17.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 338/1

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1601/2001 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određene željezne ili čelične užadi i kabelâ („SWR”) podrijetlom iz Ruske Federacije, Turske, Tajlanda i Češke. Te će se mjere dalje u tekstu navoditi kao „početne mjere”, a ispitni postupak koji je doveo do tih mjera dalje će se u tekstu navoditi kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Komisija je u kolovozu 2001. prihvatila ponudu za preuzimanje cjenovne obveze od jednog ruskog proizvođača (JSC Severstal-Metiz). Taj je dogovor o preuzimanju obveze stavljen izvan snage u listopadu 2007. (3) jer je smatran neodrživim zbog teškoća pri ispravnoj klasifikaciji velikog broja vrsta proizvoda koje je to trgovačko društvo izvozilo.

(3)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1279/2007 (4) nakon parcijalne privremene revizije i revizije nakon isteka mjera zadržalo početne mjere za Rusku Federaciju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Te će se mjere dalje u tekstu navoditi kao „mjere na snazi”, a ispitni postupak u vezi s revizijom nakon isteka mjera dalje će se u tekstu navoditi kao „zadnji ispitni postupak”. Uredbom (EZ) br. 1279/2007 okončane su i mjere u vezi s uvozom čelične užadi i kabelâ podrijetlom iz Turske i Tajlanda.

(4)

Trenutačno (5) postoje mjere na snazi i protiv SWR-a iz Ukrajine i Narodne Republike Kine koje su proširene na uvoz SWR-a koji se otprema iz Maroka, Moldove i Republike Koreje.

(5)

Komisija je 27. listopada 2012. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije najavila pokretanje revizije nakon isteka („obavijest o pokretanju postupka”) (6) antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz SWR-a podrijetlom iz Ruske Federacije prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(6)

Revizija je pokrenuta nakon obrazloženog zahtjeva koji je podnio Odbor za vezu industrija žičane užadi Europske unije (dalje u tekstu „EWRIS” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača iz Unije koji predstavljaju više od 50 % ukupne proizvodnje određene željezne ili čelične užadi i kabelâ u Uniji. Zahtjev se temeljio na razlozima da bi istek mjera za posljedicu vjerojatno imao nastavak dampinga i ponavljanje štete industriji Unije („IU”).

(7)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2011. do 30. rujna 2012. („RRIP”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2009. do kraja RRIP-a („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila proizvođače izvoznike, proizvođače u Uniji, uvoznike i korisnike koji su joj poznati kao i podnositelja zahtjeva i tijela zemlje izvoznice. Zainteresiranim stranama omogućeno je da iznesu svoje stavove u pisanom obliku i zatraže raspravu unutar roka određenog u obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

S obzirom na mogući velik broj proizvođača izvoznika u Ruskoj Federaciji koji su uključeni u ispitni postupak, uzorkovanje je u početku predviđeno u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li uzorkovanje uistinu potrebno i kako bi, ako odluči da jest, mogla odabrati uzorak, od proizvođača izvoznika iz Ruske Federacije tražilo se da se jave u roku od 15 dana od pokretanja postupka i da Komisiji dostave podatke zatražene u obavijesti o pokretanju.

(10)

S obzirom na to da su samo dva proizvođača izvoznika iz Ruske Federacije dostavila podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka i izrazila da su voljna dalje surađivati s Komisijom, odlučeno je da se ne provede uzorkovanje za proizvođače izvoznike.

(11)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka objavila da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije i pozvala zainteresirane strane da dostave svoje komentare o tome unutar roka predviđenog u obavijesti o pokretanju postupka. Privremeni uzorak sastojao se od pet proizvođača iz Unije za koje je utvrđeno da su reprezentativni za industriju Unije u smislu obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(12)

U izostanku ikakvih komentara predložena trgovačka društva odabrana su za uključivanje u konačni uzorak i o tome su obaviještene zainteresirane strane. Međutim jedno od konačno odabranih trgovačkih društava naknadno se povuklo iz uzorka. Komisija je stoga odlučila smanjiti uzorak na preostala četiri trgovačka društva koja su i dalje bila reprezentativna za industriju Unije u smislu obujma proizvodnje (29,3 %) i prodaje (20,9 %) istovjetnog proizvoda u Uniji.

(13)

Iako je uzorkovanje predviđeno u obavijesti o pokretanju postupka i za nepovezane uvoznike, nije se javio nijedan nepovezani uvoznik i nijedan korisnik. Stoga uzorkovanje nepovezanih uvoznika nije provedeno.

(14)

Upitnici su poslani četirima proizvođačima iz Unije u uzorku, dvama proizvođačima izvoznicima u Ruskoj Federaciji i povezanom uvozniku.

(15)

Odgovori na upitnike primljeni su od četiriju proizvođača iz Unije u uzorku, povezanog uvoznika i jednog proizvođača izvoznika iz Ruske Federacije.

(16)

Iako su se u početku bila javila dva proizvođača iz Ruske Federacije, samo je jedan od njih dostavio odgovor na upitnik i za njega se smatra da surađuje u ispitnom postupku. Taj proizvođač izvoznik koji surađuje 100 %-tni je vlasnik društva kćeri sa sjedištem u Italiji koje isto tako proizvodi SWR i uvozi dotični proizvod iz Ruske Federacije. Drugi proizvođač dostavio je podnesak u vrijeme pokretanja ispitnog postupka, ali nije ispunio upitnik, iako je pozvan da to učini. Stoga se smatra da drugi proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku.

(17)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i posljedične štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere provedeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(18)

Dotični proizvod isti je kao onaj u početnom ispitnom postupku i zadnjem ispitnom postupku, koji je doveo do uvođenja mjera koje su trenutačno na snazi, tj. željezna ili čelična užad i kabeli, uključujući zatvorenu užad, isključujući užad i kabele od nehrđajućeg čelika, najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 3 mm, s priborom ili bez njega (koji se u industrijskoj terminologiji često naziva „SWR”), trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 7312 10 81, ex 7312 10 83, ex 7312 10 85, ex 7312 10 89 i ex 7312 10 98 („dotični proizvod”).

(19)

Trenutačnim ispitnim postupkom u vezi s revizijom nakon isteka mjera potvrđeno je da SWR koji se proizvodi u Ruskoj Federaciji i izvozi u Uniju i SWR koji u Uniji proizvode i prodaju proizvođači iz Unije imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i krajnju namjenu zbog čega se smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano je odvija li se trenutačno damping i je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(21)

Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 10., nije bilo potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika iz Ruske Federacije. Proizvođač izvoznik koji surađuje predstavljao je 99 % izvoza dotičnog proizvoda iz Ruske Federacije u Uniju tijekom RRIP-a. Na temelju toga zaključeno je da je razina suradnje visoka.

(22)

S obzirom na to da ostala dva poznata proizvođača iz Ruske Federacije nisu surađivala u ispitnom postupku, niže navedeni nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga morali su se temeljiti na najboljim dostupnim činjenicama, uključujući podatke Eurostata, službene statističke podatke Rusije i ograničene podatke dobivene od drugog proizvođača.

(23)

Prema zahtjevu za reviziju, izvoz iz Ruske Federacije u Uniju navodno je bio dampinški uz prosječnu maržu od 130,8 %. Kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka (stavak 4.1.), podnositelj zahtjeva usporedio je cijene izvoza iz Ruske Federacije u Uniju (na razini franko tvornica) s domaćim cijenama u Ruskoj Federaciji.

(24)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, za proizvođača izvoznika koji surađuje najprije je utvrđeno je li njegova ukupna domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na ruskom domaćem tržištu reprezentativna, tj. je li ukupan obujam te prodaje bio jednak ili veći od 5 % ukupnog obujma odgovarajuće izvozne prodaje u Uniju. Za domaću prodaju istovjetnog proizvoda koju je vršio proizvođač izvoznik koji surađuje utvrđeno je da je ukupno reprezentativna.

(25)

Nakon toga Komisija je utvrdila vrste istovjetnog proizvoda koje na domaćem tržištu prodaje taj proizvođač izvoznik, a koje su identične ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(26)

Zatim je ispitano je li domaća prodaja koju je vršio proizvođač izvoznik koji surađuje bila reprezentativna za svaku vrstu proizvoda, tj. je li domaća prodaja svake vrste proizvoda predstavljala barem 5 % obujma prodaje iste vrste proizvoda Uniji. Za vrste proizvoda koje su prodane u reprezentativnim količinama zatim je ispitano je li ta prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine („UTT”) u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(27)

Ispitivanje je li domaća prodaja svake vrste proizvoda koja je na domaćem tržištu prodana u reprezentativnim količinama izvršena u UTT-u provedeno je tako da je utvrđen udjel profitabilne prodaje dotične vrste proizvoda nezavisnim kupcima. U svim slučajevima kad je domaća prodaja određene vrste proizvoda izvršena u dostatnim količinama i u UTT-u, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni izračunanoj kao ponderirani prosjek ukupne domaće prodaje te vrste tijekom RRIP-a.

(28)

Za preostale vrste proizvoda čija domaća prodaja nije bila reprezentativna ili nije izvršena u UTT-u uobičajena je vrijednost izračunana u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost izračunana je zbrajanjem troškova proizvodnje vrsta koje su izvezene, prilagođenom prema potrebi, razumnog postotka za prodajne, opće i administrativne troškove i razumne profitne marže, na temelju stvarnih podataka o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u UTT-u, u skladu s člankom 2. stavkom 6. prvom rečenicom Osnovne uredbe.

(29)

Za izvoznu prodaju na tržište Unije koju je ruski proizvođač izvoznik koji surađuje izvršio izravno nezavisnim kupcima, izvozna cijena utvrđena je na temelju stvarno plaćenih ili naplativih cijena za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(30)

Za izvozne transakcije gdje je izvoz u Uniju izvršen putem povezanog društva za trgovinu, izvozna je cijena izračunana na temelju prve preprodajne cijene koju je nezavisnim kupcima u Uniji naplatio povezani trgovac, prema članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe. Učinjene su prilagodbe kako bi se u obzir uzeli svi troškovi nastali između uvoza i preprodaje, a za dobit, radi utvrđivanja pouzdane izvozne cijene. U izostanku podataka od nezavisnih uvoznika u vezi s razinom dobiti ostvarene tijekom RRIP-a upotrijebljena je prosječna profitna marža od 5 %.

(31)

Usporedba između ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti i ponderirane prosječne izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica i na istoj razini trgovine.

(32)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje se pokazalo da utječu na cijene i na usporedivost cijena. U tu svrhu učinjene su odgovarajuće prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i popratnim troškovima, financijskim troškovima, troškovima pakiranja, provizijama i rabatima gdje je to bilo primjenjivo i opravdano.

(33)

Kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda. Tom se usporedbom pokazalo postojanje dampinga u iznosu od 4,7 % za tog proizvođača izvoznika.

(34)

U daljnjem tijeku analize postojanja dampinga tijekom RRIP-a ispitana je i vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. U tom pogledu analizirani su sljedeći elementi: obujam i cijene dampinškog uvoza iz Ruske Federacije, privlačnost tržišta Unije i tržištâ ostalih trećih zemalja, proizvodni kapacitet i višak kapaciteta za izvoz u Ruskoj Federaciji.

(35)

Prema podacima Eurostata, tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz Ruske Federacije povećao se s 2 005 tona u 2009. na 2 343 tone u RRIP-u, što je predstavljalo oko 1 % potrošnje u Uniji tijekom RRIP-a i razmatranog razdoblja. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 33., proizvođač uvoznik koji surađuje vršio je uvoz po dampinškim cijenama (4,7 %) unatoč antidampinškoj pristojbi na snazi.

(36)

Izvoz u Uniju činio je 3 % ukupne prodaje proizvođača koji surađuje, a većina prodaje (85 %) izvršena je na ruskom domaćem tržištu. Domaće tržište poraslo je za 38 % u razmatranom razdoblju (7) i moglo bi i dalje rasti nastavi li rasti BDP Ruske Federacije, kako predviđaju javno dostupni izvori specijalizirani za gospodarsku analizu. Nadalje na temelju podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka pokazalo se da proizvođač koji surađuje ne proizvodi sve vrste dotičnog proizvoda zbog čega je njegov konkurentski pritisak na proizvođače iz Unije ograničen. To vjerojatno vrijedi i za ostala dva proizvođača u pogledu nedostupnosti podataka o ulaganju u nove strojeve kojima bi se, na primjer, omogućio veći opseg proizvodnje dotičnog proizvoda. Nadalje čini se da se ograničen konkurentski pritisak proizvođača izvoznika iz Ruske Federacije potvrđuje i prisutnošću proizvođača iz Unije na ruskom tržištu. Prema službenim statističkim podacima ruskih carina izvoz dotičnog proizvoda proizvođača iz Unije u Rusku Federaciju predstavljao je 30 % ukupnog uvoza istovjetnog proizvoda na rusko tržište tijekom RRIP-a, što znači da su proizvođači iz Unije bili najveći izvoznik na rusko tržište.

(37)

Podnositelj zahtjeva u odgovoru na konačnu objavu tvrdio je da je planirani BDP Rusije (u rasponu od 3 %) umjeren i da neće rezultirati daljnjim razvojem ruskog tržišta SWR-a. Zbog toga rusko tržište možda neće moći prihvatiti dodatni obujam istovjetnog proizvoda. U tom pogledu napominje se da je rast ruskog BDP-a tijekom razmatranog razdoblja, tj. od 2009. do kraja RIP-a, bio niži od predviđenog rasta za 2014. te da je unatoč tomu na ruskom tržištu SWR-a zabilježen porast od 38 %. Stoga se argument odbacuje.

(38)

Ista je strana istaknula i nove vrste proizvodâ koje je nedavno osmislio proizvođač izvoznik (u suradnji sa svojim društvom kćeri smještenim u Uniji) te je tvrdila da je to dokaz da je taj proizvođač u razmatranom razdoblju ulagao. Međutim ta činjenica nije u suprotnosti s nalazom da proizvođač izvoznik koji surađuje ne može proizvesti sve vrste užadi (osobito SWR visokog cjenovnog razreda). Stoga se argument odbacuje.

(39)

Privlačnost tržišta Unije treba sagledati i u kontekstu toga što su ruski proizvođači izvoznici stekli neke proizvođače iz Unije. Zaista, dva ruska proizvođača trenutačno su vlasnici društava kćeri sa sjedištem u Uniji. Posjetom radi provjere društvu kćeri sa sjedištem u EU-u u vlasništvu izvoznika koji surađuje otkriveno je da se njegova prodaja većinom zaključuje na europskom tržištu i da je povezana prodaja između proizvođača koji surađuje i tog društva kćeri tijekom RRIP-a i dalje bila ograničena.

(40)

Na temelju tih podataka izvoznika koji surađuje treba naglasiti da je ruski obujam izvoza dotičnog proizvoda u treće zemlje četverostruko premašivao obujam izvoza u Uniju tijekom RRIP-a. Utvrđeno je da su cijene izvoza proizvođača izvoznika koji surađuje u treće zemlje u prosjeku niže od cijena domaće prodaje u Ruskoj Federaciji, ali u prosjeku više od cijena izvoza na tržište Unije. Zbog toga se može zaključiti da je izvozna prodaja za tržišta trećih zemalja privlačnija od prodaje za tržište Unije. U tom se kontekstu napominje i da postoje davno uspostavljeni kanali prodaje s tržištima Zajednice nezavisnih država („ZND”).

(41)

Podnositelj zahtjeva u odgovoru na konačnu objavu tvrdio je da su izvozne cijene ruskih proizvođača za tržišta trećih zemalja zapravo niže od izvoznih cijena za Uniju. U tom kontekstu iznesena je usporedba prosječnih izvoznih cijena za Ukrajinu i za neke europske zemlje na temelju navodnih ruskih carinskih statistika. U potvrdu usporedbe nisu dostavljeni izvorni podaci. U tom pogledu napominje se da su u ispitnom postupku na temelju provjerenih podataka iz upitnika dobivenih od proizvođača izvoznika koji surađuje uspoređene razlike u cijeni između ruskih izvoznih cijena u Uniju i na tržišta trećih zemalja. Usporedba je izvršena na razini franko tvornica uzimajući u obzir razlike između vrsti proizvoda i razine trgovanja. Prosječna cijena koju je dostavio podnositelj zahtjeva ne upućuje na složenost komponenti i raspona cijena na tržištu SWR-a koji su rezultat znatnog broja raznih proizvoda i različitih razina trgovanja. Stoga se argument odbacuje.

(42)

Ista strana tvrdila je da razina obujma izvoza industrije Unije u Rusku Federaciju u ovom predmetu nije važna te je istaknula povećani uvoz iz Narodne Republike Kine u Rusku Federaciju i potrebu za njegovim razmatranjem u analizi jer taj uvoz čini konkurentsku prijetnju za prisutnost ruskih proizvođača na ruskom tržištu i tržištu ZND-a. U tom pogledu nije važna činjenica da su proizvođači iz Unije predvodnici u izvozu na rusko tržište jer između ostalog potvrđuje činjenicu da ruski proizvođači ne mogu proizvesti sve vrste SWR-a za kojima na ruskom tržištu postoji potražnja. Kad je riječ o kineskom izvozu u Rusku Federaciju, napominje se da on raste usporedo s brzim rastom potražnje na ruskom tržištu. Za potrebe daljnje analize nisu dostavljene informacije primjerice o razinama cijena kineskog uvoza u Rusku Federaciju ili u zemlje ZND-a ili o obilježjima uvezenog proizvoda koji je predmetom ispitnog postupka. Naposljetku napominje se da su prema ruskim carinskim statistikama ruski proizvođači dotičnog proizvoda i dalje tijekom RRIP-a bili predvodnici na domaćem tržištu SWR-a, a ukupan uvoz na to tržište iznosio je samo 15 % ruskog tržišta SWR-a. Stoga se argument odbacuje.

(43)

Prema zahtjevu za pokretanje revizije, proizvodni kapacitet svih ruskih proizvođača izvoznika iznosio je 115 000 tona. Tijekom ispitnog postupka ponovnom ocjenom podnositelja zahtjeva pokazalo se da ruski proizvodni kapacitet iznosi između 220 000 i 250 000 tona, ali to nije potkrijepljeno nikakvim dokazima. Na temelju provjerenih podataka izvoznika koji surađuje, podataka koje je podnio drugi poznati proizvođač i podataka iz zahtjeva o trećem proizvođaču, proizvodni kapacitet svih ruskih proizvođača dotičnog proizvoda utvrđen je na razini od oko 158 000 tona. U tom se kontekstu napominje da su u razmatranom razdoblju na proizvodnom kapacitetu proizvođača izvoznika koji surađuje izvršene strukturne prilagodbe zbog kojih je zatvoren jedan proizvodni pogon.

(44)

Jedna strana u odgovoru na konačnu objavu tvrdila je da su neki strojevi iz zatvorenog proizvodnog pogona prevezeni na drugo mjesto proizvodnje proizvođača koji surađuje. Međutim, u potvrdu te tvrdnje nisu dostavljeni dokazi. U tom pogledu potvrđuje se da dokazi prikupljeni u ispitnom postupku potvrđuju da je u razmatranom razdoblju proizvođač koji surađuje proveo znatne strukturne prilagodbe, što je uključivalo otpis nekih strojeva na sva tri mjesta proizvodnje i zatvaranje jednog proizvodnog pogona. U isto vrijeme ne može se isključiti mogućnost da su određeni strojevi iz zatvorenog proizvodnog pogona prevezeni u preostale pogone. U svakom slučaju to ne utječe na procjenu proizvodnog kapaciteta tog proizvođača i Rusije u cjelini, što ta strana nije opovrgavala. Stoga se argument odbacuje.

(45)

U pogledu pitanja iskorištenosti kapaciteta i viška kapaciteta, na temelju podataka dvaju proizvođača i u nedostatku preciznih podataka o iskorištenosti kapaciteta trećeg proizvođača, pretpostavljeno je da je njegova iskorištenost kapaciteta bila na razini iskorištenosti kapaciteta drugih dvaju proizvođača tj. 90 % tijekom RRIP-a. S obzirom na prethodno navedeno, zaključeno je da ukupan rezervni kapacitet u Ruskoj Federaciji iznosi oko 17 000 tona. To je odgovaralo oko 8 % potrošnje u Uniji tijekom RRIP-a.

(46)

S obzirom na nalaze da je tijekom RRIP-a uvoz iz Ruske Federacije i dalje bio dampinški, postoji vjerojatnost nastavka dampinga na tržištu Unije u slučaju uklanjanja trenutačnih antidampinških mjera.

(47)

Međutim, treba naglasiti sljedeće točke. Prvo, u Ruskoj Federaciji postoji ograničen rezervni kapacitet koji bi mogla apsorbirati brzo rastuća potražnja na domaćem tržištu. Drugo, ruski proizvođači nemaju kapacitet za dostavu svih vrsta užadi zbog čega je njihov konkurentski pritisak na tržištu Unije ograničen. Treće, dva od triju poznatih proizvođača izvoznika 100 %-tni su vlasnici društava kćeri u Uniji koja proizvode istovjetni proizvod. Na temelju podataka primljenih od društva kćeri proizvođača izvoznika koji surađuje vidljivo je da se istovjetni proizvod koji proizvodi to društvo kćer prodaje prvenstveno na tržištu Unije, dok proizvođač izvoznik proizvodi i prodaje istovjetni proizvod većinom za rusko tržište. Uz to, ti ruski proizvođači dobro su trgovinski povezani s tržištima trećih zemalja, posebno tržištima ZND-a, koja su ruskim izvoznicima privlačnija jer su cijene koje se u prosjeku naplaćuju na tim tržištima više od onih koje se naplaćuju u Uniji. Na temelju toga zaključeno je da nije vjerojatno da bi uvoz dotičnog proizvoda iz Ruske Federacije značajno porastao u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

(48)

SWR tijekom RRIP-a proizvodi više od 30 proizvođača iz Unije. Stoga se smatra da proizvodnja tih proizvođača (utvrđena na temelju podataka prikupljenih od proizvođača koji surađuju i za ostale proizvođače iz Unije na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva) čini proizvodnju u Uniji u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(49)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 12., uzorak je odabran zbog velikog broja proizvođača u Uniji. Za potrebe analize štete, pokazatelji štete utvrđeni su na sljedećim dvjema razinama:

(50)

Potrošnja u Uniji povećala se za 8 % s 195 426 tona na 211 380 tona između 2009. i RRIP-a,

(51)

Prema podacima Eurostata obujam uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz Ruske Federacije povećao se s 2 005 tona na 2 343 tone između 2009. i RRIP-a. Unatoč tom povećanju ti su obujmi manji od uvoza iz Ruske Federacije tijekom zadnjeg ispitnog postupka kad je uvoz iznosio 2 908 tona za 2005. i 3 323 tone za razdoblje između 1. srpnja 2005. i 30. lipnja 2006. („zadnji RRIP”). Nadalje, od kraja RRIP-a uvoz iz Rusije pokazuje silazno kretanje (pad od 20 %).

(52)

Tržišni udjel ruskog uvoza iznosio je 1,03 % 2009. i 1,11 % u RRIP-u.

(53)

U pogledu uvoznih cijena, one su se tijekom razmatranog razdoblja stalno povećavale za 12 %.

(54)

Obaranje cijena utvrđeno je na temelju izvoznih cijena ruskog proizvođača koji surađuje, bez antidampinške pristojbe, i utvrđeno je da iznosi između 54,7 % i 69,0 % ovisno o vrsti proizvoda, s ponderiranom prosječnom maržom obaranja cijena od 63,4 %. Međutim, s obzirom na malen obujam uvoza iz Ruske Federacije i niz različitih vrsta SWR-a koje postoje, obaranje cijena moglo se utvrditi samo na temelju malog broja identičnih vrsta proizvoda s malim obujmom (19,9 tona). Stoga se marža obaranja cijena može smatrati samo okvirnom.

(55)

Uvoz iz zemalja koje nisu Ruska Federacija povećao se za 10,6 % tijekom razmatranog razdoblja, što je veće povećanje od povećanja potrošnje na tržištu Unije (+ 8 %). Unatoč tome što su zemlje koje nisu Ruska Federacija dobile tržišni udio na tržištu Unije, zasebni tržišni udjeli mogu se smatrati stabilnima.

(56)

Glavne zemlje izvoznice tijekom RRIP-a bile su Južna Koreja s tržišnim udjelom od 16 %, nakon koje su slijedili NRK (1,78 %), Tajland s tržišnim udjelom od oko 1,65 % i Ruska Federacija (vidjeti gore, 1,11 % tržišnog udjela), dok je tržišni udjel industrije Unije iznosio blizu 60 %.

(57)

Ukupne prosječne cijene uvoza istovjetnog proizvoda iz drugih zemalja ostale su stabilne i nepromijenjene tijekom razmatranog razdoblja i obarale su cijene industrije Unije u prosjeku za 57 %.

(58)

Komisija je prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe ispitala sve bitne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(59)

S obzirom na to da je u pogledu industrije Unije primijenjeno uzorkovanje, šteta je ocijenjena na temelju podataka prikupljenih na razini cijele industrije Unije („IU”) (makroekonomski elementi kako su definirani u uvodnoj izjavi 49.) i na temelju podataka prikupljenih na razini proizvođača iz Unije u uzorku (mikroekonomski elementi kako su definirani u uvodnoj izjavi 49.).

(60)

Proizvodnja IU-a povećala se za 6 % između 2009. i RRIP-a, tj. s 214 475 tona na 228 368 tona. U kontekstu povećane potrošnje (+ 8 %) kako je navedeno u uvodnoj izjavi 52., industrija Unije povećala je svoj obujam proizvodnje za 6 %.

(61)

Povećanjem potrošnje u Uniji (+ 8 %) potaknuto je i povećanje proizvodnje industrije Unije za 6 %.

(62)

Prodaja IU-a na tržištu Unije povećala se za 7 % između 2009. i RRIP-a.

(63)

IU je uspio održati relativno stabilan tržišni udjel tijekom razmatranog razdoblja, tj. na razini od 60 % u 2009. i 59 % tijekom RRIP-a.

(64)

Između 2009. i RRIP-a, kad se potrošnja u Uniji povećala za 8 %, i obujam prodaje IU-a povećao se za 7 %. Tržišni udjel IU-a stoga se može smatrati stabilnim, iako je IU izgubio malen dio tržišnog udjela dok se uvoz iz Ruske Federacije blago povećao.

(65)

Dok su proizvođači iz Unije u uzorku pokazali povećanje od 5 % tijekom razmatranog razdoblja, procjena razine zaposlenosti čitavog IU-a koju je proveo podnositelj zahtjeva drukčija je i pokazuje silazno kretanje, tj. smanjenje od 6 % između 2009. i RRIP-a.

(66)

U pogledu utjecaja visine utvrđenih stvarnih dampinških marži (4,7 %) na IU, s obzirom na nizak ukupni obujam uvoza iz Ruske Federacije i relativno nisku dampinšku maržu, taj se utjecaj ne može smatrati značajnim.

(67)

Razina završnih zaliha IU-a smanjila se između 2009. i RRIP-a.

(68)

Jedinične prodajne cijene IU-a povećale su se za 8 % između 2009. i RRIP-a. To kretanje cijena povezano je s činjenicom da je IU mogao povećanje troška proizvodnje (za 8 %) prenijeti na korisnike. Ono je povezano i s postupnom migracijom IU-a prema SWR-u većeg promjera i većem usredotočenju na užad s posebnom namjenom.

(69)

Između 2009. i RRIP-a prosječna plaća po ekvivalentu punog radnog vremena („EPRV”) povećala se za 20 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon restrukturiranja nekih od trgovačkih društava u uzorku udjel radnika u administraciji u odnosu na udjel radnika u proizvodnji povećao se tijekom razmatranog razdoblja, što se odražava u povećanju prosječnog troška plaće po zaposleniku.

(70)

Produktivnost radne snage IU-a, izmjerena proizvodnja po EPRV-u zaposlenih po godini, bila je promjenjiva tijekom razmatranog razdoblja i to tako da se smanjila 2010. i opet povećala 2011. i tijekom RRIP-a.

(71)

Ulaganja u SWR povećala su se za 271 % tijekom razmatranog razdoblja, bila su značajna i iznosila su gotovo 16 milijuna EUR tijekom RRIP-a. Proizvođači u uzorku nisu imali poteškoća s prikupljanjem kapitala tijekom razmatranog razdoblja. Nadalje, velik udjel ulaganja mogao se financirati vlastitim novčanim tokovima.

(72)

Proizvođači u uzorku uspjeli su ostvariti dobit tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Dobit ostvarena od 2009. do RRIP-a – unatoč smanjenju u usporedbi s 2009. – bila je značajno iznad ciljne dobiti od 5 % određene u početnom ispitnom postupku.

(73)

Povrat ulaganja („PU”), izražen kao ukupna dobit ostvarena djelatnosti u vezi s SWR-om u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti imovine izravno ili neizravno povezane s proizvodnjom SWR-a okvirno je pratio prethodno opisana kretanja profitabilnosti tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Unatoč smanjenju taj pokazatelj ostaje razmjerno visok.

(74)

Stanje novčanog toka sveukupno je i dalje vrlo pozitivno unatoč manjim pogoršanjima između 2009. i RRIP-a: ono u određenoj mjeri prati kretanja profitabilnosti tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(75)

Većina pokazatelja pokazuje da je IU prilagodio svoju proizvodnu opremu kako bi se spremnije suočio s novim gospodarskim okruženjem i kako bi mogao iskoristiti prilike na tržištima Unije i izvan Unije gdje se mogu postići visoke marže. Poboljšanje gospodarskog i financijskog stanja IU-a nakon uvođenja antidampinških mjera 2001. pokazuje da su mjere učinkovite i da se IU oporavio od učinaka prošlih dampinških praksi.

(76)

Tijekom razmatranog razdoblja IU je više ili manje uspio održati svoj tržišni udjel, cijene su se povećale za 8 %, zalihe su ostale na razumnoj razini, dok su se obujam proizvodnje i potrošnja povećali. IU je ostvarivao dobit tijekom razmatranog razdoblja, iako je dobit tijekom RRIP-a bila na nižoj razini nego 2009. S obzirom na gore navedeno, može se zaključiti da IU nije pretrpio materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja.

(77)

Ispitano je i je li vjerojatno ponavljanje štete u slučaju da mjere prestanu vrijediti. Ocjenjuje se da to nije vjerojatno zbog niže razjašnjenih razloga.

(78)

Kako je naglašeno u uvodnoj izjavi 54., utvrđeno je da cijene uvoza iz Ruske Federacije snižavaju cijene EU-a. Međutim, s obzirom na nizak obujam sličnih vrsta proizvoda, trenutačna marža sniženja cijena može se smatrati samo okvirnom.

(79)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 51., obujam uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz Ruske Federacije iznosio je 2 005 tona 2009. i 2 343 tona tijekom RRIP-a, što je predstavljalo tržišni udjel od 1,03 %, odnosno 1,11 %.

(80)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 43. i 45., ukupni ruski kapacitet procjenjuje se na oko 158 000 tona, dok se tijekom zadnjeg ispitnog postupka procjenjivao otprilike na razini ukupne potrošnje EU-a, odnosno 220 000 tona. Nadalje trenutačno se čini da je rezervni kapacitet ograničen.

(81)

Tijekom zadnjeg ispitnog postupka ocijenjeno je da rusko tržište ne može apsorbirati razinu opskrbe. Trenutačno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 36., domaća potrošnja SWR-a u Rusiji tijekom razmatranog se razdoblja značajno povećala, za 38 %. Uz to, u javno dostupnim gospodarskim prognozama predviđa se snažno povećanje BDP-a u Ruskoj Federaciji u nadolazećim godinama. Stoga je vjerojatno da će rastuće rusko tržište apsorbirati ruski rezervni kapacitet, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45., s obzirom na to da su ruske cijene oko 11 % više od cijena izvoza u EU. Osim toga ruske izvozne cijene za druga tržišta, odnosno za zemlje ZND-a u prosjeku su 5,6 % više od cijena izvoza u EU. Stoga nije vjerojatno da će značajne količine bilo rezervnog kapaciteta, bilo njegove trenutačne prodaje na isplativijem domaćem tržištu i/ili na tržištima zemalja ZND-a biti preusmjerene na tržište Unije.

(82)

U svjetlu prethodno navedenog, zaključuje se da stavljanje izvan snage mjera na uvoz podrijetlom iz Ruske Federacije vrlo vjerojatno ne bi za posljedicu imalo ponavljanje materijalne štete za IU kao cjelinu.

(83)

U svjetlu prethodno navedenog trebalo bi staviti izvan snage antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz SWR-a iz Ruske Federacije i okončati trenutačni postupak u skladu s člankom 9. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(84)

Sve strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti da se postojeće mjere u vezi s uvozom podrijetlom iz Ruske Federacije mjere okončaju. Dano im je i razdoblje unutar kojem su mogle podnijeti prigovore nakon te objave. Jedna zainteresirana strana dostavila je primjedbe te zatražila raspravu u nazočnosti službenika za usmene rasprave, što joj je i odobreno,