EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32002R0769

Uredba Vijeća (EZ) br. 769/2002 od 7. svibnja 2002. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kumarina podrijetlom iz Narodne Republike Kine

SL L 123, 9.5.2002, p. 1–9 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 10/05/2007

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2002/769/oj

11/Sv. 128

HR

Službeni list Europske unije

4


32002R0769


L 123/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 769/2002

od 7. svibnja 2002.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kumarina podrijetlom iz Narodne Republike Kine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

A.   PRETHODNI POSTUPAK I POSTOJEĆE MJERE

(1)

U ožujku 1996. Uredbom br. 600/96 (2) usvojene su konačne antidampinške mjere u vezi s uvozom kumarina podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Uvedene mjere bile su u obliku specifične pristojbe od 3 479 ECU-a po toni.

B.   SADAŠNJI ISPITNI POSTUPAK

1.   Zahtjev za revizijom

(2)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (3) antidampinških mjera na snazi za uvoz kumarina podrijetlom iz Narodne Republike Kine („dotične zemlje” ili „NRK”), Komisija je zaprimila zahtjev za revizijom u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96 („osnovna uredba”).

(3)

Zahtjev je 4. siječnja 2001. podnijelo Europsko vijeće za kemijsku industriju („podnositelj zahtjeva”) u ime jedinog proizvođača u Zajednici koji predstavlja ukupnu proizvodnju kumarina u Zajednici.

(4)

Zahtjev za revizijom nakon isteka mjera temeljio se na obrazloženju da bi se štetni damping uvoza podrijetlom iz NRK vjerojatno nastavio ili ponovio ako se dopusti istek mjera.

2.   Obavijest o pokretanju postupka

(5)

Utvrdivši, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere, Komisija je pokrenula ispitni postupak prema članku 11. stavku 2. osnovne uredbe putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europskih zajednica  (4).

3.   Razdoblje ispitnog postupka

(6)

Razdoblje ispitnog postupka („RI”) za ispitivanje nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2000. Ispitivanje kretanja bitnih za procjenu nastavka i ponavljanja štete trajalo je od 1. siječnja 1996. do kraja razdoblja ispitnog postupka.

4.   Stranke nad kojima se provodi ispitni postupak

(7)

Komisija je službeno obavijestila proizvođača podnositelja zahtjeva iz Zajednice, proizvođače izvoznike u NRK i njihove predstavnike, kineske vlasti, te uvoznike, korisnike i udruženja za koje se zna da su zainteresirani, o pokretanju revizije. Komisija je poslala upitnike proizvođačima izvoznicima, jednom proizvođaču u Sjedinjenim Američkim Državama (analognoj zemlji), jedinom proizvođaču u Zajednici, uvoznicima, korisnicima i udruženjima za koje se zna da su zainteresirani, te onim strankama koje su se javile u roku iz obavijesti o pokretanju revizije.

(8)

Proizvođač iz Zajednice, proizvođač iz analogne zemlje, jedno udruženje uvoznika, te pet korisnika odgovorili su na upitnike. Što se tiče NRK, nije primljen nikakav odgovor na upitnik.

5.   Provjera primljenih podataka

(9)

Komisija je prikupila i provjerila sve podatke koje je smatrala bitnima za utvrđivanje nastavka ili ponavljanja dampinga i štete i interesa Zajednice. Komisija je također strankama kojih se to izravno tiče dala mogućnost da pisanim putem iznesu svoje stavove i da zatraže raspravu.

(10)

Posjeti radi provjere obavljeni su u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

 

Proizvođač iz Zajednice:

Rhodia, (Lyon) Francuska;

 

Uvoznici:

Quest International, (Ashford) Ujedinjena Kraljevina;

 

Proizvođač iz analogne zemlje:

Rhodia, (Cranbury, New Jersey) SAD.

C.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETAN PROIZVOD

1.   Dotični proizvod

(11)

Dotični proizvod isti je kao u izvornom ispitnom postupku, tj. radi se o kumarinu, bjelkastom kristalastom prahu karakterističnog mirisa svježe pokošenog sijena. Prvenstveno se koristi kao aromatični kemijski spoj i učvršćivač u pripremi mirisnih spojeva, poput spojeva koji se koriste u proizvodnji deterdženata, kozmetičkih proizvoda i fine parfumerije.

(12)

Kumarin, koji je izvorno bio prirodni proizvod koji se dobivao od tonkovca, sada se proizvodi sintetički. Može se dobiti postupkom sinteze od fenola kako bi se dobio salicilaldehid (Perkinova reakcija) ili sintezom od ortokrezola (Raschigova reakcija). Osnovni fizički zahtjev kod kumarina je njegova čistoća, čiji je pokazatelj talište. Kumarin standardne kvalitete na tržištu Zajednice ima talište između 68 i 70 °C, što odgovara razini od 99 % čistoće.

(13)

Dotični proizvod potpada pod oznaku KN ex 2932 21 00.

2.   Istovjetan proizvod

(14)

Kao i u izvornom ispitnom postupku, utvrđeno je da kumarin koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u analognoj zemlji (SAD) i onaj koji se izvozi u Zajednicu iz NRK, kao i kumarin koji proizvodi i prodaje industrija Zajednice na tržištu Zajednice, imaju istovjetne fizičke značajke i namjene, te se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

D.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(15)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, potrebno je ispitati je li vjerojatno da bi istek mjera doveo do nastavka dampinga.

(16)

Pri ispitivanju vjerojatnosti nastavaka dampinga potrebno je provjeriti postoji li damping u tome trenutku i je li vjerojatno da će se on nastaviti.

1.   Uvodne napomene

(17)

Dolje navedene nalaze o dampingu treba promatrati u svjetlu činjenice da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali u ispitnom postupku, te su se stoga nalazi morali temeljiti na raspoloživim činjenicama, tj. podacima Eurostata, podacima o kineskoj izvoznoj trgovini i podacima sadržanima u zahtjevu.

2.   Trenutačna razina dampinga

(a)   Analogna zemlja

(18)

Postojeće mjere predviđaju jedinstvenu pristojbu na razini države na sav uvoz kumarina u Zajednicu iz NRK. U skladu s člankom 11. stavkom 9. osnovne uredbe, Komisija je koristila jednaku metodologiju kao u izvornom ispitnom postupku. Tako je uobičajena vrijednost određena na temelju podataka dobivenih u trećoj zemlji tržišnog gospodarstva („analogna zemlja”).

(19)

SAD su korištene kao analogna zemlja u izvornom ispitnom postupku. Stoga je u obavijesti o pokretanju revizije nakon isteka mjera ponovo predviđen odabir SAD-a kao analogne zemlje s ciljem utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Budući da je također utvrđeno da izvorni razlozi za odabir SAD-a, tj. veličina domaćeg tržišta, otvorenost njihovog tržišta i stupanj dostupnosti osnovnih materijala, još uvijek vrijede, smatralo se da bi izbor SAD-a kao analogne zemlje bio primjeren i razuman. Samo se jedna zainteresirana stranka protivila tome izboru, posebno s obzirom na razliku u proizvodnji, međutim, ta stranka nije pravodobno navela drugi izbor. Prema tome, budući da je kontaktirani proizvođač iz SAD-a pristao na potpunu suradnju i budući da je njegova domaća prodaja bila dostatno reprezentativna, smatralo se da je izbor SAD-a kao analogne zemlje, u skladu s člankom 2. stavkom 7. osnovne uredbe, za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za dotični proizvod u vezi s NRK primjeren i razuman izbor.

(b)   Uobičajena vrijednost

(20)

Kasnije je ispitano može li se domaća prodaja proizvođača iz SAD-a koji je surađivao nezavisnim kupcima smatrati obavljenom u uobičajenom tijeku trgovine, u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe. Utvrđeno je da je ponderirana prosječna prodajna cijena ukupne prodaje u razdoblju ispitnog postupka bila viša od ponderiranog prosjeka jediničnog troška proizvodnje, te da je obujam pojedinačnih prodaja ispod jediničnog troška prodaje bio veći od 20 % a manji od 90 % prodaje koja se koristila za određivanje uobičajene vrijednosti; stoga se smatralo da je samo sva profitabilna domaća prodaja obavljena u uobičajenom tijeku trgovine, te je samo ona korištena za usporedbu. Uobičajena je vrijednost na taj način utvrđena, u skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe, na temelju plaćene cijene ili cijene koju trebaju platiti, u uobičajenom tijeku trgovine, nezavisni domaći kupci koji su u ispitnom razdoblju kupovali od proizvođača iz SAD-a koji je surađivao.

(c)   Izvozna cijena

(21)

Što se tiče izvoza u Zajednicu, u vezi s kojim kineski izvoznici nisu surađivali, nalazi su temeljeni na raspoloživim činjenicama, u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe. Tako je prosječna izvozna cijena za sve transakcije utvrđena na temelju podataka o kineskom izvozu.

(d)   Usporedba

(22)

Za potrebe primjerene usporedbe, te u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe, dozvoljena su odstupanja u obliku prilagodbi za razlike u vezi s domaćom vozarinom, manipuliranjem i utovarom, troškovima prijevoza i kredita, koje su utjecale na cijene i usporedivost cijena.

(23)

Što se tiče domaćeg prijevoza, odgovarajuće prilagodbe temeljile su se na troškovima u analognoj zemlji.

(e)   Dampinška marža

(24)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost, na temelju franko tvornica, uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom na temelju kineske franko tvornice, na istoj razini trgovine.

(25)

Gore navedena usporedba pokazala je prisutnost značajnog dampinga. Utvrđena dampinška marža bila je značajna i tek neznatno ispod razine utvrđene u izvornom ispitnom postupku (oko 50 %).

(26)

U ispitnom postupku nije utvrđen ni jedan razlog zbog kojeg bi navedeni damping nestao kad bi se mjere ukinule. Stoga je zaključeno da postoji vjerojatnost nastavka dampinga. Međutim, s obzirom na nisku razinu uvoza robe podrijetlom iz NRK tijekom razdoblja ispitnog postupka, smatralo se primjerenim ispitati bi li se damping ponovio kod povećanog obujma izvoza kad bi mjere bile ukinute.

3.   Razvoj uvoza iz NRK

(27)

Radi ispitivanja vjerojatnosti ponavljanja dampinga ispitani su sljedeći čimbenici: postojanje dampinga, razvoj proizvodnje i iskorištenost kapaciteta u NRK, te razvoj svjetskog izvoza kineskog kumarina.

(a)   Postojanje dampinga

(28)

Dampinška marža utvrđena u izvornom ispitnom postupku bila je visoka (viša od 50 %, što je dovelo do pristojbe od 3 479 ECU-a po toni). Ispitni postupak proveden u okviru trenutačne revizije pokazuje da je damping još uvijek bio prisutan i da je bio blizu razine utvrđene u izvornom ispitnom postupku.

(b)   Razvoj proizvodnje i iskorištenost kapaciteta u NRK

(29)

Prema raspoloživim podacima, proizvodni kapacitet u NRK je visok, i mogao bi se čak i povećati u vrlo kratkom roku zbog prirode proizvoda i proizvodnog procesa. Podaci pokazuju da je kineski proizvodni kapacitet otprilike 1 900 tona (što predstavlja 40 % svjetskog kapaciteta od sedam proizvođača i 18 potencijalnih proizvođača spremnih da ponovo uđu na tržišta). To je znatno više od ukupne potrošnje EZ od 700 tona.

(30)

Stoga ogromna raspoloživost neiskorištenog proizvodnog kapaciteta (između 50 % i 60 % proizvodnog kapaciteta) daje kineskim proizvođačima izvoznicima vrlo visok stupanj fleksibilnosti u proizvodnom procesu. Oni mogu brzo povećati proizvodnju i usmjeriti je na bilo koje izvozno tržište, uključujući i tržište Zajednice, ako bi mjere bile ukinute.

(c)   Razvoj kineskog izvoza u treće zemlje

1.   Opće kretanje izvoza

(31)

Na temelju kineskih statističkih podataka o izvozu, ponašanje kineskih cijena na drugim izvoznim tržištima pokazuje da su cijene kineskih izvoznika na tim tržištima u prosjeku 11 % niže od cijena u Zajednici, te čak 16 % niže na nekim tržištima trećih zemalja, primjerice u Hong Kongu i Indiji.

2.   Moguće preusmjeravanje kineskog izvoza zbog uvođenja ograničenja u trećim zemljama

(32)

SAD je uveo antidampinške pristojbe na uvoz kumarina iz NRK 1995. godine i zadržao ih u svibnju 2000. godine na temelju revizije nakon isteka mjera. Pristojbe su u SAD-u u rasponu od 31,02 % do 160,80 %.

(33)

To pokazuje da postoji pritisak na kineske proizvođače izvoznike da pronađu alternativna tržišta za izvoz. Kad bi Zajednica ukinula trenutačne antidampinške mjere, kineskim bi proizvođačima izvoz na tržište Zajednice postao privlačna mogućnost.

3.   Kineski izvoz na reprezentativna izvozna tržišta

(34)

Važno je napomenuti da, nakon što je Vijeće 1995. godine uvelo antidampinške pristojbe, proizvođači izvoznici u NRK nisu mogli ući na druga izvozna tržišta ili proširiti izvoz na druga postojeća tržišta.

(d)   Zaključak

(35)

Ispitni postupak je pokazao da je količina uvezena u Zajednicu iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka dampinška.

(36)

Ispitni postupak je također pokazao da bi kineski izvoz kumarina u Zajednicu vjerojatno dosegnuo značajne razine kad bi se postojeće mjere ukinule. Do tog se zaključka došlo s obzirom na znatan neiskorišteni kapacitet raspoloživ u NRK, te s obzirom na pritisak na kineske proizvođače izvoznike da nađu zamjenska izvozna tržišta za SAD i ostala izvozna tržišta. Sve to pokazuje snažan trajni interes kineskih proizvođača izvoznika za prodaju Zajednici.

(37)

Također je zaključeno da bi takav značajan povećani izvoz u Zajednicu najvjerojatnije bio obavljan po dampinškim cijenama. To pokazuju niske cijene kineskih izvoznih proizvoda utvrđene na ostalim glavnim tržištima u trećim zemljama.

(38)

Ukratko, vrlo je vjerojatno da će se uvoz iz NRK u Zajednicu nastaviti u velikim količinama i po izrazito dampinškim cijenama ako se mjere ukinu.

E.   DEFINICIJA INDUSTRIJE ZAJEDNICE

(39)

Trgovačko društvo koje je predstavljao podnositelj zahtjeva bilo je jedini proizvođač kumarina u Zajednici tijekom ispitnog postupka.

(40)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka, proizvođač iz Zajednice uvozio je kumarin iz neke druge zemlje, ne iz NRK. Svrha tog uvoza bila je nadoknaditi nedostatak dotičnog proizvoda u Zajednici, do kojeg je došlo iz tehničkih razloga. Uvezeni proizvod činio je manji dio u ukupnom obujmu prodaje proizvođača iz Zajednice. Stoga je, unatoč prodaji uvezenog kumarina, primarna djelatnost trgovačkog društva ostala u Zajednici i uvoz nije utjecao na njezin status proizvođača iz Zajednice. Smatra se da dotični proizvođač iz Zajednice čini industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

F.   ANALIZA STANJA NA TRŽIŠTU ZAJEDNICE

1.   Potrošnja Zajednice  (5)

(41)

Potrošnja Zajednice utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice navedenog u upitniku, te na temelju podataka Eurostata o obujmu uvoza u Zajednicu iz dotične države i svih ostalih trećih zemalja.

(42)

Na temelju toga, vidljiva potrošnja kumarina porasla je za 92 % tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija. Do najznačajnijeg porasta, + 82 %, došlo je između 1996. i 1997. godine. Međutim, to treba promatrati u svjetlu velikog obujma kumarina uvezenog između 1994. i 1995. godine, dakle prije uvođenja antidampinških mjera, većinom iz NRK. Taj veliki uvezeni obujam je uskladišten te potom prodavan ili korišten tijekom 1996. godine, te je na taj način te godine umjetno smanjena potražnja za kumarinom i, u skladu s time, njegova vidljiva potrošnja. Ukupni obujam uvoza se 1997. godine vratio na razinu usporedivu s onom iz 1993. godine.

2.   Uvoz iz dotične zemlje

(a)   Obujam i tržišni udio

(43)

Što se tiče obujma kineskog uvoza, on se drastično smanjio tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija. U 1996. smanjio se za – 89 %, a 1998. za – 87 %. Smanjenje se podudaralo s uvođenjem antidampinških mjera i pojavom drugih država koje su povećale svoj izvoz u Zajednicu. U tom smislu, čini se da je određeni uvoz iz Japana zapravo bio podrijetlom iz Kine, čime su izbjegavane antidampinške mjere. To je pogotovo primjetno od 1997. godine, kad je uvoz iz Japana naglo porastao. Nakon što su u SAD-u poduzete mjere s ciljem sprečavanja takvih aktivnosti kojima se izbjegavaju mjere, dotični japanski izvoznik prestao je izvoziti i u EZ, pa se, prema podacima Eurostata, uvoz iz Japana u EZ neprestano smanjivao do kraja razdoblja ispitnog postupka.

(44)

Tržišni udio uvoza iz NRK pao je za 25 postotnih bodova tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija, te se kretao između 1,5 i 3 %.

(b)   Cijene

(45)

Prema Eurostatu, nakon uvođenja mjera 1995. godine, prosječna CIF cijena dotičnog uvoza porasla je za 23 % između 1996. godine i razdoblja ispitnog postupka, ali je tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija ostala ispod prosječne CIF cijene, kao i ispod cijena u industriji Zajednice.

3.   Gospodarsko stanje industrije Zajednice

(a)   Proizvodnja

(46)

Industrija Zajednice je između 1996. i razdoblja ispitnog postupka udvostručila proizvodnju. Do značajnog porasta došlo je između 1996. i 1997. godine. Uslijedio je manji pad do 1999. godine, pa ponovni porast između 1999. i razdoblja ispitnog postupka.

(b)   Kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(47)

Ukupni proizvodni kapacitet industrije Zajednice porastao je za 29 % tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija. Do porasta je došlo nakon poboljšavanja postojećih postrojenja 1999. godine.

(48)

Iskorištenost kapaciteta porasla je za 56 % između 1996. godine i razdoblja ispitnog postupka. Poseban porast zabilježen je između 1996. i 1997., kao i između 1999. i razdoblja ispitnog postupka.

(c)   Prodaja u Zajednici

(49)

Obujam prodaje industrije Zajednice značajno se povećao u razdoblju nad kojim se provodi revizija. Između 1996. i razdoblja ispitnog postupka se utrostručio. Takav razvoj bio je moguć u trenutku kad je proizvodnja udvostručena jer se istodobno smanjio izvoz. Porast prodaje bio je najveći između 1996. i 1997., iako je prodaja stalno rasla između 1997. i razdoblja ispitnog postupka. Međutim, kako već objašnjeno u uvodnoj izjavi 42., 1996. je potražnja na tržištu Zajednice bila posebno niska, što je narušilo usporedbu. Ako kao polazište za usporedbu uzmemo 1997. godinu, porast obujma prodaje koju je ostvarila industrija Zajednice između 1997. i razdoblja ispitnog postupka iznosi 41 %. Nekoliko je razloga za takav razvoj, primjerice uvođenje antidampinških mjera 1995. godine i pad uvoza iz nekih trećih zemalja, kao što je već spomenuto u uvodnoj izjavi 43.

(d)   Zalihe

(50)

Zalihe na kraju godine u industriji Zajednice tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija smanjile su se za 8 %. Najprije su između 1996. i 1997. godine porasle, zatim su do 1999. padale, da bi između 1999. i razdoblja ispitnog postupka ponovno porasle.

(e)   Tržišni udio

(51)

Tržišni udio industrije Zajednice porastao je za 27 postotnih bodova tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija. Porast je bio posebno izražen između 1996. i 1998. godine, kad je udio na tržištu porastao za 20 postotnih bodova. Nakon toga je 1999. tržišni udio neznatno pao, da bi između 1999. i razdoblja ispitnog postupka ponovo porastao za 12 postotnih bodova.

(f)   Cijene

(52)

Prosječna neto prodajna cijena proizvođača iz Zajednice pala je za 14 % između 1996. i razdoblja ispitnog postupka. Pad je bio posebno izražen između 1996. i 1997., te između 1999. i razdoblja ispitnog postupka.

(53)

To se djelomično može objasniti razinom cijene kineskih proizvoda, koja je, kako je već spomenuto u uvodnoj izjavi 45., tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija ostala ispod prosječnih CIF cijena drugog uvoza. Iako je obujam uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka bilo relativno nizak, ispitni postupak je pokazao da su cijene koje nude kineski izvoznici i dalje niske. Nadalje, ne može se zanemariti ni pritisak cijena uvoza iz Japana u razdoblju nad kojim se provodi revizija, iako se obujam uvoza iz Japana smanjio od 1997. godine. Međutim, ovaj razvoj treba promatrati u svjetlu napora proizvođača iz Zajednice da poboljšaju učinkovitost proizvodnog procesa. Povećanje proizvodnog kapaciteta zajedno s učincima antidampinških mjera omogućilo je proizvođaču iz Zajednice da poveća obujam prodaje i na taj način smanji jedinični trošak prodane robe.

(g)   Profitabilnost

(54)

Ponderirana prosječna profitabilnost industrije Zajednice znatno se poboljšala tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija, s obzirom da je od značajnog gubitka iz 1996. u razdoblju ispitnog postupka došla do dobiti u rasponu od 5 % do 10 %. Taj porast, koji je bio posebno izražen između 1998. i razdoblja ispitnog postupka, treba promatrati u svjetlu poboljšanja kapaciteta koje je već spomenuto u uvodnoj izjavi 47., a koje je omogućilo industriji Zajednice da značajno smanji svoj trošak proizvodnje.

(h)   Novčani tok i sposobnost prikupljanja sredstava

(55)

Razvoj novčanog toka koji stvara industrija Zajednice u vezi s prodajom kumarina vrlo je sličan razvoju profitabilnosti, tj. prešao je s negativne brojke na pozitivnu poslije 1999.

(56)

Ispitnim postupkom je utvrđeno da industrija Zajednice nije imala poteškoća s prikupljanjem sredstava. Međutim, to se ne smatra značajnim pokazateljem s obzirom da je industrija Zajednice velika skupina čija proizvodnja kumarina predstavlja razmjerno malen dio u ukupnoj proizvodnji, a sposobnost prikupljanja sredstava usko je povezana s učinkom čitave skupine.

(i)   Zaposlenost, proizvodnost i nadnice

(57)

Zaposlenost je u industriji Zajednice tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija blago porasla, a između 1996. godine i razdoblja ispitnog postupka povećala se za 9 %. Proizvodnost radne snage u industriji Zajednice mjerena kao obujam proizvodnje po zaposleniku znatno je porasla u istom razdoblju, tj. povećala se za više od 80 %. Nadnice su između 1996. godine i razdoblja ispitnog postupka u cjelini porasle za 27 %, što je dovelo do povećanja prosječne plaće po zaposleniku za 16 %.

(j)   Ulaganja i povrat ulaganja

(58)

Razina ulaganja znatno se povećala između 1996. i 1999., pa se ponovno smanjila u razdoblju ispitnog postupka. Ispitni postupak je pokazao da je najveći dio tih izdataka bio vezan uz poboljšavanje kapaciteta spomenuto u uvodnoj izjavi 47., kao i uz održavanje opreme.

(59)

Povrat ulaganja, izražen kao odnos neto dobiti industrije Zajednice i neto knjigovodstvene vrijednosti njezinih ulaganja, pratio je kretanje profitabilnosti jer se pokazalo da je od 1999. pozitivan, a između 1996. i razdoblja ispitnog postupka je porastao za 23 postotna boda.

(k)   Rast

(60)

Kao što je gore spomenuto, dok se potrošnja unutar Zajednice u razdoblju nad kojim se provodi revizija gotovo udvostručila, obujam prodaje i tržišni udio industrije Zajednice pratili su još značajnije kretanje. Stoga bi industrija Zajednice mogla imati veliku korist od rasta tržišta.

(l)   Visina dampinške marže

(61)

S obzirom na malu količinu uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka, dampinška marža (vidjeti uvodnu izjavu 28.) nije mogla imati učinak na industriju Zajednice.

4.   Zaključak

(62)

Uvođenje antidampinških mjera za uvoz kumarina podrijetlom iz NRK imalo je pozitivan učinak na industriju Zajednice i omogućilo joj je da se oporavi od oslabljenog gospodarskog stanja. Svi pokazatelji štete osim prodajne cijene razvijali su se pozitivno. Međutim, ovo kretanje treba promatrati u svjetlu napora koje je industrija Zajednice uložila kako bi poboljšala svoju učinkovitost i smanjila trošak proizvodnje. Na kraju, treba napomenuti da su navedena poboljšanja samo omogućila industriji Zajednice da se vrati u stanje koje je prevladavalo prije dampinških praksi.

G.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

1.   Vjerojatnost ponavljanja štete

(63)

Što se tiče vjerojatnog učinka isteka mjera na industriju Zajednice, razmatrani su sljedeći čimbenici, u skladu s elementima sažetima u uvodnim izjavama od 35. do 38.

(64)

Postoje jasni pokazatelji da će se uvoz podrijetlom iz NRK nastaviti po dampinškim cijenama. Nadalje, postoji vjerojatnost značajnog povećanja obujma uvezene robe budući da kineski proizvođači izvoznici mogu povećati proizvodnju i obujam izvoza s obzirom na njihov veliki neiskorišteni proizvodni kapacitet. Osim toga, iako se predviđa da će svjetska potrošnja kumarina blago porasti u sljedeće tri godine, nije vjerojatno da će prihvatiti neiskorišteni kineski kapacitet.

(65)

S obzirom na ponašanje kineskih izvoznika u vezi s cijenama na tržištima trećih zemalja, gdje su oko 10 % niže nego na tržištu Zajednice, primjerice u Hong Kongu, Indiji, Japanu i Singapuru, vjerojatno je da će kineski proizvođači izvoznici usvojiti agresivnije ponašanje u vezi s cijenama u Zajednici kako bi povratili izgubljeni tržišni udio. Dapače, niske cijene na tržištima trećih zemalja pokazuju da kineski izvoznici smatraju da je u njihovom interesu da prodaju po takvim cijenama. To će zauzvrat dovesti do ponavljanja štete u smislu pada prodajnih cijena industrije Zajednice i pada obujma prodaje, što će imati negativan učinak na profitabilnost.

(66)

Tržište Zajednice također će vjerojatno biti privlačno kineskim izvoznicima. S jedne strane, podsjeća se da je tržište Zajednice prihvatilo 46 % kineskog izvoza 1995., tj. prije uvođenja mjera na snazi, u usporedbi s 10 % 1999. godine.

(67)

S druge strane, usporedba ukupnog kineskog izvoza na svjetsko tržište i kineskog izvoza na tržište Zajednice tijekom istog razdoblja pokazuje da kineski izvoznici nisu uspjeli naći nova tržišta koja bi mogla zamijeniti tržište EZ. Jak pad kineskog izvoza na tržište Zajednice između 1995. i 1999. (363 tone) nadoknađen je povećanim izvozom u ostale treće zemlje u iznosu od oko 100 tona.

(68)

Nadalje, s obzirom da tržište Zajednice i tržište SAD-a čine oko 50 % svjetske potrošnje kumarina te s obzirom da je SAD uveo antidampinške mjere za uvoz kumarina iz NRK, vrlo je vjerojatno da bi, ako mjere budu ukinute, tržište Zajednice bilo privlačno izvoznicima iz NRK.

(69)

Jedno udruženje uvoznika tvrdilo je da postojanje kapaciteta u NRK ne podrazumijeva samo po sebi vjerojatnost ponavljanja štete.

(70)

U vezi s upravo navedenim pitanjem, podsjeća se da se ovim ispitnim postupkom procjenjuje vjerojatnost ponavljanja dampinga i štete u slučaju ukidanja mjera. Čak i ako postojanje velikog proizvodnog kapaciteta u NRK samo po sebi ne znači da će se štetni damping ponoviti, ono je svejedno značajan pokazatelj koji treba uzeti u obzir. Taj pokazatelj, povezan s analizom ponašanja kineskih izvoznika na ostalim trećim tržištima i dampinga koji se odvija, je pokazatelj vjerojatnog ponašanja kineskih izvoznika u slučaju ukidanja mjera, te vjerojatnog učinka takvog ponašanja.

(71)

Na temelju gore navedenog zaključuje se da u slučaju ukidanja mjera postoji vjerojatnost ponavljanja štete od uvoza kumarina iz NRK.

H.   INTERES ZAJEDNICE

1.   Uvod

(72)

Prema članku 21. osnovne uredbe, Komisija je ispitala bi li produljenje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice kao cjeline. Utvrđivanje interesa Zajednice temeljilo se na uzimanju u obzir različitih uključenih interesa, tj. interesa industrije Zajednice, izvoznika/trgovaca, kao i korisnika dotičnog proizvoda. Kako bi procijenila vjerojatni učinak zadržavanja ili ukidanja mjera, Komisija je od zainteresiranih stranaka spomenutih gore zatražila određene podatke.

(73)

Podsjeća se da se u prethodnom ispitnom postupku smatralo da uvođenje mjera nije protivno interesu Zajednice. Osim toga, činjenica da je sadašnji ispitni postupak revizija kojom se analizira situacija u kojoj su antidampinške mjere već bile na snazi, omogućuje procjenu nepotrebnog negativnog učinka trenutačnih antidampinških mjera na dotične sudionike.

(74)

Na temelju toga ispitano je postoje li, unatoč zaključcima o vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga, snažni razlozi koji bi doveli do zaključka da u ovom konkretnom slučaju zadržavanje mjera nije u interesu Zajednice.

2.   Interes industrije Zajednice

(75)

Smatra se da bi se u slučaju ukidanja antidampinških mjera uvedenih u prethodnom ispitnom postupku štetni damping vjerojatno ponovio te da bi se stanje industrije Zajednice, koje se u razdoblju nad kojim se provodi revizija popravilo, ponovo pogoršalo.

3.   Interes uvoznika

(76)

Od 26 poslanih upitnika, Komisijine su službe primile odgovor samo od jednog udruženja uvoznika.

(77)

Dotično udruženje tvrdilo je da su antidampinške mjere dovele do isključivanja i kineskih proizvođača i proizvođača iz ostalih trećih zemalja s tržišta Zajednice, što je dovelo do toga da korisnici ovise o jedinom proizvođaču iz Zajednice.

(78)

Kao prvo, treba podsjetiti da je svjetsko tržište kumarina vrlo koncentrirano, sa samo nekoliko proizvođača, od kojih se najvažniji, s obzirom na kapacitet, nalaze u Kini i u Zajednici. Prema tome, tržišni udio koji izgubi proizvođač iz jedne od tih dviju zemalja vjerojatno će preuzeti onaj drugi. Međutim, podsjeća se da svrha antidampinških mjera nije ograničiti ponudu nego ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje na tržištu Zajednice, te da se na tržištu Zajednice još uvijek može uvesti kumarin podrijetlom iz NRK. Nadalje, treba napomenuti da je tijekom razdoblja ispitnog postupka oko 25 % ukupnog uvoza kumarina uvezeno iz drugih država, prvenstveno iz Japana i Indije, a ne iz Kine, što pokazuje da još uvijek postoje drugi izvori za nabavu. Osim toga, s obzirom na nisku razinu suradnje i na činjenicu da uvoznici općenito posluju sa širokim asortimanom kemijskih proizvoda, od kojih je kumarin samo jedan, zaključeno je da bilo koji mogući negativni učinak nastavka mjera na uvoznike nije dovoljno snažan razlog da se ne bi nastavile mjere.

4.   Interes korisnika

(79)

Upitnici i/ili podaci primljeni su od pet korisnika (od 23 poslana upitnika).

(80)

Jedno od ovih trgovačkih društava jasno se zalaže za nastavak mjera, dok drugo ne očekuje nikakvu promjenu u poslovanju, bez obzira na ukidanje ili nastavak mjera. To drugo trgovačko društvo također ističe da ne bi bilo u interesu industrije da proizvođač iz Zajednice prestane s proizvodnjom u slučaju ponavljanja dampinškog uvoza.

(81)

Dva korisnika, od kojih je samo jedan uvozio dotični proizvod iz dotične države u razdoblju nad kojim se provodi revizija, bila su protiv nastavka mjera, ali oba su u svojim odgovorima na upitnik izjavila da ne očekuju nikakav utjecaj na svoje poslovanje niti u slučaju ukidanja niti nastavka mjera.

(82)

Jedan drugi korisnik također je bio protiv produljenja mjera. Ovaj korisnik tvrdio je da je tržišno natjecanje s kineskim izvoznicima prijeko potrebno kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe po konkurentnoj cijeni. Ako se ne zajamče konkurentne cijene, taj korisnik može razmotriti mogućnost premještanja dijela svoje proizvodnje mirisnih smjesa u NRK, što bi dovelo do gubitka radnih mjesta unutar Zajednice. Međutim, s obzirom da kumarin predstavlja oko 1,5 % u ukupnom trošku proizvodnji spomenutog korisnika, ne smatra se vjerojatnim da bi do premještanja dijela proizvodnje izvan Zajednice došlo isključivo zbog nastavka postojećih antidampinških mjera, pogotovo stoga što se takvo premještanje nije dogodilo u pet godina otkako su mjere na snazi.

(83)

Isti korisnik također je naveo da proizvođač iz Zajednice ima poteškoće u proizvodnji, zbog čega dolazi do značajnog kašnjenja u isporuci robe. Iako je proizvođač iz Zajednice imao poteškoće u proizvodnji tijekom razdoblja nad kojim se provodi revizija, one su posljedica posebnih okolnosti za koje nije vjerojatno da će se redovito javljati, poput poboljšavanja postrojenja spomenutog u uvodnoj izjavi 47. Nadalje, utvrđeno je da je učinak poteškoća s dostavom na korisnike bio zanemariv jer je, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 40., proizvođač iz Zajednice mogao uvoziti istovjetan proizvod kako bi nadomjestio nedostatak dotičnog proizvoda.

(84)

Na temelju gore navedenog, te s obzirom na nisku razinu suradnje, koja sama po sebi potvrđuje da korisnici nisu pretrpjeli izražen negativan učinak na svoje gospodarsko stanje, smatralo se da učinak na korisnike nije dovoljno snažan razlog protiv produljenja mjera, budući da nije vjerojatno da bi negativan učinak na korisnike spriječio pozitivne učinke na industriju Zajednice.

5.   Aspekti tržišnog natjecanja

(85)

Nekoliko zainteresiranih stranaka tvrdilo je da su trenutačne mjere dovele do uklanjanja kineskog kumarina s tržišta Zajednice, što je dovelo do monopolističkog položaja industrije Zajednice. Stoga bi produljenje mjera bilo protiv interesa Zajednice.

(86)

Kao što je već spomenuto u uvodnoj izjavi 51., industrija Zajednice povećala je svoj tržišni udio i stoga može imati koristi od čvrstog položaja na tržištu Zajednice. Međutim, u trenutačnom ispitnom postupku je utvrđeno da će utjecaj mjera omogućiti industriji Zajednice da povrati udio koji je imala na tržištu Zajednice prije nego što je Kina počela s dampinškim praksama.

(87)

Nadalje, treba napomenuti da na svjetskom tržištu kumarina djeluje samo nekoliko proizvođača. U takvoj situaciji aspekte tržišnog natjecanje treba posebno pažljivo pratiti, s obzirom da utjecaj mjera na ove dobavljače može biti izuzetno važan. Međutim, u ispitnom postupku nije bilo naznaka da proizvođač iz Zajednice provodi antidampinške prakse. U tom kontekstu treba istaknuti da su se prodajne cijene u razdoblju nad kojim se provodi ispitni postupak smanjile. Osim toga, još uvijek postoji nekoliko alternativnih izvora nabave jer se kumarin uvozi ili se može uvesti iz nekoliko zemalja, među kojima su Japan i Indija, koji još uvijek drže značajan udio tržišta Zajednice.

(88)

Na temelju gore navedenoga, zaključuje se da ne postoje snažni razlozi povezani s antidampingom protiv nastavka mjera.

6.   Zaključak o interesu Zajednice

(89)

U skladu s gore navedenim, zaključeno je da s obzirom na interes Zajednice ne postoje snažni razlozi protiv nastavka mjera.

I.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(90)

Sve dotične stranke obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojeće antidampinške pristojbe za uvoz kumarina podrijetlom iz NRK. Također im je dan rok za iznošenje prigovora nakon objave. Nisu primljene nikakve primjedbe koje bi promijenile gore navedene zaključke.

(91)

Iz gore navedenoga slijedi da antidampinške mjere koje su trenutačno na snazi za uvoz kumarina podrijetlom iz Narodne Republike Kine treba zadržati,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Ovime se uvodi konačna antidampinška pristojba na uvoz kumarina koji potpada pod oznaku KN ex 2932 21 00 (TARIC oznaka 2932210010) podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa pristojbe je 3 479 EUR po toni.

Članak 2.

Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. svibnja 2002.

Za Vijeće

Predsjednik

R. DE RATO Y FIGAREDO


(1)  SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2238/2000, SL L 257, 11.10.2000., str. 2.

(2)  SL L 86, 4.4.1996., str. 1.

(3)  SL C, 271, 22.9.2000., str. 3.

(4)  SL C 104, 4.4.2001., str. 5.

(5)  Zbog povjerljivosti podataka, s obzirom da samo jedan proizvođač predstavlja industriju Zajednice, brojčani su iznosi u ovoj uredbi indeksirani ili se daje njihova približna vrijednost.


Top