15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

97

---

32006L0044

---

L 264/20

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

---

DIREKTIVA 2006/44/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 6. rujna 2006.

o kvaliteti slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba

(kodificirana verzija)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)	Direktiva Vijeća 78/659/EEZ od 18. srpnja 1978. o kvaliteti slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (3) više je puta značajno izmijenjena (4). Radi jasnoće i racionalnosti navedenu bi Direktivu trebalo kodificirati.

(2)	Za zaštitu i poboljšanje okoliša potrebne su konkretne mjere za zaštitu voda od onečišćenja, uključujući slatke vode koje su pogodne za život riba.

(3)	S ekološkog i gospodarskog stajališta treba zaštititi populacije riba od različitih štetnih posljedica koje nastaju zbog ispuštanja onečišćujućih tvari u vode, kao što je posebno smanjenje broja nekih vrsta riba, a u nekim slučajevima i potpuno nestajanje nekih vrsta.

(4)	Odluka br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog programa djelovanja Zajednice za okoliš (5) ima namjenu osigurati da se dostigne razina kvalitete površinskih voda koja nema značajnih utjecaja na okoliš i ne predstavlja rizik za njega.

(5)	Razlike između propisa koji se primjenjuju u različitim državama članicama u pogledu kvalitete slatkih voda koje su pogodne za život riba mogu stvoriti nejednake uvjete konkurencije i tako neposredno utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(6)	Za postizanje ciljeva ove Direktive države članice trebale bi odrediti vode na koje će se primjenjivati ova Direktiva te utvrditi granične vrijednosti koje odgovaraju određenim parametrima. Tako određene vode trebalo bi uskladiti s tim vrijednostima u roku od pet godina nakon njihovog određivanja.

(7)	Trebalo bi predvidjeti da će se za slatke vode koje su pogodne za život riba pod određenim uvjetima smatrati da su u skladu s odgovarajućim vrijednostima parametara čak i ako određen postotak uzetih uzoraka nije u skladu s utvrđenim graničnim vrijednostima.

(8)	Za osiguranje provjere kvalitete slatkih voda koje su pogodne za život riba trebalo bi uzeti minimalan broj uzoraka i izvesti mjerenje u pogledu posebnih parametara utvrđenih u prilogu. Takvo uzimanje uzoraka može se ograničiti ili prekinuti s obzirom na kvalitetu vode.

(9)	Neke su prirodne okolnosti izvan utjecaja država članica pa stoga treba predvidjeti mogućnost odstupanja od ove Direktive u nekim slučajevima.

(10)

Zbog tehničkog i znanstvenog napretka može biti potrebna brza prilagodba nekih zahtjeva utvrđenih u Prilogu I. Kako bi se olakšalo uvođenje potrebnih mjera, treba utvrditi postupak u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (6), kojim bi se uspostavila tijesna suradnja između država članica i Komisije.

(11)	Ova Direktiva ne bi smjela dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje direktiva određenih u dijelu B Priloga III. u nacionalno pravo,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Ova se Direktiva odnosi na kvalitetu slatkih voda i primjenjuje se na one vode koje države članice odrede kao vode koje treba zaštititi ili poboljšati kako bi bile pogodne za život riba.

2.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na vode u prirodnim i umjetnim ribnjacima koji se koriste za intenzivan uzgoj riba.

3.   Cilj je ove Direktive zaštita ili poboljšanje kvalitete onih tekućih ili stajaćih slatkih voda koje su pogodne ili koje bi smanjenjem ili uklanjanjem onečišćenja postale pogodne za život riba koje pripadaju:

(a)	autohtonim vrstama koje doprinose prirodnoj raznolikosti;

(b)	vrstama čiju prisutnost nadležna tijela država članica ocjenjuju kao poželjnu u svrhe upravljanja vodama.

4.   Za potrebe ove Direktive:

(a)	salmonidne vode su vode koje su ili postaju pogodne za život riba koje pripadaju vrstama kao što su losos (Salmo salar), potočna pastrva (Salmo trutta), lipljan (Thymallus thymallus) i ozimica (Coregonus);

(b)	ciprinidne vode su vode koje jesu ili postaju pogodne za život riba koje pripadaju vrstama ciprinida, (Cyprinidae) ili drugim vrstama kao što su štuka (Esox lucius), grgeč (Perca fluviatilis) i jegulja (Anguilla anguilla).

Članak 2.

Fizikalni i kemijski parametri koji se primjenjuju na vode koje su države članice odredile navedeni su u Prilogu I.

Za primjenu ovih parametara vode se dijele na salmonidne vode i ciprinidne vode.

Članak 3.

1.   Za vode koje su odredile, države članice utvrđuju vrijednosti za parametre navedene u Prilogu I., ako su vrijednosti navedene u stupcu G ili u stupcu I. Pritom poštuju napomene sadržane u ta dva stupca.

2.   Države članice ne utvrđuju vrijednosti koje su manje stroge od onih navedenih u stupcu I Priloga I. te nastoje poštovati vrijednosti iz stupca G uzimajući u obzir načela utvrđena u članku 8.

Članak 4.

1.   Države članice određuju salmonidne vode i ciprinidne vode, a moguća su i naknadna dodatna određenja.

2.   Države članice mogu, poštujući načela utvrđena u članku 8., izmijeniti određenje nekih voda zbog čimbenika koje u trenutku određivanja nije bilo moguće predvidjeti.

Članak 5.

Države članice uspostavljaju programe kako bi smanjile onečišćenje i osigurale da u roku od pet godina nakon određivanja vode određene u skladu s člankom 4. budu usklađene i s vrijednostima parametara koje države članice utvrđuju u skladu s člankom 3. i s napomenama sadržanima u stupcima G i I Priloga I.

Članak 6.

1.   Za potrebe provedbe članka 5., za vode koje su određene smatra se da su usklađene s odredbama ove Direktive ako su uzorci tih voda, uzeti u skladu s minimalnom učestalošću uzimanja uzoraka navedenom u Prilogu I., na istom mjernom mjestu i u razdoblju od 12 mjeseci, usklađeni s vrijednostima koje države članice utvrđuju u skladu s člankom 3. i s napomenama sadržanima u stupcima G i I Priloga I., kada se radi o:

(a)	95 % uzoraka za parametre: pH, BPK5, nitriti, neionizirani amonijak, ukupan amonijak, ukupan rezidualni klor, ukupan cink i otopljen bakar. Kada je učestalost uzimanja uzoraka manja od jednom mjesečno, svi uzorci moraju biti u skladu s gore navedenim vrijednostima parametara i napomenama;

(b)	postocima navedenima u Prilogu I. za parametre: temperatura i otopljen kisik;

(c)	prosječnoj koncentraciji utvrđenoj za parametar: suspendirane krute tvari.

2.   Slučajevi nepoštovanja vrijednosti koje države članice utvrđuju u skladu s člankom 3. ili napomena sadržanih u stupcima G i I Priloga I. ne uzimaju se u obzir pri izračunu postotaka propisanih u stavku 1. ako su isti posljedica poplava ili drugih prirodnih katastrofa.

Članak 7.

1.   Minimalna učestalost kojom nadležna tijela u državama članicama obavljaju uzimanje uzoraka utvrđena je u Prilogu I.

2.   Kada nadležno tijelo utvrdi da je kvaliteta voda koje su određene značajno bolja nego što bi bila u slučaju da se na nju primjenjuju vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 3. i napomene sadržane u stupcima G i I Priloga I., učestalost uzimanja uzoraka može se smanjiti. Kada nema onečišćenja ili rizika za smanjenje kvalitete voda, dotično nadležno tijelo može odlučiti da uzimanje uzoraka nije potrebno.

3.   Ako se pri uzimanju uzoraka pokaže da se ne poštuje vrijednost koju je država članica utvrdila u skladu s člankom 3. ili napomena sadržanih u stupcima G ili I Priloga I., država članica provjerava je li to posljedica slučajnosti, prirodne pojave ili onečišćenja te usvaja odgovarajuće mjere.

4.   Nadležno tijelo svake države članice, posebno na temelju lokalnih uvjeta okoliša, određuje točno mjesto uzimanja uzoraka, udaljenost tog mjesta od najbližeg mjesta ispuštanja onečišćujućih tvari, te dubinu na kojoj se uzimaju uzorci.

5.   Neke referentne metode analize za izračun vrijednosti relevantnih parametara određene su u Prilogu I. Laboratoriji koji upotrebljavaju druge metode moraju osigurati da su dobiveni rezultati ekvivalentni ili usporedivi s rezultatima navedenima u Prilogu I.

Članak 8.

Provedba mjera poduzetih na temelju ove Direktive ni pod kojim uvjetima ne smije, izravno ni neizravno, dovesti do povećanog onečišćenja slatkih voda.

Članak 9.

Države članice mogu za vode koje su određene u bilo kojem trenutku utvrditi strože vrijednosti parametara od onih utvrđenih ovom Direktivom. Također mogu navesti odredbe o parametrima koji se ne predviđaju u ovoj Direktivi.

Članak 10.

Kada vodotoci slatkih voda prelaze ili prate državne granice između država članica, a jedna od dotičnih država želi te vode odrediti, dotične države međusobno se savjetuju kako bi odredile odsjeke tih voda na koje se može primjenjivati ova Direktiva te kako bi predvidjele moguće posljedice u pogledu zajedničkih ciljeva kvalitete; te posljedice nakon službenog međusobnog savjetovanja zasebno određuje svaka dotična država. Komisija može sudjelovati u tim savjetovanjima.

Članak 11.

Države članice mogu odstupati od ove Direktive:

(a)	u slučaju nekih parametara koji su u Prilogu I. označeni (0), zbog iznimnih vremenskih ili posebnih geografskih uvjeta;

(b)	kada se vode koje su određene prirodno obogaćuju nekim tvarima, što ima za posljedicu nepoštovanje vrijednosti propisanih u Prilogu I. Prirodno obogaćivanje je proces pri kojem neko vodno tijelo bez uplitanja čovjeka prima određene tvari sadržane u tlu.

Članak 12.

Izmjene potrebne za prilagodbu vrijednosti parametara G i metoda analize tehničkom i znanstvenom napretku sadržanih u Prilogu I. usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 13. stavka 2.

Članak 13.

1.   Komisiji pomaže odbor za prilagodbu tehničkom i znanstvenom napretku, dalje u tekstu ‘Odbor’.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3.   Odbor usvaja svoj poslovnik.

Članak 14.

Za potrebe primjene ove Direktive države članice Komisiji dostavljaju informacije o:

(a)	vodama određenima u skladu s člankom 4. stavkom 1., u obliku sažetka;

(b)	izmjeni određenja nekih voda u skladu s člankom 4. stavkom 2;

(c)	odredbama utvrđenima u svrhu uvođenja novih parametara u skladu s člankom 9.;

(d)	primjeni odstupanja od vrijednosti navedenih u stupcu I. Priloga I.

Općenito, države članice Komisiji na njezin utemeljen zahtjev dostavljaju sve informacije potrebne za primjenu ove Direktive.

Članak 15.

Države članice svake tri godine i prvi put za razdoblje od 1993. godine do uključivo 1995. godine šalju Komisiji podatke o provedbi ove Direktive u obliku sektorskog izvješća koje obuhvaća i druge relevantne Direktive Zajednice. Ovo se izvješće sastavlja na temelju upitnika ili nacrta koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom iz članka 6. Direktive Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. o standardiziranju i racionaliziranju izvješća o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (7). Upitnik ili nacrt šalje se državama članicama šest mjeseci prije početka razdoblja na koje se izvješće odnosi. Izvješće se šalje Komisiji u roku od devet mjeseci od kraja trogodišnjeg razdoblja na koje se odnosi.

Komisija objavljuje izvješće Zajednice o provedbi ove Direktive u roku od devet mjeseci od primitka izvješćâ država članica.

Članak 16.

Države članice Komisiji dostavljaju tekstove glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 17.

Direktiva 78/659/EEZ stavlja se izvan snage ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje direktiva utvrđenih u dijelu B Priloga III. u nacionalno pravo.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu IV.

Članak 18.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 19.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 117, 30.4.2004., str. 11.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 21. travnja 2004. (SL C 104 E, 30.4.2004., str. 545.) i Odluka Vijeća od 25. travnja 2006.

(3)  SL L 222, 14.8.1978., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 807/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str. 36.).

(4)  Vidjeti Dio A Priloga III.

(5)  SL L 242, 10.9.2002., str. 1.

(6)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(7)  SL L 377, 31.12.1991., str. 48. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

---

PRILOG I.

POPIS PARAMETARA

Parametar	Salmonidne vode		Ciprinidne vode		Metode analize ili kontrole	Minimalna učestalost uzimanja uzoraka i mjerenja	Napomene
	G	I	G	I
1. Temperatura (°C)	1.	Temperatura mjerena nizvodno od točke termalnog ispuštanja (na rubu zone miješanja) ne smije prijeći normalnu temperaturu za više od:			Termometrija	Tjedno, i uzvodno i nizvodno od točke termalnog ispuštanja	Treba izbjegavati pretjerano nagle promjene temperature.
		1,5 °C		3 °C
		U posebnim uvjetima države članice utvrđuju geografski ograničena odstupanja ako nadležno tijelo može dokazati da nema štetnih posljedica za uravnoteženi razvoj riblje populacije.
	2.	Termalna ispuštanja ne smiju uzrokovati da temperatura nizvodno od točke termalnog ispuštanja, (na rubu zone miješanja), prijeđe sljedeće vrijednosti:
		21,5 (0)		28 (0)
		10 (0)		10 (0)
		Granica temperature na 10 °C primjenjuje se samo na rasplodna razdoblja vrsta kojima je hladna voda potrebna za reprodukciju te samo na vode u kojima mogu živjeti takve vrste. Temperaturne granice mogu biti prekoračene u 2 % vremena.
2. Otopljen kisik (mg/l O2)	50 % ≥ 9	50 % ≥ 9	50 % ≥ 8	50 % ≥ 7	Winklerova metoda ili posebne elektrode (elektrokemijska metoda).	Mjesečno, uz najmanje jedan uzorak koji predstavlja uvjete s niskom razinom kisika na dan uzimanja uzoraka. Međutim, kada se sumnja na veće dnevne varijacije, uzimaju se najmanje dva uzorka na dan.
	100 % ≥ 7	Kada koncentracija kisika padne ispod 6 mg/l, države članice primjenjuju odredbe članka 7. stavka 3. Nadležno tijelo mora dokazati da takvo stanje neće imati štetnih posljedica za uravnotežen razvoj riblje populacije.	100 % ≥ 5	Kada koncentracija kisika padne ispod 4 mg/l, države članice primjenjuju odredbe članka 7. stavka 3. Nadležno tijelo mora dokazati da takvo stanje neće imati štetnih posljedica za uravnotežen razvoj riblje populacije.
3. pH		6 do 9 (0) (1)		6 do 9 (0) (1)	Elektrometrijska kalibracija pomoću dvije otopine poznatih pH vrijednosti, po mogućnosti malo višim i malo nižim od mjerenog pH.	Mjesečno
4. Suspendirane krutine (mg/l)	≤ 25 (0)		≤ 25 (0)		Filtriranje kroz filtar membranu od 0,45 μm ili centrifugiranje (najmanje pet minuta, prosječno ubrzanje od 2 800 do 3 200 g), sušenje na 105 °C i vaganje.		Prikazane vrijednosti su prosječne koncentracije i ne primjenjuju se na suspendirane krutine sa štetnim kemijskim svojstvima. Poplave mogu uzrokovati posebno visoke koncentracije.
5. BPK5 (mg/l O2)	≤ 3	≤ 6			Utvrđivanje O2 Winklerovom metodom prije i poslije petodnevne inkubacije u potpunom mraku pri 20 ± 1 °C (nitrifikaciju ne treba sprečavati).
6. Ukupan fosfor (mg/l P)					Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija		U slučaju jezera prosječne dubine između 18 i 300 m, može se primijeniti sljedeća formula: gdje je: L = opterećenje izraženo u mg P po kvadratnom metru površine jezera u jednoj godini = prosječna dubina jezera u metrima Tw = teoretsko vrijeme obnove jezerske vode u godinama. U drugim slučajevima mogu se kao pokazatelji uzimati granične vrijednosti od 0,2 mg/l za salmonidne vode i 0,4 mg/l za ciprinidne vode, kako bi se smanjila eutrofikacija.
7. Nitriti (mg/l NO2)	≤ 0,01		≤ 0,03		Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija
8. Spojevi fenola (mg/l C6H5OH)		(2)		(2)	Okus		Ispitivanje kušanjem okusa se izvodi samo ako se sumnja na prisutnost spojeva fenola.
9. Naftni ugljikovodici		(3)		(3)	Vizualno Okus	Mjesečno	Vizualni pregled provodi se redovito jednom mjesečno, uz ispitivanje kušanjem samo ako se sumnja na prisutnost ugljikovodika.
10. Neionizirani amonijak (mg/l NH3)	≤ 0,005	≤ 0,025	≤ 0,005	≤ 0,025	Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija koristeći plavi indofenol ili Nesslerove metode, povezane s utvrđivanjem pH vrijednosti i temperature.	Mjesečno	Vrijednosti za neoionizirani amonijak mogu se prijeći u vidu manjih vršnih vrijednosti tijekom dana.
	Kako bi se smanjio rizik od toksičnosti zbog neioniziranog amonijaka, od potrošnje kisika uzrokovane nitrifikacijom i eutrofikacijom, koncentracije ukupnog amonijaka ne smiju prijeći sljedeće vrijednosti:
11. Ukupan amonijak (mg/l NH4)	≤ 0.04	≤ 1 (4)	≤ 0.2	≤ 1 (4)
12. Ukupan rezidualni klor (mg/l HOCl)		≤ 0,005		≤ 0,005	Metoda DPD (dietil-p-fenilendiamen)	Mjesečno	Vrijednosti I odgovaraju pH = 6. Više koncentracije ukupnog klora prihvatljive su ako je pH viši.
13. Ukupan cink (mg/l Zn)		≤ 0,3		≤ 1,0	Atomska apsorpcijska spektrometrija	Mjesečno	Vrijednosti I odgovaraju tvrdoći vode od 100 mg/l CaCO3. Za razine tvrdoće između 10 i 500 mg/l odgovarajuće granične vrijednosti mogu se naći u Prilogu II.
14. Otopljen bakar (mg/l Cu)	≤ 0,04		≤ 0,04		Atomska apsorpcijska spektrometrija		Vrijednosti G odgovaraju tvrdoći vode od 100 mg/l CaCO3. Za razine tvrdoće između 10 i 300 mg/l odgovarajuće granične vrijednosti mogu se naći u Prilogu II.

Opća napomena:

Treba napomenuti da se pri utvrđivanju parametara navedenih u ovom Prilogu pretpostavljalo da su ostali parametri, bilo da su navedeni u ovom Prilogu ili ne, povoljni. To posebno znači da su koncentracije ostalih štetnih tvari vrlo niske.

Kada su u mješavini prisutne dvije ili više štetne tvari, mogu se pojaviti značajni zajednički učinci (zbroj, sinergija ili antagonizam).

Skraćenice:

G	=	smjernice
I	=	obveze
(0)	=	odstupanja su moguća u skladu s člankom 11.

---

(1)  Umjetno uzrokovane varijacije pH u odnosu na normalne vrijednosti ne smiju prelaziti ±0,5 jedinice pH u okviru granica između 6,0 i 9,0 pod uvjetom da te varijacije ne povećaju štetnost ostalih tvari prisutnih u vodi.

(2)  Spojevi fenola ne smiju biti prisutni u takvim koncentracijama da štetno utječu na okus ribe.

(3)  Naftni proizvodi ne smiju biti prisutni u vodi u takvim količinama da:

—	tvore vidljiv sloj na površini vode ili tvore slojeve na koritima vodotoka i jezera,

—	ribama daju prepoznatljiv okus po ugljikovodicima,

—	štetno utječu na ribe.

(4)  U posebnim geografskim ili klimatskim uvjetima, a osobito u slučajevima niske temperature vode i smanjene nitrifikacije ili kada nadležno tijelo može dokazati da nema štetnih posljedica za uravnotežen razvoj riblje populacije, države članice mogu utvrditi vrijednosti više od 1 mg/l.

---

PRILOG II.

POJEDINOSTI KOJE SE ODNOSE NA UKUPNI CINK I OTOPLJENI BAKAR

Ukupni cink

(vidjeti točku 13. Priloga I., stupac ‘Napomene’)

Koncentracije ukupnog cinka (mg/l Zn) za različite razine tvrdoće između 10 i 500 mg/l CaCO3:

	Tvrdoća vode (mg/l CaCO3)
	10	50	100	500
Salmonidne vode (mg/l Zn)	0,03	0,2	0,3	0,5
Ciprinidne vode (mg/l Zn)	0,3	0,7	1,0	2,0

Otopljeni bakar

(vidjeti točku 14. Priloga I., stupac ‘Napomene’)

Koncentracije otopljenog bakra (mg/l Cu) za različite razine tvrdoće između 10 i 300 mg/l CaCO3:

	Tvrdoća vode (mg/l CaCO3)
	10	50	100	300
mg/l Cu	0,005 (1)	0,022	0,04	0,112

---

(1)  Prisutnost riba u vodama koje sadrže više koncentracije bakra može upućivati na to da prevladavaju otopljeni organo-bakreni kompleksni spojevi.

---

PRILOG III.

Dio A

Direktiva stavljena izvan snage i njezine naknadne izmjene

(iz članka 17.)

Direktiva Vijeća 78/659/EEZ (SL L 222, 14.8.1978., str 1.) (1)
Direktiva Vijeća 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str 48.)	samo Prilog I. točka (c)
Uredba Vijeća (EZ) br. 807/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str 36.)	samo Prilog III. točka 26.

Dio B

Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo

(iz članka 17.)

Direktiva	Rokovi za prijenos
78/659/EEZ	20. srpnja 1980.
91/692/EEZ	1. siječnja 1993.

---

(1)  Direktiva 78/659/EEZ izmijenjena je i sljedećim aktima koji nisu stavljeni izvan snage:

—	Akt o pristupanju iz 1979.,

—	Akt o pristupanju iz 1985.,

—	Akt o pristupanju iz 1994.

---

PRILOG IV.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 78/659/EEZ	Ova Direktiva
Članak 1. stavci 1. i 2.	Članak 1. stavak 1. i 2.
Članak 1. stavak 3., uvodna rečenica	Članak 1. stavak 3., uvodna rečenica
Članak 1. stavak 3., prva alineja	Članak 1. stavak 3. točka (a)
Članak 1. stavak 3., druga alineja	Članak 1. stavak 3. točka (b)
Članak 1. stavak 4., uvodna rečenica	Članak 1. stavak 4., uvodna rečenica
Članak 1. stavak 4., prva alineja	Članak 1. stavak 4. točka (a)
Članak 1. stavak 4., druga alineja	Članak 1. stavak 4. točka (b)
Članak 2. stavak 1.	Članak 2., prvi podstavak
Članak 2. stavak 2.	Članak 2., drugi podstavak
Članak 3.	Članak 3.
Članak 4. stavak 1. i 2.	Članak 4. stavak 1.
Članak 4. stavak 3.	Članak 4. stavak 2.
Članak 5.	Članak 5.
Članak 6. stavak 1., uvodna rečenica	Članak 6. stavak 1., uvodna rečenica
Članak 6. stavak 1., prva alineja	Članak 6. stavak 1. točka (a)
Članak 6. stavak 1., druga alineja	Članak 6. stavak 1. točka (b)
Članak 6. stavak 1., treća alineja	Članak 6. stavak 1. točka (c)
Članak 6. stavak 2.	Članak 6. stavak 2.
Članak 7.	Članak 7.
Članak 8.	Članak 8.
Članak 9.	Članak 9.
Članak 10.	Članak 10.
Članak 11.	Članak 11.
Članak 12.	Članak 12.
Članak 13. stavak 1. i članak 14.	Članak 13.
Članak 15., prvi podstavak, uvodna rečenica	Članak 14., prvi podstavak, uvodna rečenica
Članak 15., prvi podstavak, prva alineja	Članak 14., prvi podstavak, točka (a)
Članak 15., prvi podstavak, druga alineja	Članak 14., prvi podstavak, točka (b)
Članak 15., prvi podstavak, treća alineja	Članak 14., prvi podstavak, točka (c)
Članak 15., prvi podstavak, četvrta alineja	Članak 14., prvi podstavak, točka (d)
Članak 15., drugi podstavak	Članak 14., drugi podstavak
Članak 16.	Članak 15.
Članak 17. stavak 1.	—
Članak 17. stavak 2.	Članak 16.
—	Članak 17.
—	Članak 18.
Članak 18.	Članak 19.
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	Prilog II.
—	Prilog III.
—	Prilog IV.

---