Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32012D0602

    Odluka br. 602/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izmjenama Sporazuma o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kojom se zemljopisni opseg poslovanja EBRD-a širi na južni i istočni Mediteran

    SL L 177, 7.7.2012, p. 1–4 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2012/602(2)/oj

    01/Sv. 9

    HR

    Službeni list Europske unije

    149


    32012D0602


    L 177/1

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


    ODLUKA br. 602/2012/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 4. srpnja 2012.

    o izmjenama Sporazuma o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kojom se zemljopisni opseg poslovanja EBRD-a širi na južni i istočni Mediteran

    EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212.,

    uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

    nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

    u skladu s redovitim zakonodavnim postupkom (1),

    budući da:

    (1)

    Od svoga osnutka 1991. godine, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pomagala je zemljama središnje i istočne Europe u njihovoj tranziciji prema otvorenom tržišnom gospodarstvu i promicanju privatnih i poduzetničkih inicijativa. Zemljopisni opseg poslovanja EBRD-a trebalo bi proširiti na južni i istočni Mediteran radi promicanja sličnih ciljeva. Kao odgovor na gospodarsku i političku situaciju u zemljama južnog i istočnog Mediterana, EBRD se odlučio za postupno uvođenje svojih aktivnosti, vodeći računa o posebnostima predmetne regije.

    (2)

    Sukladno izvještaju Upravnog vijeća Vijeću guvernera o zemljopisnom širenju poslovanja Banke na područje južnog i istočnog Mediterana, južni i istočni Mediteran obuhvaća zemlje koje imaju obalu na Mediteranu te Jordan koji je potpuno integriran u ovo područje.

    (3)

    Kao odgovor na događaje na južnom i istočnom Mediteranu iz 2011. godine, Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku izdali su, 8. ožujka 2011., zajedničku komunikaciju pod nazivom „Partnerstvo za demokraciju i zajednički napredak s južnim Mediteranom”, izrazivši snažnu političku i gospodarsku potporu Unije ovoj regiji. Zajednička komunikacija uključivala je mogućnost proširenja mandata EBRD-a na zemlje južnog susjedstva, oslanjajući se na iskustvo EBRD-a tijekom proteklih 20 godina. Europsko vijeće je 24. i 25. ožujka 2011. u potpunosti potvrdilo sadržaj spomenute zajedničke komunikacije. U svojoj Rezoluciji od 7. travnja 2011. o reviziji Europske politike susjedstva – južna dimenzija, Europski parlament pozvao je EBRD da izmijeni svoj statut kako bi sudjelovao u procesu financijske pomoći.

    (4)

    U svibnju 2011., čelnici zemalja skupine G8 zaključili su Partnerstvo iz Deauvillea, kako bi pomogli zemljama južnog i istočnog Mediterana u njihovoj tranziciji prema slobodnom, demokratskom i tolerantnom društvu i pozvali su EBRD da proširi zemljopisni opseg svojega poslovanja kako bi primijenio svoje iskustvo i pružio potporu navedenim zemljama u prihvaćanju načela višestranačke demokracije, pluralizma i tržišnoga gospodarstva.

    (5)

    Širenje poslovanja EBRD-a na južni i istočni Mediteran odražava potporu Unije i međunarodne zajednice nadi, koju je potaklo Arapsko proljeće, da će u toj regiji doći do tranzicije prema tržišnom gospodarstvu i pluralističkom demokratskom društvu.

    (6)

    Imajući na umu krhkost gospodarstava u novim zemljama u kojima EBRD započinje svoje poslovanje te društvene nejednakosti koje su bile jedan od ključnih razloga za previranja Arapskog proljeća, predstavnici Unije u upravnim tijelima EBRD-a trebali bi potaknuti EBRD da proširi pozornost i na razvoj privatnog sektora, kako bi, putem svojeg financiranja, doprinio ostvarenju društveno i ekološki održivog društva, na način opisan u Milenijskim razvojnim ciljevima i u skladu s člankom 3. stavkom 5. i člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji. Posebno, predstavnici Unije u upravnim tijelima EBRD-a trebali bi poticati doprinos EBRD-a tranziciji prema energetski učinkovitom, društveno uključivom, otvorenom tržišnom gospodarstvu, vodeći računa o društvenom okruženju, siromaštvu te stanju građanskih i ljudskih prava.

    (7)

    Rezolucijama 137. i 138. koje su donesene 30. rujna 2011., Vijeće guvernera EBRD-a glasalo je u korist potrebnih izmjena Sporazuma o osnivanju EBRD-a („Sporazum”), omogućujući širenje zemljopisnog opsega poslovanja EBRD-a na južni i istočni Mediteran, istodobno zadržavajući preuzete obveze prema zemljama u kojima već posluje. Svi guverneri EBRD-a iz EU, uključujući guvernera koji predstavlja Uniju, glasali su za navedene izmjene.

    (8)

    Rezolucijom 134. koja je donesena 21. svibnja 2011., Vijeće guvernera EBRD-a naglasilo je da bi planirano proširenje mandata EBRD-a trebalo ostvariti a da se od dioničara ne zahtjeva ulaganje dodatnog kapitala.

    (9)

    U skladu s člankom 56. Sporazuma, Vijeće guvernera treba pitati sve članove da li prihvaćaju predložene izmjene.

    (10)

    Predstavnici Unije u upravnim tijelima EBRD-a trebali bi uložiti svoja najbolja nastojanja da potaknu EBRD da pozorno prati svoje poslovanje, posebno u zemljama gdje postoji manjak političke odgovornosti, gdje se krše građanska i ljudska prava ili gdje postoji visoka razina korupcije. Nadalje, predstavnici Unije u upravnim tijelima EBRD-a trebali bi uložiti svoja najbolja nastojanja da osiguraju da se u poslovnim aktivnostima EBRD-a u novim zemljama vodi računa o načelima stabilnog i sigurnog poslovanja, transparentnosti i borbe protiv prijevare, na koja se poziva Odluka br. 1219/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o upisu dodatnih udjela u kapitalu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od strane Europske unije kao rezultat odluke o povećanju tog kapitala (2).

    (11)

    Predstavnici Unije u upravnim tijelima EBRD-a trebali bi poticati EBRD da, pri obavljanju svojih poslovnih aktivnosti na južnom i istočnom Mediteranu, nastavi zajednički angažman s Unijom i suradnju s civilnim društvom, kao i da dodatno proširi svoju suradnju s Europskom investicijskom bankom i drugim europskim i međunarodnim javnim financijskim institucijama, kako bi u potpunosti iskoristio njihove komparativne prednosti. EBRD bi također trebao izbjegavati preklapanje poslovnih aktivnosti sa spomenutim drugim javnim financijskim institucijama.

    (12)

    Prije nego EBRD odobri potencijalno širenje poslovanja na neku novu zemlju, trebalo bi napraviti detaljnu tehničku procjenu gospodarskih i političkih uvjeta u dotičnoj zemlji, uključujući: ocjenu posvećenosti te zemlje načelima višestranačke demokracije, pluralizma i tržišnoga gospodarstva, koja su sadržana u članku 1. Sporazuma, ocjenu propusta u procesu tranzicije, pregled aktivnosti drugih međunarodnih financijskih institucija u toj zemlji te prioriteta u vezi s kojima EBRD može na najbolji način iskoristiti svoje jedinstveno znanje i vještine. Prilikom rasprave o navedenim ocjenama, predstavnici Unije u upravnim tijelima EBRD-a trebali bi poticati EBRD da u cijelosti uzme u obzir stavove Unije.

    (13)

    U izvještaju koji će Komisija, u skladu s Odlukom 1219/2011/EU, predstaviti do isteka četvrtog Pregleda kapitala za razdoblje 2011.-15., Komisija bi trebala uzeti u obzir širenje poslovanja EBRD-a na južni i istočni Mediteran.

    (14)

    Vezano uz doprinos EBRD-a tranziciji zemalja južnog i istočnog Mediterana prema učinkovitom, održivom, modernom tržišnom gospodarstvu, predstavnici Unije u upravnim tijelima EBRD-a trebali bi naložiti EBRD-u podnošenje godišnjeg izvještaja o postignutim rezultatima i provedbu sveobuhvatne procjene vlastitog utjecaja na izgradnju takvoga gospodarstva prije izdavanja petogodišnjeg Pregleda kapitala.

    (15)

    Izmjene Sporazuma trebalo bi stoga odobriti u ime Unije,

    DONIJELI SU OVU ODLUKU:

    Članak 1.

    Ovim se u ime Unije odobravaju izmjene članaka 1. i 18. Sporazuma, kojima se širi zemljopisni opseg poslovanja EBRD-a.

    Tekst izmjena nalazi se u Prilogu u informativne svrhe.

    Članak 2.

    Guverner EBRD-a koji predstavlja Uniju u ime Unije dostavlja EBRD-u Izjavu o prihvaćanju izmjena.

    Članak 3.

    Kao dio godišnjeg izvješća Europskom parlamentu, guverner EBRD-a koji predstavlja Uniju izvješćuje i o aktivnostima i poslovanju EBRD-a na južnom i istočnom Mediteranu.

    Članak 4.

    Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Sastavljeno u Strasbourgu 4. srpnja 2012.

    Za Europski parlament

    Predsjednik

    M. SCHULZ

    Za Vijeće

    Predsjednik

    A. D. MAVROYIANNIS


    (1)  Stajalište Europskog parlamenta od 13. lipnja 2012. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 26. lipnja 2012.

    (2)  SL L 313, 26.11.2011., str. 1.


    PRILOG

    IZMJENE SPORAZUMA O OSNIVANJU EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ

    Članak 1. Sporazuma o osnivanju Banke mijenja se kako slijedi (novi je tekst u kurzivu):

    „Članak 1.

    Cilj

    Doprinoseći gospodarskom napretku i obnovi, cilj je Banke poticanje tranzicije prema otvorenom tržišno-orijentiranom gospodarstvu i promicanje privatne i poduzetničke inicijative u zemljama središnje i istočne Europe koje primjenjuju i vjeruju u načela višestranačke demokracije, pluralizma i tržišnoga gospodarstva. Podložno istim uvjetima, cilj banke može se provoditi i u Mongoliji, kao i u zemljama članicama s područja južnog i istočnog Mediterana, kako to odredi Banka nakon što najmanje dvije trećine guvernera, koji predstavljaju najmanje tri četvrtine ukupne glasačke snage članica, glasuju potvrdno. U skladu s tim, svako upućivanje na ‚zemlje srednje i istočne Europe’, ‚zemlje s područja srednje i istočne Europe’‚zemlju primateljicu (ili zemlje primateljice)’ ili ‚državu članicu primateljicu (ili države članice primateljice)’ u ovom Sporazumu i njegovim prilozima odnosit će se i na Mongoliju, kao i na svaku takvu zemlju s područja južnog i istočnog Mediterana.”

    Članak 18. Sporazuma o osnivanju Banke mijenja se kako slijedi (novi je tekst u kurzivu):

    „Članak 18.

    Posebni fondovi

    i.

    Banka može prihvatiti upravljanje Posebnim fondovima čija je namjena da služe cilju i koji se nalaze u okviru funkcija Banke u zemljama primateljicama i potencijalnim zemljama primateljicama. Cjelokupan trošak upravljanja određenim Posebnim fondom ide na teret predmetnog Posebnog fonda.

    ii.

    Za potrebe podtočke i., Vijeće guvernera može, na zahtjev članice koja nije zemlja primateljica, odlučiti da navedena članica ispunjava uvjete da postane potencijalna zemlja primateljica tijekom određenog razdoblja i pod uvjetima koji se budu činili prikladnima. Takva odluka donosi se potvrdnim glasovanjem najmanje dvije trećine guvernera, koji predstavljaju najmanje tri četvrtine ukupne glasačke snage članica.

    iii.

    Odluka da se članici dopusti da postane potencijalna zemlja primateljica može se donijeti samo ako navedena članica ispunjava uvjete da postane zemlja primateljica. Navedeni uvjeti utvrđeni su u članku 1. ovog Sporazuma, onako kako isti glasi u trenutku donošenja takve odluke ili kako će glasiti nakon stupanja na snagu eventualne izmjene koju je Vijeće guvernera već odobrilo u trenutku donošenja takve odluke.

    iv.

    Ako potencijalna zemlja primateljica nije postala zemlja primateljica na kraju razdoblja iz podtočke ii., Banka odmah prekida sve posebne aktivnosti u toj zemlji, osim onih koje mogu utjecati na uredno ostvarenje, zaštitu i očuvanje imovine Posebnog fonda i ispunjenje obveza koje su nastale s tim u vezi.

    2.   Posebni fondovi koje je Banka prihvatila mogu se koristiti u zemljama primateljicama i potencijalnim zemljama primateljicama na bilo koji način i pod bilo kakvim uvjetima u skladu s ciljem i funkcijama Banke, s drugim primjenjivim odredbama ovog Sporazuma i sa ugovorom ili ugovorima koji se odnose na takve Fondove.

    3.   Banka donosi pravila i propise koji su potrebni za osnivanje, upravljanje i korištenje svakog pojedinog Posebnog fonda. Takva pravila i propisi moraju biti u skladu s odredbama ovog Sporazuma, izuzev onih odredaba koje se izričito primjenjuju samo na redovno poslovanje Banke.”


    Top