EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32013R0508

Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 508/2013 od 29. svibnja 2013. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz elektroda od volframa podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije po isteku mjera prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

SL L 150, 4.6.2013, p. 1–12 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 29/07/2019

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2013/508/oj

11/Sv. 126

HR

Službeni list Europske unije

258


32013R0508


L 150/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 508/2013

od 29. svibnja 2013.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz elektroda od volframa podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije po isteku mjera prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4. i članak 11. stavke 2., 5. i 6.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere koje su na snazi

(1)

Nakon ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 260/2007 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz elektroda od volframa podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) („početne mjere”). Mjere su uvedene u obliku ad valorem carine od 63,5 % za sva trgovačka društva osim tri kineska proizvođača izvoznika na koje su uvedene pojedinačne pristojbe.

2.   Pokretanje revizije nakon isteka mjere

(2)

Komisija je 9. ožujka 2012. najavila u obavijesti („obavijest o pokretanju postupka”) (3), objavljenoj u Službenom listu Europske unije, pokretanje revizije nakon isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz elektroda od volframa podrijetlom iz NRK.

(3)

Revizija je pokrenuta nakon zahtjeva potkrijepljenog dokazima koje je podnio Eurométaux („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača Unije koji predstavljaju više od 50 % proizvodnje Unije elektroda od volframa.

(4)

Zahtjev se temeljio na pretpostavki da bi istekom mjere vjerojatno došlo do ponovnog dampinga i štete za industriju Unije.

3.   Ispitni postupak

3.1   Razdoblje ispitnog postupka i promatrano razdoblje

(5)

Ispitni postupak vjerojatnosti nastavka ili ponovnog dampinga odnosio se na razdoblje od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanje relevantnih trendova za ocjenu vjerojatnosti nastavka ili ponovne štete odnosilo se na razdoblje od 1. siječnja 2008. do kraja RRIP-a (u daljnjem tekstu: „promatrano razdoblje”).

3.2   Dotične strane u ispitnom postupku

(6)

Komisija je službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače u Uniji, poznate proizvođače izvoznike iz NRK-a, nepovezane uvoznike i korisnike za koje je poznato da su pogođeni, proizvođače iz mogućih analognih zemalja i predstavnike NRK o pokretanju postupka. Zainteresirane strane dobile su priliku izraziti svoja stajalište u pisanom obliku i zahtijevati saslušanje u roku određenom u Obavijesti o pokretanju postupka.

(7)

Svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobreno je saslušanje.

(8)

S obzirom na očigledno velik broj proizvođača izvoznika iz NRK-a i nepovezanih uvoznika u Uniju uključenih u ispitni postupak, predviđeno je uzorkovanje u Obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi Komisija mogla odlučiti hoće li uzorak biti potreban i, ako je potreban, odabrati uzorak, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, zatraženo je da se navedene strane jave u roku od 15 dana od objave Obavijesti o pokretanju postupka i da Komisiji dostave potrebne podatke iz Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Javila su se tri uvoznika. Međutim nijedan od njih nije uvozio elektrode od volframa podrijetlom iz NRK-a tijekom RRIP-a.

(10)

Kako su sa zatraženim informacijama istupila samo dva proizvođača izvoznika iz NRK nije bilo potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika.

(11)

Komisija je poslala upitnik svim stranama za koje zna da su pogođene i onima koje su se javile u rokovima utvrđenim u Obavijesti o pokretanju postupka. Odgovori su primljeni od dva proizvođača iz Unije, dva proizvođača izvoznika u NRK i jednog proizvođača u SAD-u.

(12)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala neophodnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponovnog dampinga te nastale štete i interesa Unije. Posjete radi provjere obavljene su u prostorima sljedećih zainteresiranih trgovačkih društava:

(a)

proizvođača Unije:

Plansee SE, Austrija,

Gesellschaft für Wolfram Industrie mbH, Njemačka;

(b)

proizvođača izvoznika iz NRK-a:

Shandong Weldstone Tungsten Industry Co., Ltd, Zibo,

Shaanxi Yuheng Tungsten & Molybdenum Industrial Co., Ltd, Baoji;

(c)

trgovačkog društva povezanog s jednim proizvođačem izvoznikom iz NRK koji je surađivao u ispitnom postupku:

Shanghai Weldstone Asia Co., Ltd, Shanghai;

(d)

trgovačkih društava povezanih s jednim proizvođačem izvoznikom iz Europske unije koji je surađivao u ispitnom postupku:

Weldstone GmbH, Wilnsdorf, Njemačka,

Binzel Benelux bvba, Eke – Nazareth, Belgija;

(e)

analogne zemlje:

Global Tungsten & Powders Corp, Towanda, SAD.

B.   PROIZVOD IZ REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

(13)

Dotični proizvod je isti kao proizvod iz Uredbe (EZ) br. 260/2007, to jest elektrode za zavarivanje od volframa, uključujući šipke od volframa za elektrode za zavarivanje, koje sadrže 94 % ili više volframa, osim onih koje su dobivene samo sinteriranjem, odrezane ili neodrezane na dužinu podrijetlom iz NRK-a („EV” ili „proizvod iz revizije”, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 8101 99 10 i ex 8515 90 00.

(14)

Dotični se proizvod koristi u zavarivanju i sličnim postupcima. EV se koristi u velikom broju različitih industrijskih sektora kao što su graditeljstvo, brodogradnja, proizvodnja automobila, brodova, kemijsko i nuklearno inženjerstvo, zrakoplovstvo kao i naftnim i plinskim cjevovodima. Na temelju fizičkih i kemijskih obilježja i zamjenljivosti različitih vrsta proizvoda iz perspektive korisnika, smatra se da svi EV-i čine jedan proizvod za potrebe ovog postupka

(15)

Ispitni je postupak potvrdio da, kao u početnom ispitnom postupku, proizvod iz revizije i proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a, kao i proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije i proizvod proizveden i koji se prodaje na tržištu analogne zemlje imaju iste osnovne fizičke i tehničke karakteristike i upotrebljavaju se na isti način te se stoga mogu smatrati sličnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

C.   VJEROJATNOST NASTAVLJANJA ILI PONOVNOG DAMPINGA

1.   Uvodne napomene

(16)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano je postoji li damping i bi li prestanak postojećih mjera doveo do nastavljanja ili ponovnog dampinga.

(17)

Kako je objašnjeno gore, odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a nije potreban. Dva trgovačka društva koja su surađivala u ispitnom postupku pokrila su uvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a u Uniju u iznosu od 80 % do 85 % tijekom RRIP-a. Na toj je osnovi zaključeno da je suradnja bila dobra.

(18)

Jedan od proizvođača izvoznika koji je surađivao u ispitnom postupku koristio je tretman tržišnoga gospodarstva („MET”) u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe dok je drugi koristio individualni tretman („IT”) u skladu s člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe, a koji su im dodijeljeni tijekom početnog ispitnog postupka. Podsjeća se da, u kontekstu ispitnih postupaka u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, MET i IT se ne razmatraju ponovno. Trećem trgovačkom društvu, koje nije surađivalo u tekućoj reviziji nakon isteka mjera, dodijeljen je IT tijekom početnog ispitnog postupka.

2.   Dampinški uvoz tijekom RRIP-a

2.1   Analogna zemlja

(19)

Budući da je NRK gospodarstvo u tranziciji i u skladu s odredbama članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike koji nemaju tretman tržišnoga gospodarstva treba se odrediti na osnovi cijene ili izračunane cijene na odgovarajućem tržišnom gospodarstvu treće zemlje („analogna zemlja”).

(20)

Kao u početnom ispitnom postupku u Obavijesti o pokretanju postupka predloženo je da SAD bude analogna zemlja radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Zainteresirane strane imale su mogućnost dati primjedbe na primjerenost tog odabira. U tom pogledu nisu primljene primjedbe.

(21)

Komisija je ispitala i bi li druge zemlje bile razuman odabir za analognu zemlju te je pronašla druge tri zemlje iz kojih je zabilježen uvoz elektroda od volframa. Stupilo se u kontakt s potencijalnim proizvođačima iz tih zemalja koji su pozvani na suradnju u ispitnom postupku. Međutim, nije došlo do suradnje.

(22)

Smatralo se da je SAD reprezentativan kao referentno tržište, posebice s obzirom na otvorenost i konkurentnost domaćeg tržišta. I u početnom ispitnom postupku SAD je korišten kao analogna zemlja. Nisu se pojavile nove ili izmijenjene okolnosti koje bi opravdale izmjenu niti je Komisiji dostavljena bilo kakva nova takva okolnost.

(23)

Stoga je SAD korištena kao zemlja s analognim tržišnim gospodarstvom za potrebe ove revizije. Stupilo se u kontakt s jedinim poznatim proizvođačem u SAD-u koji je pristao surađivati, odgovoriti na upitnik i prihvatiti posjet radi provjere. Provjereni podaci o prodajama i proizvodnji ovog trgovačkog društva korišteni su za određivanje uobičajene vrijednosti za trgovačka društva kojima nije dodijeljen MET tijekom početnog ispitnog postupka.

2.2   Uobičajena vrijednost

(24)

Za trgovačko društvo koje ima MET iz početnog ispitnog postupka uobičajena vrijednost utvrđena je na osnovi tih podataka. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano jesu li domaće prodaje EV neovisnim kupcima reprezentativne tijekom RRIP-a, to jest je li obujam prodaje proizvoda s namjenom za domaću potrošnju predstavljen s 5 % ili više izvoza proizvoda iz revizije u Uniju.

(25)

Naknadno je Komisija ispitala mogu li se domaće prodaje istovjetnog proizvoda smatrati kao prodanima u uobičajenom tijeku trgovine sukladno članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe, na način da je utvrdila udio profitabilne prodaje neovisnim kupcima na domaćem tržištu.

(26)

Uobičajena vrijednost, za one vrste dotičnog proizvoda kod kojih su domaće prodaje reprezentativne i izvršene u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijena plaćenih neovisnim kupcima u zemlji izvoza. Uobičajena vrijednost za preostale vrste proizvoda iz revizije izračunana je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. Prema tome, uobičajena vrijednost izračunana je korištenjem troškova proizvodnje trgovačkog društva i dodavanjem troškova prodaje, općih i administrativnih troškova (SG&A) te profita od domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(27)

Nakon objave, jedna se strana žalila da je metoda korištena za određivanje troškova SG&A različita od one koja je korištena u početnom ispitnom postupku koji je mogao imati utjecaj na određivanje marže profita korištene za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe. Nakon te informacije koja je dostavljena već ranije u ispitnom postupku strana nije dostavila dokaz kojim bi potkrijepila tu tvrdnju. Napominje se da u skladu s člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe troškovi SG&A dodijeljeni su na osnovi prometa i da je ista metoda korištena i u početnom ispitnom postupku.

(28)

Profit korišten u početnom ispitnom postupku nije dolazio iz OCOT (ordinary course of trade - uobičajeni tijek trgovine) jer nijedan način izvoza dotičnog proizvode nije prodavan na domaćem tržištu u uobičajenom tijeku trgovine. Ova je revizija nakon isteka mjera pokazala da su neke vrste dotičnog proizvoda bile profitabilne i stoga je, u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe, profit od tih profitabilnih transakcija korišten za izračun uobičajene vrijednosti.

(29)

Što se tiče trgovačkog društva koje nije dobilo MET u početnom ispitnom postupku, sukladno članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost izračunana je na osnovi informacija prikupljenih od proizvođača koji je surađivao u ispitnom postupku u analognoj zemlji. Utvrđeno je da su domaće prodaje proizvođača u analognoj zemlji u dostatnim količinama i u uobičajenom tijeku trgovine i da se mogu koristiti kao osnova za određivanje uobičajene vrijednosti trgovačkog društva koje nema MET.

2.3   Izvozna cijena

(30)

S obzirom na trgovačko društvo s MET-om, sve prodaje za izvoz u Uniju obavljaju se putem povezanih uvoznika i naknadno se prodaju povezanim i nepovezanim trgovačkim društvima u Uniji. Izvozna je cijena stoga izračunana, prema članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe na temelju cijene po kojoj su uvozni proizvodi prvi put preprodani neovisnom kupcu, pravilno prilagođeni za sve nastale troškove od uvoza do preprodaje kao i za razumnu maržu za SG&A i profite. S obzirom na to korišteni su odgovarajući vezani troškovi SG&A trgovačkih društava.

(31)

Jedna je strana nakon objave tvrdila da su kod određivanja SG&A povezanih uvoznika uzeti u obzir određeni troškovi koji su povezani s prodajama drugih proizvoda osim dotičnog proizvoda i da bi se ti troškovi trebali zbog toga isključiti. Napominje se da su provjereni SG&A troškovi koje su dostavila dotična trgovačka društva uzeti u obzir kod izračuna izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Tvrdnja da su troškovi za SG&A uključivali troškove za SG&A od prodaje ostalih proizvoda nije potkrijepljena dokazom i stoga je treba odbaciti.

(32)

Nadalje, primjedbe koje je dostavila jedna zainteresirana strana o izvoznim cijenama temeljile su se na krivoj kotaciji relevantne valute. Stoga je taj zahtjev odbačen.

(33)

Što se tiče marže profita nijedan nepovezani uvoznik u Uniju nije surađivao u ispitnom postupku. U početnom je ispitnom postupku korištena marža profita povezanih uvoznika na temelju činjenice da aktivnosti nepovezanih uvoznika nisu dovoljno usporedive s aktivnostima dotičnog povezanog uvoznika. Ispitni je postupak pokazao da su aktivnosti povezanog uvoznika bile iste tijekom RRIP-a kao tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka, to jest većina uvezenog EV-a dalje je integrirana u glavni proizvod grupacije, plamenik za zavarivanje. Također bi trebalo naglasiti su ti EV-i niže vrijednosti u usporedbi sa završnim proizvodom. Na toj je osnovi, kao i u početnom ispitnom postupku, zaključeno da bi vlastita profitna marža povezanog uvoznika bila točnija osnova za profitnu maržu za izračun izvozne cijene.

(34)

S obzirom na trgovačko društvo s IT-em u početnom ispitnom postupku, sve su izvozne prodaje u Uniju provedene izravno neovisnom kupcu uspostavljenom u Uniji. Izvozna je cijena stoga utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, to jest na temelju stvarno plaćene ili naplative izvozne cijene.

(35)

Određivanje izvozne cijene svih ostalih proizvođača osnovanih u NRK-u temeljilo se na statistici uvoza koja je na raspolaganju u članku 14. stavku 6. baze podataka.

(36)

U skladu s člankom 11. stavkom 10. Osnovne uredbe izvozne su cijene utvrđene oduzimanjem plaćenih antidampinških pristojbi budući da nijedna strana nije dostavila dokaze da je pristojba pravilno uključena u cijenu preprodaje i cijenama daljnje prodaje na tržište Unije.

2.4   Usporedba

(37)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na osnovi fco tvornica.

(38)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene za oba proizvođača izvoznika koji su surađivali u ispitnom postupku i u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, u obzir su uzete razlike u oblicima prilagodbe s obzirom na razlike u transportu, osiguranju i troškovima kredita koji utječu na cijene i usporedivost cijene.

2.5   Dampinška marža

(39)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška je marža utvrđena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti i ponderirane prosječne izvozne cijene.

(40)

Za proizvođača izvoznika koji je surađivao u ispitnom postupku s MET-om u početnom ispitnom postupku ta je usporedba pokazala da je to trgovačko društvo nastavilo s dampingom na značajnoj razini.

(41)

Za proizvođača izvoznika koji je surađivao i ima IT iz početnog ispitnog postupka kao i antidampinška marža na cijelom državnom području koja se primjenjuje i na sve druge proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ispitnom postupku iz NRK pokazala je značajnu razinu dampinga, čak i višu od one u početnom ispitnom postupku.

3.   Razvoj uvoza ako se mjere budu morale ukinuti

3.1   Uvodne napomene

(42)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom RRIP-a, ispitana je vjerojatnost da se damping nastavi, ako bi se mjere morale ukinuti.

(43)

U tom smislu potrebno je napomenuti da su proizvođači izvoznici koji su surađivali u ispitnom postupku predstavljali samo oko 10 % ukupnog proizvodnog kapaciteta u NRK. Nalaze je trebalo stoga uglavnom temeljiti na informacijama dostavljenim u zahtjevu za reviziju kao i na javno dostupnim informacijama. Posebno su razmatrane navike kineskih proizvođača na drugim tržištima trećih zemalja u vezi izvozne cijene, kineskog proizvodnog kapaciteta kao i raspoloživih slobodnih kapaciteta i privlačnosti tržišta Unije za izvoz iz Kine.

3.2   Navike kineskih proizvođača na drugim tržištima trećih zemalja

(44)

Što se tiče izvoza na tržišta trećih zemalja, trebalo bi napomenuti da statistički podaci koji su na raspolaganja iz kineskih javih baza podataka pokrivaju proizvod u širem smislu od proizvoda iz revizije i stoga nije moguće provesti značajnu analizu izvezenih količina na druga tržišta ili cijena na tim tržištima. Dva proizvođača iz NRK koja su surađivala u ispitnom postupku nisu izvozila nepovezanim kupcima u drugim trećim zemljama. Na toj se osnovi nisu mogle pouzdano utvrditi cijene za izvoz na ostala tržišta trećih zemalja tijekom RRIP-a niti su se mogli donijeti zaključci na temelju raspoloživih podataka.

3.3   Slobodni kapacitet kineskih proizvođača

(45)

Podaci na osnovi kojih su izrađene analize dostavio je podnositelj zahtjeva za reviziju te su provjereni s javno raspoloživim informacijama.

(46)

Na toj osnovi kapaciteti proizvođača u NRK-u procjenjuju se na 1 600 000 kg. Procjena podnositelja zahtjeva o iskorištenosti kapaciteta kineskih proizvođača je oko 63 %, a rezultat čega je neiskorišten kapacitet od oko 600 000 kg, što prelazi gotovo pet puta ukupnu potrošnju u Uniji tijekom RRIP-a. Stoga postoje velike količine raspoložive za izvoz iz NRK, posebno jer nema indikacija da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli apsorbirati ovaj značajan slobodni kapacitet.

3.4   Obujam i cijene dampinškog uvoza iz NRK-a

(47)

Tijekom promatranog razdoblja uvoz iz NRK-a u Uniju povećan je za 9 % i dosegao je razinu iznad 50 000 kilograma tijekom RRIP-a što predstavlja oko polovicu ukupne potrošnje Unije tijekom RRIP-a.

(48)

Kroz promatrano razdoblje uvozne cijene su fluktuirale i slijedile iste trendove kao i prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije. Općenito, uvozne su cijene rasle od 2008. do RRIP-a za 42 % i još su uvijek bile na razini dampinga. Rast cijene objašnjava se uglavnom višim troškovima glavne sirovine (volfram praha) tijekom RRIP-a.

3.5   Privlačnost tržišta Unije

(49)

Tržište Unije je među najvećima u svijetu te na njega otpada gotovo 20 % svjetske potrošnje EV. Kineska trgovačka društva pokazala su velik interes za sve veću prisutnost na tržištu Unije, a što podupire činjenica da održavaju i čak povećavaju svoj značajan udio od 45 % tijekom RRIP-a.

3.6   Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

(50)

Ova analiza pokazuje da je kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama sa značajnim dampinškim maržama. S obzirom na prije svega, analizu razina cijene na tržištu Unije, interes kineskih izvoznika za tržište Unije i značajne slobodne kapacitete na raspolaganju u NRK, koje su znatno iznad ukupne potrošnje u Uniji, može se zaključiti da postoji vrlo velika vjerojatnost nastavka dampinga ako se mjere ukinu.

D.   STANJE TRŽIŠTA UNIJE

1.   Definicija industrije Unije

(51)

Ovaj je ispitni postupak potvrdio da EV proizvode dva proizvođača u Uniji. Oba su proizvođača u potpunosti surađivala u ispitnom postupku.

(52)

Gornja trgovačka društva predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe, u daljnjem tekstu će se navoditi kao „industrija Unije”.

2.   Uvodne napomene

(53)

Budući da postoje samo dva trgovačka društva koja predstavljaju industriju Unije, podaci o industriji Unije bit će predstavljeni u obliku indeksa ili kretanja kako bi se zaštitila povjerljivost prema članku 19. Osnovne uredbe.

(54)

Budući da uvoz broja KN-a također uključuje i ostale proizvode osim EV-a prema Eurostatu, informacije o uvozu analizirane su na razini TARIC broja, uz podatke prikupljene u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe. TARIC podaci smatraju se povjerljivima jer omogućuju takvu razinu detalja koja bi omogućila identifikaciju strana. Iz tog razloga neke su informacije predstavljene kao kretanja.

3.   Potrošnja u Uniji

(55)

Potrošnja u Uniji izračunana je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i podacima Eurostata o uvozu na razini oznake TARIC kojima je pridodana informacija o podacima prikupljenim u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(56)

Od 2008. do RRIP-a („promatrano razdoblje”), potrošnja u Uniji pala je za 16 %. Potrošnja u Uniji znatno je pala između 2008. i 2009., a od tada je rasla, međutim tijekom RRIP-a nije dosegla razine od prije krize. S niske razine iz 2009. do RRIP-a, potrošnja u Uniji rasla je za gotovo 40 %.

Tablica 1.

Potrošnja

Obujam

(kg)

2008.

2009.

2010.

RRIP

Potrošnja

140 000-150 000

90 000-100 000

110 000-120 000

120 000-130 000

Indeks (2008. = 100)

100

61

75

84

Izvor:

Odgovori na upitnik, Eurostat, članak 14. stavak 6. baze podataka.

4.   Obujam i tržišni udio dampinškog uvoza iz NRK-a

(57)

Obujmi i tržišni udio dampinškog uvoza iz NRK-a utvrđeni su na osnovi statističkih podataka na razini TARIC-a uz dodatak informacija o podacima prikupljenima u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(58)

Bez obzira na apsolutni pad potrošnje u Uniji, obujam uvoza proizvoda iz revizije podrijetlom iz NRK-a povećao se za 9 % tijekom promatranog razdoblja i zadržao je razinu iznad 50 000 kg tijekom RRIP-a (vidjeti tablicu 2.). Taj rast, zajedno s općim smanjenjem potrošnje u Uniji tijekom promatranog razdoblja, doveo je do rasta tržišnog udjela kineskog izvoza do razine od oko pola ukupnog tržišta Unije.

Tablica 2.

Uvoz iz NRK-a

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Obujam

51 771

36 188

39 953

56 289

Indeks (2008. = 100)

100

70

77

109

Tržišni udio

35-40

35-40

35-40

45-50

Izvor:

Eurostat, članak 14. stavak 6. baze podataka.

5.   Cijene uvoza iz NRK-a

5.1   Kretanje cijena

(59)

Cijene iz NRK-a rasle su u regiji za 40 % od 2008. do RRIP-a s naglim rastom tijekom RRIP-a. Rast cijene objašnjava se uglavnom višim troškovima glavne sirovine (volfram praha) tijekom RRIP-a.

Tablica 3.

Cijene uvoza iz NRK-a

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Cijene

EUR/kg

36,59

33,83

41,56

51,83

Indeks (2008. = 100)

100

92

114

142

Izvor:

Eurostat, članak 14. stavak 6. baze podataka.

5.2   Sniženje cijene

(60)

Ispitni je postupak otkrio da uvozne cijene iz NRK-a snižavaju prosječne cijene industrije Unije. Utvrđena je marža sniženja od 37 % tijekom RRIP-a i kada se uključi izračun antidampinške pristojbe, marža sniženja bila je još uvijek značajna, na razini od 24 %. Izračun se temeljio na usporedbi CIF izvozne cijene proizvođača izvoznika koji su surađivali s prosječnim cijenama industrije Unije, fco tvornica. Cijene su se smatrale reprezentativnima za NRK budući da su dva proizvođača izvoznika koji su surađivali pokrivali oko 80 % uvoza EV iz NRK-a.

(61)

Nakon objave jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da cijene nisu uspoređene na osnovi vrste proizvoda i da zbog navodnih značajnih varijacija cijena između različitih vrsta proizvoda izračunane razine sniženja nisu beznačajne. Na osnovi raspoloživih podataka, usporedba cijene na osnovi vrste bila je moguća samo za dio prodaja industrije Unije na tržištu Unije i samo za dio izvozne prodaje u Uniju. Međutim, strana nije dostavila dokaz koji bi opravdao primjenu metode. Ta tvrdnja je stoga morala biti odbijena.

(62)

Nakon objave tvrdilo se i da cijene kineskom uvoza i cijene prodaje industrije Unije na tržištu Unije nisu uspoređene na istoj razini trgovine. Tvrdnja nije potkrijepljena jer dotična strana nije dostavila nikakvu informaciju ili dokaz koji bi pokazao stalne i jasne razlike u funkcioniranju i cijenama prodavača za navodno različite razine trgovine. Tvrdnja je stoga odbijena.

6.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(63)

Obujam uvoza i cijene iz drugih zemalja tijekom promatranog razdoblja prikazan je u tablici niže. Obujmi i tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja utvrđeni su na osnovi statističkih podataka na razini TARIC-a uz dodatak informacija o podacima prikupljenima u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe.

Tablica 4.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Vijetnam

Obujam uvoza (kg) |

27 878

14 184

13 776

25 833

Indeks (2008. = 100)

100

51

49

93

Cijena

EUR/kg

44,36

45,34

46,02

56,01

Indeks (2008. = 100)

100

102

104

126

Južna Koreja

Obujam uvoza (kg) |

21 299

8 174

11 051

3 319

Indeks (2008. = 100)

100

38

52

16

Cijena

EUR/kg

50,99

44,16

44,16

59,31

Indeks (2008. = 100)

100

87

87

116

Ostale treće zemlje

Obujam uvoza (kg) |

7 641

6 247

10 942

9 186

Indeks (2008. = 100)

100

82

143

120

Cijena

EUR/kg

43,24

59,82

64,98

57,75

Indeks (2008. = 100)

100

138

150

134

Ukupno

 

 

 

 

Obujam uvoza (kg) |

56 818

28 605

35 779

38 338

Indeks (2008. = 100)

100

50

63

67

Tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja (%)

35-40

30-35

30-35

30-35

Cijena

EUR/kg

46,70

48,17

51,25

56,71

Indeks (2008. = 100)

100

103

110

121

Izvor:

Eurostat, članak 14. stavak 6. baze podataka.

(64)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja na tržište Unije smanjio se tijekom promatranog razdoblja za oko 33 %. Tržišni udjeli su se smanjili tijekom promatranog razdoblja i iznosili su od 30 % do 35 % tijekom RRIP-a. Cijene iz ostalih trećih zemalja rasle su za 21 % tijekom istog razdoblja.

(65)

Podsjeća se da u početnom ispitnom postupku nije bilo značajnog uvoza istovjetnog proizvoda na tržište Unije osim onog iz NRK-a. U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da su glavna tržišta preostalih proizvođača iz SAD-a i Japana bila njihova domaća tržišta. Zaključuje se stoga da je uvoz iz ostalih zemlja osim iz NRK bio vrlo malen.

(66)

Informacija koju je dostavila industrija Unije navodi da u Vijetnamu i Južnoj Koreji ne postoji proizvodnja EV-a i da uvozi iz tih zemalja u stvari dolaze iz NRK. Međutim, informacija koja bi potvrdila te navode nije primljena tijekom ovog ispitnog postupka.

7.   Ekonomsko stanje industrije Unije

7.1   Uvodne napomene

(67)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i indikatore koji utječu na stanje industrije Unije.

(68)

Kako se industrija Unije sastoji samo od dva proizvođača, podaci se iznose u rasponu iz povjerljivih razloga.

7.2   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(69)

Proizvodnja industrije Unije smanjivala se svake godine tijekom promatranog razdoblja. Do kraja RRIP-a proizvodnja se smanjila za 29 % u usporedbi s 2008. Trend je posebno bio negativan tijekom 2009. uz sniženje od više od 40 %.

Tablica 5.

Ukupna proizvodnja u Uniji

Obujam

(kg)

2008.

2009.

2010.

RRIP

Proizvodnja

60 000-70 000

35 000-40 000

50 000-60 000

40 000-50 000

Indeks (2008. = 100)

100

60

82

71

Izvor:

Odgovori na upitnik

(70)

Tijekom promatranog razdoblja proizvodni kapaciteti ostali su stabilni. Pad proizvodnje imao je za posljedicu opći pad iskorištenosti kapaciteta od 27 % u razdoblju od 2008. do RRIP-a, da bi tijekom RRIP-a postigli iskorištenost od 41 %. Detaljni podaci izneseni su niže:

Tablica 6.

Proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

Obujam

(kg)

2008.

2009.

2010.

RRIP

Proizvodni kapacitet

95 000-110 000

95 000-110 000

95 000-110 000

95 000-110 000

Indeks (2008. = 100)

100

100

100

100

Iskorištenost kapaciteta (%)

57

35

47

41

Indeks (2008. = 100)

100

60

82

73

Izvor:

Odgovori na upitnik

7.3   Zalihe

(71)

Razina proizvodnog kapaciteta industrije Unije smanjila se za 20 % od 2008. do RRIP-a. Taj je trend u skladu sa smanjenom potrošnjom na tržištu Unije tijekom istog razdoblja.

Tablica 7.

Završne zalihe

Obujam

(kg)

2008.

2009.

2010.

RRIP

Završne zalihe

5 000-15 000

5 000-15 000

5 000-15 000

5 000-15 000

Indeks (2008. = 100)

100

70

85

80

Izvor:

Odgovori na upitnik

7.4   Obujam prodaje

(72)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije nepovezanim kupcima smanjio se za 23 % od 2008. do RRIP-a s naglim padom između 2008. i 2009. Taj je negativni trend bio nagliji nego smanjenje ukupne potrošnje osim za 2010.

Tablica 8.

Prodaja nepovezanim kupcima

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Obujam (kg)

40 000-50 000

25 000-30 000

35 000-40 000

30 000-35 000

Indeks (2008. = 100)

100

65

87

77

Izvor:

Odgovori na upitnik

7.5   Tržišni udio

(73)

Kao rezultat onoga što je uočeno u prethodnoj uvodnoj izjavi o obujmu prodaje industrije Unije na tržištu Unije, tržišni udio industrije Unije pao je tijekom promatranog razdoblja. Industrija Unije, iako je gubila obujam prodaje, bila je u mogućnosti zadržati tržišni udio tijekom 2009. i 2010., ali je tijekom RRIP-a patila od prepreka sa smanjenom prodajom bez obzira na rastuće tržište. Rezultiralo je to tržišnim udjelom od 20 % do 25 %, malo nižim od onog koji je zabilježen na početku promatranog razdoblja.

Tablica 9.

Tržišni udio Unije

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Tržišni udio Unije

25 %-30 %

25 %-30 %

30 %-35 %

20 %-25 %

Indeks (2008. = 100)

100

107

117

91

Izvor:

Odgovori na upitnik, Eurostat, članak 14. stavak 6. baze podataka.

7.6   Rast

(74)

Kako je objašnjeno gore, potrošnja u Uniji znatno je pala između 2008. i 2009., a od tada je rasla kao rezultat gospodarske krize, međutim tijekom RRIP-a nije dosegla razine od prije krize. Industrija Unije, iako je gubila obujam prodaje, bila je u mogućnosti zadržati tržišni udio tijekom 2009. i 2010., ali je tijekom RRIP-a patila od prepreka sa smanjenom prodajom bez obzira na rastuće tržište.

7.7   Zaposlenost i produktivnost

(75)

Razina zaposlenosti industrije Unije smanjila se od 2008. do RRIP-a za 13 %.

(76)

Nakon pada proizvodnje, tijekom promatranog razdoblja došlo je i do pada produktivnosti po zaposlenom, mjere kao neposrednog rezultata u kg po zaposlenom. Detaljni podaci su izneseni niže:

Tablica 10.

Ukupna zaposlenost Unije i produktivnost

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Broj zaposlenih

100

65

84

87

Indeks produktivnosti

100

92

106

83

Izvor:

Odgovori na upitnik

7.8   Jedinične prodajne cijene

(77)

Jedinične prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji smanjile su se neznatno od 2008. do 2010., djelomično kao rezultat gospodarske krize. Između 2010. i RRIP-a jedinične prodajne cijene su znatno porasle. Općenito gledajući cijene industrije Unije rasle su za 35 % tijekom promatranog razdoblja. Kretanja cijena, posebice od 2010. do RRIP-a bile su rezultat rasta cijena glavnih komponenti za izradu EV-a.

Tablica 11.

Jedinične cijene prodaje u Uniji

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Jedinične cijene prodaje u Uniji (EUR po jedinici)

80-120

80-120

80-120

100-140

Indeks (2008. = 100)

100

94

96

135

Izvor:

Odgovori na upitnik

7.9   Profitabilnost

(78)

Profitabilnost se popravila od 2008. do RRIP-a nakon što je postigla najnižu razinu 2009. i 2010. Međutim profitabilnost je ostala negativna tijekom cijelog promatranog razdoblja.

Tablica 12.

Profitabilnost

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Profitabilnost prodaje Unije

Indeks (2008. = 100)

100

95

95

104

Izvor:

Odgovori na upitnik

7.10   Profitabilnost i povrat od ulaganja

(79)

Ulaganje u poslovanje dotičnog proizvoda znatno se smanjilo tijekom promatranog razdoblja.

(80)

Povrati od ulaganja slijedili su profitabilni trend. Industrija Unije zabilježila je negativni povrat od ulaganja koji se blago popravio, iako je ostao negativan, tijekom RRIP-a.

Tablica 13.

Ulaganja i povrat od ulaganja

Indeks (2008. = 100)

2008.

2009.

2010.

RRIP

Ulaganja

100

2

23

18

Povrat od ulaganja

100

100

96

103

Izvor:

Odgovori na upitnik

7.11   Novčani tok i mogućnost povećanja kapitala

(81)

Novčani tok, koji označava sposobnost industrije da sama financira svoju djelatnost, izražen kao postotak prometa dotičnog proizvoda, blago se popravio tijekom promatranog razdoblja iako je ostao negativan.

Tablica 14.

Novčani tok

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Novčani tok

Indeks (2008. = 100)

100

99

96

106

Izvor:

Odgovori na upitnik

7.12   Plaće

(82)

Od 2008. do RRIP-a plaće industrije Unije pale su za 16 % u skladu sa smanjenjem broja zaposlenih.

7.13   Veličina dampinške marže

(83)

Usprkos mjerama na snazi, tijekom RRIP-a nastavljen je značajan damping na razini znatno iznad tekuće razine mjera. S obzirom na velike slobodne kapacitete, stvarni obujam uvoza iz NRK-a i cijene koje znatno snižavaju prodajne cijene industrije Unije, utjecaj stvarne dampinške marže, ne mogu se smatrati zanemarivima.

7.14   Oporavak od prethodnog dampinga

(84)

Provedena je analiza kako bi se utvrdilo je li se industrija Unije oporavila od prethodnog dampinga. Usprkos antidampinškim mjerama na snazi industrija Unije nije se uspjela oporaviti od prethodnog dampinga. Kao odgovor na pritisak kineskog uvoza na cijene, industrija Unije je imala gubitke jer je pokušala zadržati udio na tržištu.

8.   Zaključak o stanju industrije Unije

(85)

Industrije Unije nastavila je biti u osjetljivom ekonomskom položaju te joj se i dalje nanosila materijalna šteta. Tijekom promatranog razdoblja gotovo svi indikatori štete u vezi s financijskim rezultatima industrije Unije smanjili su se. Zato se nije moglo zaključiti da je stanje industrije Unije sigurno.

(86)

Kao odgovor na pritisak kineskog uvoza na cijene, industrija Unije pokušala je zadržati udio na tržištu, ali po prodajnim cijenama znatno ispod razine pokrića. Rast prodajnih cijena industrije Unije od 2010. do RRIP-a stvarno je vezan za rast cijena sirovine i nije pokrivao ukupni trošak industrije Unije.

(87)

Zaključno, poteškoće industrije Unije ne mogu se jasno povezati s ogromnim prisustvom kineskog uvoza po niskim cijenama proizvoda iz revizije na tržištu Unije, a koji se prodaje po znatno dampinškim cijenama, usprkos mjerama na snazi. Taj je faktor bio dovoljan za utvrđivanje stanja u kojem industrija Unije ima gubitke u nastojanju zadržavanja razumnog udjela za tržištu. Pored toga, tijekom cijelog promatranog razdoblja na te su poteškoće utjecala dva čimbenika: recesija na tržištu tijekom gospodarske krize 2008.-2009. i, iako u manjoj mjeri, nagli rast troškova sirovine tijekom RRIP-a. To je dovelo do situaciju u kojoj su gubici dosegli značajne razine.

(88)

S obzirom na negativni razvoj indikatora vezanih uz industriju Unije smatra se da je industrija Unije i dalje, tijekom promatranog razdoblja, imala materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

E.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

1.   Uvodne napomene

(89)

Tijekom promatranog razdoblja utvrđeno je da je industrija Unije osjetljiva i da je i dalje izložena štetnom utjecaju dampinškog uvoza iz NRK.

(90)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, provedena je ocjena uvoza iz dotične zemlje kako bi se utvrdilo postoji li vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju da se dozvoli prestanak mjera.

2.   Obujam kineskog uvoza

(91)

Podsjeća se da je potrošnja na tržištu Unije znatno smanjena od početnog ispitnog postupka uglavnom zbog recesije gospodarstva. U tim okolnostima obujam kineskog uvoza povećao se tijekom RRIP-a znatno iznad razine od 50 000 kg. Dok se obujam uvoza povećao za 9 % udio industrije Unije na tržištu se smanjio.

3.   Slobodni kapacitete u NRK-u

(92)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 46., na temelju raspoloživih podataka, u NRK postoje značajni slobodni kapaciteti. Može se očekivati da bi se velik dio tih slobodnih kapaciteta mogao koristiti za povećanje uvoza na tržište Unije ako antidampinške mjere ne budu u primjeni. To je zato što ne postoje naznake da bi tržišta trećih zemalja ili kinesko domaće tržište mogli apsorbirati značajne kineske slobodne kapacitete. Postoji stoga kapacitet za značajno povećanje uvoza u Uniju. Prema procjeni neiskorišteni kapaciteti premašili bi gotovo pet puta potrošnju Unije tijekom RRIP-a.

(93)

Nadalje, informacije dostavljene tijekom ispitnog postupka pokazuju značajne deformacije na tržištu sirovine (ammonium paratungstate - APT) koja se koristi za proizvodnju proizvoda iz revizije. Na tu se sirovinu primjenjuju uvozne kvote kao i izvozne carine koje su uvela kineska tijela. To ograničava izvoz APT-a i umjetno povećava cijenu na svjetskom tržištu. Te deformacije mogle li kineskoj industriji omogućiti daljnje poticaje za proizvodnju i izvoz po niskim cijenama, a industrija Unije treba proizvoditi istovjetni proizvod na temelju umjetno visoke cijene sirovine.

4.   Privlačnost tržišta Unije

(94)

Dokazano je da su kineski proizvođači izvoznici zainteresirani kontinuirano za tržište Unije i da mogu povećati obujam uvoza na štetu prodaje industrije Unije. Čak su i znatno povećali svoj udio na tržištu tijekom RRIP-a.

5.   Zaključak

(95)

Industriji Unije nanesena je štete od učinaka kineskog uvoza po dampinškim cijenama tijekom nekoliko godina i još je uvijek njezina ekonomska situacija osjetljiva.

(96)

Ako se dozvoli prestanak mjera postoji velika vjerojatnost rasta uvoza po dampinškim cijenama, koji može ozbiljno ugroziti postojanje industrije Unije. U NRK postoje značajni slobodni kapaciteti koji bi, ako se dopusti prestanak mjera, mogli u velikoj mjeri biti usmjereni na tržište Unije, i to po dampinškim cijenama koje snižavaju prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije.

(97)

S obzirom na nalaze ispitnog postupka, posebno nastavak dampinga, slobodne kapacitete u NRK, deformacije na tržištu sirovina, potencijalno preusmjeravanje izvoznog obujma proizvođača izvoznika iz NRK-a na tržište Unije, ponašanje kineskih izvoznika koji očito snižavaju cijene industrije Unije te na privlačnost tržišta Unije, ukidanje mjera dovelo bi do vjerojatnog nastavljanja štete.

F.   INTERES UNIJE

1.   Uvod

(98)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe ispitano je bi li zadržavanje postojećih mjera bilo protivno interesu Unije u cjelini. Odlučivanje o interesu Unije temeljilo se na procjeni različitih interesa, to jest interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika. Sve zainteresirane strane imale su mogućnost iznijeti svoje mišljenje u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(99)

Trebalo bi podsjetiti da se u početnom ispitnom postupku smatralo da uvođenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, koja analizira situaciju u kojoj su antidampinške mjere već na snazi, omogućuje procjenu svih negativnih utjecaja antidampinških mjera koje se sada primjenjuju na dotične strane i koji još nisu nastali.

(100)

Na toj osnovi ispitano je postoji li bilo kakav neispitan razlog, usprkos zaključcima o nastavku štetnog dampinga, koji bi doveo do zaključka da zadržavanje mjera nije u interesu Unije u ovom posebnom slučaju.

2.   Interes industrije Unije

(101)

S obzirom na stanje industrije Unije i na analizu vjerojatnosti ponavljanja štete jasno je da bi vjerojatno došlo do ozbiljnog pogoršanja financijskog stanja industrije Unije u slučaju da se dozvoli prestanak antidampinških mjera. Tijekom promatranog razdoblja industrija Unije izgubila je na obujmu proizvodnje i prodaje dok se je uvoz iz dotične zemlje povećavao unatoč mjerama koje su bile na snazi. Tijekom istog razdoblja pogoršalo se financijska stanje industrije Unije zbog velikih gubitaka. Stoga je potrebno provesti učinkovite uvjete konkurentnosti na tržištu Unije.

(102)

Smatra se da bi nastavak mjera bio koristan za industriju Unije koja bi bila sposobna povećati obujam prodaje i poboljšati financijsko stanje. Nasuprot tome, kada bi se mjere ukinule održivost industrije Unije bila bi ozbiljno ugrožena.

3.   Interes korisnika

(103)

Nijedan od 15 korisnika koji su kontaktirani nije istupio radi suradnje. Kao ni u početnom ispitnom postupku, nijedan odgovor na upitnik nije primljen od zainteresiranih korisnika. U početnom ispitnom postupku nesuradnja je objašnjena malim utjecajem EV-a na njihove troškove proizvodnje jer se čini da su kvaliteta i pouzdanost prvi kriteriji za potrošače. S obzirom na očigledno marginalni utjecaj proizvoda iz revizije na troškove daljnjih proizvoda zaključeno je da mjere ne bi imale štetan utjecaj na industriju korisnika.

4.   Interes uvoznika

(104)

Na početku ispitnog postupka tri su uvoznika stupila u kontakt s Komisijom, ali koji se ne smatraju zainteresiranim stranama budući da nisu uvozili dotični proizvod iz NRK-a tijekom RRIP-a. Budući da uvoznici EV-a nisu pokazali nikakav interes tijekom ispitnog postupka zaključeno je da oni ne bi bili protiv interesa EU-a za zadržavanjem mjera.

5.   Zaključak

(105)

S obzirom na navedeno, zaključuje se da ne postoje neispitani razlozi protiv zadržavanja antidampinških mjera koje su trenutno na snazi.

G.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(106)

Sve su strane obaviještene o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo savjetovati zadržavanje postojećih mjera. Odobren im je i rok za dostavljanje primjedaba nakon objave. Podnesci i primjedbe su primjereno uzeti u obzir ako su bili opravdani.

(107)

Iz navedenog slijedi, a kako je propisano člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da bi antidampinške mjere na uvoz elektroda od volframa podrijetlom iz NRK, uvedene Uredbom (EZ) br. 260/2007 trebalo zadržati.

(108)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na minimum zbog velike razlike između stopa carine, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi. Te posebne mjere, koje se primjenjuju na trgovačka društva za koja su uvedene pojedinačne stope carine, uključuju sljedeće: podnošenje carinskim tijelima država članica valjane komercijalne fakture koja je u skladu sa zahtjevima iz Priloga ovoj Uredbi. Uvoz koji ne prati takva faktura podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve druge proizvođače,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz elektroda za zavarivanje od volframa, uključujući šipke od volframa za elektrode za zavarivanje, koje sadrže 94 % ili više volframa, osim onih koje su dobivene samo sinteriranjem, odrezane ili neodrezane na dužinu, trenutačno razvrstane u oznake KN ex 8101 99 10 i ex 8515 90 00 (oznake TARIC 8101991010 i 8515900010) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa carine koja se primjenjuje na cijenu franco granica Unije, prije uvozne carine za proizvode opisane u stavku 1. koje su proizvela niže navedena trgovačka društava, iznosi kako slijedi:

Trgovačko društvo

Antidampinška pristojba

Dodatni TARIC broj

Shandong Weldstone Tungsten Industry Co., Ltd,

17,0 %

A754

Shaanxi Yuheng Tungsten & Molybdenum Industrial Co., Ltd, Baoji

41,0 %

A755

Beijing Advanced Metal Materials Co., Ltd

38,8 %

A756

Sva ostala trgovačka društva

63,5 %

A999

3.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa carine specificiranih za trgovačka društva navedena u stavku 2. je podnošenje carinskim tijelima država članica valjane komercijalne fakture koja je u skladu sa zahtjevima iz Priloga. Stopa carine primjenljiva na „sva druga trgovačka društva” primjenjuje se ako takva faktura nije podnesena.

4.   Ako nije drukčije navedeno, primjenjuju se odredbe o carinskim stopama koje su na snazi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. svibnja 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

R. BRUTON


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  SL L 72, 13.3.2007., str. 1.

(3)  SL C 71, 9.3.2012., str. 23.


PRILOG

Valjana komercijalna faktura iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe mora uključivati deklaraciju potpisanu od strane službenika trgovačkog društva u sljedećem formatu:

1.

Ime i funkcija službenika trgovačkog društva koje je izdalo komercijalnu fakturu.

2.

Sljedeću izjavu „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je [količina] elektroda od volframa, prodana za izvoz u Europsku uniju i pokrivena ovom fakturom, proizvedena (naziv i adresa trgovačkog društva) (dodatna oznaka TARIC) u (dotična zemlja). Potvrđujem da su informacije iz ove fakture potpune i točne.”


Top