11/Sv. 030

HR

Službeni list Europske unije

260

L 206/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.08.2011.

(1)

Nakon kombinirane revizije nakon isteka mjere i privremene revizije (kombinirana revizija), Vijeće je u svibnju 2005. Uredbom (EZ) br. 713/2005 (2) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenih antibiotika širokog spektra, i to amoksicilin trihidrata, ampicilin trihidrata i cefaleksina koji nisu pripremljeni u odmjerenim dozama ili oblicima ili pakiranjima za pojedinačnu prodaju (dotični proizvod) i koji potpadaju pod oznake KN ex 2941 10 00 i ex 2941 90 00 i podrijetlom su iz Indije. Te su mjere bile u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 17,3 % do 32 %. Izvorne mjere uvedene su Uredbom (EZ) br. 2164/98 (3).

(2)

Nakon parcijalne privremene revizije, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1176/2008 (4) izmijenilo stopu kompenzacijske pristojbe koja se primjenjuje na jednog indijskog izvoznika.

(3)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (5) konačnih mjera koje su na snazi, Komisija je zaprimila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka mjere iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 713/2005 prema članku 18. stavku 2. Osnovne uredbe od dva proizvođača iz Unije: DSM i Sandoz (podnositelji zahtjeva) koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju preko 50 % ukupne proizvodnje određenih antibiotika širokog spektra u Uniji.

(4)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera za posljedicu mogao imati nastavak ili ponavljanje subvencioniranja i štete za industriju Unije.

(5)

Komisija je, prije pokretanja revizije nakon isteka mjere i u skladu s člankom 10. stavkom 9. i člankom 22. stavkom 1. Osnovne uredbe, obavijestila Vladu Indije da je zaprimila primjereno dokumentirani revizijski zahtjev. Vlada Indije je pozvana na savjetovanja s ciljem objašnjavanja situacije u vezi sa sadržajem zahtjeva i postizanjem sporazumnog rješenja. Vlada Indije je jako kasno odgovorila na ovaj poziv pa, stoga, nije bilo takvog savjetovanja.

(6)

Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere, Komisija je 12. svibnja 2010. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (6) (Obavijest o pokretanju revizije) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjere prema članku 18. Osnovne uredbe.

(7)

Ispitni postupak u vezi s nastavkom ili ponavljanjem subvencioniranja obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2009. do 31. ožujka 2010. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2007. do završetka razdoblja revizije ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike, početne dobavljače (up-stream suppliers), korisnike za koje se zna da su zainteresirani i Vladu Indije o pokretanju revizije nakon isteka mjere. Zainteresirane su stranke imale mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti raspravu u roku iz Obavijesti o pokretanju revizije.

(9)

Svim zainteresiranim strankama koje su to zatražile te su dokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša dana je mogućnost da budu saslušane.

(10)

S obzirom na naočigled velik broj proizvođača izvoznika dotičnog proizvoda u Indiji koji su bili navedeni u zahtjevu, smatralo se primjerenim, u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe, ispitati treba li koristiti odabir uzoraka. Kako bi Komisija odlučila je li odabir uzoraka neophodan i, ako jest, da bi izabrala uzorak, od gornjih je stranka zatraženo, prema članku 27. Osnovne uredbe, da se jave unutar 15 dana od pokretanja revizije i dostave Komisiji podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju revizije. Samo su se tri proizvođača izvoznika javila za suradnju. Stoga nije primijenjen odabir uzoraka.

(11)

Komisija je poslala upitnike svim strankama, za koje je znala da su zainteresirane, te onima koje su se javile u rokovima iz Obavijesti o pokretanju revizije. Dobiveni su odgovori od tri proizvođača iz Unije, tri proizvođača izvoznika i Vlade Indije. Nitko od ostalih proizvođača nije odgovorio na upitnik niti dostavio podatke. Tijekom odabira uzoraka nije se javio ni jedan uvoznik, a tijekom ispitnog postupka ni jedan drugi uvoznik nije se javio Komisiji niti joj dostavio bilo kakve podatke.

(12)

Jedan proizvođač je tvrdio da bi procjena stanja industrije Unije trebala uključivati i podatke od drugih navodnih proizvođača iz Unije. Međutim, s obzirom da je utvrđeno da potonje trgovačko društvo nije proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka, ova tvrdnja je odbačena.

(13)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i nanesene štete interesu Unije. Posjete radi provjere obavljene su u poslovnim prostorima sljedećih zainteresiranih stranaka:

(14)

Proizvod koji je obuhvaćen ovom revizijom isti je proizvod kao i onaj na koji se odnosi Uredba Vijeća (EZ) br. 713/2005, i to amoksicilin trihidrat, ampicilin trihidrat i cefaleksin koji nisu pripremljeni u odmjerenim dozama ili oblicima ili pakiranjima za pojedinačnu prodaju, koji trenutačno potpadaju pod oznake KN ex 2941 10 00 i ex 2941 90 00, podrijetlom iz Indije (dotični proizvod).

(15)

Ispitni postupak je, kao i prethodna revizija ispitnog postupka, potvrdio da dotični proizvod i proizvodi koje proizvode i prodaju proizvođači izvoznici na domaćem tržištu u Indiji, kao i oni koje proizvođači iz Unije proizvode i prodaju u Uniji, imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te uporabe i stoga predstavljaju istovjetan proizvod u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

(16)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., tri proizvođača izvoznika javila su se za suradnju i dostavila odgovor na upitnik. Međutim, samo dva od ta tri proizvođača izvoznika izvijestila su da prodaju dotični proizvod u Uniji tijekom RRIP-a.

(17)

Na temelju podataka sadržanih u revizijskom zahtjevu i odgovorima na upitnik Komisije, ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija:

(18)

Gore navedeni programi od (a) do (f) temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22. iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. (Zakon o vanjskoj trgovini). Prema Zakonu o vanjskoj trgovini, Vlada Indije ovlaštena je izdavati obavijesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima Politike vanjske trgovine koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih 5 godina i redovito unosi najnovije podatke. U ovom su slučaju dva dokumenta Politike vanjske trgovine važna za RRIP, tj. politika FT-a 2004.-2009. i politika FT-a 2009.-2014. Potonja je stupila na snagu u kolovozu 2009. Nadalje, Vlada Indije također iznosi postupke kojima se uređuje politika FT-a 2004.-2009. i politika FT-a 2009.-2014. u „Priručniku o postupcima, Svezak I.” („HOP I. 2004.-2009.”, odnosno „HOP I. 2009.-2014.”). Priručnik o postupcima također se redovito ažurira.

(19)

Program iz točke (g) temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o bankovnom poslovanju iz 1949., koji dozvoljava Centralnoj banci Indije („RBI”) da daje komercijalnim bankama naloge u vezi s kreditiranjem izvoza.

(20)

Program iz točke (h) temelji se na Zakonu o porezu na dohodak iz 1961., koji se svake godine izmjenjuje Zakonom o financijama.

(21)

Programom iz točke (i) upravlja Vlada države Punjab i temelji se na industrijskoj politici i kodeksu za davanje poticaja Vlade države Punjab.

(22)

Programom iz točke (j) upravlja Vlada države Gujarat i temelji se na politici davanja industrijskih poticaja države Gujarat.

(23)

Detaljni opis programa sadržan je u stavcima 4.1.1 do 4.1.14 politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2012. te poglavljima 4.1 do 4.30 A HOP-a I. 2004.–2009. i HOP-a I. 2009.-2014.

(24)

AAS se sastoji od šest potprograma, kako je podrobnije opisano u uvodnoj izjavi 25. Ti se potprogrami, inter alia, razlikuju prema području prihvatljivosti. Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici koji su „povezani s” pomoćnim proizvođačima stekli su uvjete za fizički izvoz prema AAS-u i za AAS za godišnji zahtjev. Proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika stekli su uvjete za AAS za intermedijarnu opskrbu. Glavni ugovaratelji koji opskrbljuju „procijenjene izvozne” kategorije navedene u stavku 8.2. politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2014. kao što su dobavljači izvozno orijentirane jedinice (EOU), stekli su uvjete za AAS za procijenjeni izvoz. Konačno, intermedijarni dobavljači koji opskrbljuju proizvođače izvoznike stekli su uvjete za koristi od „procijenjenog izvoza” prema potprogramima Nalog za prethodno propuštanje (ARO) i preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine.

(25)

Prethodna odobrenja mogu se izdati za:

(26)

Tijekom RRIP-a je jedan od dva izvoznika koja surađuju dobio koncesije na temelju programa AAS. Potprogram koji je ovo trgovačko društvo koristilo bio je i. fizički izvoz. Stoga nije potrebno ustanoviti mogućnost kompenzacije preostalih nekorištenih potprograma.

(27)

Uvezeni ulazni materijali ne mogu se prenositi i moraju se iskoristiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Izvozna obveza mora se ispuniti u propisanom roku nakon izdavanja prethodnog odobrenja. Rok je od skupne revizije produžen na 36 mjeseci (24 mjeseca uz dva produljenja od po 6 mjeseci.).

(28)

U svrhu provjere koju obavljaju indijske vlasti, nositelj prethodnog odobrenja zakonski je obvezan voditi registar stvarne potrošnje (istinitu i pravilnu evidenciju) robe uvezene bez carine/robe nabavljene lokalno za svako prethodno odobrenje u propisanom formatu (poglavlja 4.26., 4.30. i Dodatak 23. HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014.). Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih podataka kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 23. točni i istiniti u svim pogledima.

(29)

Što se tiče korištenja programa AAS za fizički izvoz tijekom RRIP-a, Vlada Indije određuje obujam i vrijednost uvoznog odobrenja i izvozne obveze te su oni dokumentirani u prethodnom odobrenju. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza, službenici Vlade trebaju upisati odgovarajuće transakcije na prethodno odobrenje. Vlada Indije na temelju standardnih ulazno-izlaznih normi (SION-i) određuje obujam dozvoljenog uvoza prema ovom programu. SION-i postoje za većinu proizvoda, uključujući dotični proizvod, i izdaje ih Vlada Indije. Od kombinirane revizije SION-i su revidirani prema dolje, te su tijekom RRIP-a za glavne ulazne sirovine te ovisno o proizvodu i ruti, bili od 2,3 % do 16,1 % niži nego tijekom kombinirane revizije.

(30)

Unatoč ovom snižavanju SION-a, za jednu od dotičnih vrsta proizvoda utvrđeno je da je stvarna potrošnja još uvijek bila niža od SION-a. Nadalje, utvrđeno je da, iako je obvezno, trgovačko društvo nije vodilo registar potrošnje iz uvodne izjave 28. (Dodatak 23.), koji može provjeriti vanjski računovođa. Usprkos kršenju ovog uvjeta, trgovačko je društvo imalo koristi na temelju programa AAS koje su, također, s obzirom na utvrđene precijenjene SION-e, bile više od zakonskih odredaba.

(31)

Vlada Indije i jedan proizvođač izvoznik iznijeli su svoje komentare o AAS-u.

(32)

Vlada Indije je tvrdila da program AAS djeluje kao dopušteni sustav povrata ili povrata kao zamjene sa sustavom provjere koji je u skladu s odredbama priloga I., II. i III. Osnovnoj uredbi na snazi za praćenje veze između ulaznih materijala uvezenih bez carine i nastalih izvoznih proizvoda. Vlada Indije je dalje tvrdila da se, u skladu s Osnovnom uredbom, samo protiv otpusta ili povrata uvoznih naknada viših od onih stvarno naplaćenih na uvezene ulazne materijale koji su potrošeni u proizvodnji izvoznih proizvoda, mogu uvesti kompenzacijske mjere. U pogledu sustava provjere inzistirali su da postoji odgovarajući sustav provjere. U tom kontekstu uputili su na brojne elemente provjere koji su bili dostupni Vladi Indije za takvu provjeru, uključujući SION-e, količinske podatke iz uvoznih i izvoznih isprava i provjeru otkupa nakon provedbe uvoza i izvoza. Vlada Indije je, također, podsjetila kako je programom propisano da, u slučaju bilo kakvog nekorištenog materijala, carinu treba platiti u cijelosti zajedno s kamatama.

(33)

Proizvođač izvoznik koji je koristio AAS za svoju prodaju u Uniji nije imao komentara na nalaze u pogledu opisa i praktične primjene, kako je sažeto na temelju odjeljaka od (a) do (c), ali je osporavao mnoge brojke pri izračunu iznosa subvencije. Iako je izračun provjeren i nisu napravljene nikakve ispravke, ova pitanja razjašnjena su dotičnom društvu.

(34)

Izuzeće od uvoznih carina je subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe, tj. financijski doprinos Vlade Indije koja je dodijelila korist ispitivanom izvozniku.

(35)

Osim toga, AAS za fizički izvoz je jasno de iure zavisan od ostvarenog izvoza te se stoga smatra specifičnim i protiv njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe. Bez izvozne obveze, trgovačko društvo ne može dobiti koristi na temelju ovog programa.

(36)

Ova revizija nakon isteka mjere je, stoga, potvrdila da se glavni potprogram koji se koristi u ovom slučaju ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu I. (točka (i)), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Iako postoji sustav provjere ili postupak za potvrđivanje jesu li i u kojem iznosu ulazni materijali potrošeni u proizvodnji izvoznog proizvoda (Prilog II. poglavlje II. članak 4. Osnovne uredbe i, u slučaju programâ povrata kao zamjene, Prilog III. poglavlje II. članak 2. Osnovne uredbe), Vlada Indije nije ga učinkovito primjenjivala. Sami SION-u ne mogu se smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje, jer je utvrđeno da su preveliki te je utvrđeno da Vlada Indije nije tražila povrat pretjerano primljenih koristi. Doista, Vlada Indije nije provela učinkovitu kontrolu na temelju ispravno vođenog registra stvarne potrošnje. Osim toga, Vlada Indije nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih materijala koji se koriste, iako bi to obično trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. poglavlje II. članak 5. i Prilog III. poglavlje II. članak 3. Osnovne uredbe). Konačno, potvrđeno je da, iako je propisana zakonom, uključenost ovlaštenih računovođa u postupak provjere u praksi nije zajamčena.

(37)

Program AAS za fizički izvoz je stoga podložan uvođenju kompenzacijskih mjera.

(38)

U nedostatku dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava povrata kao zamjene, korist protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere je otpust ukupnih uvoznih carina koje uobičajeno dospijevaju po uvozu ulaznih materijala. U tom pogledu i s obzirom na tvrdnju Vlade Indije u uvodnoj izjavi 32., napominje se da Osnovna uredba ne predviđa samo kompenziranje „pretjeranog” otpusta carina. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. i Prilogom I. točkom (i) Osnovne uredbe, samo se pretjerani otpust carina može kompenzirati, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Međutim, ti uvjeti nisu bili ispunjeni u ovom slučaju. Stoga, ako je ustanovljeno nepostojanje odgovarajućeg postupka praćenja, gornje izuzeće za programe povrata nije primjenjivo, a primjenjuje se uobičajeno pravilo za kompenziranje iznosa neplaćenih carina (neostvareni prihod), umjesto pravila za sve navodne pretjerane otpuste. Kako je određeno u Prilogu II. poglavlju II. i Prilogu III. poglavlju II. Osnovne uredbe, nije na nadležnom tijelu koje provodi ispitni postupak da izračuna takav pretjerani otpust. Naprotiv, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Osnovne uredbe, ono samo treba utvrditi dostatni dokaz za pobijanje primjerenosti navodnog sustava provjere.

(39)

Iznos subvencije za izvoznika koji je koristio AAS izračunan je na temelju otpisa uvoznih carina (osnovnih carina i posebnih dodatnih carina) na materijal uvezen na temelju potprograma koji se koristio za dotični proizvod tijekom RRIP-a (brojnik). U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe, pristojbe koje obvezno nastaju za dobivanje subvencije odbijene su od iznosa subvencije kada su dostavljeni opravdani zahtjevi. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije dodjeljivao se prema izvoznom prometu od prodaje dotičnog proizvoda tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi od ostvarenog izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(40)

Stopa subvencije ustanovljena u skladu sa ovim programom za jedinog proizvođača koji je surađivao tijekom RRIP-a iznosi 12,3 %.

(41)

Detaljni opis DEPBS-a nalazi se u stavku 4.3. politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2014. te u poglavlju 4. HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014.

(42)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(43)

Izvoznik koji ispunjava uvjete može se prijaviti za kredite DEPBS-a koji se izračunavaju kao postotak vrijednosti izvezenih proizvoda prema ovome programu. Takve su stope DEPBS-a ustanovila indijska nadležna tijela za većinu proizvoda, uključujući i dotični proizvod. One se određuju na temelju SION-a (vidjeti uvodnu izjavu 29.) i carina na predviđeni sadržaj uvoznih materijala, bez obzira na to jesu li uvozne carine bile stvarno plaćene ili ne. Stope DEPBS-a za dotični proizvod tijekom RRIP-a iz trenutačnog ispitnog postupka iznosile su 8 % za amoksicilin trihidrat te 7 % za ampicilin trihidrat i cefaleksin, te su stoga u svim slučajevima bile više nego tijekom kombinirane revizije.

(44)

Kako bi ispunilo uvjete za koristi prema ovom programu, trgovačko društvo mora izvoziti. U trenutku izvozne transakcije, izvoznik mora vlastima u Indiji dati izjavu u kojoj se navodi da se izvoz odvija prema DEPBS-u. Da bi se roba izvezla, indijska carinska tijela izdaju, tijekom postupka otpreme, izvoznu otpremnicu. Taj dokument, inter alia, sadržava iznos kredita DEPBS-a koji će se dodijeliti za tu izvoznu transakciju. U tom trenutku, izvoznik zna koliku će korist primiti. Kada carinska tijela jednom izdaju izvoznu otpremnicu, Vlada Indije ne može više odlučivati o dodjeljivanju kredita DEPBS-a. Odgovarajuća stopa DEPBS-a za izračun koristi je ona koja se primjenjivala u vrijeme kada je izdana izvozna deklaracija. Stoga, ne postoji nikakva mogućnost retroaktivne izmjene razine koristi.

(45)

Utvrđeno je da se, u skladu s indijskim računovodstvenim normama, krediti DEPBS-a mogu knjižiti na obračunskoj osnovi kao prihod na komercijalnim računima, nakon ispunjenja izvozne obveze. Takvi krediti mogu se koristiti za plaćanje carina na kasnije uvoze svih proizvoda koji se mogu uvoziti bez ograničenja, osim osnovnih sredstava. Roba koja se uveze uz takve kredite može se prodavati na domaćem tržištu (podliježe porezu na prodaju) ili se može drukčije koristiti. Krediti DEPBS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 24 mjeseca od dana izdavanja.

(46)

Zahtjevi za kredite DEPB-a popunjavaju se elektronski i mogu obuhvatiti neograničeni broj izvoznih transakcija. De facto, ne postoje strogi rokovi koji se primjenjuju za kredite DEPBS-a. Elektronički sustav korišten za upravljanje DEPBS-om ne isključuje automatski izvozne transakcije koje premašuju rok za dostavljanje iz poglavlja 4.47 HOP-a I. 2004.-2009. i 2009.-2014. Nadalje, kako je jasno predviđeno stavkom 9.3. HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014., zahtjevi zaprimljeni nakon isteka roka za dostavljanje uvijek se mogu razmatrati uz uvođenje manje novčane kazne (tj. 10 % odobrenog iznosa).

(47)

Ustanovljeno je da je jedan indijski proizvođač izvoznik koji surađuje koristio ovaj program tijekom RRIP-a.

(48)

Vlada Indije je izjavila da se „korist za primatelja” može mjeriti i da se mogućnost kompenzacije subvencije može odrediti samo kada se dozvole DEPBS-a prodaju na tržištu, s obzirom da se njima dodjeljuje korist samo ako i kad se prodaju na tržištu. Drugim riječima, krediti DEPBS-a ne bi se mogli kompenzirati kad bi se koristili za plaćanje carine na uvezenu robu koja se koristi kao ulazni materijal za proizvodnju izvozne robe.

(49)

DEPBS predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit DEPBS-a je financijski doprinos Vlade Indije, budući da će se kredit na kraju iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojbi koje bi u suprotnom dospjele na naplatu. Osim toga, kreditom DEPBS-a dodjeljuje se korist izvozniku, jer poboljšava njegovu likvidnost, ne samo ako se dozvola proda na tržištu, kako je tvrdila Vlada Indije, nego i ako se koristi za plaćanje carina na uvezenu robu.

(50)

Nadalje, DEPBS de iure zavisi od ostvarenog izvoza te se stoga smatra specifičnim i podložnim uvođenju kompenzacijskih mjera na temelju članku 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(51)

Ovaj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki (i), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne materijale. Osim toga, nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni materijali koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu točke (i) Priloga I. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Naposljetku, izvoznik ispunjava uvjete za koristi od DEPBS-a bez obzira uvozi li uopće bilo kakve ulazne materijale. Da bi dobio koristi, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga čak i izvoznici, koji sve svoje ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni materijali, još uvijek imaju pravo na koristi od DEPBS-a.

(52)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe, iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunavao se prema koristi koja je dodijeljena primatelju, za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka. U tom smislu, smatralo se da je korist dodijeljena primatelju u vrijeme kada je obavljen izvozni posao na temelju ovog programa. U tom trenutku, Vlada Indije mora odustati od naplate carine, što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe.

(53)

S obzirom na gore navedeno, smatra se primjerenim procijeniti korist prema DEPBS-u kao zbroj kredita zarađenih na svim izvoznim transakcijama obavljenima prema ovom programu tijekom RRIP-a.

(54)

U slučajevima kada su bili podneseni opravdani zahtjevi, pristojbe koje su nužno nastale za ishođenje subvencije odbijale su se, prema članku 7. stavku 1. točki (a) Osnovne uredbe, od tako utvrđenih kredita, čime iznos subvencije postaje brojnik.

(55)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ovi iznosi subvencije dodjeljivani su prema ukupnom izvoznom prometu od prodaje dotičnog proizvoda tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi od ostvarenog izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(56)

Na temelju gore navedenog, stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za proizvođača izvoznika koji surađuje i koristi je tijekom RRIP-a iznosi 6,9 %.

(57)

Detaljni opis EPCGS-a nalazi se u poglavlju 5. politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2014. te u poglavlju 5. HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014.

(58)

Proizvođači izvoznici, trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga stekli su uvjete za ovaj program.

(59)

Pod uvjetom da ima izvoznu obvezu, trgovačko društvo smije uvoziti osnovna sredstva (nova i rabljena osnovna sredstva do 10 godina starosti) po sniženoj stopi carine. Radi toga Vlada Indije izdaje dozvolu EPCGS nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe. Program predviđa sniženu stopu uvozne carine od 5 %, koja se primjenjuje na sva osnovna sredstva koja se uvoze prema tom programu. Kako bi se ispunila izvozna obveza, uvezena osnovna sredstva moraju se iskoristiti za proizvodnju određene količine izvozne robe tijekom određenog razdoblja. Prema politici FT-a 2009.-2014., osnovna sredstva mogu se uvoziti s 0 % stope carine u okviru EPCGS-a, ali u takvom slučaju razdoblje za ispunjenje izvozne obveze je kraće.

(60)

Nositelj dozvole EPCGS također može nabavljati osnovna sredstva na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač osnovnih sredstava može iskoristiti uvoz komponenata bez carine, koje su potrebne za proizvodnju takvih osnovnih sredstava. Alternativno, domaći proizvođač može zahtijevati korist u obliku procijenjenog izvoza u pogledu opskrbe osnovnim sredstvima nositelja dozvole EPCGS.

(61)

Ustanovljeno je da su oba indijska proizvođača izvoznika koja surađuju koristila ovaj program tijekom RRIP-a.

(62)

Nakon objave nalaza Vlada Indije je osporavala mogućnost kompenzacije EPCGS-a. Posebno je tvrdila da se subvencije EPCGS-a u vezi s kupnjom osnovnih sredstava ne trebaju više smatrati zavisnima od ostvarenog izvoza, ako je izvozna obveza već ispunjena prije RRIP-a. Jedan proizvođač izvoznik, za kojeg je utvrđeno da je primio subvencije EPCGS-a, tvrdio je da se te subvencije ne bi trebale uzimati u obzir, jer nisu korištene za kupnju osnovnih sredstava korištenih za proizvodnju dotičnog proizvoda.

(63)

EPCGS predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Smanjenje carine predstavlja financijski doprinos Vlade Indije budući da ta koncesija smanjuje Vladi Indiji prihod od carina koji bi inače dospjele. Osim toga, smanjenje carine prenosi korist na izvoznika, jer ušteđene carine pri uvozu poboljšavaju likvidnost trgovačkog društva.

(64)

Tvrdnju da se subvencije EPCGS-a u vezi s kupnjom osnovnih sredstava ne trebaju više smatrati zavisnima od ostvarenog izvoza, ako je izvozna obveza već ispunjena prije RRIP-a, treba odbaciti. Doista, nije sporno da EPCGS de iure zavisi od ostvarenog izvoza, jer se takve dozvole EPCGS-a ne mogu dobiti bez izvozne obveze. Stoga se smatra specifičnom i podložnom uvođenju kompenzacijskih mjera na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe. Trenutak stvarnog izvršenja izvozne obveze nije važan u tom pogledu. U pogledu pitanja koriste li se osnovna sredstva za proizvodnju dotičnog proizvoda, u skladu s člankom 5.2 politike FT-a 2009.-2014., EPCG omogućava uvoz osnovnih sredstava za fazu prije proizvodnje, samu proizvodnju te fazu nakon proizvodnje (uključujući njihov CKD (complete knock-down)/SKD (semi knock-down) kao i sustave računalne programske opreme). Stoga je jasno da i roba koja se ne koristi za proizvodnju dotičnog proizvoda može imati koristi od EPCGS-a. Osim toga, utvrđeno je da je izvozna obveza na temelju EPCGS-a ispunjena izvozom dotičnog proizvoda. Tvrdnja je stoga odbačena.

(65)

EPCGS se ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Osnovna sredstva nisu uključena u područje primjene tih dozvoljenih sustava, kao što se navodi u Prilogu I. točki (i) Osnovne uredbe, jer se ne koriste u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(66)

Iznos subvencije bio je izračunan, u skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom vremenskog razdoblja koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih osnovnih sredstava u dotičnoj industriji. Kamate su dodane na ovaj iznos kako bi se odrazila puna vrijednost koristi tijekom vremena. Komercijalna kamatna stopa za zajmove u lokalnoj valuti tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka u Indiji smatrala se primjerenom za ovu svrhu.

(67)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije dodjeljuje se prema izvoznom prometu tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi od ostvarenog izvoza.

(68)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za proizvođače izvoznike koji surađuju tijekom RRIP-a iznosi od 0,1 % do 0,5 %.

(69)

Detaljni opis FMS-a nalazi se u stavcima od 3.9.1. do 3.9.2.2 politike FT-a 2004.-2009. i stavcima od 3.14.1 do 3.14.3 politike FT-a 2009.-2012. te stavcima od 3.20 do 3.20.3 HOP-a I. 2004.-2009. i stavcima od 3.8 do 3.8.2 HOP-a I. 2009.-2014.

(70)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(71)

Na temelju ovog programa izvoz svih proizvoda u zemlje navedene u Dodatku 37.(C) HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014. ima pravo na kredit za pristojbe u iznosu od 2,5 % FOB vrijednosti proizvodâ koji se izvoze na temelju ovog programa. Određene vrste izvoznih aktivnosti isključene su iz ovog programa, npr. izvoz uvezene ili pretovarene robe, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/izvozno usmjerenih jedinica. Iz ovog programa isključene su i određene vrste proizvoda, npr. dijamanti, plemenite kovine, rude, žitarice, šećer i naftni derivati.

(72)

Krediti za pristojbe na temelju FMS-a slobodno se mogu prenositi i vrijede 24 mjeseca od datuma izdavanja odgovarajuće potvrde o pravu na kredit. Mogu se koristiti za plaćanje carina na kasnije uvoze svih ulaznih materijala ili roba, uključujući osnovna sredstva.

(73)

Potvrda o pravu na kredit izdaje se u luci iz kojeg je izvoz obavljen i nakon obavljenog izvoza ili otpreme robe. Sve dok podnositelj zahtjeva dostavlja vlastima preslike svih odgovarajućih izvoznih dokumenata (npr. izvozni nalog, račune, otpremnice, bankovne potvrde o realizaciji), Vlada Indije ne odlučuje o odobravanju kredita za pristojbe.

(74)

Nakon objave nalaza Vlada Indije je izjavila da, dok se potvrda o pravu na kredit ne proda na tržištu, ne prenosi nikakvu korist na primatelja te se, stoga, kredit ne može kompenzirati. Tvrdilo se da se krediti za pristojbe na temelju FMS-a ne bi mogli kompenzirati kad bi se koristili za plaćanje carine na uvezenu robu koja se koristi kao ulazni materijal za proizvodnju izvozne robe. Proizvođač izvoznik koji surađuje i koji je stekao koristi na temelju FMS-a tvrdio je da program geografski povezan s drugim zemljama i da ga, stoga, Unija ne može kompenzirati.

(75)

FMS predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit za pristojbu po FMS-u je financijski doprinos Vlade Indije, jer će se kredit na kraju iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojbi koje bi u suprotnom dospjele. Osim toga, bez obzira koristi li se potvrda o pravu na kredit za prebijanje uvoznih carina ili se prodaje na tržištu, kredit za pristojbe po FMS-u dodjeljuje korist izvozniku, jer poboljšava njegovu likvidnost.

(76)

Nadalje, FMS de iure zavisi od ostvarenog izvoza te se stoga smatra specifičnim i podložnim uvođenju kompenzacijskih mjera na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe. Činjenica da zemlje Unije nisu obuhvaćene FMS-om ne proturječi niti praktičnoj primjeni programa niti načinu korištenja koristi od FMS-a, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 72. do 74. Stoga se ova tvrdnja morala odbaciti.

(77)

Ovaj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki (i), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne materijale. Nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni materijali koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu točke (i) Priloga I. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Izvoznik ispunjava uvjete za koristi FMS-a bez obzira uvozi li uopće bilo kakve ulazne materijale. Da bi dobio koristi, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga čak i izvoznici, koji sve svoje ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze nikakvu robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni materijal, još uvijek imaju pravo na koristi od FMS-a. Osim toga, izvoznik može koristiti kredit za pristojbe po FMS-u kako bi uvozio osnovna sredstva, iako osnovna sredstva nisu uključena u područje primjene dozvoljenih sustava povrata carina, kao što se navodi u Prilogu I. točki (i) Osnovne uredbe, jer se ne koriste u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(78)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u pogledu koristi prenesene na primatelja, koja je ustanovljena tijekom RRIP-a i koju je proizvođač izvoznik koji surađuje knjižio na obračunskoj osnovi kao prihod u fazi izvoznog posla. U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe, ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema izvoznom prometu tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi od ostvarenog izvoza i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(79)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za proizvođača izvoznika koji surađuje i koristi program tijekom RRIP-a iznosi < 0,1 %.

(80)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da indijski proizvođači koji surađuju tijekom RRIP-a nisu dobili nikakve koristi u okviru programa DFIA. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

(81)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da indijski proizvođači koji surađuju tijekom RRIP-a nisu dobili nikakve koristi u okviru programâ EOU/EPZ/SEZ. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ove programe u ovom ispitnom postupku.

(82)

Pojedinosti o programu navedene su Glavnom cirkularu o kreditu za izvoz u rupijima/stranoj valuti i uslugama prema izvoznicima DBOD-a br. DIR(Exp.).BC 07/04.02.02/2009-10 Centralne banke Indije (RBI) koji je upućen svim komercijalnim bankama u Indiji.

(83)

Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici stekli su uvjete za ovaj program.

(84)

Prema ovom programu, RBI postavlja obveznu gornju granicu za kamatne stope koje se primjenjuju na kredite za izvoz u indijskim rupijima ili u stranoj valuti, koje komercijalne banke mogu naplaćivati izvozniku. ECS se sastoji od dva potprograma, Programa za kreditiranje izvoza prije otpreme (kredit za pakiranje), koji obuhvaća kredite predviđene za izvoznika za financiranje nabave, prerade, proizvodnje, pakiranja i/ili prijevoza robe prije izvoza, i Programa za kreditiranje izvoza poslije otpreme, koji predviđa zajmove obrtnog kapitala u svrhu financiranja izvoznih potraživanja. RBI nalaže bankama i da osiguraju određeni iznos svojih neto bankovnih kredita za financiranje izvoza.

(85)

Zbog ovog Glavnog cirkulara RBI-a, izvoznici mogu ishoditi kredite za izvoz po povlaštenim kamatnim stopama u usporedbi s kamatnim stopama za redovne komercijalne kredite (gotovinske kredite), koje su određene isključivo prema tržišnim uvjetima. Razlika u stopama može se smanjiti za trgovačka društva s dobrim kreditnim rejtinzima. De facto, trgovačka društva s visokim rejtingom mogla bi dobiti kredite za izvoz i gotovinske kredite pod istim uvjetima.

(86)

Povlaštene kamatne stope kredita ECS-a utvrđene u Glavnom cirkularu RBI-a koji je naveden u uvodnoj izjavi 85. mogu smanjiti troškove kamata izvoznika u usporedbi s troškovima kredita koji su određeni isključivo prema tržišnim uvjetima i u tom slučaju prenose takvom izvozniku korist u smislu članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Financiranje izvoza nije samo po sebi sigurnije od domaćeg financiranja. De facto, obično se smatra rizičnijim, a razina sigurnosti potrebna za određeni kredit, bez obzira na objekt financiranja, isključivo je komercijalna odluka dotične komercijalne banke. Razlika u stopama različitih banaka posljedica je metodologije RBI-a da odredi maksimalne stope pozajmica pojedinačno za svaku komercijalnu banku. Osim toga, komercijalne banke ne bi bile obvezne korisnicima financiranja izvoza omogućiti nikakve povoljnije kamatne stope za kredite za izvoz u stranoj valuti.

(87)

Usprkos činjenici da povlaštene kredite prema ECS-u dodjeljuju komercijalne banke, ova je korist financijski doprinos Vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. Osnovne uredbe. U ovom kontekstu treba napomenuti da niti članak 3. stavak 1. točka (a) podtočka iv. Osnovne uredbe niti Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama ne zahtijevaju terećenje javnih financija, tj. naknadu komercijalnim bankama od strane Vlade Indije, radi uspostavljanja subvencije, već samo nalog Vlade za provođenje funkcija opisanih u podtočkama i., ii. ili iii. članka 3. stavka 1. točke (a) Osnovne uredbe. RBI je javno tijelo, koje stoga potpada pod definiciju „vlade” kako se navodi u članku 2. točki (b) Osnovne uredbe. U 100 %-tnom je državnom vlasništvu, ostvaruje ciljeve javnog poretka, npr. monetarnu politiku, a njegovu upravu imenuje Vlada Indije. RBI usmjerava privatna tijela, u smislu druge alineje članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. Osnovne uredbe, budući da su komercijalne banke vezane za uvjete koje on nameće, između ostalog za najvišu gornju granicu kamatnih stopa za kredite za izvoz odobrene u Glavnom cirkularu RBI-a i za odredbe RBI-a da komercijalne banke moraju osigurati određeni iznos svojih neto bankovnih kredita za financiranje izvoza. Ovo usmjeravanje obvezuje komercijalne banke da provode funkcije navedene u članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki i. Osnovne uredbe, u ovom slučaju zajmove u obliku povlaštenog financiranja izvoza. Takav izravan prijenos sredstava u obliku zajmova pod određenim uvjetima obično bi se povjerio vladi, a ta se praksa u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. Osnovne uredbe ne razlikuje bitno od praksi koje vlada obično slijedi. Ova se subvencija smatra specifičnom i podložnom uvođenju kompenzacijskih mjera budući da su povlaštene kamatne stope dostupne samo u odnosu na financiranje izvoznih poslova pa stoga zavise od ostvarenog izvoza prema članku 4. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe.

(88)

Iznos subvencije izračunavao se na temelju razlike između kamata stvarno plaćenih za kredite za izvoz korištene tijekom RRIP-a i kamata koje bi jedini proizvođač izvoznik koji surađuje i koji koristi program trebao platiti za redovne komercijalne kredite. Ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom izvoznom prometu tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, jer subvencija zavisi od ostvarenog izvoza i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(89)

Stopa subvencije ustanovljena u odnosu na ovaj program za proizvođača izvoznika koji surađuje i koristi program tijekom RRIP-a bila je zanemariva.

(90)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da indijski proizvođači koji surađuju tijekom RRIP-a nisu dobili nikakve koristi u okviru programa ITES. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

(91)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da indijski proizvođači koji surađuju tijekom RRIP-a nisu dobili nikakve koristi u okviru Programa industrijskih poticaja države Punjab. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

(92)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da indijski proizvođači koji surađuju tijekom RRIP-a nisu dobili nikakve koristi u okviru Programa industrijskih poticaja države Gujarat. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

(93)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, u skladu s odredbama Osnovne uredbe, izražen ad valorem, za ispitane proizvođače izvoznike iznosi između 7,5 % i 12,4 %. Ovaj iznos subvencioniranja prelazi prag de minimis spomenut u članku 14. stavku 5. Osnovne uredbe.

(94)

Stoga se smatra, na temelju članka 18. Osnovne uredbe, da je subvencioniranje nastavljeno tijekom RRIP-a.

(95)

U skladu s člankom 18. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitalo se je li vjerojatno da će prestanak važenja mjera na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja.

(96)

S tim u vezi podsjeća se na činjenicu da su surađivala samo dva poznata proizvođača izvoznika dotičnog proizvoda. Udio tih izvoznika u ukupnoj prodaji dotičnog proizvoda od strane indijskih proizvođača izvoznika u Uniji ne može se uspostaviti iz raspoloživih statističkih podataka Indije i Unije. Međutim, iz tih statističkih podataka moglo bi se zaključiti da postoje drugi proizvođači koji bi mogli prodavati dotični proizvod Uniji.

(97)

Utvrđeno je da su se tijekom RRIP-a proizvođači izvoznici koji surađuju nastavili koristiti subvencijama protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, a koje dodjeljuje Vlada Indije. Gore analizirani programi subvencija daju obnovljive koristi i ne postoje pokazatelji da bi u doglednoj budućnosti ti programi mogli biti postupno ukinuti ili promijenjeni ili da bi proizvođači izvoznici koji surađuju mogli prestati dobivati koristi prema tim programima.

(98)

Ne postoje raspoloživi podaci koji bi ukazivali da ostali proizvođači izvoznici ne bi nastavili koristiti gore analizirane programe subvencija. Stoga je zaključeno da je subvencioniranje na razini čitave zemlje nastavljeno.

(99)

S obzirom na gore opisane nalaze, zaključeno je da je subvencioniranje nastavljeno tijekom RRIP-a i da bi se vjerojatno moglo nastaviti u budućnosti.

(100)

Tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka, istovjetni proizvod proizveli su u Uniji sljedeći proizvođači iz Unije: Sandoz, DSM, Deretil, ACS Dobfar SpA i Antibioticos S.A. Podnositelji zahtjeva zatražili su reviziju nakon isteka antisubvencijskih mjera na snazi. Svi raspoloživi podaci o proizvođačima iz Unije, uključujući podatke dane u zahtjevu i podatke prikupljene od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja revizije ispitnog postupka, korišteni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja Unije. Na temelju toga, procijenjena ukupna proizvodnja Unije tijekom RRIP-a iznosila je 7 093 tone.

(101)

Proizvođači iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju Unije predstavljaju industriju Unije u smislu članka 9. stavka 1. Osnovne uredbe te ih se dalje u tekstu navodi kao „industrija Unije”. S obzirom da je istovjetni proizvod proizveden od strane tri proizvođača Unije koja su dostavila odgovor na upitnik tijekom RRIP-a predstavljao do 95 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda Unije, podaci tih proizvođača smatraju se reprezentativnim za cijelu industriju Unije.

(102)

Za analizu obujma uvoza i kretanja cijena, korišteni su Eurostatovi statistički podaci o uvozu za oznake TARIC 2941101010, 2941102010 i 2941900030 za godine 2007. i 2008. te oznake TARIC 2941100010 i 2941900030 za godinu 2009. i dalje, koji su se primjenjivali tijekom razmatranog razdoblja.

(103)

Uzimajući u obzir broj proizvođača iz Unije i činjenicu da je jedan proizvođač iz Unije proizvodio istovjetan proizvod na temelju sporazuma o nezastarijevanju (tolling agreement) s drugim proizvođačem, podaci koji se odnose na industriju Unije su, prema potrebi, prikazani samo u obliku indeksa ili raspona kako bi se zaštitila povjerljivost podataka.

(104)

Industrija Unije prodaje istovjetni proizvod nepovezanim kupcima i prodaje/prenosi povezanim trgovačkim društvima radi daljnje prerade.

(105)

Za prodaju nepovezanim subjektima smatralo se da čini „slobodno tržište”. Prodaja/prijenosi povezanim subjektima smatrali su se „ograničenim korištenjem”.

(106)

Prilikom izračuna vidljive potrošnje dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda u Uniji, Komisija je dodala:

(107)

Treba napomenuti da je, s ciljem izbjegavanja dvostrukog računanja obujma prodaje, prodaja ostvarena na temelju sporazuma o nezastarijevanju između dva proizvođača iz Unije isključena iz gornjeg izračuna.

(108)

Na temelju gore navedenog, potrošnja dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda u Uniji postupno se povećala za 28 % tijekom razmatranog razdoblja:

(109)

Prema podacima Eurostata, obujam uvoza dotičnog proizvoda iz Indije za slobodan promet smanjio se za 96 % tijekom razmatranog razdoblja. Značajan pad od 51 postotnog boda uočen je 2008., a zatim je slijedilo daljnje smanjenje za 43 postotna boda 2009. i dva postotna boda tijekom RRIP-a.

(110)

Nešto drukčije kretanje moglo se uočiti za uvoz u okviru režima unutarnje proizvodnje koji je oslobođen kompenzacijskih i carinskih pristojbi. Nakon početnog pada uvoza za 92 % između 2007. i 2008., uvoz se povećao 2009. i ostao relativno stabilan tijekom RRIP-a.

(111)

Prosječna uvozna cijena dotičnog proizvoda iz Indije za slobodan promet povećala se za 34 % između 2007. i 2008., a zatim je zabilježen snažan pad tijekom RRIP-a da bi dosegla 26 % nižu razinu u odnosu na 2007. Osim toga, cijene uvoza u okviru režima unutarnje proizvodnje slijedile su silazno kretanje i smanjile se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Različita kretanja cijena između dva uvozna režima mogu se objasniti drukčijom vrstom dotičnog proizvoda koji se uglavnom uvozio, tj. cefaleksinom, koji je skuplji u odnosu na ostale vrste.

(112)

Tržišni udio uvoza iz Indije za slobodan promet ili u okviru režima unutarnje proizvodnje bio je vrlo nizak tijekom razmatranog razdoblja i smanjio se u oba slučaja.

(113)

Jedan proizvođač iz Unije naveo je da je indijski uvoz, koji se temelji na podacima Eurostata, pogrešno procijenjen, jer indijski statistički podaci o izvozu pokazuju veći obujam izvoza od onog koji navodi Eurostat. U tom pogledu, treba napomenuti da je standardna praksa Komisije koristiti Eurostat kao temelj za statističke podatke o uvozu. Dalje se napominje da indijski statistički podaci o izvozu ne navode krajnje odredište izvoza i hoće li zaista ući u Uniju. Stoga se ova tvrdnja morala odbaciti.

(114)

S obzirom na iznimno nisku količinu uvoza iz Indije koji je došao na tržište Unije za slobodan promet, nije bilo moguće donijeti valjani zaključak u pogledu sniženja cijena. U pogledu uvoza u okviru režima unutarnje proizvodnje, utvrđeno je negativno sniženje cijena. Međutim, taj uvoz iznosio je manje od 10 tona i odnosio se samo na jednu vrstu proizvoda (cefaleksin), koja je i najskuplja i manje zastupljena vrsta proizvoda na tržištu. Stoga je zaključeno da podaci o transakciji koji se odnose na uvoz u okviru režima unutarnje proizvodne nisu bili reprezentativni za potrebe valjanog izračuna sniženja cijena i nisu prikladni za daljnju analizu.

(115)

Jedan proizvođač iz Unije ukazao je na to da odvojena analiza dviju kategorija uvoza, tj. za slobodni promet i u okviru režima unutarnje proizvodnje, nije bila u skladu s pristupom prethodnog postupka revizije, a bila je i protivna stalnoj praksi Komisije.

(116)

U tom pogledu, treba napomenuti da, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 115., količine uvezene ili u okviru režima unutarnje proizvodnje ili za slobodan promet nisu bile dostatne za donošenje valjanih zaključaka. Uzimajući u obzir nisku razinu ukupnog obujma, ovaj zaključak jednako se primjenjuje na taj obujam.

(117)

Uvoz proizvoda nad kojim se provodi revizija iz drugih zemalja osim Indije povećao se za 62 % tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu je tržišni udio naglo porastao za više od 10 postotnih bodova s 37,6 % na 47,7 % što se poklopilo s povećanom potrošnjom na tržištu Unije. Među zemljama izvoznicama, Singapur, Kina i Oman najveći su dobavljači na tržištu Unije.

(118)

Prosječne uvozne cijene iz trećih zemalja značajno su se smanjile za 43 % tijekom razmatranog razdoblja. Iako su cijene glavnih zemalja izvoznica (Singapura, Kine i Omana) snizile cijene Unije za oko 20 % tijekom RRIP-a za svaki proizvod posebno, a obujam uvoza se može smatrati značajnim, čini se da uvoz po takvim niskim cijenama nije utjecao na profitabilnost industrije Unije.

(119)

Jedan proizvođač iz Unije tvrdio je da analiza prosječnih kretanja uvozne cijene u obzir treba uzeti različite vrste proizvoda. U tom pogledu treba napomenuti da se, u skladu sa standardnom praksom, analiza, inter alia, kretanja cijena treba napraviti na temelju dotičnog proizvoda, bez obzira na udio svake vrste proizvoda. Dalje se napominje da, u ovom slučaju, nije donesen nikakav zaključak iz kretanja uvoznih cijena iz trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se gornja tvrdnja morala odbaciti.

(120)

Svi su proizvođači iz Unije tvrdili da se uvoz iz, inter alia, Kine i Omana odnosi uglavnom na amoksicilin trihidrat za veterinarske potrebe i da je to trebalo uzeti u obzir prilikom analize gornjih cijena. U tom pogledu, napominje se da proizvod nad kojim se provodi revizija obuhvaća antibiotike za ljude i životinje. Nadalje, podaci dostavljeni u vezi s ovim navodom nisu bili argumentirani. Stoga se gornja tvrdnja morala odbaciti.

(121)

Jedan proizvođač iz Unije doveo je u pitanje temelj na kojem su rađene usporedbe cijena za amoksicilin trihidrat i ampicilin trihidrat tijekom RRIP-a, s obzirom da podaci Eurostata ne razlikuju ove dvije vrste proizvoda. U tom pogledu, s obzirom da je utvrđeno kako su cijene industrije Unije za ove dvije vrste proizvoda bile slične, smatralo se opravdanim napraviti usporedbu na temelju ukupne cijene.

(122)

Što se tiče uvoza iz Singapura, svi proizvođači iz Unije tvrdili su da je obavljen po transfernoj cijeni između povezanih stranaka. U tim okolnostima, uključivanje tog uvoza narušilo bi prosječne cijene iz ostalih trećih zemalja. Napominje se da se gore navedeni nalaz u pogledu marže sniženja u slučaju isključivanja tog izvoza iz usporedbe cijena ne bi značajno promijenio, a zaključak da uvoz po niskoj cijeni nije utjecao na profitabilnost industrije Unije ostao bi valjan.

(123)

Za sljedeće gospodarske pokazatelje koji se odnose na industriju Unije utvrđeno je da se valjana analiza i procjena trebaju usmjeriti na stanje koje prevladava na slobodnom tržištu: obujam prodaje i prodajne cijene na tržištu Unije, tržišni udio i profitabilnost. Kada je bilo moguće i opravdano, ti nalazi su naknadno uspoređeni s podacima za ograničeno tržište, s ciljem dobivanja cijele slike o stanju industrije Unije.

(124)

Što se tiče ostalih gospodarskih pokazatelja, na temelju ispitnog postupka je utvrđeno da se oni mogu objektivno ispitati samo upućivanjem na cijelu aktivnost. Doista, proizvodnja (i za ograničeno i za slobodno tržište), kapacitet, iskorištenost kapaciteta, popisi robe, ulaganja, zalihe, zaposlenost, produktivnost, plaće, rast, mogućnost povećanja kapitala ovise o cijeloj aktivnosti, bez obzira je li proizvodnja ograničena ili se prodaje na slobodnom tržištu.

(125)

Nakon komentara primljenih od jednog proizvođača iz Unije o konačnoj objavi nalaza i razmatranja na temelju kojih je predložen prekid postupka, neki su gospodarski pokazatelji u sljedećim uvodnim izjavama ispravljeni. Te promjene nisu bile takve prirode da mogu promijeniti zaključak u pogledu stanja industrije Unije.

(126)

Kapacitet proizvodnje industrije Unije bio je stabilan između 2007. i 2008. prije povećanja za 4 % od 2008. do 2009. te za dodatna 3 postotna boda tijekom RRIP-a.

(127)

Međutim, obujam proizvodnje nije slijedio ovo povećanje zbog nepredviđenih tehničkih poteškoća jednog proizvođača iz Unije 2008., kada je opseg proizvodnje pao za 5 % i postupno se oporavljao do RRIP-a.

(128)

Kao rezultat povećanja kapaciteta proizvodnje u kombinaciji s malim padom proizvodnje, stopa iskorištenosti kapaciteta stalno je padala u razmatranom razdoblju i tijekom RRIP-a dosegnula je razinu nižu za 7 % u odnosu na 2007.

(129)

Obujam prodaje industrije Unije nepovezanim strankama tijekom RRIP-a bio je nešto ispod razine iz 2007., uz pad od 7 % 2009., a zatim porast za šest postotnih bodova tijekom RRIP-a.

(130)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna prodajna cijena industrije Unije na tržištu Unije povećala se za 4 %. Cijene su najprije značajno povećane za 21 % 2009, prije nego što su pale za 17 postotnih bodova 2009. te ostale stabilne tijekom RRIP-a.

(131)

Jedan proizvođač iz Unije tvrdio je da utjecaj cijena uvoza iz Indije na industriju Unije nije ispravno procijenjen. U tom pogledu, prije svega se napominje da nije utvrđeno nikakvo sniženje cijena kako je navedeno u uvodnoj izjavi 115. Osim toga, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi, cijene industrije Unije povećane su za 4 % tijekom razmatranog razdoblja. U tim okolnostima smatra se da uvoz iz Indije nije imao nikakav negativan utjecaj na stanje industrije Unije.

(132)

Smanjena prodaja nepovezanim strankama na tržištu Unije odrazila se na razvoj tržišnog udjela koji je pao za 22 postotna boda tijekom RRIP-a u odnosu na 2007.

(133)

Dok se obujam prodaje industrije Unije nepovezanim strankama smanjivao unatoč povećanoj potražnji tijekom razmatranog razdoblja, prodaja na ograničenom tržištu se povećala za 28 %.

(134)

Tržišni udio ograničenog tržišta industrije Unije povećao se za 9 postotnih bodova 2008. prije nego što se postupno smanjio na razinu iz 2007.

(135)

Tržišni udio industrije Unije kao cjeline mjerio se dodavanjem obujma slobodnog i ograničenog tržišta u Uniji. Iako se ovaj obujam povećao tijekom razmatranog razdoblja za 14 %, tržišni udio industrije Unije smanjio se za 10 postotnih bodova kako se potrošnja na tržištu povećala za 28 % tijekom istog razdoblja. Ovo upućuje na činjenicu da industrija Unije nije imala koristi od rasta potrošnje.

(136)

Razina zaliha pala je za 54 % od 2007. do kraja RRIP-a, što se uglavnom objašnjava povećanjem potražnje na ograničenom tržištu.

(137)

Profitabilnost prodaje industrije Unije nepovezanim strankama na tržištu Unije značajno se poboljšala za 153 postotna boda tijekom RRIP-a. Ovaj razvoj može se objasniti prosječnim povećanjem cijena od 2 % i smanjenjem troškova proizvodnje. U usporedbi s profitnom maržom ostvarenom u razdoblju revizije ispitnog postupka tijekom zadnjeg ispitnog postupka nakon isteka mjere, dobit se povećala za više od 400 postotnih bodova.

(138)

Treba napomenuti da je, uz izuzetak 2007., razina dobiti industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja bila iznad ciljne profitne marže utvrđene u prethodnoj reviziji ispitnog postupka nakon isteka mjere, tj. 10 % (ciljna dobit).

(139)

Dva proizvođača iz Unije su tvrdila da profitabilnost nije bila ispravno ocijenjena, jer je dobit koju su ostvarili povezani početni dobavljači odbijena od njihovih troškova. U tom pogledu, stalna je praksa odbiti dobit koju su ostvarile povezane stranke uključene u proizvodnju sirovina. U tim okolnostima, ovaj se argument morao odbaciti.

(140)

Profitabilnost ograničene prodaje industrije Unije na tržištu unije poboljšala se za 51 % tijekom RRIP-a. Ovaj razvoj uvelike se objašnjava prosječnim povećanjem cijena od 10 %. Međutim, s obzirom da se ovo kretanje cijena temelji na transfernim cijenama, na temelju gore navedenog nije bilo moguće donijeti valjani zaključak.

(141)

Ulaganja su se povećala tijekom razmatranog razdoblja. Ulaganja su bila povezana s povećanjima proizvodnog kapaciteta s ciljem isporuke na ograničenom i slobodnom tržištu.

(142)

Ispitni postupak je, također, pokazao da se povrat ulaganja, tj. neto dobit prije oporezivanja proizvoda izražena kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine pripisane proizvodu, smanjila tijekom razmatranog razdoblja.

(143)

Novčani tok se tijekom razmatranog razdoblja povećao za 7 %, jer se smanjenje profitabilnosti moglo nadoknaditi smanjenjem popisa u drugoj polovici razmatranog razdoblja.

(144)

Zaposlenost se povećala za 9 % tijekom razmatranog razdoblja u skladu s ulaganjima u proizvodni kapacitet, dok su prosječne plaće porasle za samo 6 %. Produktivnost se smanjila za ukupno 11 % nakon neočekivanih tehničkih poteškoća s kojima se susreo jedan proizvođač iz Unije.

(145)

Što se tiče obujma subvencioniranog uvoza iz Indije, učinak stvarnog iznosa subvencioniranja ne može se smatrati značajnim.

(146)

Stanje industrije Unije značajno se poboljšalo od zadnje revizije ispitnog postupka i tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se može ocijeniti da se industrija Unije uspjela u potpunosti oporaviti od prošlog subvencioniranja.

(147)

Između 2007. i razdoblja revizije ispitnog postupka, obujam subvencioniranog uvoza dotičnog proizvoda bio je zanemariv. Uz izuzetak određenih pokazatelja štete kao što su tržišni udio, obujam proizvodnje i povrat ulaganja, većina pokazatelja štete uključujući profitabilnost (+ 153 %), prodajnu cijenu (+ 4 %), opseg prodaje (+ 14 %), zaposlenost (+ 10 %) i ulaganja (+ 29 %) pozitivno se razvijala tijekom razmatranog razdoblja. Razine dobiti ostvarene na tržištu Unije bile su, uz izuzetak 2007., iznad ciljne profitne marže utvrđene u prethodnoj reviziji ispitnog postupka nakon isteka mjere, tj. 10 %. Pozitivno kretanje prema velikoj većini pokazatelja uglavnom je posljedica pouzdanosti industrije Unije i dugotrajnog odnosa s kupcima koji je razvijala tijekom posljednjih godina, ali i razine cijena koju je uspjela postići na tržištu.

(148)

Jedan proizvođač iz Unije tvrdio je da bi analiza kretanja cijena i dobiti trebala uzeti u obzir nestašicu sirovina 2007. i 2008. Tvrdio je da su te nestašice dovele do iznimnih povećanja cijena i dobiti 2008. i, u ograničenoj mjeri, 2009. U tom pogledu, kao što se može vidjeti iz tablica 5.5.2.1. i 5.5.4.1., iznimna razina cijena i dobiti odnosi se samo na 2008. Čini se da nestašice sirovina više ne utječu na razine dobiti ostvarene u 2009. i tijekom RRIP-a. Zaključak u uvodnoj izjavi 139., da je dobit tijekom cijelog razmatranog razdoblja bila iznad ciljne dobiti, ostaje valjan.

(149)

U pogledu prodaje na ograničenom tržištu, mogućnost industrije Unije da proda dio svoje proizvodnje na ograničenom tržištu, osigurala je visoke razine iskorištenosti kapaciteta i omogućila industriji Unije da reducira fiksne troškove i ostane konkurentna u pogledu troškova.

(150)

Zaključak je da se s obzirom na pozitivan razvoj pokazatelja koji se odnose na industriju Unije smatra da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja.

(151)

S obzirom na mali obujam dotičnog proizvoda koji je uvezen u Uniju tijekom razmatranog razdoblja, subvencionirani uvoz nije štetno utjecao na učinkovitost industrije Unije. Doista, kako je gore navedeno, smatra se da industrija nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja.

(152)

Podsjeća se da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja, jer je većina pokazatelja štete pokazala pozitivna kretanja tijekom tog razdoblja. U skladu s člankom 18. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je stoga je li vjerojatno da će prestanak važenja mjera na snazi dovesti do ponavljanja štete.

(153)

Ispitni postupak je pokazao da je iskorištenost kapaciteta tri indijska proizvođača koja surađuju dosegla vrlo visoke razine tijekom RRIP-a. Na temelju toga čini se da bi neiskorišteni kapaciteti, koji bi se mogli usmjeriti na tržište Unije u nedostatku mjera, bili ograničeni.

(154)

Nakon objave je nekoliko proizvođača iz Unije tvrdilo da su neiskorišteni kapaciteti u Indiji bili veliki i da stopa iskorištenosti kapaciteta indijskih proizvođača izvoznika koji surađuju nije bila reprezentativna za indijski sektor u cjelini. Jedan proizvođač iz Unije je čak tvrdio da bi neiskorišteni kapaciteti sedam vodećih indijskih izvoznika predstavljali opseg puno veći od potrošnje na slobodnom tržištu Unije.

(155)

U tom pogledu treba najprije naglasiti da je stopa iskorištenosti kapaciteta tri proizvođača izvoznika koja surađuju izračunana kao ponderirani prosjek na temelju provjerenih podataka i specifično se odnosila na dotični proizvod. Štoviše, dotična tri proizvođača izvoznika koja surađuju bili su veliki proizvođači te među sedam indijskih izvoznika koje je podnositelj zahtjeva naveo kao „vodeće”. Suprotno tome, podaci koje su predočili proizvođači iz Unije o neiskorištenim kapacitetima tih sedam indijskih proizvođača uglavnom su se temeljili na „poznavanju tržišta” i, iako je to bilo posebno zatraženo, nisu mogli biti potkrijepljeni čvrstim činjeničnim dokazima. Stoga su se ti podaci morali zanemariti te je potvrđeno da se, na temelju provjerenih podataka iz dokumentacije, indijski neiskorišteni kapaciteti čine ograničenima.

(156)

Na temelju podataka iz indijske službene statistike, ustanovljeno je da su cijene izvozne prodaje na deset glavnih indijskih izvoznih tržišta bile u prosjeku oko 20 % niže od cijena prodaje industrije Unije na tržištu Unije tijekom RRIP-a. Te indijske izvozne cijene bile su u skladu s cijenama drugih glavnih sudionika na tržištu Unije kako je određeno u uvodnoj izjavi 119. Utvrđeno je da uvoz po niskim cijenama tijekom razmatranog razdoblja iz tih ostalih zemalja nije negativno utjecao na učinkovitost industrije Unije. U tim okolnostima, smatra se da, u slučaju zastarijevanja mjera, indijske izvozne cijene vjerojatno ne bi bile štetne za industriju Unije, jer se već suočava s konkurencijom iz ostalih zemalja izvoznica s istim kretanjima cijena, a da pri tome nije pretrpjela nikakvu materijalnu štetu.

(157)

Dva proizvođača iz Unije također su navela da bi, u slučaju zastarijevanja mjera, indijski proizvođači preusmjerili izvoz koji se trenutačno prodaje na ostalim tržištima u Uniju zbog privlačnosti tržišta Unije u pogledu cijena. Prije svega, napominje se da bi, ako indijski proizvođači preusmjere svoj izvoz u Uniju, konkurirali ostalim trećim zemljama koje već izvoze značajne količine u Uniju. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 119., zaključeno je da uvoz iz trećih zemalja, po cijenama sličnima indijskim izvoznim cijenama na ostalim tržištima, nije utjecao na učinkovitost industrije Unije. Na temelju toga, smatra se da, ako se indijske količine izvoza u Uniju povećaju po cijenama sličnima onima na ostalim izvoznim tržištima, industrija Unije ne bi pretrpjela nikakvu materijalnu štetu.

(158)

Dva proizvođača iz Unije također su tvrdila da bi činjenica da su na snazi bile zabrane uvoza u SAD u pogledu određenih proizvodnih pogona za antibiotike u Indiji dovela do preusmjeravanja dodatnih količina na tržište Unije. Međutim, u tom pogledu, zaključci u prethodnoj uvodnoj izjavi o mogućem preusmjeravanju izvoza ostaju valjani.

(159)

Dok je ograničeno tržište činilo od 50 do 60 % slobodnog i ograničenog tržišta industrije Unije u razmatranom razdoblju, potrošnja na ograničenom tržištu industrije Unije povećala se za više od 20 % tijekom istog razdoblja. S obzirom na svojstva i veličinu ovog tržišta, smatra se da, u slučaju zastarijevanja mjera, na ograničeno tržište vjerojatno ne bi utjecalo povećanje indijskog izvoza te bi, stoga, i dalje osiguravalo visoke stope iskorištenosti kapaciteta i ekonomije razmjera za industriju Unije.

(160)

Na temelju gore navedenog, zaključeno je da, u slučaju zastarijevanja mjera, subvencionirani uvoz iz Indije vjerojatno neće prouzročiti materijalnu štetu industriji Unije, jer se većina pokazatelja štete pozitivno razvijala tijekom razmatranog razdoblja unatoč značajnom i sve većem uvozu iz ostalih zemalja po cijenama koje su slične indijskom izvozu u ostale zemlje. Stoga je zaključeno da se u slučaju zastarijevanja mjera materijalna šteta vjerojatno ne bi ponovila.

(161)

Jedan proizvođač iz Unije je tvrdio da se treba provesti analiza interesa Unije. U tom pogledu, s obzirom da je zaključeno kako ne postoji vjerojatnost ponavljanja štete, ispitivanje interesa Unije nema svrhe. U tim okolnostima je ova tvrdnja odbačena.

(162)

S obzirom na nalaz o vjerojatnosti nastavka subvencioniranja kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100. i učinku koji može imati na buduće trgovinske tokove, Komisija će pratiti obujam uvoza dotičnog proizvoda. U slučaju značajne promjene tih količina, Komisija će razmotriti koje mjere, u slučaju potrebe, treba poduzeti.

(163)

Praćenje će se ograničiti na razdoblje od 2 godine nakon objave ove Uredbe.

(164)

S obzirom na rezultate ove revizije ispitnog postupka, smatra se primjernim staviti izvan snage kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenih antibiotika širokog spektra podrijetlom iz Indije.

(165)

Zainteresirane stranke obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je predloženo prekidanje ispitnog postupka te su imale mogućnost dati svoj komentar. Primljeni komentari razmatrani su u okviru odgovarajućih gornjih odjeljaka i nisu bili takve prirode da mogu promijeniti gornje zaključke.