23.7.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 198/1

(1)

Uredbom (EZ) br. 452/2007 (2) Vijeće je uvelo konačne antidampinške pristojbe u rasponu od 9,9 % do 38,1 % na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina ”) i Ukrajine; Provedbenom uredbom (EU) br. 1243/2010 (3) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dasaka za glačanje kineskog proizvođača izvoznika dasaka za glačanje Since Hardware (Guangzhou) Co nakon novog ispitnog postupka prema članku 5. Osnovne uredbe (”početni ispitni postupci”).

(2)

Provedbenom uredbom (EU) br. 270/2010 (4) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dasaka za glačanje kineskog proizvođača izvoznika dasaka za glačanje Guangzhou Power Team Houseware Co. Ltd.

(3)

Provedbenom uredbom (EU) br. 580/2010 (5) Vijeće je, nakon parcijalne privremene revizije u području primjene ograničene na damping u okviru članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe, izmijenilo konačnu antidampinšku pristojbu na snazi s obzirom na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Ukrajine na 7 %.

(4)

Provedbenom uredbom (EU) br. 77/2010 (6) Vijeće je, nakon revizije u vezi s novim izvoznikom na temelju članka 11. stavka 4. Osnovne uredbe, uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dasaka za glačanje kineskog proizvođača izvoznika dasaka za glačanje Greenwood Houseware (Zhuhai) Ltd Co.

(5)

Provedbenom uredbom (EU) br. 805/2010 (7) Vijeće je, u svrhu udovoljavanja odluci Suda u slučaju C-141/08 P, ponovno uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dasaka za glačanje kineskog proizvođača izvoznika dasaka za glačanje Foshan Shunde Yongjian Housewares and Hardware Co. Ltd (8).

(6)

Provedbenom uredbom (EU) br. 987/2012 (9) Vijeće je, u svrhu sukladnosti s odlukom suda u slučaju T-274/07, ponovno uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike koje proizvodi društvo Zhejiang Harmonic Hardware Products Co. Ltd (10).

(7)

Gore navedeni ispitni postupci se dalje u tekstu nazivaju „prethodni ispitni postupci”.

(8)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (11) antidampinških mjera na snazi, Komisija je 25. siječnja 2012. primila zahtjev za pokretanje revizije radi isteka tih mjera sukladno članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(9)

Zahtjev su podnijela tri proizvođača iz Unije koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 40 %, proizvodnje dasaka za glačanje u Uniji („podnositelji zahtjeva za reviziju radi isteka mjera”).

(10)

Zahtjev za reviziju radi isteka mjera odnosio se na sve zemlje koje su trenutačno obuhvaćene mjerama na snazi, tj. na NRK i Ukrajinu, a temeljio na obrazloženju da bi istek mjera za posljedicu mogao imati nastavak dampinga i štetu industriji Unije.

(11)

Nakon što je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije radi isteka mjera, Komisija je 25. travnja 2012. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (12) najavila pokretanje revizije radi isteka mjera sukladno članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe („obavijest o pokretanju revizije radi isteka mjera”).

(12)

Komisija je 17. ožujka 2012. primila zahtjev za pokretanje parcijalne privremene revizije po opsegu ograničene na damping sukladno članku 11. stavku 3. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnijelo trgovačko društvo Eurogold Industries Ltd., jedini proizvođač izvoznik dotičnog proizvoda iz Ukrajine („podnositelj zahtjeva za privremenu reviziju”).

(13)

Prema podnositelju zahtjeva za privremenu reviziju, okolnosti na temelju kojih su mjere uvedene promijenile su se, a te su promjene trajne prirode. Na temelju tih promjena u zahtjevu je bilo navedeno da postojeće antidampinške mjere nisu više potrebne kako bi se uklonio učinak dampinga.

(14)

Nakon što je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje parcijalne privremene revizije, Komisija je 12. lipnja 2012. (13) pokrenula tu reviziju („obavijest o pokretanju privremene revizije”).

(15)

Ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom za potrebe revizije radi isteka mjera obuhvatio je razdoblje od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011. („razdoblje ispitnog postupka revizije radi isteka mjera” ili „RIPRIM”). Ispitivanje kretanja u kontekstu analize štete obuhvatilo je razdoblje od siječnja 2008. do kraja RIPRIM-a („razmatrano razdoblje”).

(16)

Komisija je o pokretanju revizije radi isteka mjera službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale poznate proizvođače, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike iz Unije za koje se zna da se to na njih odnosi i njihova udruženja te predstavnike dotičnih zemalja izvoznica. Zainteresirane strane imale su mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti raspravu u roku iz obavijesti o pokretanju revizije radi isteka mjera. Svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile te koje su dokazale da postoje određeni razlozi da im se omogući rasprava, ta je mogućnost i pružena.

(17)

S obzirom na očekivani veliki broj proizvođača izvoznika iz Kine i proizvođača iz Unije, u obavijesti o pokretanju revizije radi isteka mjera predviđen je odabir uzorka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(18)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li potreban odabir uzorka i ako jest, odabrati reprezentativan uzorak, zatraženo je da se kineski proizvođači izvoznici jave Komisiji i dostave joj podatke navedene u obavijesti o pokretanju revizije radi isteka mjera. Samo dva proizvođača izvoznika iz NRK-a javila su se i dostavila Komisiji podatke zatražene u obavijesti o pokretanju revizije radi isteka mjera. Stoga je zaključeno da odabir uzorka nije potreban.

(19)

Jedini proizvođač izvoznik iz Ukrajine surađivao je u usporednoj parcijalnoj privremenoj reviziji i zatražio da se podaci provjereni i prikupljeni u kontekstu privremene revizije iskoriste za potrebe revizije radi isteka mjera (vidi niže navedenu uvodnu izjavu (31)).

(20)

Komisija je u obavijesti o pokretanju revizije radi isteka mjera objavila da je uvjetno odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Taj uzorak sastojao se od tri trgovačka društva, od procijenjenog broja od 20 do 30 proizvođača iz Unije koji su bili poznati prije pokretanja ispitnog postupka za proizvodnju istovjetnog proizvoda. Tri trgovačka društva iz uzorka odabrana su na temelju njihovog obujma prodaje i proizvodnje istovjetnog proizvoda u 2011. kao i radi njihovog zemljopisnog položaja u Uniji. Uzorak je predstavljao 40 % ukupne procijenjene proizvodnje i prodaje u Uniji za vrijeme RIPRIM-a pa je prema tome smatran reprezentativnim. Zaineresirane strane pozvane su da pregledaju predmet i upute komentar o prikladnosti tog izbora u roku od 15 dana od dana objave obavijesti o pokretanju postupka. Nijedna zainteresirana strana nije uputila komentar o predloženom uzorku.

(21)

Nijedan nepovezani uvoznik iz Unije nije se javio i surađivao u ispitnom postupku revizije radi isteka mjera.

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i posljedične štete te za određivanje interesa Unije.

(23)

Upitnici su poslani na oba kineska proizvođača izvoznika koji su se javili prilikom odabira uzorka. Samo je jedan od tih kineskih izvoznika proizvođača surađivao i dostavio odgovor na upitnik.

(24)

Odgovori na upitnik zaprimljeni su od tri proizvođača iz Unije iz uzorka. Osim toga, četiri proizvođača iz Unije koji surađuju dostavili su opće podatke za analizu štete.

(25)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(26)

S obzirom na potrebu za utvrđivanjem uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike iz NRK-a kojima u početnim ispitnim postupcima nije dodijeljen MET, posjet radi provjere s ciljem utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje obavljen je u prostorijama sljedećeg trgovačkog društva:

(27)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i obustavu ispitnog postupka u vezi s antidampinškim mjerama koje se primjenjuju na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Ukrajine. Stranama je također dano razdoblje unutar kojeg su mogle uložiti prigovore nakon te objave. Nisu primljeni nikakvi komentari.

(28)

Razdoblje ispitnog postupka za parcijalnu privremenu reviziju sukladno članku 11. stavku 3. Osnovne uredbe o uvozu podrijetlom iz Ukrajine obuhvatilo je razdoblje od 1. travnja 2011. do 31. ožujka 2012. („razdoblje ispitnog postupka privremene revizije”). Razdoblje ispitnog postupka starijeg datuma, poput onog koje se koristilo za reviziju radi isteka mjera, ne bi bilo u skladu sa zahtjevima članka 6. stavka 1. Osnovne uredbe. Nadalje, slično razdoblje ispitnog postupka korišteno je u usporednom postupku povrata novca.

(29)

Komisija je o pokretanju parcijalne privremene revizije službeno obavijestila podnositelja zahtjeva za privremenu reviziju i predstavnike dotične zemlje izvoznice. Zainteresirane strane imale su mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti raspravu u roku iz obavijesti o pokretanju privremene revizije. Svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile te koje su dokazale da postoje određeni razlozi da im se omogući rasprava, ta je mogućnost i pružena.

(30)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga u odnosu na podnositelja zahtjeva za privremenu reviziju i potrebe za daljnjom primjenom mjera.

(31)

Podnositelj zahtjeva za privremenu reviziju predstavljao je sav uvoz dotičnog proizvoda iz Ukrajine. Tom trgovačkom društvu poslan je upitnik, a ono je surađivalo i dostavilo odgovor na taj upitnik. Posjet radi provjere obavljen je u sljedećim poslovnim prostorijama:

(32)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo obustaviti ispitni postupak u vezi antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Ukrajine. Zainteresiranim stranama također je dano razdoblje unutar kojeg su mogle uložiti prigovore nakon te objave. Nikakvi komentari nisu zaprimljeni.

(33)

Proizvod podložan revizijama radi isteka mjera i parcijalnim privremenim revizijama jednak je onom obuhvaćenom Uredbom Vijeća (EZ) br. 452/2007 i Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 1243/2010, a odnosi se na daske za glačanje, samostojeće ili nesamostojeće, s generatorom pare i/ili sustavom za zagrijavanje i/ili ventilaciju ili bez njega, uključujući daske za rukave i njihove osnovne dijelove, tj. podnožje, navlaku i odjeljak za spremanje glačala, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ukrajine („dotični proizvod”) trenutačno obuhvaćene oznakama KN ex 3924 90 00, ex 4421 90 98, ex 7323 93 00, ex 7323 99 00, ex 8516 79 70 i ex 8516 90 00.

(34)

Aktualni ispitni postupci revizije potvrdili su, kao i u početnim ispitnim postupcima, da dotični proizvod i daske za glačanje koje se proizvode i prodaju na domaćim tržištima u dotičnim zemljama, daske za glačanje koje proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije te one koje se proizvode i prodaju na tržištu analogne zemlje Ukrajine imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i istu osnovnu namjenu.

(35)

Stoga se ovi proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(36)

Kao što je gore navedeno, samo jedan kineski proizvođač uvoznik sudjelovao je u ispitnom postupku, što predstavlja zanemariv iznos ukupnog izvoza iz Kine za vrijeme RIPRIM-a. Nalazi za to trgovačko društvo prema tome nisu smatrani reprezentativnima za tu zemlju.

(37)

Stoga su tijela iz Kine i kineski proizvođači izvoznici koji ne surađuju obaviješteni o primjeni članka 18. stavka 1. Osnovne uredbe te im je dana mogućnost da upute svoje komentare sukladno članku 18. stavku 4. Osnovne uredbe. U vezi s time nisu primljeni nikakvi komentari.

(38)

U skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe, niže navedeni nalazi u vezi s dampingom i vjerojatnošću nastavka dampinga morali su se temeljiti na raspoloživim činjenicama, a posebno podacima iz zahtjeva za reviziju radi isteka mjera i statističkim podacima dostupnim Komisiji koji su smatrani najtočnijima, tj. mjesečnim podacima koje prosljeđuju države članice sukladno članku 14. stavku 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”). Ostali statistički izvori kao što su kineska baza podataka izvoza i Eurostat (osam znamenaka) smatrani su nepouzdanima jer njihove specifične oznake obuhvaćaju proizvode različite od dotičnog proizvoda.

(39)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena tretmana tržišnog gospodarstva (MET) treba se utvrditi na temelju domaćih cijena ili izračunane uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji.

(40)

U tu svrhu, Komisija je u obavijesti o pokretanju revizije radi isteka mjera predložila da analogna zemlja bude Ukrajina. Ukrajina je jedna od zemalja koje su u prethodnim ispitnim postupcima upotrijebljene kao prikladna treća zemlja s tržišnim gospodarstvom za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u pogledu NRK-a. Svim je zainteresiranim stranama pružena mogućnost iznošenja komentara u vezi izbora predviđene analogne zemlje. U vezi s time nisu primljeni nikakvi komentari.

(41)

Nadalje, Komisija je pokušala ostvariti suradnju s drugim potencijalnim analognim zemljama, to jest, Malezijom, Bosnom i Hercegovinom, Indijom, Izraelom i Turskom. Jedino su tijela iz Turske dostavila popis poznatih proizvođača koje treba kontaktirati, a pri tome nisu naznačila želi li bilo koji od njih surađivati u ispitnom postupku. Istodobno je jedini proizvođač izvoznik iz Ukrajine pristao da se njegovi podaci koji su podneseni i provjereni u kontekstu usporedne privremene revizije iskoriste za potrebe revizije radi isteka mjera. Ti podaci reprezentativni su za cijelu zemlju.

(42)

S obzirom na gore navedene činjenice i zahtjeve iz članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe, zaključeno je da je Ukrajina prikladna analogna zemlja.

(43)

Jedini proizvođač izvoznik iz Ukrajine nije surađivao u reviziji radi isteka mjera, ali je surađivao u usporednoj parcijalnoj privremenoj reviziji i stavio na raspolaganje svoje podatke koji su provjereni i prikupljeni u kontekstu parcijalne privremene revizije za potrebe revizije radi isteka mjera.

(44)

S obzirom na značajno preklapanje razdoblja ispitnih postupaka za reviziju radi isteka mjera i privremenu reviziju te uzevši u obzir da je dotični izvoznik iz Ukrajine predstavljao 100 % izvoza iz Ukrajine u Uniju, uobičajena vrijednost stoga je utvrđena na temelju podataka prikupljenih i provjerenih u okviru usporedne parcijalne privremene revizije (vidi niže navedene uvodne izjave od 77. do 83.).

(45)

Izvozna cijena za kineske proizvođače izvoznike koji ne surađuju temeljila se na činjenicama dostupnim u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Izvozna cijena je stoga utvrđena na temelju statističkih podataka o uvozu dostupnih Komisiji (tj. bazi podataka iz članka 14. stavka 6.) izračunatih na temelju ponderiranog prosjeka.

(46)

U slučaju kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje izvozne cijene temeljile su se na cijeni po kojoj su uvezeni proizvodi prvo preprodani nezavisnom kupcu, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(47)

Za kineske proizvođače izvoznike koji ne surađuju, usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvedena je na temelju cijene franko tvornica. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće izmjene cijena s obzirom na razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prema potrebi učinjene su izmjene s obzirom na troškove vozarine i prijevoza, u svim slučajevima u kojima je dokazano da utječu na usporedivost cijena, što je utvrđeno na temelju podataka prikupljenih od kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(48)

U slučaju kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje učinjena je usporedba između ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti i ponderirane prosječne izvozne cijene koje su utvrđene na temelju dostavljenih i provjerenih podataka uspoređenih s obzirom na cijene franko tvornica po vrsti proizvoda i na istoj razini trgovine. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće izmjene cijena s obzirom na razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prema potrebi su učinjene izmjene do 5,9 % s obzirom na troškove vozarine i prijevoza u svim slučajevima u kojima je dokazano da utječu na usporedivost cijena.

(49)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža za kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti prema vrsti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda. Ta indikativna usporedba nije pokazala postojanje dampinga. Budući da je uvoz tog trgovačkog društva predstavljao samo marginalni udio ukupnog obujma uvoza iz Kine, nalazi za to trgovačko društvo ne smatraju se reprezentativnim za cijeli NRK.

(50)

U slučaju kineskih proizvođača izvoznika koji ne surađuju dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom. S obzirom na nedostatak suradnje, usporedba prema vrsti proizvoda nije bila moguća. Umjesto toga, usporedba se morala temeljiti na statističkim podacima kako su objašnjeni u gore navedenim uvodnim izjavama 44. i 45. Usporedba je pokazala postojanje indikativne dampinške marže od 11,5 %.

(51)

S obzirom na nisku razinu suradnje, za vrijeme ispitnog postupka nisu bili na raspolaganju podaci o kineskom domaćem tržištu. Kineski izvoznik koji surađuje osnovan je kako bi proizvodio isključivo za tržište Unije i nije imao podatke o stanju na domaćem tržištu.

(52)

Nalazi u pogledu vjerojatnosti nastavka dampinga morali su se uglavnom oslanjati na podatke dostupne iz zahtjeva za reviziju radi isteka mjera i podatke koji su provjereni i objavljeni u okviru revizije radi isteka mjera (sunset review) iz lipnja 2010. koju je provela Komisija za međunarodnu trgovinu SAD-a („revizija radi isteka mjera iz SAD-a”) (14), a koju je Komisija smatrala relevantnom za potrebe svog ispitnog postupka.

(53)

Unatoč mjerama na snazi i unatoč smanjenju uvoza iz Kine tijekom razmatranog razdoblja kako je niže utvrđeno (vidi uvodnu izjavu 106.), taj uvoz je i dalje imao značajan udio na tržištu Unije od otprilike 15-20 % za vrijeme RIPRIM-a, snižavajući cijene Unije za gotovo 20 % tijekom istog razdoblja (vidi niže navedenu uvodnu izjavu 109.).

(54)

S obzirom na značajni tržišni udio i kontinuirano značajno sniženje cijena u RIPRIM-u, može se objektivno očekivati da bi u slučaju obustave mjera značajni obujam uvoza iz Kine nastavio vršiti znatan pritisak na cijene industrije Unije.

(55)

Podaci objavljeni u reviziji radi isteka mjera iz SAD-a pokazali su značajni kapacitet u NRK-u koji je predstavljao otprilike 80 % potrošnje Unije (2009.). Komisija nije utvrdila podatke novijeg datuma koji bi proturječili podacima koje je prikupilo istražno tijelo SAD-a. S obzirom na nedostatak suradnje, nije bilo moguće utvrditi točnu količinu neiskorištenog kapaciteta.

(56)

Na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju radi isteka mjera, broj postojećih proizvođača u NRK-u i dalje je visok. Stoga nisu utvrđene nikakve naznake o smanjenju proizvodnog kapaciteta u NRK-u.

(57)

Nadalje, na temelju podataka koje je Komisija prikupila iz revizije radi isteka mjera iz SAD-a i koji su potvrđeni nalazima aktualne revizije radi isteka mjera u vezi kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje, u slučaju porasta potražnje moguća je jednostavna instalacija dodatnih kapaciteta jer se proizvodnja uglavnom temelji na radnoj snazi. Štoviše, u ispitnom postupku otkriveno je da su proizvođači koji također proizvode i proizvode različite od dotičnog proizvoda bili sposobni jednostavno se prebacivati s proizvodnje ostalih proizvoda na proizvodnju dotičnog proizvoda, ovisno o potražnji. Stoga, ako bi se antidampinška pristojba opozvala, kineski proizvođači mogli bi najvjerojatnije relativno brzo povećati svoju proizvodnju dasaka za glačanje, a da to ne zahtijeva ikakva značajna ulaganja.

(58)

Stoga je, temeljem raspoloživih podataka, zaključeno da su u NRK-u raspoloživi barem potencijalno visoki kapaciteti koji bi se mogli preusmjeriti na tržište Unije ako bi se dozvolio istek antidampinških mjera.

(59)

Zbog niske razine suradnje i nedostupnosti pouzdanih podataka, nije bilo moguće napraviti usporedbu cijena između uvoza u Uniju i prema ostalim trećim izvoznim tržištima te domaćih cijena u Kini. Indikativna usporedba temeljena na raspoloživim činjenicama pokazala je značajno sniženje prosječnih cijena Unije radi uvoza iz Kine (vidi niže navedenu uvodnu izjavu 109.). Tržište Unije stoga se smatra privlačnim za kineske proizvođače izvoznike u pogledu cijene.

(60)

Nadalje, na temelju nalaza iz revizije radi isteka mjera iz SAD-a, za koje nisu utvrđeni proturječni podaci, može se smatrati da je Unija trenutačno najveće izvozno tržište za kineske proizvođače. SAD, drugo najveće izvozno tržište, ostaje zatvoreno kineskim proizvođačima izvoznicima budući da su na snazi značajne antidampinške pristojbe koje su nedavno produžene do 2015.

(61)

Relativno stabilan i značajan tržišni udio uvoza iz Kine, unatoč mjerama na snazi, ukazuje da je Unija i dalje privlačno izvozno tržište za kineske proizvođače izvoznike. Zatvaranje tržišta SAD-a, drugog najvećeg izvoznog tržišta, pokazuje da je kapacitet apsorpcije trećih tržišta ograničen. Prema tome, ako bi se antidampinške mjere za NRK obustavile, tržište Unije vjerojatno bi bilo na meti kineskih proizvođača izvoznika.

(62)

Podaci prikupljeni u okviru revizije radi isteka mjera iz SAD-a pokazuju da su kineski proizvođači uvelike usmjereni na izvoz. To naizgled djelomično potvrđuju i nalazi aktualne revizije radi isteka mjera, u kojoj jedini proizvođač izvoznik nije aktivan na kineskom domaćem tržištu, već je isključivo orijentiran na izvoz.

(63)

Produženje primjene antidampinških mjera od strane SAD-a nakon revizije radi isteka mjera iz SAD-a ukazuje da bi se dampinška praksa kineskih proizvođača izvoznika na drugim tržištima mogla preslikati na tržište Unije ako bi došlo do obustave postojećih mjera.

(64)

Također, ponašanje kineskog proizvođača koji je prethodno uživao stopu pristojbe od 0 %, Since Hardware (Guangzhou) Co, može se smatrati jakim pokazateljem vjerojatnog ponašanja kineskih izvoznika u slučaju obustave pristojbi. Since Hardware, jedan od najvećih kineskih proizvođača izvoznika povećao je svoj udio na tržištu Unije za otprilike 64 % u smislu obujma, uz utvrđen damping od otprilike 52 % i sniženje cijena industrije Unije od 16 % (15). S obzirom na privlačnost tržišta Unije i raspoložive kapacitete u NRK-u, navedeno prethodno ponašanje ukazuje da je u slučaju obustave mjera vjerojatna ponovna pojava značajnog obujma dampinškog uvoza.

(65)

S obzirom na gore navedene nalaze, može se zaključiti da, uzimajući u obzir značajne proizvodne kapacitete raspoložive u NRK-u, sposobnost kineskih proizvođača da brzo povećaju svoj obujam proizvodnje i preusmjere ga na izvoz, značajnu razinu dampinga i sniženja cijena takvog izvoza te privlačnosti tržišta Unije za takav izvoz, može se objektivno pretpostaviti da bi stavljanje mjera izvan snage dovelo do povećanog dampinškog izvoza dasaka za glačanje iz NRK-a u Uniju.

(66)

U slučaju Ukrajine, jedini poznati ukrajinski proizvođač izvoznik nije surađivao u reviziji radi isteka mjera, stoga su se morale upotrijebiti činjenice koje su bile dostupne. S obzirom na preklapanje razdoblja ispitnih postupaka revizije radi isteka mjera i privremene revizije i uzimajući u obzir da je ukrajinski proizvođač izvoznik predstavljao 100 % uvoza iz Ukrajine, prema dogovoru s tim proizvođačem za usporednu reviziju radi isteka mjera korišteni su podaci prikupljeni i provjereni u kontekstu privremene revizije.

(67)

Nalazi privremene revizije niže navedeni u odjeljku 6. korišteni su za potrebe revizije radi isteka mjera kao dostupne činjenice.

(68)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti prema vrsti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda. Navedena usporedba nije pokazala postojanje dampinga.

(69)

U pogledu vjerojatnosti ponavljanja dampinga analizirani su sljedeći elementi: obujam i cijene dampinškog uvoza iz Ukrajine, privlačnost tržišta Unije i ostalih trećih tržišta, proizvodni kapacitet i raspoloživi rezervni kapacitet za izvoz ukrajinskog proizvođača.

(70)

Uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Ukrajine povećao se za 24 %. Odgovarajući tržišni udio blago se povećao sa 8 % u 2008. na 10 % u razdoblju ispitnog postupka revizije radi isteka mjera.

(71)

Tijekom razmatranog razdoblja uvozne cijene slijedile su ista kretanja kao i prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije. Sveukupno, uvozne cijene povećale su se od 2008. do razdoblja ispitnog postupka revizije radi isteka mjera za 14 %.

(72)

Tijekom razmatranog razdoblja, ukrajinske izvozne cijene za treće zemlje bile su općenito niže od navedenih cijena na tržištu Unije. Ta razlika u cijeni iznosila je više od 10 % razine izvozne cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije radi isteka mjera.

(73)

Ukrajinske izvozne cijene za treće zemlje bile su općenito niže od cijene izvoza iz Ukrajine u Uniju, što potkrepljuje zaključak da je tržište Unije privlačno, budući da se na tržištu Unije može ostvariti veća dobit.

(74)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije radi isteka mjera, samo je mali dio proizvodnog kapaciteta Ukrajine bio raspoloživ za izvoz.

(75)

Prema podacima prikupljenim tijekom ispitnog postupka, ne predviđa se dodatno povećanje kapaciteta Ukrajine. Nije stoga vjerojatno da bi se izvoz u Uniju, u slučaju stavljanja mjera izvan snage, povećao.

(76)

S obzirom na gore navedeno, a posebno na nalaze o očekivanom razvoju kapaciteta, zaključeno je da ne postoji vjerojatnost da će ukrajinski proizvođač izvoznik u slučaju stavljanja mjera izvan snage u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju nastaviti izvoz štetnih količina po dampinškim cijenama na tržište Unije.

(77)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, razmatrano je je li ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bio reprezentativan tijekom razdoblja ispitnog postupka privremene revizije, tj. je li ukupni obujam takve prodaje predstavljao 5 % ili više obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniju. Na temelju toga, zaključeno je da je domaća prodaja ukrajinskog proizvođača koji surađuje sveukupno reprezentativna.

(78)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu koje su identične ili usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Uniju.

(79)

Za svaku vrstu proizvoda koju proizvođač izvoznik prodaje na svom domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je identična ili usporediva s vrstom koja se prodaje za izvoz u Uniju, ispitano je je li domaća prodaja dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupni obujam te vrste proizvoda prodan na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka privremene revizije predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda radi izvoza u Uniju.

(80)

Naknadno je ispitano može li se za domaću prodaju istovjetnog proizvoda smatrati da je ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, sukladno članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe, utvrđivanjem za svaku vrstu proizvoda udjela profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu.

(81)

Kada je obujam prodaje vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste te kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila jednaka ili viša od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni izračunanoj kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje navedene vrste koja je ostvarena tijekom razdoblja ispitnog postupka privremene revizije, bez obzira na to je li navedena prodaja bila profitabilna ili ne.

(82)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila niža od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje navedene vrste tijekom razdoblja ispitnog postupka privremene revizije.

(83)

Što se tiče vrsta proizvoda koje nisu bile profitabilne, uobičajena vrijednost utvrđena je sukladno članku 2. stavku 3. i članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost utvrđena je dodavanjem troškovima proizvodnje ukrajinskog proizvođača tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije radi isteka mjera prodajnih, općih i administrativnih troškova nastalih u uobičajenom tijeku trgovine i ponderirane prosječne dobiti ostvarene za vrste proizvoda koje su bile profitabilne.

(84)

Budući da je ukrajinski proizvođač izvršio izvoznu prodaju u Uniju izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozne su cijene utvrđene na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(85)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene s obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Učinjene su izmjene u pogledu troškova prijevoza, osiguranja, manipuliranja te popratnih troškova, troškova pakiranja, troškova kredita, bankovnih pristojba i provizija u svim slučajevima u kojima je dokazano da utječu na usporedivost cijena.

(86)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti prema vrsti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda. Navedena usporedba nije pokazala postojanje dampinga.

(87)

U skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, također je ispitano može li se objektivno smatrati da su promijenjene okolnosti trajne prirode.

(88)

Ukrajinski proizvođač reorganizirao je svoju prodaju na način da se od prosinca 2010. cjelokupna izvozna prodaja dotičnog proizvoda u Uniju vrši izravno nezavisnim kupcima bez posredovanja bilo kakvog povezanog trgovačkog društva. Izračun izvoznih cijena stoga je izmijenjen kako bi se uzele u obzir te nove okolnosti.

(89)

Smatra se da su te promjene trajne prirode budući da su poslovi koje je prethodno obavljalo povezano trgovačko društvo efektivno preneseni na ukrajinskog proizvođača na razdoblje od otprilike godinu dana. Nisu otkrivene nikakve naznake da bi moglo doći do budućih promjena u prodajnoj strukturi. Stoga je zaključeno da su promijenjene okolnosti trajne prirode.

(90)

Procijenjeno je da je istovjetni proizvod proizvodilo 20 – 30 proizvođača u Uniji. Oni predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(91)

Godišnja proizvodnja industrije Unije procijenjena je na temelju nalaza ispitnog postupka iz gore navedene uvodne izjave 1. o uvozu dasaka za glačanje koje proizvodi kineski proizvođač izvoznik Since Hardware (Guangzhou) Co te na temelju podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije koji surađuju. Kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi 65. Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 1243/2010 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz proizvoda gore spomenutog proizvođača, godišnja proizvodnja dasaka za glačanje u Uniji u 2009. može se procijeniti na preko 5 milijuna komada. Prema tome, u nedostatku bilo kakvih drugih podataka, zaključeno je da se može objektivno pretpostaviti da je ukupni obujam godišnje proizvodnje Unije iznosio 5 milijuna komada na početku razmatranog razdoblja aktualne revizije radi isteka mjera (2008.). Razvoj obujma proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja utvrđen je na temelju kretanja obujma proizvodnje proizvođača Unije koji surađuju. Na taj način utvrđena procjena obujma proizvodnje Unije iznosila je 5,2 milijuna komada tijekom RIPRIM-a.

(92)

Kao što je navedeno u gore navedenoj uvodnoj izjavi 20., tri proizvođača iz Unije odabrana su za uzorak koji predstavlja više od 40 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Ti proizvođači iz uzorka dostavili su odgovore na upitnik.

(93)

Četiri druga proizvođača iz Unije također su dostavila osnovne podatke o svojoj proizvodnji i prodaji.

(94)

Ustanovljeno je da na gore navedenih sedam proizvođača iz Unije otpada više od 55 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(95)

Za tržište dasaka za glačanje u Uniji karakteristični su većinom mali i srednji proizvođači koji se nalaze u brojnim državama članicama, uključujući Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Poljsku, Portugal, Španjolsku i Ujedinjenu Kraljevinu.

(96)

Budući da u Ukrajini postoji samo jedan proizvođač izvoznik, radi zaštite povjerljivosti u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe, potrošnja i neki od makroekonomskih pokazatelja izraženi su u obliku indeksa ili raspona.

(97)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije kako je opisano u uvodnoj izjavi 100. i obujmu uvoza, kako je zabilježen u bazi podataka iz članka 14. stavka 6.

(98)

Što se tiče obujma uvoza iz NRK-a, podaci jedinog kineskog proizvođača koji surađuje nisu se mogli iskoristiti za ekstrapolaciju ukupnog iznosa uvoza iz NRK-a budući da predstavljaju samo vrlo mali dio ukupnog uvoza iz NRK-a. Ukupni obujam uvoza morao se prema tome utvrditi na temelju raspoloživih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Budući da relevantne oznake KN u Eurostatu obuhvaćaju više proizvoda od dotičnog proizvoda, zaključeno je da ni Eurostat nije prikladan za utvrđivanje obujma uvoza iz NRK-a. Prema tome, s obzirom na izuzetno nisku razinu suradnje kineskih proizvođača izvoznika i nedostatak suradnje nepovezanih uvoznika, jedini pouzdani izvor statističkih podataka za utvrđivanje obujma uvoza bili su podaci sadržani u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. Budući da se obujmi uvoza u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. izraženi isključivo u kilogramima, bilo je potrebno pretvoriti podatke u komade (jedinice) upotrebom stope konverzije koja je u usporednoj privremenoj reviziji utvrđena za uvoz iz Ukrajine. To se smatralo objektivnim budući da uvoz proizvoda od kineskog trgovačkog društva koje surađuje nije smatran reprezentativnim i također, kako je spomenuto u gore navedenoj uvodnoj izjavi 36., Ukrajina je također korištena kao analogna zemlja za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za NRK pa su podaci stoga smatrani reprezentativnima za utvrđivanje razine uvoza iz Kine.

(99)

U slučaju uvoza iz Ukrajine korišteni su provjereni podaci dostavljeni u odgovoru na upitnik u usporednoj privremenoj reviziji. Iako je određeno da razdoblje privremene revizije traje od 1. travnja 2011. do 31. ožujka 2012. što stoga nije obuhvaćalo prvo tromjesečje razdoblja ispitnog postupka revizije radi isteka mjera, ustanovljeno je da su, neovisno o tome, ti podaci prikladni za utvrđivanje obujma uvoza. Doista, podaci su provjereni te je ustanovljeno da su točni i reprezentativni za određivanje obujma uvoza iz Ukrajine u razdoblju ispitnog postupka revizije radi isteka mjera.

(100)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu procijenjen je ekstrapolacijom omjera između ukupnog obujma proizvodnje i ukupnog obujma prodaje sedmero proizvođača iz Unije koji surađuju te ukupnog procijenjenog obujma proizvodnje industrije Unije za svaku godinu razmatranog razdoblja.

(101)

Na temelju toga, potrošnja Unije u razdoblju između 2008. i RIPRIM-a smanjila se za 11 %. Konkretnije, vidljiva potražnja između 2008. i 2009. smanjila se za 7 postotnih bodova, a nakon toga se između 2009. i 2010. povećala za 9 postotnih bodova. Tijekom RIPRIM-a potrošnja Unije iznosila je 9 do 10 milijuna komada, što je predstavljalo smanjenje od 13 postotnih bodova u usporedbi s prethodnom godinom.

Tablica 1

(102)

U početnom ispitnom postupku dovršenom 2007. uvoz podrijetlom iz NRK-a ocijenjen je kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. Razmatrano je je li kumulativno ocjenjivanje također prikladno za aktualnu reviziju radi isteka mjera.

(103)

U tom pogledu ustanovljeno je da je dampinška marža utvrđena za uvoz iz NR-a bila iznad granice de minimis (11,5 %), kako je definirano u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe. U pogledu uvoza iz Ukrajine nije utvrđen damping za RIPRIM niti je utvrđena vjerojatnost ponavljanja dampinga. Na temelju toga, uvoz iz Ukrajine ne bi trebalo dodavati uvozu iz NRK-a budući da nisu zadovoljeni kriteriji utvrđeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe.

(104)

Kao što je spomenuto u gore navedenoj uvodnoj izjavi 98., zbog izuzetno niske razine suradnje kineskih proizvođača izvoznika, ukupni obujam izvoza iz NRK-a utvrđen je na temelju podataka raspoloživih u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(105)

Na temelju toga, uvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a smanjio se, u apsolutnom smislu od 4 do 4,5 milijuna komada u 2008. na 1,5 do 2,0 milijuna komada u RIPRIM-u, što je predstavljalo smanjenje od 59 % tijekom razmatranog razdoblja. Navedeno smanjenje bilo je posebno izraženo između 2010. i RIPRIM-a, kad se uvoz iz NRK-a smanjio s 3 do 3,5 milijuna u 2010. na 1,5 do 2,0 milijuna komada u RIPRIM-u, za 36 postotnih bodova. To smanjenje podudara se s ponovnim uvođenjem antidampinške pristojbe za društvo Since Hardware u prosincu 2010. (vidi gore navedenu uvodnu izjavu 64.).

(106)

Iako se udio uvoza iz Kine smanjio se za 22 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja, tržišni udio za vrijeme RIPRIM-a, tj. 15 – 20 %; bio je značajan.

Tablica 2.

(107)

Zbog izuzetno niske razine suradnje kineskih proizvođača izvoznika, prosječna uvozna cijena što se tiče uvoza iz NRK-a morala se utvrditi na temelju činjenica raspoloživih u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, odnosno na temelju podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. Podaci iz te baze pretvoreni su u cijene po komadu slijedeći gore navedenu metodologiju (vidi gore navedenu uvodnu izjavu 104.). Uvozne cijene utvrđene na temelju te metodologije povećale su se sa 7,0 EUR/komad u 2008. na 8,2 EUR/komad tijekom RIPRIM-a, odnosno za 17 %.

Tablica 3.

(108)

Kako bi se utvrdilo sniženje cijena tijekom RIPRIM-a, ponderirana prosječna prodajna cijena proizvođača iz Unije iz uzorka naplaćena nepovezanim kupcima na tržištu Unije, izmijenjena na razinu franko tvornice (tj. bez troškova vozarine u Uniji i nakon oduzimanja popusta i rabata), uspoređena je sa odgovarajućom ponderiranom prosječnom uvoznom cijenom kako je utvrđena u gore navedenoj uvodnoj izjavi 107., na temelju CIF-a, uz odgovarajuće izmjene radi carinskih pristojbi.

(109)

Ta usporedba pokazala je da je, ako se izrazi kao postotak prometa proizvođača iz Unije iz uzorka tijekom RIPRIM-a, uvoz iz NRK-a snižavao cijene industrije Unije za gotovo 20 %.

(110)

Kao što je spomenuto u gore navedenoj uvodnoj izjavi 99., obujam uvoza i uvozne cijene iz Ukrajine utvrđeni su na temelju provjerenih odgovora na upitnik koje je ukrajinski proizvođač izvoznik dostavio u okviru usporedne tekuće privremene revizije.

(111)

Sljedeća tablica prikazuje kretanje uvoza iz Ukrajine tijekom razmatranog razdoblja u pogledu obujma i udjela na tržištu.

Tablica 4.

(112)

Uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Ukrajine između 2008. i 2011. povećao se za 24 % Ukrajina je mogla povećati svoj uvoz uglavnom radi više antidampinške pristojbe na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz NRK-a. Nadalje, smanjenje antidampinške pristojbe za Ukrajinu u srpnju 2010. s 9,9 % na 7,7 % pridonijelo je ovom kretanju, a kao posljedica toga uvoz iz Ukrajine postao je konkurentniji na tržištu Unije.

(113)

Sljedeća tablica prikazuje razvoj prosječnih uvoznih cijena CIF-a na granici Unije podložnih mjerama iz Ukrajine.

Tablica 5.

(114)

Kao što je prikazano u gore navedenoj tablici 5., prosječna uvozna cijena povećala se za 10 – 15 % tijekom razmatranog razdoblja te je gotovo dosegla razinu cijene industrije Unije na tržištu Unije tijekom RIPRIM-a.

(115)

Obujam uvoza iz trećih zemalja koji nije podložan mjerama utvrđen je na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. pretvorenih u komade upotrebom iste metodologije kao kod utvrđivanja obujma uvoza iz NRK-a, kako je opisano u gore navedenoj uvodnoj izjavi 98. To je smatrano objektivnim budući da relevantne oznake KN u Eurostatu obuhvaćaju i proizvode različite od dotičnog proizvoda pa stoga nisu smatrane prikladnima za utvrđivanje obujma izvoza iz drugih trećih zemalja.

(116)

U sljedećoj tablici prikazan je razvoj uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja u pogledu obujma i tržišnog udjela, kao i prosječna cijena tog uvoza.

Tablica 6.

(117)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja sveukupno se povećao. Iako se povećao i više nego udvostručio između 2008. i 2010., ponovno se smanjio između 2010. i RIPRIM-a. Na temelju toga, obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju značajno se povećao i dosegao 1,5 – 1,9 milijuna komada u RIPRIM-u, što prevedeno u tržišni udio iznosi 15 – 20 % tijekom RIPRIM-a. Većina tog uvoza bila je podrijetlom iz Turske gdje se uvoz povećao s 0,3 – 0,5 milijuna komada u 2008. na 0,8 – 1,0 milijuna komada u RIPRIM-u.

(118)

Prosječna cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja koje nisu podložne mjerama povećao se sa 7,7 EUR/komad u 2008. na 9,0 EUR/komad tijekom RIPRIM-a, odnosno povećao se za 17 %.

(119)

Na temelju članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih gospodarskih čimbenika i indeksa koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(120)

Kao što je spomenuto u gore navedenoj uvodnoj izjavi 20., za ispitivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije korišten je odabir uzorka.

(121)

Za potrebe analize štete, pokazatelji štete podijeljeni su u dvije skupine:

(122)

Ukupna proizvodnja Unije procijenjena je kako je opisano u gore navedenoj uvodnoj izjavi 91. Na temelju toga, proizvodnja Unije između 2008. i RIPRIM-a povećala se za 4 %. Točnije, smanjila se za 2 % između 2008. i 2009., ali povećala za 6 postotnih bodova između 2009. i RIPRIM-a, na oko 5,2 milijuna komada.

Tablica 7.

(123)

Proizvodni kapacitet procijenjen je primjenom omjera između ukupnog obujma proizvodnje i ukupnog kapaciteta sedmero proizvođača iz Unije koji surađuju za svaku godinu razmatranog razdoblja na ukupnu proizvodnju industrije Unije kako je utvrđena u gore navedenoj uvodnoj izjavi 122.

(124)

Proizvodni kapacitet industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 17 %. Međutim, to povećanje odnosi se samo na jednog od proizvođača Unije, dok su kapaciteti ostalih proizvođača Unije koji surađuju tijekom razmatranog razdoblja bili stabilni. Nalazi ispitnog postupka pokazuju da su možda neki od proizvođača Unije koji ne surađuju zatvorili svoje proizvodne pogone i na taj način smanjili ukupni proizvodni kapacitet Unije tijekom razmatranog razdoblja, što nije vidljivo iz niže navedene tablice 8. Ispitni postupak također je pokazao da je industrija Unije proizvodila proizvode različite od dotičnog proizvoda (kao što su sušila) i to djelomično na istim proizvodnim linijama. Nadalje, ispitni postupak pokazao je da se proizvođači Unije mogu jednostavno prebaciti s proizvodnje dotičnog proizvoda na proizvodnju ostalih proizvoda. Stoga nije bilo moguće jasno utvrditi proizvodni kapacitet dotičnog proizvoda.

(125)

Iskorištenost kapaciteta bila je 66 % u 2008., a tijekom RIPRIM-a blago je pala na 58 %. Kao što je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi, nije bilo moguće pouzdano utvrditi ukupni proizvodni kapacitet u Uniji. Budući da se iskorištenost kapaciteta utvrđuje na temelju ukupnog kapaciteta, on se, isto tako, u ovom slučaju ne mora nužno smatrati značajnim pokazateljem štete.

Tablica 8.

(126)

Obujam prodaje industrije Unije utvrđen je kako je opisano u gore navedenoj uvodnoj izjavi 100. Stoga se obujam prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije između 2008. i RIPRIM-a povećao za 10 %. Ovo povećanje bilo je osobito izraženo između 2010. i RIPRIM-a, kada se obujam prodaje povećao za 7 postotnih bodova. To se podudara sa smanjenjem uvoza iz NRK-a radi uvođenja antidampinške pristojbe za društvo Since Hardware (Guangzhou) Co.

Tablica 9.

(127)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije povratila je udio na tržištu, koji se povećao sa 40 – 45 % u 2008. na 50 – 55 % u RIPRIM-u, odnosno za 24 %. Do tog povećanja došlo je uglavnom zbog smanjenja potrošnje kao i obujma uvoza iz Kine te usporednog povećanja obujma prodaje industrije Unije.

Tablica 10.

(128)

Potrošnja Unije smanjila se između 2008. i RIPRIM-a. Istovremeno, obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije povećao se za 10 %, a tržišni udio industrije Unije povećao se za 24 %. Isto tako, tijekom istog razdoblja proizvodnja industrije Unije povećala se za 4 %, ulaganja su se više nego udvostručila (vidi niže navedenu uvodnu izjavu 141.), a zaposlenost je porasla za 10 % (vidi niže navedenu uvodnu izjavu 129.). Stoga se može zaključiti da je tijekom razmatranog razdoblja došlo do određenog rasta industrije Unije.

(129)

Zaposlenost i kretanja u tom pogledu za ukupnu industriju Unije procijenjeni su ekstrapolacijom raspoloživih podataka s obzirom na proizvođače Unije koji surađuju. U skladu s povećanjem prodaje, razina zaposlenosti u industriji Unije između 2008. i RIPRIM-a pokazala je povećanje od 10 %.

Tablica 11.

(130)

Produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena kao proizvodnja (u komadima) po zaposlenoj osobi godišnje, smanjena je za 6 % u razmatranom razdoblju. To je povezano s činjenicom da se proizvodnja povećala u manjoj mjeri od zaposlenosti.

Tablica 12.

(131)

Ustanovljeno je da je dampinška marža bila znatno iznad granice de minimis. Što se tiče učinka visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije, posebno uzimajući u obzir obujam i cijene uvoza iz NRK-a, učinak toga ne može se smatrati zanemarivim.

(132)

U pogledu učinaka prethodnog dampinga, iako gore razmatrani pokazatelji pokazuju određeno poboljšanje, oni također pokazuju da je industrija Unije još uvijek nestabilna i osjetljiva.

(133)

Prosječna prodajna cijena proizvođača iz Unije iz uzorka nepovezanim kupcima u Uniji kretala se kako je prikazano u niže navedenoj tablici. Prosječne cijene ostale su relativno stabilne tijekom razmatranog razdoblja, premda je u RIPRIM-u došlo to laganog porasta. Kao i u slučaju gore navedenog, to povećanje podudaralo se s uvođenje antidampinške pristojbe za društvo Since Hardware (Guangzhou) Co.

Tablica 13.

(134)

Prodajne cijene slijede kretanja u cijenama glavnih sirovina (tj. čelika). Prodajne cijene i troškovi ostali su relativno stabilni tijekom razmatranog razdoblja, iako su se troškovi povećali nešto više od prodajnih cijena, što je negativno utjecalo na stanje u pogledu profitabilnosti industrije Unije između 2008. i RIPRIM-a. Međutim, industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene na održivu razinu, već je bila prisiljena izjednačiti svoje cijene s niskim cijenama uvoza iz Kine s ciljem vraćanja tržišnog udjela u razdoblju opadajuće potrošnje.

(135)

Prosječne plaće bile su stabilne tijekom razmatranog razdoblja, a jedinični trošak proizvodnje povećao se za 3 % (vidi gore navedenu tablicu 13.).

Tablica 14.

(136)

Obujam zaliha povećao se tijekom razmatranog razdoblja. Razina zaliha bila je 56 % viša u RIPRIM-u u odnosu na njezinu razinu u 2008.

Tablica 15.

(137)

Industrija Unije uspjela je blago povećati svoju profitabilnost između 2008. kada je bila na pozitivnoj nuli i 2009. kada je porasla na 2 %. Međutim profitabilnost se ponovno smanjila u 2010. i još više tijekom RIPRIM-a kada je pala na -1,7 %. Profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja općenito se smanjila za gotovo 2 %. Kao što je spomenuto u gore navedenoj uvodnoj izjavi 134., to se dogodilo uglavnom zbog činjenice da Unija nije mogla povećati svoju prodajnu cijenu u skladu s porastom troškova i zbog toga što je bila prisiljena izjednačiti svoje cijene s niskim cijenama uvoza iz Kine kako bi povratila svoj tržišni udio.

(138)

Povrat ulaganja (ROI), izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je slijedio trend profitabilnosti. Povećao se između 2008. i 2009., a smanjio od 2009. do RIPRIM-a. Smanjenje povrata ulaganja bilo je izraženije od smanjenja razine profitabilnosti zbog povećanja ulaganja kako je prikazano u niže navedenoj uvodnoj izjavi 141.

Tablica 16.

(139)

Neto novčani tok od poslovanja, što znači sposobnost industrije da sama financira svoje poslovanje, izražen kao postotak prometa istovjetnog proizvoda, povećao se zajedno s profitabilnošću s razine pozitivne nule u 2008. na 5 % u 2009. Pao je na 3 % u 2010., a tijekom RIPRIM-a bio je negativan.

Tablica 17.

(140)

Nisu postojale posebne naznake da bi se industrija Unije susrela s teškoćama u prikupljanju kapitala.

(141)

Godišnja ulaganja proizvođača iz uzorka u proizvodnju istovjetnog proizvoda više nego udvostručila su se između 2008. i RIPRIM-a. Naglo su se povećala između 2008. i 2009. Taj porast ulaganja može se objasniti naporima s ciljem restrukturiranja koje je industrija Unije poduzela ulaganjem u svoj proizvodni proces kako bi ga učinila konkurentnijim. Između 2010. i RIPRIM-a došlo je do smanjenja, dok je razina ulaganja ostala značajno viša u usporedbi s 2008.

Tablica 18.

(142)

Analiza makroekonomskih pokazatelja tijekom razmatranog razdoblja pokazala je znakove poboljšanja posebno u pogledu obujma proizvodnje i prodaje, kao i tržišnog udjela industrije Unije. Istodobno, neki od relevantnih mikroekonomskih pokazatelja ,kao što su profitabilnost i povrat ulaganja, smanjili su se. Prodajne cijene, unatoč blagom rastu, nisu mogle dosegnuti održivu razinu i uskladiti se s povećanjem troškova proizvodnje. To uglavnom objašnjava činjenica da je tržišni udio uvoza iz Kine ostao na visokoj razini tijekom cijelog razmatranog razdoblja, pri čemu su cijene uvoza iz Kine bile niske, a industrija Unije morala ih je slijediti kako bi povratila tržišni udio.

(143)

Prema tome, mjere uvedene za NRK samo su djelomično pomogle industriji Unije da se oporavi od pretrpljene štete.

(144)

S obzirom na gore navedenu analizu, stanje u industriji Unije poboljšalo se i nije dolazilo do materijalne štete. Međutim, unatoč vidljivim pozitivnim kretanjima i značajnim naporima u pogledu restrukturiranja, industrija Unije još uvijek je nestabilna i osjetljiva.

(145)

Kao što je spomenuto u uvodnim izjavama od 51. do 52., s obzirom na nisku razinu suradnje kineskih proizvođača izvoznika, analiza u vezi s kineskim domaćim tržištem i izvozom iz NRK-a u ostale treće zemlje morala se izvesti na temelju raspoloživih podataka, odnosno podataka objavljenih u okviru revizije radi isteka mjera iz lipnja 2010. koju je provela Komisija za međunarodnu trgovinu SAD-a („revizija radi isteka mjera iz SAD-a”).

(146)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije bila je u nestabilnom i osjetljivom stanju jer je još uvijek bila izložena štetnom učinku dampinškog uvoza iz NRK-a.

(147)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, uvoz iz dotične zemlje procijenjen je s ciljem utvrđivanja postoji li vjerojatnost ponavljanja štete ako bi se dopustilo da mjere isteknu.

(148)

Kao što je gore spomenuto, što se tiče uvoza iz NRK-a, postojala je vjerojatnost nastavka dampinga ako bi se dopustilo da mjere isteknu. U slučaju nedostatka mjera protiv cijena koje značajno snižavaju prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije, obujam uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a najvjerojatnije bi se povećao. Ispitni postupak pokazao je da su glavni kupci industrije Unije trgovci na malo, odnosno veliki supermarketi koji su u jakom pregovaračkom položaju te će sve više uvoziti daske za glačanje iz NRK-a, koje će vrlo vjerojatno ulaziti na tržište po vrlo niskim dampinškim cijenama. Prema tome, pritisak na cijene industrije Unije bi se vjerojatno pojačao pa bi ona bila prisiljena sniziti svoje cijene, što bi imalo katastrofalan učinak na njezinu profitabilnost koja je već bila negativna tijekom RIPRIM-a.

(149)

Stoga bi, s obzirom na nestabilno i osjetljivo stanje industrije Unije, povećani obujam i učinak na cijene dampinškog uvoza iz NRK-a doveo do teških financijskih gubitaka i smanjenja tržišnog udjela.

(150)

Ponašanje kineskog proizvođača Since Hardware (Guangzhou) Co, koji je prethodno uživao stopu pristojbe od 0 %, može se smatrati jakim pokazateljem vjerojatnog ponašanja kineskih izvoznika u slučaju obustave pristojbi. Podsjećamo da je društvo Since Hardware (Guangzhou) Co, koje je prethodno uživalo stopu pristojbe od 0 % (od travnja 2007. do prosinca 2010.), značajno povećalo svoj izvoz u Uniji po izuzetno dampinškim cijenama, snižavajući cijene industrije Unije tijekom tog razdoblja. Kao što je ranije spomenuto, antidampinški ispitni postupak u vezi s ovim društvom doveo je do uvođenja konačne antidampinške pristojbe od 35,8 %. U tom ispitnom postupku također je zaključeno da se obujam uvoza iz tog društva tijekom ispitnog razdoblja tog ispitnog postupka (2009.) udvostručio u usporedbi s uvozom istog društva tijekom ispitnog razdoblja početnog ispitnog postupka dovršenog u 2007. (2005.). U ispitnom postupku u vezi s društvom Since Hardware (Guangzhou) Co zaključeno je da je industrija Unije kao posljedicu toga pretrpjela materijalnu štetu.

(151)

Ispitni postupak također je pokazao da su, prije pokretanja trenutačne revizije radi isteka mjera, kineski proizvođači izvoznici već pristupili potencijalnim kupcima u Uniji nudivši im cijene koje su značajno snižavale prodajne cijene industrije Unije. To pokazuje da, ako bi se dopustilo da mjere isteknu, vrlo je vjerojatno da bi kineski proizvođači izvoznici pokušali ući na tržište Unije u većoj mjeri, snižavajući svoju trenutačnu razinu cijene.

(152)

Kao što je spomenuto u gore navedenim uvodnim izjavama od 55. do 57., kineska industrija dasaka za glačanje uvelike je usmjerena na izvoz, a tržište Unije ostaje njezino najveće i najprivlačnije tržište čak i nakon uvođenja mjera.

(153)

Za kineske proizvođače uvoznike SAD je drugo najveće izvozno tržište. Međutim, pristup tržištu SAD-a ostaje ograničen zbog postojanja visokih antidampinških mjera koje su produžene do 2015. To pojačava vjerojatnost da bi u slučaju obustave mjera povećana količina uvoza iz NRK-a bila usmjerena na tržište Unije.

(154)

Prema podacima koje je prikupila Komisija iz revizije radi isteka mjera iz SAD-a, u NRK-u su raspoloživi potencijalno značajni rezervni kapaciteti, a dodatni kapaciteti mogu se jednostavno povećati u slučaju stavljanja antidampinških pristojbi izvan snage, budući da se proizvodnja dasaka za glačanje u NRK-u radno intenzivna pa povećanje proizvodnje ne zahtijeva bitna ulaganja ili posebne vještine. Stoga je, na temelju svih raspoloživih informacija, zaključeno da su u NRK-u na raspolaganju barem potencijalno značajni rezervni kapaciteti koji bi se mogli preusmjeriti na tržište Unije ako bi se dopustilo da mjere isteknu.

(155)

Kako je gore navedeno, tijekom RIPRIM-a nije ustanovljen damping za jedinog kineskog izvoznika koji surađuje, a koji podliježe pojedinačnoj stopi pristojbe od 22,7 %. Međutim, budući da je uvoz ovog društva predstavljao samo minimalni udio ukupnog obujma uvoza iz Kine, on se nije mogao smatrati značajnim te se nije moglo smatrati da je pridonio nestabilnom stanju industrije Unije tijekom RIPRIM-a.

(156)

Također je utvrđeno da uvoz ovog društva nije snižavao cijene industrije Unije tijekom RIPRIM-a.

(157)

Kako je gore navedeno, uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Ukrajine povećao se za 24 %. To je dovelo do blagog porasta odgovarajućeg tržišta tijekom razmatranog razdoblja.

(158)

Međutim, prosječna uvozna cijena od 2008. do RIPRIM-a povećala se za 14 % i dosegla istu razinu cijene industrije Unije na tržištu Unije tijekom RIPRIM-a.

(159)

Prema tome, osjetljivo stanje industrije Unije ne može se objasniti uvozom dasaka za glačanje iz Ukrajine. Isto tako, nije vjerojatno da bi uvoz iz Ukrajine pridonio ponavljanju štete ako bi se dopustilo da mjere isteknu.

(160)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemlja koje nisu podložne mjerama povećao se tijekom razmatranog razdoblja, premda je između 2010. i RIPRIM-a došlo do blagog smanjenja. To povećanje obujma uvoza također se preslikalo u povećanje tržišnog udjela tijekom istog razdoblja, s 5 – 10 % na 15 - 20 %.

(161)

Iako su razine cijena ostalih trećih zemalja bile ispod prosječnih cijena industrije Unije, one su bile iznad prosječnih uvoznih cijena iz NRK-a kako su utvrđene tijekom aktualnog ispitnog postupka.

(162)

Unatoč gore navedenom, uvoz iz Kine vjerojatno će se značajno povećati, i to po dampinškim cijenama koje snižavaju cijene industrije Unije. Doista, ispitni postupak pokazao je da su prosječne uvozne cijene iz NRK-a bez antidampinške pristojbe snižavale prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije za otprilike 20%. Stoga se, ako bi se dopustilo da mjere isteknu, očekuje ulaz uvoza iz Kine na tržište Unije po cijenama nižim od prosječne cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja, kao što je već bio slučaj tijekom RIPRIM-a. Stoga je zaključeno da uvoz iz tržišta trećih zemalja, iako je imao određeni učinak na stanje industrije Unije, ne može poništiti zaključak vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga uvoza iz Kine ako bi se dopustilo da mjere isteknu.

(163)

Primijećeno je da je vidljivo smanjenje potrošnje između 2010. i RIPRIM-a uglavnom statistički učinak smanjenja uvoza uzrokovan uvođenjem antidampinških mjera za društvo Since Hardware (Guangzhou) Co. Tijekom istog razdoblja industrija Unije bila je u mogućnosti povećati svoj obujam prodaje i tržišni udio. Smanjenje potrošnje, stoga, nije moglo imati učinak na stanje u industriji Unije.

(164)

Ispitni postupak utvrdio je vjerojatnost ponavljanja štete ako bi se dopustilo da mjere isteknu.

(165)

Uzimajući u obzir razinu dampinga koju još uvijek provode kineski proizvođači izvoznici, privlačnost tržišta Unije, prethodno ponašanje kineskog proizvođača Since Hardware (Guangzhou) Co dokumentirano u ispitnom postupku završenom u prosincu 2010., mogućnost kineskih proizvođača da jednostavno povećaju kapacitete u slučaju povećane potražnje, jaku orijentiranost na izvoz kineskih proizvođača i njihove strategije u vezi cijena, ako bi se dopustilo da mjere isteknu, vjerojatno je da bi se industrija Unije suočila s povećanim obujmom dampinškog uvoza iz Kine koji bi značajno snizio cijene industrije Unije. U tom slučaju ne bi samo došlo do pogoršanja stanja industrije Unije u pogledu profitabilnosti koje je već sada teško, već bi se vjerojatno poništila neka od nedavnih poboljšanja u cjelokupnim rezultatima industrije Unije.

(166)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, razmatrano je bi li uvođenje antidampinških mjera na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz NRK-a nakon nalaza aktualne revizije radi isteka mjera bilo u interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa. Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(167)

Aktualni ispitni postupak jest revizija u kojoj se analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već na snazi. Ona stoga omogućuje ocjenu svakog nepotrebnog negativnog učinka aktualnih antidampinških mjera na zainteresirane strane.

(168)

Također se napominje da se predlaže obustava antidampinškog postupka u vezi s uvozom dasaka za glačanje podrijetlom iz Ukrajine koji vodi do povećanog pristupa uvoza iz trećih zemalja na tržište Unije bez ograničenja.

(169)

Na temelju toga ispitano je postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavljanja ili ponovnog pojavljivanja štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera na uvoz podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

(170)

Dokazana je održivost industrije Unije. To je potvrđeno pozitivnim razvojem njezinog gospodarskog stanja promatranog tijekom razmatranog razdoblja, djelomično zbog njezinih napora s ciljem povećanja konkurentnosti i mjera na snazi. Razumno je očekivati da će industrija Unije nastaviti profitirati od trenutačno važećih mjera. Ako mjere na uvoz podrijetlom iz NRK-a ne ostanu na snazi, vjerojatno je da će industrija Unije pretrpjeti materijalnu štetu radi značajnog obujma dampinškog uvoza iz NRK-a, što bi uzrokovalo ozbiljno pogoršanje njezinog financijskog stanja s obzirom na marže sniženja cijena utvrđene tijekom RIPRIM-a. Stope profitabilnosti, koje su već sada negativne, povrat ulaganja i dionice i dalje će padati te na kraju vjerojatno dovesti do nestanka industrije Unije.

(171)

Stoga je zaključeno da bi zadržavanje antidampinških mjera u pogledu NRK-a očito bilo u interesu industrije Unije.

(172)

Nijedan od 15 kontaktiranih uvoznika/trgovaca nije surađivao. Nijedna od ostalih potencijalnih zainteresiranih strana nije se javila tijekom ispitnog postupka. Ne postoje dokazi koji bi ukazivali da bi mjere na snazi mogle značajno utjecati na uvoznike ili potrošače dotičnog proizvoda. U tom kontekstu, može se objektivno pretpostaviti da će glavni kupci. tj. velike maloprodajne trgovine moći prenijeti svako povećanje cijena koje su posljedica antidampinških pristojbi na krajnjeg potrošača, a da to ne utječe značajno na percepciju potrošača.

(173)

Na temelju toga može se zaključiti da ne postoje uvjerljivi razlozi koji bi jasno ukazivali da bi zadržavanje mjera u odnosu na NRK bilo suprotno sveukupnom interesu Unije.

(174)

Sve su zainteresirane strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i stavljanje izvan snage mjera na snazi na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Ukrajine. Također im je dan rok za iznošenje prigovora.

(175)

Iz gore navedenog slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe, da bi antidampinške mjere primjenjive na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine trebalo zadržati, a da bi trebalo dozvoliti istek antidampinške pristojbe na snazi na uvoz dasaka za glačanje podrijetlom iz Ukrajine,