rečenici pravila 38. stavka 2., donošenje odluke većinom danih glasova o podnošenju tužbe ili prijedloga za uključenje u postupak pred Sudom Europske unije ako Plenarna skupština ne može donijeti odluku unutar roka, na prijedlog predsjednika Odbora ili nadležnog povjerenstva koje djeluje u skladu s pravilima 58. i 59. Kad se donese takva odluka, predsjednik u ime Odbora pokreće postupak i od Plenarne skupštine traži da na svojoj sljedećoj sjednici odluči hoće li nastaviti postupak. Ako se nakon provjere postojanja kvoruma iz prve rečenice pravila 21. stavka 1. Plenarna skupština većinom glasova potrebnom prema pravilu 13. točki (g) odluči protiv postupka, predsjednik povlači tužbu.

1.

Predsjedništvo saziva predsjednik, koji u dogovoru s prvim potpredsjednikom određuje datum sjednice i dnevni red. Predsjedništvo se sastaje najmanje jedanput svaka tri mjeseca ili u roku od 14 dana nakon primitka zahtjeva u pisanom obliku najmanje četvrtine svojih članova.

2.

Kvorum postoji na sjednici Predsjedništva ako je prisutna najmanje polovica njegovih članova. Kvorum se provjerava na zahtjev člana ako najmanje šest članova glasuje za taj zahtjev. Ako se ne traži provjera kvoruma, valjani su svi glasovi, bez obzira na broj prisutnih članova. Ako se utvrdi da nema kvoruma, Predsjedništvo može nastaviti s raspravom, ali se glasovanje održava na sljedećoj sjednici.

3.

Predsjedništvo odluku donosi većinom glasova, osim ako ovim Poslovnikom nije drukčije predviđeno. Primjenjuje se pravilo 22. stavci 2. i 6.

4.

Ne dovodeći u pitanje pravilo 40. stavak 4. točku (b), tijekom pripreme za odluke Predsjedništva predsjednik od glavnog tajnika može zatražiti da izradi dokumente za raspravu i preporuke za odluke o svakoj točki dnevnog reda o kojoj treba raspravljati; ti se dokumenti i preporuke prilažu prijedlogu dnevnog reda.

5.

Elektronički pristup dokumentima članovima se mora omogućiti najmanje deset dana prije otvaranja sjednice. Amandmane na dokumente Predsjedništva glavni tajnik mora zaprimiti najmanje dva radna dana prije početka sjednice Predsjedništva, u skladu s važećim pravilima, i oni moraju biti dostupni u elektroničkom obliku čim se prevedu.

6.

U iznimnim okolnostima predsjednik može koristiti pisani postupak donošenja odluke, osim ako se odluka odnosi na pojedince. Predsjednik članovima šalje predloženu odluku i traži da ga u roku od pet radnih dana obavijeste o eventualnim prigovorima. Odluka se smatra donesenom ukoliko nije primljen prigovor najmanje šest članova.

1.

Predsjednik vodi rad Odbora.

2.

Predsjednik je predstavnik Odbora. Te ovlasti može prenijeti na druge.

3.

Ako je predsjednik odsutan ili ne može prisustvovati sjednici, zamjenjuje ga prvi potpredsjednik; ako je prvi potpredsjednik odsutan ili ne može prisustvovati sjednici, zamjenjuje da jedan od ostalih potpredsjednika.

1.

Predsjedništvo, u skladu s pravilom 37., osniva savjetodavno Povjerenstvo za financijske i administrativne poslove, kojim predsjedava član Predsjedništva.

2.

Datume održavanja sjednica i njihov dnevni red određuje predsjedatelj u dogovoru s prvim potpredsjedateljem.

3.

Povjerenstvo za financijske i administrativne poslove može iz svojih redova imenovati predstavnika koji će predsjedatelju pomoći u podnošenju izvještaja Predsjedništvu o dužnostima koje su mu dodijeljene.

4.

Povjerenstvo za financijske i administrativne poslove ima sljedeće odgovornosti:

5.

Predsjedatelj Povjerenstva za financijske i administrativne poslove predstavlja Odbor pred proračunskim tijelima Unije.

(a)

ako od njega savjet traže Europski parlament, Vijeće ili Komisija kada to predviđaju Ugovori te u svim ostalim slučajevima, posebno u onima koji se odnose na prekograničnu suradnju, u kojima jedna od tih institucija to smatra primjerenim;

(b)

na vlastitu inicijativu, kad to smatra potrebnim, bilo:

(c)

ako, u slučaju savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom prema članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Odbor regija smatra da postoje posebni regionalni interesi.

1.

Predsjednik dokumente koje primi od Vijeća, Komisije ili Europskog parlamenta dodjeljuje odgovornom povjerenstvu; o tome se Predsjedništvo obavještava na sljedećoj sjednici.

2.

Ako tema mišljenja pripada u nadležnost više od jednog povjerenstva, predsjednik određuje nadležno povjerenstvo te može, kada je to potrebno, predložiti da Predsjedništvo osnuje radnu skupinu koja se sastoji od predstavnika dotičnih povjerenstava.

3.

Ako se povjerenstvo ne složi s odlukom koju je predsjednik donio prema pravilu 42. stavcima 1. i 2., putem svojeg predsjedatelja može podnijeti zahtjev za odluku Predsjedništva.

1.

Ako dotično povjerenstvo ne može sastaviti nacrt mišljenja u traženom roku, Predsjedništvo može predložiti da Plenarna skupština imenuje glavnog izvjestitelja, koji će svoj nacrt mišljenja podnijeti izravno Plenarnoj skupštini.

2.

Kada traženi rok ne daje Plenarnoj skupštini dovoljno vremena da imenuje glavnog izvjestitelja, glavnog izvjestitelja može imenovati i predsjednik; u tom se slučaju Plenarna skupština o tome obavještava na sljedećoj sjednici.

3.

Glavni izvjestitelj je član dotičnog povjerenstva.

4.

U oba slučaja dotično povjerenstvo se, kada je to moguće, sastaje kako bi održalo opću razmatračku raspravu o toj temi.

1.

Prijedloge za izradu samoinicijativnih mišljenja u skladu s pravilom 41. točkom (b) podtočkom ii. Predsjedništvu mogu podnijeti tri njegova člana, povjerenstvo putem svojeg predsjedatelja ili 32 člana Odbora. Prijedlozi se moraju podnijeti s obrazloženjima te zajedno sa svim ostalim dokumentima za raspravu, u skladu s pravilom 38. stavkom 4., kad god je to moguće, prije usvajanja godišnjeg programa rada.

2.

Predsjedništvo odluku o prijedlozima za izradu samoinicijativnih mišljenja, u skladu s pravilom 41. točkom (b) podtočkom ii., donosi tročetvrtinskom većinom danih glasova. Mišljenja se dostavljaju relevantnim povjerenstvima u skladu s pravilom 42. Predsjednik obavještava Plenarnu skupštinu o svim odlukama Predsjedništva kojima se ta samoinicijativna mišljenja odobravaju i dodjeljuju.

1.

Rezolucije se mogu stavljati na dnevni red samo ako se odnose na aktivnosti Europske unije, ako se bave važnim pitanjima regionalnih i lokalnih tijela i ako su od aktualnog značenja.

2.

Nacrte rezolucija ili zahtjeve za izradu rezolucija Odboru mogu podnijeti najmanje 32 člana ili politički klub. Svi nacrt ili zahtjevi s naznakom imena članova ili političkog kluba koji ih podržavaju podnose se Predsjedništvu u pisanom obliku. Glavni tajnik mora ih zaprimiti najkasnije pet radnih dana prije početka sjednice Predsjedništva.

3.

Ako Predsjedništvo odluči da Odbor treba raspravljati o nacrtu rezolucije ili o zahtjevu za izradu rezolucije, može:

4.

Nacrti rezolucija koji se odnose na nepredvidljivi događaj koji se dogodio nakon isteka roka navedenog u pravilu 45. stavku 2. (hitne rezolucije) i koji su sukladni s odredbama pravila 45. stavka 1. mogu se podnijeti na početku sjednice Predsjedništva. Ako Predsjedništvo smatra da se prijedlog odnosi na ključne zadaće Odbora, prijedlog se razmatra prema pravilu 45. stavku 3. točki (b). Amandmane na hitne rezolucije može podnijeti bilo koji član tijekom plenarnog zasjedanja.

1.

Na početku svakoga petogodišnjeg mandata Plenarna skupština osniva povjerenstva koja pripremaju njezin rad. Ona odlučuje o njihovom sastavu i ovlastima na prijedlog Predsjedništva.

2.

Sastav povjerenstava odražava nacionalni sastav Odbora.

3.

Članovi Odbora moraju pripadati najmanje jednom povjerenstvu, ali smiju pripadati najviše dvama povjerenstvima. Predsjedništvo može napraviti iznimke za članove koji pripadaju nacionalnim izaslanstvima s manjim brojem članova nego što je povjerenstava.

1.

Na prvoj sjednici svako povjerenstvo među svojim članovima imenuje predsjedatelja, prvog potpredsjedatelja i ne više od dva druga potpredsjedatelja. Oni se biraju na dvije i pol godine.

2.

Kada broj kandidata odgovara broju mjesta koja treba popuniti, izbori se mogu održati i aklamacijom. Kada to nije slučaj ili kada jedna šestina članova povjerenstva to zahtijeva, izbori se održavaju u skladu s odredbama iz pravila 33. stavaka 2. do 4. za izbor predsjednika i prvog potpredsjednika Odbora.

3.

Ako predsjedatelj ili potpredsjedatelj nekog povjerenstva prekine svoje članstvo u Odboru ili da ostavku na mjesto predsjedatelja ili potpredsjedatelja povjerenstva, slobodno mjesto popunjava se u skladu s odredbama ovog pravila.

1.

U skladu s ovlastima koje im dodjeljuje Plenarna skupština na temelju pravila 49. povjerenstva raspravljaju o politikama Unije. Glavna im je zadaća sastavljanje nacrta mišljenja, izvješća i rezolucija. Prijedlog se podnosi Plenarnoj skupštini na usvajanje bez rasprave.

2.

Povjerenstva odlučuju o pripremi mišljenja u skladu s:

3.

Povjerenstva izrađuju svoje godišnje programe rada u skladu s političkim prioritetima Odbora i podnose ih Predsjedništvu na usvajanje.

1.

Datume održavanja sjednica i njihov dnevni red određuje predsjedatelj u dogovoru s prvim potpredsjedateljem.

2.

Povjerenstvo saziva njegov predsjedatelj. Obavijest o sazivanju redovnih sastanaka zajedno s dnevnim redom mora se dostaviti članovima najkasnije četiri tjedna prije datuma sastanka.

3.

Na pisani zahtjev najmanje jedne četvrtine članova predsjedatelj je obvezan sazvati izvanredni sastanak povjerenstva, koji se mora održati najkasnije četiri tjedna nakon podnošenja zahtjeva. Dnevni red za izvanredni sastanak određuju članovi koji podnose zahtjev za takav sastanak. Isti se prosljeđuje članovima uz obavijest o sazivanju sastanka.

4.

Svi nacrti mišljenja i ostali dokumenti za raspravu koje treba prevesti prije sastanka šalju se tajništvu dotičnog povjerenstva najkasnije pet tjedana prije datuma održavanja sastanka. Potom se omogućava elektronički pristup članova tim dokumentima najkasnije dvanaest radnih dana prije datuma održavanja sastanka. U iznimnim slučajevima predsjedatelj može izmijeniti gore navedene rokove.

5.

Dokumenti se tajništvu podnose elektroničkom poštom u skladu sa standardnim formatom koji je usvojilo Predsjedništvo. Političke preporuke sadržane u dokumentu ne premašuju ukupno 10 stranica (15 000 slovnih mjesta) s tolerancijom do 10 % iz jezičnih razloga. Međutim, predsjedatelj povjerenstva može u iznimnim slučajevima odobriti izuzeća kada tema opravdava opsežnije razmatranje.

1.

Svi članovi i zamjenici koji sudjeluju na sastanku svakoga dana potpisuju popis prisutnih.

2.

Sastanci povjerenstava otvoreni su za javnost, osim ako povjerenstvo ne odluči drukčije za cijeli sastanak ili određenu točku dnevnog reda.

3.

Predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije kao i drugi posjetitelji mogu biti pozvani da sudjeluju na sastancima povjerenstava i da odgovaraju na pitanja članova.

1.

Povjerenstva predstavljaju svoje nacrte mišljenja unutar rokova utvrđenih međuinstitucionalnim kalendarom. Za raspravu o nacrtu mišljenja nisu potrebna više od dva sastanka, ne računajući prvi sastanak na kojem se organizira rad.

2.

U iznimnim slučajevima Predsjedništvo može odobriti daljnje sastanke za raspravu o nacrtu mišljenja ili produljiti rok za predstavljanje nacrta.

1.

U mišljenju Odbora navode se stajališta i preporuke Odbora po pitanjima koja se razmatraju, ako je to primjereno, zajedno s određenim prijedlozima za promjene dokumenta koji se razmatra.

2.

Mišljenja Odbora o prijedlozima zakonodavnih akata na područjima koja ne pripadaju u isključivu nadležnost Unije služe za izražavanje stavova o tome je li prijedlog usuglašen s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Po potrebi, i kad god je to primjereno, druga mišljenja Odbora mogu se odnositi na primjenu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

3.

Kad god je to moguće, mišljenja se također bave očekivanim utjecajem na upravu te regionalne i lokalne financije.

4.

Mišljenja Odbora o zakonodavnim aktima trebala bi uključivati preporuke za amandmane na tekst Europske komisije.

5.

Ako je to potrebno, izvjestitelj je odgovoran za sastavljanje izjave s objašnjenjima i o njoj se ne glasuje. Međutim, ono se mora slagati s tekstom mišljenja o kojem se glasuje.

6.

Nacrt mišljenja kojim se predlaže nova aktivnost Odbora koja ima financijske implikacije mora sadržavati prilog s procjenom troškova te aktivnosti. Predsjedništvo usvaja odredbe za provedbu ovog pravila.

1.

Ako povjerenstvo to smatra potrebnim, može od Predsjedništva zatražiti dopuštenje za izradu revidiranog nacrta mišljenja na istu temu i, kad je to moguće, s istim izvjestiteljem, kako bi se u obzir uzeo međuinstitucijski razvoj događaja povezan sa zakonodavnim postupkom te kako bi se na taj razvoj događaja odgovorilo. Kad tijek postupka Predsjedništvu ne omogući dovoljno vremena za donošenje odluke, predsjednik može odobriti pripremu revidiranog mišljenja i o tome obavijestiti Predsjedništvo na njegovom sljedećem sastanku.

2.

Povjerenstvo se sastaje, kad je to moguće, kako bi održalo rasprave i usvojilo revidirani nacrt mišljenja, koje se šalje na sljedeće plenarno zasjedanje.

3.

U slučaju da tijek postupka u okviru kojega je bilo traženo mišljenje Odbora ne daje dovoljno vremena povjerenstvu da usvoji nacrt revidiranog mišljenja, predsjedatelj povjerenstva o tome smjesta obavještava predsjednika Odbora kako bi se omogućilo pokretanje postupka imenovanja glavnog izvjestitelja prema pravilu 43.

1.

Predsjednik Odbora ili predsjedatelj povjerenstva odgovornog za izradu nacrta mišljenja mogu predložiti podnošenje tužbe ili prijedloga za uključenje u postupak pred Sudom Europske unije zbog kršenja načela supsidijarnosti zakonodavnim aktom za koji Ugovor o funkcioniranju Europske unije predviđa savjetovanje s Odborom.

2.

Povjerenstvo donosi odluku većinom danih glasova nakon što provjeri postoji li kvorum iz pravila 64. stavka 1. Prijedlog povjerenstva šalje se na odlučivanje Plenarnoj skupštini u skladu s pravilom 13. točkom (g) ili Predsjedništvu u slučajevima iz pravila 37. točke (j). Povjerenstvo u podrobnom izvješću navodi razloge za svoj prijedlog, uključujući, gdje je to primjereno, i razloge za hitnu odluku na temelju pravila 37. točke (j).

1.

Kada se ne obavi savjetovanje s Odborom u slučajevima predviđenima Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, predsjednik Odbora ili povjerenstvo mogu predložiti Plenarnoj skupštini, u skladu s pravilom 13. točkom (g), ili Predsjedništvu u slučajevima iz pravila 37. točke (j), da se pred Sudom Europske unije podnese tužba ili prijedlog za uključenje u postupak.

2.

Povjerenstvo donosi odluku većinom danih glasova nakon što prethodno provjeri ima li kvoruma iz pravila 64. stavka 1. Povjerenstvo u podrobnom izvješću navodi razloge za svoj prijedlog, uključujući, gdje je to primjereno, i razloge za hitnu odluku na temelju pravila 37. točke (j).

1.

Svako povjerenstvo na prijedlog svojeg predsjedatelja imenuje izvjestitelja ili, u dužno obrazloženim slučajevima, dva izvjestitelja iz redova svojih članova ili ovlaštenih zamjenika za izradu nacrta mišljenja.

2.

Prilikom imenovanja izvjestitelja svako povjerenstvo brine se za pravednu i uravnoteženu raspodjelu mišljenja.

3.

U hitnim slučajevima predsjedatelj povjerenstva može primijeniti pisani postupak imenovanja izvjestitelja. Predsjedatelj od članova povjerenstva traži da podnesu sve prigovore na imenovanje predloženog izvjestitelja u pisanom obliku u roku od tri radna dana. U slučaju prigovora predsjedatelj i prvi potpredsjedatelj donose odluku uzajamnim sporazumom.

4.

Ako su predsjedatelj ili jedan od potpredsjedatelja imenovani za izvjestitelja, tijekom rasprave o svojem nacrtu mišljenja predaju predsjedanje sastankom potpredsjedatelju ili najstarijem prisutnom članu.

5.

Ako izvjestitelj prestane biti članom ili zamjenikom Odbora, unutar povjerenstva se imenuje novi izvjestitelj iz istoga političkog kluba, ako je potrebno prema postupku predviđenom stavkom 3.

1.

U dužno obrazloženim slučajevima povjerenstva mogu osnivati radne skupine uz odobrenje Predsjedništva. Članovi radnih skupina mogu također potjecati i iz drugih povjerenstava.

2.

Člana radne skupine koji nije u mogućnosti prisustvovati sastanku može zamijeniti član ili zamjenik iz njegovog političkog kluba s popisa zamjenika za tu radnu skupinu. Kad ni jedan zamjenik s popisa nije na raspolaganju, člana može zamijeniti bilo koji član ili zamjenik iz njegovog političkog kluba.

3.

Svaka radna skupina može imenovati predsjedatelja i potpredsjedatelja iz redova svojih članova.

4.

Radne skupine mogu donijeti zaključke i o njima izvijestiti svoja povjerenstva.

1.

Svaki izvjestitelj može zatražiti usluge stručnjaka.

2.

Izvjestiteljevi stručnjaci i stručnjaci koje pozove povjerenstvo imaju pravo na povrat putnih troškova i dnevnice.

3.

Stručnjaci ne predstavljaju Odbor i ne govore u njegovo ime.

1.

Kvorum postoji na sastanku povjerenstva ako je prisutno više od polovice njegovih članova.

2.

Kvorum se provjerava na zahtjev člana ako najmanje deset članova glasuje za taj zahtjev. Ako se ne traži provjera kvoruma, valjani su svi glasovi, bez obzira na broj prisutnih članova. Predsjedatelj može prekinuti sastanak povjerenstva najviše do deset minuta prije nego što se nastavi provjera kvoruma. Članovi koji su zatražili provjeru kvoruma, ali više nisu prisutni u dvorani povjerenstva, smatraju se prisutnima u svrhu brojanja glasova. Ako je prisutno manje od deset članova, predsjedatelj može odlučiti da kvoruma nema.

3.

Ako se ustanovi da kvoruma nema, povjerenstvo se može baviti preostalim pitanjima na dnevnom redu za koje glasovanje nije potrebno, odgađajući raspravu i glasovanje o odgođenim točkama dnevnog reda za sljedeći sastanak. Sve odluke o glasovanju donesene na sastanku prije provjere kvoruma ostaju valjane.

1.

Amandmani se moraju predati prije 15:00 sati devetog radnog dana prije sjednice. U iznimnim slučajevima predsjedatelj može promijeniti navedeni rok.

Amandmane povjerenstva mogu podnositi samo članovi tog povjerenstva, ili članovi ili propisno ovlašteni zamjenici prema uvjetima iz pravila 5. stavka 2., a za vlastito mišljenje, bilo koji zamjenik bez mandata imenovan za izvjestitelja.

Pravo na podnošenje amandmana povjerenstva ima samo član tog povjerenstva ili neki drugi propisno ovlašteni član ili zamjenik. Amandmani koje su član ili zamjenik valjano podnijeli prije gubitka te funkcije ili prije odobrenja ili povlačenja prijenosa prava, ostaju na snazi.

Amandmani se prevode hitno i šalju izvjestitelju kako bi mu se omogućilo da Glavnom tajništvu proslijedi izvjestiteljeve amandmane najkasnije tri radna dana prije sjednice. Izvjestiteljevi amandmani moraju biti vezani uz i odnositi se na jedan ili više amandmana iz stavka 1. Ti izvjestiteljevi amandmani dostupni su u elektroničkom obliku čim se prevedu i moraju se podijeliti u pisanom obliku najkasnije na početku sjednice.

Odredbe pravila 24. stavaka 1. do 6. primjenjuju se mutatis mutandis.

2.

Prilikom glasovanja o amandmanima prati se redoslijed točaka u nacrtu mišljenja o kojemu se raspravlja.

3.

Konačno glasovanje odnosi se na tekst u cjelini, bio on izmijenjen ili ne. Ako mišljenje ne dobije većinu danih glasova, povjerenstvo će odlučiti da ili:

4.

Kada povjerenstvo usvoji nacrt mišljenja, predsjedatelj povjerenstva ga prosljeđuje predsjedniku Odbora.

1.

Kada odgovorno povjerenstvo smatra da zahtjev za savjetovanje koji mu je upućen prema pravilu 41. točka (a) nije od regionalnog ili lokalnog interesa ili od političkog značenja, može donijeti odluku da neće izraditi mišljenje. Glavni tajnik o toj odluci informira relevantne europske institucije.

2.

Kada nadležno povjerenstvo smatra da je savjetovanje koje mu je proslijeđeno na temelju pravila 41. točke (a) važno, ali iz razloga hitnosti i/ili zbog toga što su relevantna mišljenja nedavno već usvojena, smatra da novo mišljenje nije nužno, odgovorno povjerenstvo može odlučiti da neće izraditi mišljenje. U tom slučaju Odbor može odlučiti da će odgovoriti institucijama Europske unije pomoću motiviranog odricanja u obliku pisma koje potpisuje predsjednik Odbora. Pismo priprema predsjednik nadležnog povjerenstva uz savjetovanje s izvjestiteljima prethodnih mišljenja na istu temu.

1.

U iznimnim okolnostima predsjedatelj povjerenstva može koristiti pisani postupak pri donošenju odluke o funkcioniranju svog povjerenstva.

2.

Predsjedatelj šalje prijedlog na odluku članovima i od njih traži da mu sve prigovore dostave u pisanom obliku u roku od tri radna dana.

3.

Odluka se smatra donesenom ako nije primljen prigovor najmanje šest članova.

1.

Odboru pomaže Glavno tajništvo.

2.

Na čelu Glavnog tajništva je glavni tajnik.

3.

Predsjedništvo, na prijedlog glavnog tajnika, organizira Glavno tajništvo na način da može osigurati učinkovito funkcioniranje Odbora i njegovih tijela te pomoći članovima Odbora u izvršavanju njihovih dužnosti. U tom se procesu utvrđuju usluge koje Glavno tajništvo treba pružati članovima, nacionalnim izaslanstvima, političkim klubovima i nezavisnim članovima.

4.

Glavno tajništvo sastavlja zapisnike sa sjednica tijela Odbora.

1.

Glavni tajnik odgovoran je za provođenje odluka koje donesu Predsjedništvo ili predsjednik u skladu s ovim Poslovnikom i važećim pravnim odredbama. Glavni tajnik prisustvuje sjednicama Predsjedništva u savjetodavnom svojstvu i vodi zapisnike s tih sjednica.

2.

Glavni tajnik obavlja svoje dužnosti prema smjernicama predsjednika koji predstavlja Predsjedništvo. Svake godine glavni tajnik Predsjedništvu dostavlja godišnje izvješće o svojem radu u kojem navodi aktivnosti koje je obavljao kao dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja te sažetak tog izvješća podnosi na moguću raspravu.

1.

Predsjedništvo zapošljava glavnog tajnika na temelju odluke koja se donosi dvotrećinskom većinom danih glasova, nakon što se provjeri postoji li kvorum u skladu s prvom rečenicom pravila 38. stavka 2.

2.

Glavni tajnik zapošljava se na pet godina. Podrobne odredbe njegova ugovora o radu odredit će Predsjedništvo, u skladu s člankom 2. i povezanim odredbama Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije.

Mandat glavnog tajnika može se produljiti samo jednom na najviše pet godina.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti glavnog tajnika, njegove funkcije obavlja jedan od direktora kojeg odredi Predsjedništvo.

3.

Ovlasti koje se Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije prenose na tijelo odgovorno za sklapanje ugovora, u slučaju glavnog tajnika obnaša Predsjedništvo.

1.

Ovlasti koje se Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije prenose na tijelo nadležno za imenovanja obnašaju se na sljedeći način:

2.

Ovlasti tijela nadležnoga za sklapanje ugovora o radu iz Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije obnašaju se na sljedeći način:

Privremeno osoblje zaposleno u kabinetu predsjednika ili prvog potpredsjednika zaposleno je do kraja mandata predsjednika ili prvog potpredsjednika:

3.

Predsjedništvo i glavni tajnik mogu prenijeti ovlasti koje su im dodijeljene ovim pravilom.

U odluci o prijenosu ovlasti utvrđuje se opseg prenesenih ovlasti, njihovo ograničenje i rok važenja, te se utvrđuje mogu li se one dalje prenositi.

1.

Povjerenstvo za financijske i administrativne poslove Predsjedništvu podnosi prednacrt projekcije prihoda i rashoda Odbora za sljedeću financijsku godinu. Predsjedništvo nacrt podnosi Plenarnoj skupštini na usvajanje.

Predsjednik, nakon savjetovanja s Konferencijom predsjednika, Predsjedništvu predaje općenite strateške smjernice koje treba dostaviti Povjerenstvu za financijske i administrativne poslove radi pripreme proračuna za godinu n+2.

2.

Plenarna skupština usvaja projekciju prihoda i rashoda Odbora i pravodobno ih prosljeđuje Komisiji, Vijeću i Europskom parlamentu kako bi se osiguralo poštovanje rokova utvrđenih financijskim odredbama.

3.

Predsjednik Odbora, nakon savjetovanja s Povjerenstvom za financijske i administrativne poslove, sastavlja ili daje sastaviti izjavu o prihodima i rashodima, u skladu s internim financijskim pravilima koje usvaja Predsjedništvo. Te funkcije predsjednik obnaša u skladu s odredbama Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europske unije.

1.

Mišljenja Odbora, kao i sva priopćenja vezana uz pojednostavljeni postupak prema pravilu 27. ili uz odluku da se ne izrađuje mišljenje prema pravilu 67., naslovljena su na Vijeće, Komisiju i Europski parlament. Kao i u slučaju rezolucija, prosljeđuje ih predsjednik.

2.

Mišljenja i rezolucije Odbora objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

1.

Svi građani Unije i sve fizičke ili pravne osobe s boravištem ili poslovnim nastanom u nekoj državi članici imaju pravo pristupa dokumentima Odbora regija u skladu s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije, podložno načelima, uvjetima i ograničenjima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća i mjerama koje utvrđuje Predsjedništvo Odbora. Pristup dokumentima Odbora na isti se način što je više moguće dopušta i ostalim fizičkim ili pravim osobama.

2.

Odbor uspostavlja registar dokumenata Odbora. Predsjedništvo usvaja interna pravila kojima se uređuje načelo i sastavlja popis dokumenata kojima se može izravno pristupiti.

(a)

rasprave Odbora trebaju biti dostupne na službenim jezicima osim ako Predsjedništvo ne odluči drugačije;

(b)

svi članovi imaju pravo obratiti se na plenarnom zasjedanju na bilo kojem službenom jeziku koji odaberu. Izjave na jednom od službenih jezika usmeno se prevode na druge službene jezike i na sve ostale jezike koje Predsjedništvo smatra potrebnima. To se odnosi i na jezike za koje je takva mogućnost predviđena administrativnim sporazumima između Odbora i raznih država članica;

(c)

na sjednicama Predsjedništva, povjerenstava i radnih skupina usmeno je prevođenje dostupno s jezika i na jezike kojima se služe članovi koji su potvrdili sudjelovanje na sjednici.

1.

Ako je potpisan ugovor o pristupanju neke države Europskoj uniji, predsjednik, nakon što dobije dopuštenje Predsjedništva, može pozvati vladu države pristupnice da imenuje broj promatrača koji odgovara budućem broju mjesta u Odboru dodijeljenih toj državi.

2.

Ti promatrači sudjeluju u cjelokupnom radu ili dijelu rada Odbora do stupanja na snagu Ugovora o pristupanju te imaju pravo govoriti u njegovim tijelima.

Nemaju pravo glasa ni pravo kandidiranja za položaje unutar Odbora. Njihovo sudjelovanje nema nikakvog pravnog učinka na rad Odbora.

3.

Prema njima će se postupati slično kao prema članovima kada je u pitanju uporaba prostora i opreme Odbora te povrat troškova nastalih njihovim aktivnostima u svojstvu promatrača, unutar ograničenja o financijskim sredstvima dodijeljenima određenoj proračunskoj liniji za tu svrhu.

1.

Plenarna skupština većinom svojih članova donosi odluku o tome postoji li potreba za izmjenom ovog Poslovnika, bilo djelomice ili u cijelosti.

2.

Skupština imenuje ad hoc povjerenstvo za izradu izvještaja i nacrta teksta kao osnove za usvajanje novih pravila većinom svojih članova. Nova pravila stupaju na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.