13/Sv. 032

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31992L0023

---

L 129/95

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

31.03.1992.

---

DIREKTIVA VIJEĆA 92/23/EEZ

od 31. ožujka 1992.

o gumama za motorna vozila i njihove prikolice i o njihovoj ugradbi

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske Zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

u suradnji s Europskim parlamentom (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da treba donijeti mjere kako bi se postupno uspostavilo unutarnje tržište tijekom razdoblja koje istječe 31. prosinca 1992.; budući da unutarnje tržište obuhvaća entitet bez unutarnjih granica unutar kojeg se jamči slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala;

budući da će metoda cjelokupnog usklađivanja biti ključna za potpuno postizanje jedinstvenog tržišta;

budući da će se ta metoda morati koristiti u vrijeme revizije cijelog postupka EEZ homologacije, uzimajući u obzir duh Rezolucije Vijeća od 7. svibnja 1985. o novom pristupu pitanju tehničkog usklađenja i standardizacije;

budući da se tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljiti motorna vozila i njihove prikolice u skladu s nacionalnim pravom odnose, među ostalim, na pneumatske gume;

budući da se ti zahtjevi razlikuju od jedne države članice do druge; budući da je stoga nužno da sve države članice donesu iste zahtjeve bilo povrh ili umjesto postojećih propisa kako bi se omogućilo da se postupak EEZ homologacije koji je predmet Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (4), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 87/403/EEZ (5), uvede s obzirom na svaki tip vozila;

budući da se propisima o gumama trebaju odrediti opći zahtjevi ne samo o značajkama guma, već i zahtjevi o opremi vozila i njihovih prikolica vezano uz gume;

budući da se shodno tome treba utvrditi opći postupak za dodjeljivanje oznake EEZ svakom tipu gume koji zadovoljava opće značajke i ispitne zahtjeve, dok se na razini Zajednice, kako bi se osiguralo slobodno kretanje guma, sukladnost guma s općim zahtjevima osigurava označivanjem svake gume oznakom EEZ, koja je proizvođaču dodijeljena u skladu s gore spomenutim postupkom; budući da sve države članice mogu provesti kontrolu u svakom trenutku kako bi provjerile sukladnost guma s općim zahtjevima; budući da u slučaju izjave o nesukladnosti države članice trebaju poduzeti mjere za osiguranje sukladnosti guma sa zahtjevima; budući da te mjere mogu rezultirati povlačenjem spomenute oznake EEZ;

budući da je poželjno da se u obzir uzmu tehnički zahtjevi koje je usvojila Gospodarska komisija UN-a za Europu u svom Pravilniku br. 30 („Jedinstvene odredbe za homologaciju pneumatskih guma za motorna vozila i njihove prikolice”), kako je izmijenjen (6), i u Pravilniku br. 54 („Jedinstvene odredbe za homologaciju pneumatskih guma za trgovačka vozila i njihove prikolice”) (7) i u Pravilniku br. 64 („Jedinstvene odredbe za homologaciju vozila opremljenih rezervnim kotačima/gumama za privremenu uporabu”) (8), koji su priloženi Sporazumu od 20. ožujka 1958. o donošenju jedinstvenih uvjeta za homologaciju i uzajamno priznavanje homologacije za opremu i dijelove motornih vozila;

budući da usklađivanje nacionalnih zakonodavstava vezano uz motorna vozila povlači za sobom uzajamno priznavanje provjera država članica koje svaka od njih provodi na temelju općih zahtjeva,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

U smislu ove Direktive:

—	„guma” znači svaka nova pneumatska guma konstruirana za opremu vozila na koja se primjenjuje Direktiva Vijeća 70/156/EEZ;

—	„vozilo” znači svako vozilo na koje se primjenjuje Direktiva Vijeća 70/156/EEZ;

—	„proizvođač” znači svaki nositelj trgovačkog naziva ili oznake vozila ili guma.

Članak 2.

1.   Države članice dodjeljuju EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela pod uvjetima Priloga I. za svaki tip gume koji zadovoljava zahtjeve Priloga II. i dodjeljuju broj EEZ homologacije tipa sastavnog dijela kako je navedeno u Prilogu I.

2.   Države članice dodjeljuju EEZ homologaciju tipa za vozilo s obzirom na njegove gume pod uvjetima Priloga III. za svako vozilo na kojem sve gume (uključujući rezervnu gumu ako postoji) zadovoljavaju zahtjeve Priloga II. kao i zahtjeve s obzirom na vozila Priloga IV. i dodjeljuju broj EEZ homologacije tipa kako je navedeno u Prilogu III.

Članak 3.

Homologacijsko tijelo države članice u roku mjesec dana od dodjeljivanja ili odbijanja EEZ homologacije tipa sastavnog dijela ili vozila, šalje presliku odgovarajućeg certifikata, obrasci kojeg su navedeni u dodacima Prilogu I. i Prilogu III., drugim državama članicama, a na zahtjev šalju i ispitno izvješće za svaki homologirani tip gume.

Članak 4.

Nijedna država članica ne može zabraniti ni ograničiti stavljanje na tržište guma koje imaju oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela.

Članak 5.

Nijedna država članica ne može odbiti dodijeliti EEZ homologaciju tipa ni nacionalnu homologaciju tipa vozila iz razloga koji se odnose na njegove gume ako one imaju oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i postavljene su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu IV.

Članak 6.

Nijedna država članica ne može odbiti ni zabraniti prodaju, registraciju, stavljanje u uporabu ili korištenje iz razloga koji se odnose na njegove gume ako one imaju oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i postavljene su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu IV.

Članak 7.

1.   Ako na temelju argumentiranog opravdanja država članica smatra da je tip gume ili tip vozila opasan iako udovoljava zahtjevima ove Direktive, ona može unutar svojeg područja privremeno zabraniti prodaju tog proizvoda ili ga podvrgnuti posebnim uvjetima. Ona o tome odmah obavješćuje druge države članice i Komisiju, navodeći razloge svoje odluke.

2.   Komisija se u roku od šest tjedana savjetuje s dotičnom državom članicom, nakon čega donosi svoje mišljenje bez odgode te donosi odgovarajuće mjere.

3.   Ako Komisija smatra da su potrebne tehničke prilagodbe direktiva, takve prilagodbe donosi Komisija ili Vijeće u skladu s postupkom utvrđenim u članku 10. U tom slučaju država članica koja je donijela sigurnosne mjere može zadržati iste do stupanja prilagodbi na snagu.

Članak 8.

1.   Država članica koja je dodijelila EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela (gume) ili vozila poduzima mjere potrebne kako bi se provjerilo odgovaraju li proizvodni modeli homologiranom tipu u mjeri u kojoj je to potrebno, a prema potrebi, u suradnji s homologacijskim tijelima drugih država članica. U tu svrhu ta država članica može u svako doba provjeriti sukladnost guma ili vozila sa zahtjevima ove Direktive. Te se provjere ograničavaju na nasumične provjere na licu mjesta.

2.   Ako ta država članica smatra da određen broj guma ili vozila s istom homologacijskom oznakom ne odgovaraju homologiranom tipu, ona poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da proizvodni modeli postanu sukladni. Ako se zahtjevi sustavno ne ispunjavaju, te se mjere mogu proširiti na povlačenje EEZ homologacije. Spomenuta tijela poduzimaju iste mjere ako su ih homologacijska tijela druge države članice obavijestila o neispunjavanju zahtjeva za sukladnošću.

3.   Homologacijska tijela država članica međusobno se obavješćuju o svakom povlačenju EEZ homologacije i o razlozima takve mjere u roku od mjesec dana, koristeći odgovarajući obrazac prikazan u dodacima Prilogu I. i Prilogu III.

Članak 9.

U svakoj odluci, donesenoj u skladu s odredbama donesenim pri provedbi ove Direktive, da se EEZ homologacija tipa sastavnog dijela (gume) ili EEZ homologacija tipa vozila s obzirom na ugradbu guma odbije ili povuče, podrazumijevajući zabranu trgovine ili korištenja, detaljno se navode razlozi na kojima se ona temelji. Svaka takva odluka priopćuje se dotičnoj stranci, koja istovremeno treba biti obaviještena o pravnim lijekovima koje ima na raspolaganju u skladu s pozitivnim pravom država članica i o rokovima za podnošenje pravnog lijeka.

Članak 10.

Sve izmjene potrebne za prilagodbu zahtjeva iz priloga tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 13. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 11.

1.   Države članice donose i objavljuju odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 1. srpnja 1992. i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

One primjenjuju te mjere od 1. siječnja 1993.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 12.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 95, 12.4.1990., str. 101.

(2)  SL C 284, 12.11.1990., str. 81. i Odluka od 12.2.1992. (još nije objavljena u Službenom listu).

(3)  SL C 225, 10.9.1990., str. 9.

(4)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

(5)  SL L 220, 8.8.1987., str. 44.

(6)  Dokument Gospodarske komisije za Europu E/ECE/324 (E3/ECE/TRANS/505) REV 1 - ADD 29, 1.4.1975. i njegove izmjene 01, 02 i dopune.

(7)  Dokument Gospodarske komisije za Europu E/ECE/324 (E/ECE/TRANS/505) REV 1 - ADD 53 i dopune.

(8)  Dokument Gospodarske komisije za Europu E/ECE/324 (E/ECE/TRANS/505) REV 1 - ADD 63 i dopune.

---

POPIS PRILOGA

Vidjeti Direktivu 2001/43/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća (SL L 211, 4.8.2001., str. 25.).

PRILOG I.

Vidjeti Direktivu 2001/43/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća (SL L 211, 4.8.2001., str. 25.) i Direktivu Komisije 2005/11/EZ (SL L 46, 17.2.2005., str. 42.).

PRILOG II.

ZAHTJEVI ZA GUME

1.   DEFINICIJE

2.   Za potrebe ove Direktive:

„tip gume” znači kategorija guma koje se međusobno bitno ne razlikuju u ovim bitnim značajkama:

2.1.1.   naziv proizvođača ili njegov zaštitni znak

2.1.2.   oznaka veličine gume

2.1.3.   vrsta uporabe:

—   uobičajena: guma za uobičajenu uporabu na cesti,

—   posebna: guma za posebnu, npr. za miješanu uporabu (na cesti i izvan ceste) i pri ograničenoj brzini,

—	guma za snijeg,

—	zamjenska guma za privremenu uporabu;

2.1.4.   struktura (dijagonalna (bias-ply), s prekriženim pojasima, radijalna);

2.1.5.   oznaka brzinske kategorije;

2.1.6.   indeks nosivosti;

2.1.7.   poprečni presjek gume;

2.2.   „guma za snijeg” znači guma čija je gazna površina i struktura konstruirana za blato i suhi ili mokri snijeg sa svojstvima boljim od uobičajene gume za uporabu na cesti. Uzorak gazne površine kod guma za snijeg općenito se sastoji od urezanih (rebrastih) i/ili kompaktnih blok-elemenata više razmaknutih nego kod uobičajene gume za uporabu na cesti;

”struktura” neke gume znači značajke karkase gume. Razlikuju se sljedeće strukture:

2.3.1.   „dijagonalna” („bias-ply”) je struktura gume kojoj kordne niti dopiru do stope gume i koje su poredane tako da čine izmjenične kutove manje od 90o u odnosu na središnju crtu gaznog sloja;

2.3.2.   „struktura prekriženih pojasa” („bias-belted”) je struktura gume dijagonalne strukture kod kojeg je karkasa ograničena pojasom sastavljenim od dvaju ili više slojeva gotovo nerastezljivih kordnih niti koje čine izmjenične kutove manje od onih što ih čine kordne niti karkase;

2.3.3.   „radijalna” je struktura gume kojoj kordne niti dopiru do stope gume i poredane su tako da oblikuju kutove od oko 90o u odnosu na središnju crtu gaznog sloja i kojem je karkasa stabilizirana kružnim, gotovo nerastezljivim pojasom;

2.3.4.   „pojačana” je struktura gume kod koje je karkasa otpornija u odnosu na karkasu uobičajene gume;

2.3.5.   „zamjenska guma za privremenu uporabu” znači guma koja se razlikuje s obzirom na gumu koja je predviđena za ugradbu na bilo koje vozilo za uobičajene uvjete vožnje, i koja je namijenjena samo za privremenu uporabu za ograničene uvjete vožnje;

2.3.6.   „zamjenska guma za privremenu uporabu T tipa” znači tip zamjenske gume za privremenu uporabu koja je konstruirana za uporabu s tlakom na koji je napuhana, većim od predviđenog za uobičajene i pojačane gume;

2.4.   „stopa” znači dio gume čiji oblik i konstrukcija omogućuju da se guma prilagodi naplatku i da se na njemu održava (1);

2.5.   „kord” znači niti od kojih su sastavljena platna slojeva u gumi (1).

2.6.   „sloj” znači platno od usporednih gumiranih niti korda (1),

2.7.   „karkasa” znači dio gume ispod gaznog sloja i boka gume, koji kad je guma napuhana nosi operećenje (1);

2.8.   „gazna površina” znači dio gume koji je u izravnom dodiru s tlom (1);

2.9.   „bok” znači dio gume koji se nalazi između gazne površine i stope (1);

2.10.   „donja bočna stijenka” znači područje koje obuhvaća dio između najveće širine presjeka gume i područja koje pokriva rub naplatka (2);

2.11.   „žlijeb gazne površine” znači prostor između dva susjedna rebra i/ili bloka u uzorku gazne površine;

2.12.   „širina gume” znači linearna udaljenost između vanjskih površina stranica napuhane gume, ne računajući reljef koji čine natpisi, ukrasi, zaštitne vrpce ili rebra (1);

2.13.   „ukupna širina gume” znači linearna udaljenost između vanjskih površina stranica napuhane gume, uključujući natpise, ukrase, zaštitne vrpce ili rebra (1);

2.14.   „visina presjeka gume” znači razmak jednak polovini razlike vanjskog promjera gume i nazivnog promjera naplatka (1);

2.15.   „nazivni odnos oblika (Ra)” znači stostruka vrijednost broja dobivena dijeljenjem visine broja koji izražava visinu presjeka gume u mm s brojem koji izražava nazivnu širinu gume;

2.16.   „vanjski promjer gume” znači najveći promjer nove napuhane gume (1);

znači oznaka koja prikazuje:

2.17.1.1.   nazivnu širinu gume. Ta širina mora se izražavati u milimetrima, osim u slučaju tipova guma za koje je oznaka veličine prikazana u prvom stupcu tablica iz Dodatka 5.;

2.17.1.2.   nazivni odnos oblika, osim za određene tipove guma čije su oznake veličine dane u prvom stupcu tablica iz Dodatka 5.;

2.17.1.3.   odgovarajuću brojnu oznaku „d” (znak „d”) koja označuje nazivni promjer naplatka i odgovara mjeri njegovog promjera izraženoj u palcima (brojevi ispod 100 – vidjeti tablicu) ili u milimetrima (brojevi iznad 100), ali ne oboje.

Cijelo područje vrijednosti prikazano je u ovoj tablici:

Nazivni promjer naplatka (znak „d”)
Izraženo u palcima (oznaka)	Vrijednost u mm (vidjeti odjeljak 6.1.2.1.)
10	254
11	279
12	305
13	330
14	356
15	381
16	406
17	432
18	457
19	483
20	508
21	533
22	559
24	610
25	625
14,5	368
16,5	419
17,5	445
19,5	495
20,5	521
22,5	572
24,5	622

2.17.1.4.   slovo „T” ispred nazivne širine gume u slučaju T-tipa gume za privremenu uporabu;

2.18.   „nazivni promjer naplatka (d)” znači promjer naplatka na koji se postavlja guma (3);

2.19.   „naplatak” znači nosač gume sa zračnicom, ili gume bez zračnice, na koji naliježu stope gume (1);

2.20.   „teoretski naplatak” znači naplatak čija je širina jednaka umnošku koeficijenta „x” i nazivne širine gume; vrijednost „x” određuje proizvođač gume;

2.21.   „mjerni naplatak” znači naplatak na koji se postavlja guma radi mjerenja dimenzija;

2.22.   „ispitni naplatak” znači naplatak na koji se postavlja guma radi ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od opterećenja i brzine;

2.23.   „čupanje” znači odvajanje kidanjem komada gume iz gaznog sloja;

2.24.   „odvajanje korda” znači razdvajanje korda od sloja koji ga okružuje;

2.25.   „odvajanje platna” znači razdvajanje susjednih slojeva platna;

2.26.   „odvajanje gaznog sloja” znači odvajanje gaznog sloja od karkase;

2.27.   „pokazatelji istrošenosti” znači izdanci u žljebovima gaznog sloja konstruirani da daju vidljivu sliku stupnja trošenja gaznog sloja;

„indeks nosivosti” znači jedan ili dva broja koji pokazuju opterećenje koje guma može nositi pri zasebnoj ili udvojenoj ugradbi pri brzini, koja odgovara određenoj brzinskoj kategoriji, kad se upotrebljava u skladu sa zahtjevima za ugradbu koje je odredio proizvođač. Popis tih indeksa i odgovarajućih opterećenja dani su u Prilogu II. Dodatku 2.;

2.28.1.   na gumama za osobne automobile može biti samo jedan indeks;

2.28.2.   na gumama za gospodarska vozila mogu biti jedan ili dva indeksa nosivosti, prvi za zasebnu ugradbu i drugi, ako postoji, za udvojenu ugradbu u kojem slučaju su ta dva indeksa odvojena kosom crtom (/);

2.28.3.   tip gume može imati jedan ili dva para indeksa nosivosti, ovisno o tome primjenjuju li se ili ne primjenjuju odredbe iz točke 6.2.5.;

„brzinska kategorija” izražena oznakom brzinske kategorije kako je prikazano u tablici u tablici 2.29.3. označava:

2.29.1.   najveću brzinu koju može podnijeti guma, u slučaju guma za osobne automobile;

2.29.2.   brzinu pri kojoj guma može podnijeti masu (opterećenje) koje odgovara indeksu opterećenja, u slučaju guma za gospodarska vozila;

Brzinske kategorije prikazane su u ovoj tablici:

Oznaka brzinske kategorije	Odgovarajuća brzina (km/h)
F	80
G	90
J	100
K	110
L	120
M	130
N	140
P	150
Q	160
R	170
S	180
T	190
U	200
H	210
V	240

2.29.4.   gume prikladne za najveće brzine iznad 240 km/h označene su oznakom „Z” koja je postavljena u oznaci veličine gume;

2.29.5.   tip gume može imati jednu ili dvije oznake brzinske kategorije, ovisno o tome primjenjuju li se, ili ne primjenjuju odredbe iz odjeljka 6.2.5.;

„tablica: Promjene nosivosti u zavisnosti od brzine” znači tablica iz Priloga II. Dodatku 8. koja pokazuje, kako funkcija indeksa nosivosti i oznaka brzinske kategorije, promjene nosivosti koje guma može izdržati kada se upotrebljava pri brzinama različitim od onih koje odgovaraju njezinoj oznaci brzinske kategorije;

2.30.1.   odredbe o promjenama nosivosti ne primjenjuju se kod guma za osobne automobile niti, u slučaju guma za gospodarska vozila, na dodatne indekse nosivosti i oznaku brzinske kategorije kad se primjenjuju odredbe iz odjeljka 6.2.5.;

„najveće opterećenje” znači najveća masa koju guma može nositi:

2.31.1.   za brzine koje nisu veće od 210 km/h najveće opterećenje ne smije prekoračiti vrijednost koja odgovara indeksu nosivosti na gumi;

2.31.2.   u slučaju guma za osobne automobile, za brzine veće od 210 km/h, ali koje ne prekoračuju 240 km/h (gume s oznakom brzinske kategorije „V”), najveće opterećenje ne smije prekoračiti postotak vrijednosti koja odgovara indeksu nosivosti na gumi (koji je dan u donjoj tablici), uzimajući u obzir brzinu koju može postići vozilo na koje je ugrađena guma;

Najveća brzina (km/h)	Opterećenje (%)
215	98,5
220	97,0
225	95,5
230	94,0
235	92,5
240	91,0

linearne interpolacije najvećeg opterećenja dopuštene su za međuvrijednosti najvećih brzina;

2.31.3.   za brzine veće od 240 km/h (gume „Z”) najveće opterećenje ne smije prekoračiti vrijednost koju navede proizvođač, uzimajući u obzir najveću brzinu koju može postići vozilo na koje je ugrađena guma.;

2.31.4.   u slučaju guma za gospodarska vozila, najveće opterećenje kod zasebne ili udvojene ugradbe ne smije prekoračiti postotak vrijednosti koja odgovara odgovarajućem indeksu nosivosti gume, kako je prikazano u tablici „Promjene nosivosti u zavisnosti od brzine” (vidjeti 2.30.), uzimajući u obzir oznaku brzinske kategorije gume i najveću brzinu koju može postići vozilo na koje je ugrađena guma. Kad se primjenjuju dodatni indeksi nosivosti i oznake brzinske kategorije, to se također mora uzeti u obzir za određivanje najvećeg opterećenja gume;

2.32.   „guma za osobne automobile” znači guma koja je primarno, ali ne isključivo, konstruirana za osobne automobile (motorna vozila kategorije M1) i njihove prikolice (O1 i O2);

2.33.   „guma za gospodarska vozila” znači guma koja je primarno, ali ne isključivo, konstruirana za vozila koja nisu osobni automobili (motorna vozila kategorije M2, M3 i N) i njihove prikolice (O3 i O4);

2.34.   „tlak gume na podlogu (F/Ac)” znači prosječno opterećenje koje guma prenosi na površinu ceste, preko površine nalijeganja gume, izraženo kao omjer između uspravne sile (F) u statičkim uvjetima na osovini i dodirne površine gume (Ac) izmjerene kod tlaka hladne gume preporučenim za način uporabe gume. Izražava se u kN/m2;

2.35.   „površina nalijeganja gume” znači područje ravne površine koju određuje zamišljeni otisak gume. Izražava se u m2;

2.36.   „zamišljeni otisak gume” znači konveksna krivulja u obliku poligona koja opisuje najmanju površinu koja sadrži sve točke dodira između gume i podloge;

2.37.   „tlak hladne gume” znači unutarnji tlak gume na temperaturi okoline i koji ne uključuje tlak od uporabe gume. Izražava se u kPa.

3.   ZAHTJEVI ZA OZNAČIVANJE

Gume moraju nositi:

3.1.1.   naziv proizvođača ili njegov zaštitni znak;

3.1.2.   oznaku veličine gume kako je određeno u odjeljku 2.17.;

oznaku strukture prema sljedećem:

3.1.3.1.   za dijagonalne gume, bez oznake ili slovo „D”;

3.1.3.2.   za radijalne gume, „R” ispred oznake nazivnog promjera naplatka i izborno riječ „RADIAL”;

3.1.3.3.   za gume sa strukturom prekriženih pojasa, slovo „B” ispred oznake nazivnog promjera naplatka i, dodatno, riječi „BIAS-BELTED”;

3.1.4.   oznaku brzinske kategorije gume u obliku znaka propisanog u odjeljku 2.29.; za gume predviđene za brzine veće od 240 km/h slovo oznake brzinske kategorije mora biti prikazano slovom „Z” postavljenim ispred oznake strukture (vidjeti odjeljak 3.1.3.);

3.1.5.   natpis M + S (može i M.S. ili M&S) u slučaju gume za snijeg;

indeks nosivosti kako je određeno u odjeljku 2.28.;

3.1.6.1.   međutim, za gume predviđene za brzine veće od 240 km/h oznaka indeksa nosivosti može biti izostavljena;

3.1.7.   natpis „TUBELESS” kad se radi o gumi namijenjenoj za uporabu bez zračnice;

3.1.8.   riječ „REINFORCED” ako je guma pojačana guma;

3.1.9.   datum proizvodnje koji se sastoji od tri znamenke, gdje dvije prve pokazuju tjedan, a posljednja godinu proizvodnje;

3.1.10.   u slučaju guma za gospodarska vozila, ispupčen ili izdubljen oznaku „” promjera najmanje 20 mm ili natpis „REGROOVABLE”, kod kojih se gazni sloj može narezati na objema bočnim stjenkama;

3.1.11.   u slučaju guma za gospodarska vozila, oznaku indeksa tlaka „PSI” (vidjeti dodatak 4.) ili tlaka puhanja koji se zahtijeva pri ispitivanju izdržljivosti (nosivost u zavisnosti od brzine), kako je opisano u Dodatku 7. dijelu B;

3.1.12.   dodatnim indeksom ili indeksima nosivosti i oznakom brzinske kategorije, kad se primjenjuju odredbe iz odjeljka 6.2.5.

3.2.   U Dodatku 3. dan je primjer rasporeda oznaka gume.

3.3.   Na gumama mora biti oznaka homologacije sastavnog dijela, čiji je izgled prikazan u Prilogu I. odjeljku 4.5.

MJESTO OZNAKA

Oznake koje su navedene u odjeljcima 3.1. i 3.3. moraju biti jasno i čitljivo ispupčene ili izdubljene na obje bočne stjenke i najmanje na jednoj donjoj bočnoj stjenki, na ovaj način:

3.4.1.   u slučaju simetričnih guma, sve gore navedene oznake moraju biti postavljene na obje bočne stjenke, osim oznaka iz odjeljaka 3.1.9., 3.1.11. i 3.3. koje mogu biti samo na jednoj bočnoj stjenki

3.4.2.   u slučaju nesimetričnih guma, sve oznake moraju biti postavljene najmanje na vanjskom dijelu bočne stjenke.

Zahtjevi za dimenzije

Širina presjeka gume

6.1.1.1.   Osim kako je propisano u odjeljku 6.1.1.2., širina presjeka gume izračunava se pomoću ove formule:

S = S1 + K (A—A1),

u kojoj je:

S= „širina gume” izražena u mm (4), mjerena na mjernom naplatku;

S1= „nazivna širina gume” u mm, koja je navedena na boku gume u propisanoj oznaci veličine gume;

A= širina (izražena u mm) mjernog naplatka u milimetrima, koja je dana u opisnom dokumentu (vidjeti odjeljak 6.11. Dodatka 1. Prilogu I.);

A1= širina (izražena u mm) teoretskog naplatka; jednaka je umnošku S1 i faktora „x” koji je odredio proizvođač (vidjeti odjeljak 6.15. Dodatka 1. Prilogu I. ), dok se za K uzima vrijednost 0,4.

6.1.1.2.   Međutim, kod tipova guma za koje je oznaka dana u prvom stupcu tablica u Dodatku 5.A ili 5. B, širinom mjernog naplatka (A) i širinom presjeka (S) se smatra ona širina koja se nalazi u tim tablicama nasuprot oznaci gume.

Vanjski promjer gume

6.1.2.1.   Osim kako je propisano u odjeljku 6.1.1.2., vanjski promjer gume izračunava se pomoću ove formule:

D = d + 0,02H

u kojoj su:

—	D vanjski promjer u milimetrima,

—	d brojčana oznaka određena u odjeljku 2.17.1.3. u mm,

—	H nazivna visina presjeka u milimetrima i iznosi: H = S1 × 0,01 Ra;

pri čemu je:

—	Ra nazivni odnos oblika,

sve te veličine prikazane su u oznaci na boku gume u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 3.

6.1.2.2.   Međutim, kod tipova guma za koje je oznaka veličine dana u prvom stupcu tablica u Dodatku 5. vanjskim promjerom smatra se promjer koji se nalazi u tim tablicama nasuprot oznaci gume.

6.1.3.   Postupak mjerenja dimenzija gume

Određivanje stvarnih dimenzija guma mora se izvoditi prema postupku iz Dodatka 6.

Širina presjeka gume:određivanje tolerancije

6.1.4.1.   Ukupna širina gume može biti manja od širine presjeka gume određene prema odjeljku 6.1.1. ili prikazane u Dodatku 5.;

Ona može prekoračiti tu vrijednost najviše za:

6.1.4.2.1.   kod guma s dijagonalnom strukturom: 6 % za gume za osobne automobile, 8 % za gume za gospodarska vozila;

6.1.4.2.2.   kod guma s radijalnom strukturom: 4 %; i

6.1.4.2.3.   osim toga, navedena odstupanja mogu dodatno biti proširena za 8 mm ako guma ima poseban zaštitni pojas.

6.1.4.2.4.   Međutim, kod guma čija širina poprečnog presjeka prelazi 305 mm i koje su namijenjene za udvojenu ugradbu, nazivna vrijednost ne smije biti veća za više od 2 % radijalne gume i od 4 % za dijagonalne.

Vanjski promjer gume: određivanje tolerancije

Vanjski promjer gume mora biti unutar vrijednosti Dmin i Dmaks dobivenih iz ove formule:

Dmin= d + (2H × a)

Dmaks= d + (2H × b)

6.1.5.1.   za veličine guma navedene u Dodatku 5.:

H = 0,5 (D-d) – za pojašnjenja vidjeti odjeljak 6.1.2.1.

6.1.5.2.   za veličine guma koje nisu navedene u Dodatku 5.:

„H” i „d” se određuju prema točki 6.1.2.1.

koeficijenti „a” i „b” redom su:

6.1.5.3.1.   koeficijent „a” = 0,97;

6.1.5.3.2.   koeficijent „b” za uobičajene, posebne, za snijeg ili zamjenske za privremenu uporabu gume.

Vrsta uporabe	Gume za osobne automobile		Gume za gospodarska vozila
	radijalne	dijagonalne	radijalne	dijagonalne
Uobičajena	1,04	1,08	1,04	1,07
Posebna	—	—	1,06	1,09
Za snijeg	1,04	1,08	1,04	1,07
Za privremenu uporabu	1,04	1,08	—	—

6.1.5.4.   Za gume za snijeg vanjski promjer (Dmaks) određen u skladu s gore navedenim postupkom može biti veći za 1 %.

Zahtjev za ispitivanje izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine

6.2.1.   Svaki tip gume treba proći najmanje jedno ispitivanje izdržljivosti provedeno prema postupku opisanom u Dodatku 7.

6.2.2.   Ispitivanje izdržljivosti gume uspješno je ako poslije provedenog ispitivanja nema pojave odvajanja gaznog sloja, platna ili korda, čupanja (oštećenja gaznog sloja) ili kidanja niti korda.

6.2.3.   Vanjski promjer gume izmjeren šest sati nakon ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine ne smije biti veći za više od 3,5 % od vanjskog promjera mjerenog prije ispitivanja

6.2.4.   Kad je podnesen zahtjev za homologaciju tipa gume za gospodarska vozila, upotrebljavaju se kombinacije opterećenje/brzina iz tablice u Dodatku 8. te ispitivanje izdržljivosti opisano u odjeljku 6.2.1. ne treba provoditi za vrijednosti opterećenja i brzine koji nisu nazivne vrijednosti.

6.2.5.   Kad je podnesen zahtjev (vidjeti odjeljak 6.13. Dodatka 1. Prilogu I.) za homologaciju tipa gume za gospodarska vozila koja ima, pored vrijednosti za promjenu nosivosti ovisno o brzini navedene u Dodatku 8., još neku drugu kombinaciju opterećenje/brzina, treba provesti ispitivanje izdržljivosti propisano u odjeljku 6.2.1., na drugoj gumi istog tipa za tu dodatnu kombinaciju opterećenje/brzina.

6.2.6.   Kad proizvođač gume proizvodi niz guma, nije potrebno provoditi ispitivanje izdržljivosti (nosivost/brzina) svakog tipa gume u tom nizu. Prema odluci tijela za homologaciju može se odabrati najnepovoljniji slučaj.

Pokazatelji istrošenosti

6.3.1.   Gazni sloj guma za osobne automobile treba imati najmanje šest poprečnih redova pokazatelja istrošenosti, približno ravnomjerno raspoređenih i postavljenih u širokim žljebovima na središnjem dijelu gaznog sloja, tako da čine približno tri četvrtine širine gaznog sloja. Pokazatelji istrošenosti moraju biti takvi da se ne mogu zamijeniti s okrajcima gume između rebara i blokova u gaznom sloju.

6.3.2.   Međutim, kod guma s dimenzijama koje su prilagođene za ugradbu na naplatke nazivnog promjera 12″ ili manjeg dopušteno je četiri reda pokazatelja istrošenosti.

6.3.3.   Pokazatelji istrošenosti moraju s dopuštenim odstupanjem od + 0,60/– 0,00 mm vizualno upozoravati kada dubina odgovarajućih žljebova gaznog sloja nije veća od 1,6 mm.

---

(1)  Vidjeti sliku s objašnjenjima u Dodatku 1.

(2)  Vidjeti sliku s objašnjenjima u Dodatku 1.

(3)  Vidjeti sliku s objašnjenjima u Dodatku 1.

(4)  Faktor izjednačenja s palca na mm je 25,4.

PRILOG III.

ADMINISTRATIVNE ODREDBE ZA HOMOLOGACIJU VOZILA S OBZIROM NA UGRADBU NJIHOVIH GUMA

1.   ZAHTJEV ZA EEZ HOMOLOGACIJU TIPA VOZILA

1.1.   Zahtjev za EEZ homologaciju tipa vozila s obzirom na ugradbu njegovih guma mora podnijeti proizvođač vozila ili njegov ovlašteni zastupnik.

1.2.   Zahtjevu je priložen opis tipa vozila i njegovih guma, u tri primjerka, koji se odnosi na veličinu guma, brzinsku kategoriju ili indeks zajedno sa svim zamjenskim gumama za privremenu uporabu, kojima vozilo može biti opremljeno u skladu s opisom u opisnom dokumentu u Dodatku 1.

1.3.   Vozilo koje predstavlja tip vozila za homologaciju treba dopremiti tehničkoj službi koja je odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja.

1.4.   Proizvođač vozila ili njegov ovlašteni zastupnik može zatražiti dopunu EEZ homologacije tipa, kako bi se uključile gume s dodatnim oznakama veličine, brzinskim kategorijama ili indeksima nosivosti, ili dodatna (dodatne) zamjenska (zamjenske) guma (gume) za privremenu uporabu.

2.   EEZ HOMOLOGACIJA TIPA VOZILA

2.1.   EEZ homologacija tipa se dodjeljuje i izdaje se EEZ broj homologacije za svaki tip vozila koji je dostavljen prema odjeljku 1. i ispunjava zahtjeve ove Direktive.

2.2.   Obavijest o homologaciji ili dopuni ili odbijanju homologacije tipa vozila prema ovoj Direktivi mora biti dostavljena državama članicama putem obrasca sukladnog uzorku u Dodatku 2.

2.3.   Svakom homologiranom tipu vozila dodjeljuje se broj homologacije. Ista država članica ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila.

3.   PREINAKA TIPA VOZILA

Svaka preinaka tipa vozila mora biti prijavljena tijelu za homologaciju koje je homologiralo taj tip vozila. To tijelo za homologaciju može tada:

3.1.1.   smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatne nepovoljne učinke te da u svakom slučaju vozilo još uvijek zadovoljava zahtjeve; ili

3.1.2.   odbiti homologaciju preinake.

3.2.   O potvrđivanju ili odbijanju homologacije, uz navođenje opisa preinaka, treba obavijestiti druge države članice prema postupku u odjeljku 2.2.

4.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

4.1.   Svako proizvedeno vozilo na koje se primjenjuje ova Direktiva mora biti izrađeno tako da zadovoljava sve odgovarajuće zahtjeve ove Direktive.

4.2.   Radi provjere jesu li ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 4.1., moraju se provoditi odgovarajući nadzori proizvodnje.

4.3.   Nositelj homologacije mora posebno osigurati postojanje i primjenu postupka za djelotvoran nadzor nad usklađenosti značajki vozila sa značajkama guma ugrađenih na vozilo, kako je utvrđeno u okviru ove Direktive.

Tijelo za homologaciju koje je dodijelilo homologaciju može u bilo koje vrijeme provjeriti metode nadzora nad sukladnošću koje se primjenjuju u svakoj proizvodnoj jedinici.

4.4.1.   Prilikom svakog nadzora, knjige o ispitivanju i zapisi s pregleda proizvodnje moraju biti prikazani osobi koja provodi nadzor.

4.5.   Uobičajena učestalost nadzora koju odobrava tijelo za homologaciju je najmanje jednom godišnje. U slučaju kad su zabilježeni negativni rezultati u jednom od tih nadzora, tijelo za homologaciju mora osigurati poduzimanje svih potrebnih mjera za ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje što je brže moguće.

5.   POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi tip vozila koji je homologiran u skladu s ovom Direktivom, on mora o tome obavijestiti tijelo za homologaciju koje je dodijelilo homologaciju. Po primitku odgovarajuće obavijesti, to tijelo za homologaciju mora obavijestiti o tome druga tijela za homologaciju, putem primjerka obrasca za homologaciju koji na dnu nosi ispis velikim slovima „POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE”, s potpisom i datumom.

PRILOG IV.

ZAHTJEVI ZA VOZILA S OBZIROM NA UGRADBU NJIHOVIH GUMA

1.   DEFINICIJE

2.   Za potrebe ove Direktive:

2.1.   „homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila s obzirom na njegove gume, uključujući zamjenske gume za privremenu uporabu;

2.2.   „tip vozila” znači niz vozila koja se međusobno bitno ne razlikuju, za svaku inačicu tipa vozila, u onim bitnim značajkama koje bi mogle utjecati na oznaku veličine gume, oznaku brzinske kategorije ili na indeks nosivosti;

2.3.   „kotač” znači cjeloviti kotač koji se sastoji od naplatka i diska kotača;

2.4.   „zamjenski kotač za privremenu uporabu” znači kotač koji se razlikuje od uobičajenih kotača na tipu vozila;

2.5.   „jedinica” znači sklop kotača i gume;

2.6.   „uobičajena jedinica” znači jedinica koja se može ugraditi na vozilo za uobičajenu uporabu;

„zamjenska jedinica” znači jedinica koja je namijenjena kao zamjena za uobičajenu jedinicu u slučaju njezine neispravnosti. Zamjenska jedinica može biti jedna od ovih:

2.7.0.   „uobičajena zamjenska jedinica” znači jedinica koja odgovara uobičajenoj jedinici tipa vozila;

„zamjenska jedinica za privremenu uporabu” znači jedinica koja se razlikuje od uobičajenih jedinica tipa vozila s obzirom na njihove osnovne značajke (npr. oznaku veličine guma, funkcionalne dimenzije, uvjete uporabe i strukture). Namijenjena je za privremenu uporabu pod ograničavajućim uvjetima. Zamjenska jedinica za privremenu uporabu može pripadati nekoj od sljedećih kategorija:

2.7.1.1.   kategorija 1

jedinica koja se sastoji od kotača, koji je sukladan kotaču uobičajene jedinice, i gume koja se od uobičajene gume razlikuje po osnovnim značajkama (npr. dimenzije, struktura);

2.7.1.2.   kategorija 2

jedinica koja se sastoji od kotača i gume, pri čemu se oboje razlikuju od uobičajene jedinice po osnovnim značajkama, i koja se stavlja u vozilo s gumom napuhanom do tlaka određenog za privremenu uporabu;

2.7.1.3.   kategorija 3

jedinica koja se sastoji od uobičajenog kotača i gume koja se po osnovnim značajkama razlikuje od uobičajene gume, i koja se stavlja u vozilo s presavijenom gumom koja nije napuhana;

2.7.1.4.   kategorija 4

jedinica koja se sastoji od kotača i gume pri čemu se oboje razlikuju od uobičajene jedinice po osnovnim značajkama, i koja se stavlja u vozilo s presavijenom gumom koja nije napuhana;

2.8.   „najveća masa” znači najveća vrijednost koju je proizvođač odredio kao najveću tehničku masu vozila;

2.9.   „najveće opterećenje osovine” znači najveća vrijednost koju je proizvođač odredio kao tehnički dopuštenu za ukupnu uspravnu silu između površina dodira guma odgovarajuće osovine i podloge, i rezultat je dijela mase vozila koju nosi ta osovina. Zbroj opterećenja osovina može biti veći od vrijednosti koja odgovara najvećoj masi vozila;

2.10.   „funkcionalne dimenzije” znači dimenzije koje proizlaze iz oznake veličine kotača i/ili guma (npr. promjer, širina, odnos oblika) i ugradbe kotača na vozilo (npr. dubina nalijeganja);

2.11.   „najveća konstrukcijska brzina” znači najveća brzina dopuštena za tip vozila, uključujući dopuštena odstupanja za provjeru sukladnosti serijske proizvodnje.

3.   ZAHTJEVI ZA VOZILA S OBZIROM NA UGRADBU NJIHOVIH GUMA

3.1.   Opći zahtjevi

3.1.1.   U skladu s odredbama točke 3.7.4., svaka guma ugrađena na vozilo, uključujući zamjensku gumu, kad je primjenjivo, mora nositi oznaku homologacije sastavnog dijela, kako je određeno u točki 4. Priloga I. ili oznaku homologacije koja pokazuje sukladnost s UNECE pravilnicima br. 30 ili 54. Homologacijske oznake prema UNECE pravilnicima smatraju se istovrijednima samo oznakama homologacije dodijeljenim prema Prilogu II.

3.2.   Ugradba guma

3.2.1.   Sve gume ugrađene na vozilo, osim svih vrsta zamjenskih guma za privremenu uporabu, moraju biti iste strukture (vidjeti Prilog II. odjeljak 2.3.).

3.2.2.   Sve gume ugrađene na istu osovinu moraju biti istoga tipa (vidjeti Prilog II. odjeljak 2.1.).

3.2.3.   Prostor u kojem se okreće kotač mora omogućavati nesmetano gibanje s gumama najveće dopuštene veličine unutar graničnih položaja ovjesa i mehanizma za upravljanje koje je odredio proizvođač.

3.3.   Nosivost

U skladu s odredbama u točki 3.7., najveća je nosivost (vidjeti Prilog II. odjeljak 2.31.) svake gume, uključujući zamjensku gumu (ako postoji), s kojima je opremljeno vozilo:

3.3.1.1.   u slučaju vozila s gumama istog tipa pojedinačne ugradbe: barem jednaka polovini najvećeg osovinskog opterećenja (vidjeti odjeljak 2.9.) najopterećenije osovine prema podacima proizvođača vozila za odgovarajuću osovinu;

3.3.1.2.   u slučaju vozila s gumama različitih tipova pojedinačne ugradbe: barem jednaka polovini najvećeg osovinskog opterećenja (vidjeti odjeljak 2.9), prema podacima proizvođača vozila, najopterećenije osovine;

3.3.1.3.   u slučaju vozila s gumama za osobne automobile udvojene ugradbe: barem jednaka 0,27 puta najveće opterećenje osovine (vidjeti odjeljak 2.9), prema podacima proizvođača vozila, za odgovarajuću osovinu;

3.3.1.4.   u slučaju vozila s gumama za gospodarska vozila udvojene ugradbe: barem jednaka 0,25 puta najveće opterećenje osovine (s obzirom na indeks nosivosti za udvojenu ugradbu), prema podacima proizvođača vozila, za odgovarajuću osovinu.

3.4.   Moguća brzina

3.4.1.   Svaka guma kojom je vozilo uobičajeno opremljeno mora imati oznaku brzinske kategorije (vidjeti Prilog II. odjeljak 2.29.), koja odgovara najvećoj brzini vozila (prema podacima proizvođača vozila) ili primijenjenoj kombinaciji opterećenja i brzine (vidjeti Prilog II. odjeljak 2.30.).

Prethodna odredba se ne primjenjuje za:

3.4.2.1.   zamjenske kotače za privremenu uporabu na koje se odnosi odjeljak 3.8.;

3.4.2.2.   vozila koja su uobičajeno opremljena uobičajenim gumama i povremeno gumama za snijeg.

U tom slučaju oznaka brzinske kategorije za gume za snijeg mora odgovarati brzini koja je veća od najveće konstrukcijske brzine vozila (prema podacima proizvođača vozila) ili nije manja od 160 km/h (ili oboje).

Međutim, ako je najveća brzina vozila (prema podacima proizvođača vozila) veća od brzine koja odgovara oznaci brzinske kategorije guma za snijeg, mora biti na uočljivom mjestu u vozilu postavljen za vozača jasno vidljiv natpis s upozorenjem o najvećoj mogućoj brzini guma za snijeg.

3.5.   Zamjenska guma

U slučaju kad je vozilo opremljeno zamjenskim kotačem, njegova guma mora biti:

3.5.1.1.   istog tipa kao jedna od guma ugrađenih ili homologiranih za vozilo, ili

3.5.1.2.   zamjenska guma za privremenu uporabu pogodna za uporabu na vozilu u bilo kojem položaju. Međutim, sa zamjenskom gumom za privremenu uporabu ne smije biti opremljeno ni jedno drugo vozilo osim vozila kategorije M1.

Svako vozilo opremljeno zamjenskim kotačem za privremenu uporabu mora biti opskrbljeno dodatnim podacima koji su jasno i trajno postavljeni na zamjenskom kotaču za privremenu uporabu ili na vozilu u blizini zamjenskoga kotača ili u priručniku za vozača. Najmanje moraju sadržavati sljedeće podatke:

3.5.2.1.   uputu da treba pažljivo voziti s ugrađenim kotačem za privremenu uporabu i čim prije ugraditi uobičajeni kotač;

3.5.2.2.   izjavu da vozilo ne smije voziti s istodobno ugrađenim više od jednoga zamjenskog kotača za privremenu uporabu;

3.5.2.3.   jasnu oznaku tlaka u gumi zamjenskog kotača za privremenu uporabu, koji je odredio proizvođač vozila;

3.5.2.4.   za vozila koja su opremljena zamjenskim jedinicama za privremenu uporabu kategorije 3 ili kategorije 4, opis postupka puhanja gume na tlak, koji je određen za privremenu uporabu, pomoću naprave koja je navedena u odjeljku 3.6.;

3.6.   Naprava za puhanje zamjenske gume za privremenu uporabu:

3.6.1.   ako je vozilo opremljeno zamjenskim kotačem za privremenu uporabu kategorije 3. ili 4., u vozilu mora biti naprava s kojom se može guma napuhati najviše za pet minuta na tlak koji je određen za privremenu uporabu.

3.7.   Posebni slučajevi

3.7.1.   U slučaju prikolica kategorija O1 i O2 čija je putna brzina ograničena na 100 km/h ili manje, opremljenih pojedinačno ugrađenim gumama za osobne automobile, najveća nosivost svake gume mora biti barem jednaka umnošku faktora 0,45 i najveća masa najopterećenije osovine prema podacima proizvođača prikolice. Za udvojenu ugradbu guma, taj faktor je 0,24.

U slučaju posebnih vozila koja su opremljena gumama za gospodarska vozila, ne primjenjuje se tablica „Promjena nosivosti u zavisnosti od brzine” (vidjeti odjeljak 2.30. i Dodatak 8. Prilogu II.). U tim slučajevima se najveća nosivost, koja se provjerava prema najvećim opterećenjima osovine (vidjeti odjeljke 3.3.1.2. i 3.3 1.4. ovog Priloga), određuju iz umnoška nosivosti, koja odgovara indeksu nosivosti, i odgovarajućeg koeficijenta koji odgovara tipu vozila za uobičajenu uporabu, ali ne s najvećom konstrukcijskom brzinom vozila. U tim se slučajevima odjeljak 3.4.1. ovog Priloga ne primjenjuje. Odgovarajući koeficijenti su:

3.7.2.1.   1,10 u slučaju vozila kategorije M3, kad se u vozilu voze putnici koji stoje i radna mu brzina ne prelazi 60 km/h. Države članice mogu radi rada vozila dopustiti povećanje brzine na 80 km/h;

3.7.2.2.   1,15 za takva vozila (M3), kad su namijenjena za uporabu na cestama u naseljima s čestim zaustavljanjima;

3.7.2.3.   1,10 za komunalna vozila kategorije N, koja se upotrebljavaju pri malim brzinama na kratkim razdaljinama na gradskim i prigradskim cestama, poput vozila za čišćenje ceste ili odvoz otpadaka.

3.7.3.   Kad motorno vozilo M1 vuče prikolicu, može biti prekoračena najveća nosivost zbog dodatnoga opterećenja na vučnoj spojnici, ali ne više od 15 %, pod uvjetom da je radna brzina ograničena na 100 km/h, ili manje i da je tlak u gumama povećan najmanje za 0,2 bara.

3.7.4.   U slučaju vozila koje je opremljeno gumama, koje nisu gume za osobne automobile i zbog posebnih uvjeta uporabe (npr. gume za poljoprivredne strojeve, gume za industrijska teretna vozila, gume za motocikle) ne primjenjuju se odredbe Priloga II. ako tijelo za homologaciju smatra da ugrađene gume mogu ispunjavati takve uvjete uporabe vozila.

3.8.   Specifikacije za zamjenske kotače za privremenu uporabu

3.8.1.   Brzinska kategorija svake zamjenske gume za privremenu uporabu mora biti barem 120 km/h. (oznaka brzinske kategorije L).

3.8.2.   Kad je na vozilo ugrađen kotač za privremenu uporabu, na njegovoj vanjskoj strani mora biti posebna boja ili obojeni uzorak, koji se jasno razlikuje od boje (boja) uobičajenih jedinica. Kad je moguće postaviti poklopac na zamjensku jedinicu za privremenu uporabu, to ne smije zaklanjati posebnu boju ili obojeni uzorak.

3.8.3.   Oznaka upozorenja za najveću brzinu mora biti trajno postavljena na vidno mjesto na vanjskoj strani kotača u skladu sa prikazom ispod:

---