This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 22014A0830(02)
Association Agreement between the European Union and the European Atomic Energy Community and their Member States, of the one part, and Georgia, of the other part
Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane
Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane
SL L 261, 30.8.2014, p. 4–743
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 15/11/2023
ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2014/494/oj
30.8.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 261/4 |
SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU
između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane
PREAMBULA
KRALJEVINA BELGIJA,
REPUBLIKA BUGARSKA,
ČEŠKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA DANSKA,
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,
REPUBLIKA ESTONIJA,
IRSKA,
HELENSKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,
FRANCUSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA HRVATSKA,
TALIJANSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA CIPAR,
REPUBLIKA LATVIJA,
REPUBLIKA LITVA,
VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,
MAĐARSKA,
REPUBLIKA MALTA,
KRALJEVINA NIZOZEMSKA,
REPUBLIKA AUSTRIJA,
REPUBLIKA POLJSKA,
PORTUGALSKA REPUBLIKA,
RUMUNJSKA
REPUBLIKA SLOVENIJA,
SLOVAČKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA FINSKA,
KRALJEVINA ŠVEDSKA,
UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,
ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „države članice”,
EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija” ili „EU” i
EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU, dalje u tekstu „Euratom”
s jedne strane, i
GRUZIJA,
s druge strane,
dalje u tekstu zajednički nazvane „stranke”,
RAZMATRAJUĆI snažne veze i zajedničke vrijednosti između stranaka koje su uspostavljene u prošlosti Sporazumom o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane, i koje se razvijaju u okviru Istočnog partnerstva kao posebne dimenzije Europske politike susjedstva te prepoznajući zajedničku želju stranaka za daljnjim razvojem, jačanjem i proširivanjem njihovih odnosa na ambiciozan i inovativan način;
POTVRĐUJUĆI europske težnje i europsko opredjeljenje Gruzije;
PREPOZNAJUĆI da su zajedničke vrijednosti na kojima je izgrađen EU – demokracija, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavina prava – ključni elementi političkog pridruživanja i gospodarske integracije predviđenih ovim Sporazumom;
PREPOZNAJUĆI da je Gruzija, istočnoeuropska zemlja, predana provedbi i promicanju tih vrijednosti;
PREPOZNAJUĆI da Gruzija dijeli zajedničku povijest i zajedničke vrijednosti s državama članicama;
UZIMAJUĆI U OBZIR da se ovim Sporazumom ne određuje unaprijed put budućeg postupnog razvoja odnosa između EU-a i Gruzije te da se njime taj put ostavlja otvorenim;
OPREDIJELJENE za nastavak jačanja poštovanja temeljnih sloboda, ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, demokratskih načela, vladavine prava i dobrog upravljanja na temelju zajedničkih vrijednosti stranaka;
SUGLASNE da će zbog unutarnjih reformi prema jačanju demokracije i tržišnoga gospodarstva doći do olakšavanja sudjelovanja Gruzije u politikama, programima i agencijama EU-a. Taj postupak i održivo rješavanje sukoba međusobno će se nadopunjavati, što će doprinijeti izgradnji povjerenja među zajednicama podijeljenima zbog sukoba;
SPREMNE doprinijeti političkom, društveno-gospodarskom i institucionalnom razvoju Gruzije širokom suradnjom u brojnim područjima zajedničkog interesa, poput razvoja civilnog društva, dobrog upravljanja, uključujući oporezivanje, trgovinske integracije i bolje gospodarske suradnje, izgradnje institucija, reforme javne i državne uprave i borbe protiv korupcije, smanjenja siromaštva i suradnju u područjima slobode, sigurnosti i pravde nužnu za djelotvornu provedbu ovog Sporazuma, te naglašavajući spremnost EU-a da podrži relevantne reforme u Gruziji;
OPREDIJELJENE za provedbu svih načela i odredaba Povelje Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), posebno Helsinškog završnog akta Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975., zaključnih dokumenata Madridske, Istanbulske i Bečke konferencije iz 1991., odnosno 1992. te Pariške povelje za novu Europu iz 1990., kao i Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima iz 1948. i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950.;
PODSJEĆAJUĆI na svoju želju za promicanjem međunarodnog mira i sigurnosti, kao i za sudjelovanjem u djelotvornom multilateralizmu i mirnom rješavanju sporova, posebno surađujući u tu svrhu u okviru Ujedinjenih naroda (UN) i OESS-a;
OPREDIJELJENE za međunarodne obveze stranaka u borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke te u suradnji u razoružavanju;
PREPOZNAJUĆI dodanu vrijednost aktivnog sudjelovanja stranaka u različitim regionalnim oblicima suradnje;
U ŽELJI za daljnjim razvojem redovnog političkog dijaloga o bilateralnim i međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući regionalne aspekte, uzimajući u obzir zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) Europske unije, uključujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP);
U POTPUNOSTI POŠTUJUĆI načela neovisnosti, suverenosti, teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti međunarodno priznatih granica na temelju međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih naroda, Helsinškog završnog akta Konferencije za europsku sigurnost i suradnju i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;
PREPOZNAJUĆI važnost opredijeljenosti Gruzije za pomirenje i njezinih napora u ponovnoj uspostavi njezine teritorijalne cjelovitosti gruzijskih regija Abhazije i Chinvalija/Južne Osetije te potpune i djelotvorne kontrole nad njima u nastojanju da se postigne mirno i trajno rješenje sukoba na temelju načela međunarodnog prava, te opredijeljenosti EU-a za podršku mirnom i trajnom rješavanju sukoba;
PREPOZNAJUĆI u tom kontekstu važnost nastavka provedbe Sporazuma u šest točaka od 12. kolovoza 2008. i njegovih naknadnih provedbenih mjera, konstruktivne međunarodne prisutnosti za održanje mira i sigurnosti na terenu, nastavka uzajamno nadopunjujućih politika nepriznavanja i uključivanja, potpore Ženevskim međunarodnim raspravama te sigurnog i dostojanstvenog povratka svih unutarnje raseljenih osoba i izbjeglica u skladu s načelima međunarodnog prava;
OPREDIJELJENE za osiguranje koristi za sve građane Gruzije, uključujući zajednice podijeljene zbog sukoba, bližeg političkog pridruživanja i gospodarske integracije Gruzije EU-u;
OPREDIJELJENE za borbu protiv organiziranog kriminala i nezakonite trgovine ljudima te za nastavak jačanja suradnje u borbi protiv terorizma;
OPREDIJELJENE za produbljivanje dijaloga i suradnje u područjima mobilnosti, migracije, azila i upravljanja granicama uzimajući također u obzir Partnerstvo u području mobilnosti između EU-a i Gruzije, uz sveobuhvatan pristup kojim se pozornost posvećuje zakonitim migracijama, uključujući cirkularne migracije, i suradnji u suzbijanju nezakonitih migracija, trgovine ljudima te djelotvornoj provedbi sporazuma o ponovnom prihvatu;
PREPOZNAJUĆI važnost pravodobnog uvođenja bezviznog režima za putovanja za građane Gruzije pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti za dobro upravljanje mobilnošću i njezinu sigurnost, uključujući djelotvornu provedbu sporazumâ o pojednostavnjenju viznih postupaka i ponovnom prihvatu;
OPREDIJELJENE za načela slobodnog tržišnoga gospodarstva i potvrđujući spremnost EU-a da doprinese gospodarskim reformama u Gruziji, uključujući reforme u okviru Europske politike susjedstva i Istočnog partnerstva;
OPREDIJELJENE za postizanje gospodarske integracije, osobito putem područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine (DCFTA) kao sastavnog dijela ovog Sporazuma, uključujući regulatorno približavanje, te u skladu s pravima i obvezama koji proizlaze iz članstva stranaka u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO);
VJERUJUĆI da će se ovim Sporazumom stvoriti nova klima za gospodarske odnose između stranaka, a prije svega za razvoj trgovine i ulaganja te poticati tržišno natjecanje, što su ključni čimbenici za gospodarsko restrukturiranje i modernizaciju;
OPREDIJELJENE za poštovanje načela održivog razvoja, za zaštitu okoliša i ublažavanje klimatskih promjena, za stalno poboljšanje upravljanja i zadovoljavanje potreba u području okoliša, uključujući prekograničnu suradnju i provedbu multilateralnih međunarodnih sporazuma;
OPREDIJELJENE za jačanje sigurnosti opskrbe energijom, uključujući razvoj Južnog koridora, između ostalog, promicanjem razvoja odgovarajućih projekata u Gruziji kojima se olakšava razvoj odgovarajuće infrastrukture, uključujući provoz kroz Gruziju, za jačanje tržišne integracije i postupno regulatorno približavanje prema ključnim elementima pravne stečevine EU-a te za promicanje energetske učinkovitosti i upotrebu obnovljivih izvora energije;
POTVRĐUJUĆI potrebu za boljom suradnjom u području energije i opredjeljenje stranaka za provedbu Ugovora o energetskoj povelji;
SPREMNE podignuti razinu sigurnosti javnog zdravlja i zaštite zdravlja ljudi kao ključnog elementa za održivi razvoj i gospodarski rast;
OPREDIJELJENE za poboljšanje međuljudskih kontakata, uključujući suradnjom i razmjenom u područjima znanosti i tehnologije, poslovanja, mladih, obrazovanja i kulture;
OPREDIJELJENE za promicanje međusobne prekogranične i međuregionalne suradnje u duhu dobrosusjedskih odnosa;
PREPOZNAJUĆI predanost Gruzije postupnom približavanju njezina zakonodavstva u relevantnim sektorima zakonodavstvu EU-a u skladu s ovim Sporazumom, te njegovoj djelotvornoj provedbi;
PREPOZNAJUĆI predanost Gruzije razvoju njezine administrativne i institucionalne infrastrukture do mjere potrebne za provedbu ovog Sporazuma;
POŠTUJUĆI spremnost EU-a da pruži potporu provedbi reformi te da u tom nastojanju upotrijebi sve raspoložive instrumente suradnje, kao i tehničke, financijske i gospodarske pomoći;
POTVRĐUJUĆI da odredbe ovog Sporazuma obuhvaćene dijelom trećim glavom V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije obvezuju Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku kao posebne ugovorne stranke, a ne kao dio EU-a, osim ako je EU zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom obavijestio Gruziju o tome da je Ujedinjena Kraljevina ili Irska obvezana kao dio EU-a u skladu s Protokolom br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde priloženim Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Ako Ujedinjena Kraljevina i/ili Irska prestanu biti obvezane kao dio EU-a u skladu s člankom 4.a. tog protokola, EU zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom odmah obavješćuje Gruziju o svakoj promjeni njihova stajališta te ih u tom slučaju i dalje obvezuju odredbe ovog Sporazuma kao samostalne ugovorne stranke. Isto vrijedi za Dansku u skladu s Protokolom br. 22 o stajalištu Danske priloženom tim Ugovorima.
SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:
Članak 1.
Ciljevi
1. Uspostavlja se pridruživanje između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane.
2. Ciljevi su ovog pridruživanja:
(a) |
promicanje političkog pridruživanja i gospodarske integracije između stranaka na temelju zajedničkih vrijednosti i bliskih veza, uključujući povećanjem sudjelovanja Gruzije u politikama, programima i agencijama EU-a; |
(b) |
osiguranje jačeg okvira za bolji politički dijalog u svim područjima zajedničkog interesa, čime se omogućava razvoj bliskih političkih odnosa između stranaka; |
(c) |
doprinos jačanju demokracije te političkoj, gospodarskoj i institucionalnoj stabilnosti u Gruziji; |
(d) |
promicanje, očuvanje i jačanje mira i stabilnosti u regionalnim i međunarodnim razmjerima u skladu s načelima Povelje Ujedinjenih naroda i Helsinškog završnog akta Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975., uključujući zajedničkim naporima za uklanjanje izvora napetosti, jačanje granične sigurnosti te promicanje prekogranične suradnje i dobrosusjedskih odnosa; |
(e) |
promicanje suradnje usmjerene na mirno rješavanje sukoba; |
(f) |
jačanje suradnje u području slobode, sigurnosti i pravde s ciljem jačanja vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; |
(g) |
potpora naporima Gruzije u razvoju njezina gospodarskog potencijala međunarodnom suradnjom, uključujući i približavanjem njezina zakonodavstva zakonodavstvu EU-a; |
(h) |
postizanje postupne gospodarske integracije Gruzije u unutarnje tržište EU-a kako je utvrđeno ovim Sporazumom, osobito uspostavom područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine kojom će se osigurati dalekosežni tržišni pristup na temelju održivog i sveobuhvatnog regulatornog približavanja u skladu s pravima i obvezama koji proizlaze iz njezina članstva u WTO-u; |
(i) |
stvaranje uvjeta za sve bližu suradnju u ostalim područjima zajedničkog interesa. |
GLAVA I.
OPĆA NAČELA
Članak 2.
Opća načela
1. Poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima iz 1948. i definiranih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950., Helsinškim završnim aktom Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. te Pariškom poveljom za novu Europu iz 1990. čini osnovu unutarnjih i vanjskih politika stranaka i predstavlja ključan element ovog Sporazuma. Borba protiv širenja oružja za masovno uništenje, povezanih materijala i sredstava njihove isporuke isto je tako ključan element ovog Sporazuma.
2. Stranke potvrđuju svoju predanost načelima slobodnog tržišnoga gospodarstva, održivom razvoju i djelotvornom multilateralizmu.
3. Stranke ponovno potvrđuju da poštuju načela vladavine prava i dobrog upravljanja, kao i svoje međunarodne obveze, osobito u okviru UN-a, Vijeća Europe i OESS-a. Stranke su osobito suglasne promicati poštovanje načela suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti granica i neovisnosti.
4. Stranke se opredjeljuju za vladavinu prava, dobro upravljanje, borbu protiv korupcije, borbu protiv različitih oblika transnacionalnog organiziranog kriminala i terorizma, promicanje održivog razvoja, djelotvoran multilateralizam i borbu protiv širenja oružja za masovno uništenje i sustava za njihovu isporuku. Ta je obveza ključan čimbenik u razvoju odnosa i suradnje između stranaka i predstavlja doprinos regionalnom miru i stabilnosti.
GLAVA II.
POLITIČKI DIJALOG I REFORMA, SURADNJA U PODRUČJU VANJSKE I SIGURNOSNE POLITIKE
Članak 3.
Ciljevi političkog dijaloga
1. Stranke nastavljaju razvoj i jačanje političkog dijaloga o svim područjima od zajedničkog interesa, uključujući vanjska i sigurnosna pitanja, kao i unutarnje reforme. Time će se povećati djelotvornost političke suradnje i promicati konvergencija u vanjskim i sigurnosnim pitanjima, jačajući odnose na ambiciozan i inovativan način.
2. Ciljevi su političkog dijaloga:
(a) |
produbljivanje političkog pridruživanja te jačanje političke i sigurnosno-političke konvergencije i djelotvornosti; |
(b) |
promicanje načela teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti međunarodno priznatih granica, suverenosti i neovisnosti sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda i Helsinškom završnom aktu Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975.; |
(c) |
promicanje mirnog rješavanja sukoba; |
(d) |
promicanje međunarodne stabilnosti i sigurnosti na temelju djelotvornog multilateralizma; |
(e) |
jačanje suradnje i dijaloga između stranaka u području međunarodne sigurnosti i upravljanja krizama, osobito u svrhu suočavanja s globalnim i regionalnim izazovima i ključnim prijetnjama; |
(f) |
jačanje suradnje u borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje i sustava za njihovu isporuku, uključujući prelazak na alternativno zapošljavanje znanstvenika koji su bili ranije zaposleni u programima u području oružja za masovno uništenje; |
(g) |
poticanje praktične i na rezultate usmjerene suradnje između stranaka radi postizanja mira, sigurnosti i stabilnosti na europskom kontinentu; |
(h) |
jačanje poštovanja demokratskih načela, vladavine prava i dobrog upravljanja, ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući medijske slobode i prava pripadnika manjina te doprinos učvršćivanju unutarnjopolitičkih reformi; |
(i) |
razvoj dijaloga i produbljivanje suradnje između stranaka u području sigurnosti i obrane; |
(j) |
rad na daljnjem promicanju regionalne suradnje u različitim oblicima; |
(k) |
osiguranje svih koristi bližeg političkog pridruživanja Gruzije EU-u, uključujući veću sigurnosno-političku konvergenciju, svim građanima Gruzije unutar njezinih međunarodno priznatih granica. |
Članak 4.
Unutarnje reforme
Stranke surađuju u razvoju, učvršćivanju i povećanju stabilnosti i djelotvornosti demokratskih institucija i vladavine prava; u osiguravanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; u ostvarivanju daljnjeg napretka reformi sudstva i zakonodavstva radi osiguranja neovisnosti sudstva, jačanja njegovih administrativnih kapaciteta i jamstva nepristranosti i djelotvornosti tijela kaznenog progona; u nastavku reforme javne uprave i izgradnji odgovorne, djelotvorne, učinkovite, transparentne i stručne državne službe; te u nastavku djelotvorne borbe protiv korupcije, osobito s ciljem jačanja međunarodne suradnje u suzbijanju korupcije te osiguranju djelotvorne provedbe relevantnih međunarodnih pravnih instrumenata poput Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije iz 2003.
Članak 5.
Vanjska i sigurnosna politika
1. Stranke jačaju dijalog i suradnju te promiču postupno približavanje u području vanjske i sigurnosne politike, uključujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku te posebno razmatraju pitanja sprečavanja sukoba, mirnog rješavanja sukoba i upravljanja krizama, regionalne stabilnosti, razoružavanja, neširenja oružja, kontrole oružja i kontrole izvoza oružja. Suradnja se temelji na zajedničkim vrijednostima i obostranim interesima s ciljem jačanja konvergencije i djelotvornosti politika bilateralnim, međunarodnim i regionalnim forumima.
2. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost načelima teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti međunarodno priznatih granica, suverenosti i neovisnosti, kako je utvrđeno Poveljom Ujedinjenih naroda i Helsinškim završnim aktom Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. te svoju predanost promicanju tih načela u svojim bilateralnim i multilateralnim odnosima. Stranke isto tako naglašavaju svoju potpunu podršku načelu suglasnosti zemlje domaćina za razmještaj stranih oružanih snaga na svojim područjima. Suglasne su da bi razmještaj stranih oružanih snaga na njihovim područjima trebalo obaviti uz izričitu suglasnost države domaćina u skladu s međunarodnim pravom.
Članak 6.
Teška kaznena djela koja se odnose na međunarodnu zajednicu
1. Stranke ponovno potvrđuju da najteža kaznena djela koja se odnose na međunarodnu zajednicu kao cjelinu ne smiju ostati nekažnjena te da se njihovo nekažnjavanje mora izbjegavati poduzimanjem mjera na nacionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući Međunarodni kazneni sud.
2. Stranke smatraju da uspostava i djelotvorno funkcioniranje Međunarodnog kaznenog suda predstavljaju važno postignuće za međunarodni mir i pravdu. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost nastavku suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom provedbom Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda i s njim povezanih instrumenata, vodeći računa o očuvanju njegove cjelovitosti.
Članak 7.
Sprečavanje sukoba i upravljanje krizama
Stranke jačaju suradnju u praksi u sprečavanju sukoba i upravljanju krizama, osobito s ciljem mogućeg sudjelovanja Gruzije u civilnim i vojnim operacijama upravljanja krizama koje predvodi EU, kao i u relevantnim vježbama i obuci, ovisno o slučaju i na mogući poziv EU-a.
Članak 8.
Regionalna stabilnost
1. Stranke jačaju zajedničke napore za promicanje stabilnosti, sigurnosti i demokratskog razvoja u regiji, kao i za rad na nastavku promicanja regionalne suradnje u različitim oblicima te posebno rade na mirnom rješavanju neriješenih sukoba u regiji.
2. Ti se napori oslanjaju na zajednička načela održavanja međunarodnog mira i sigurnosti kako su utvrđena Poveljom Ujedinjenih naroda, Helsinškim završnim aktom Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. i ostalim mjerodavnim multilateralnim dokumentima. Stranke isto tako u potpunosti upotrebljavaju multilateralni okvir Istočnog partnerstva kojim se osiguravaju aktivnosti suradnje i otvoreni i slobodni dijalog te jačaju veze između zemalja partnera.
Članak 9.
Mirno rješavanje sukoba
1. Stranke ponavljaju svoju predanost mirnom rješavanju sukoba u potpunosti poštujući suverenost i teritorijalnu cjelovitost Gruzije unutar njezinih međunarodno priznatih granica, kao i zajedničkom olakšavanju rehabilitacije i pomirbe nakon sukoba. Do održivog rješavanja sukoba i ne dovodeći u pitanje postojeće oblike rješavanja pitanja u pogledu sukoba, mirno rješavanje sukoba predstavljat će jednu od središnjih tema na dnevnom redu političkog dijaloga između stranaka, kao i u dijalogu s ostalim relevantnim međunarodnim čimbenicima.
2. Stranke prepoznaju važnost opredijeljenosti Gruzije za pomirenje i njezinih napora u ponovnoj uspostavi njezine teritorijalne cjelovitosti tražeći mirno i trajno rješavanje sukoba, nastavka potpune provedbe Sporazuma u šest točaka od 12. kolovoza 2008. i njegovih naknadnih provedbenih mjera, nastavka uzajamno nadopunjujućih politika nepriznavanja i uključivanja, potpore Ženevskim međunarodnim raspravama te sigurnog i dostojanstvenog povratka unutarnje raseljenih osoba i izbjeglica njihovim uobičajenim boravištima u skladu s načelima međunarodnog prava te konstruktivnog međunarodnog sudjelovanja, uključujući, ovisno o slučaju, sudjelovanje EU-a.
3. Stranke i s ostalim relevantnim međunarodnim organizacijama usklađuju svoje napore u doprinosu mirnom rješavanju sukoba u Gruziji, uključujući u pogledu humanitarnih pitanja.
4. Svi se ti napori oslanjaju na zajednička načela održavanja međunarodnog mira i sigurnosti kako su utvrđena Poveljom Ujedinjenih naroda, Helsinškim završnim aktom Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. i ostalim mjerodavnim multilateralnim dokumentima.
Članak 10.
Oružje za masovno uništenje
1. Stranke smatraju da širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke državnim i nedržavnim subjektima predstavlja jednu od najvećih prijetnji međunarodnom miru i stabilnosti. Stranke su stoga suglasne surađivati i doprinositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke potpunim poštovanjem svojih postojećih obveza iz međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružavanju i neširenju oružja, kao i ostalih relevantnih međunarodnih obveza te njihovom provedbom na nacionalnoj razini. Stranke su suglasne da je ova odredba ključan element ovog Sporazuma.
2. Stranke su nadalje suglasne surađivati i doprinositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke:
(a) |
poduzimanjem mjera za potpisivanje, ratifikaciju ili pristupanje, prema potrebi, kao i potpunu provedbu svih ostalih mjerodavnih međunarodnih instrumenata; i |
(b) |
uspostavom djelotvornog sustava nacionalnih izvoznih kontrola, kojima se nadziru izvoz i provoz robe povezane s oružjem za masovno uništenje, uključujući kontrolu krajnjeg korištenja tehnologija dvojne namjene u vezi s oružjem za masovno uništenje, te djelotvornim sankcijama za kršenja kontrola izvoza. |
3. Stranke su suglasne rješavati ta pitanja međusobnim političkim dijalogom.
Članak 11.
Kontrola izvoza malog i lakog oružja i konvencionalnog naoružanja
1. Stranke prepoznaju da nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja, uključujući streljivo, kao i njihovo pretjerano gomilanje, loše upravljanje, neodgovarajuće osigurane zalihe i nekontrolirano širenje, i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i međunarodnoj sigurnosti.
2. Stranke su suglasne poštovati i u cijelosti provesti svoje obveze u pogledu rješavanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo, na temelju postojećih međunarodnih sporazuma i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, kao i svoje obveze u okviru ostalih međunarodnih instrumenata koji se primjenjuju u tom području, poput programa djelovanja Ujedinjenih naroda za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje svih aspekata nezakonite trgovine malim i lakim oružjem.
3. Stranke se obvezuju surađivati i osigurati koordinaciju, komplementarnost i sinergiju svojih napora za rješavanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo, kao i uništavanje prekomjernih zaliha na globalnoj, regionalnoj, lokalnoj i nacionalnoj razini.
4. Osim toga, stranke su suglasne nastaviti suradnju u području kontrole izvoza konvencionalnog naoružanja u svjetlu Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme.
5. Stranke su suglasne rješavati ta pitanja međusobnim političkim dijalogom.
Članak 12.
Borba protiv terorizma
1. Stranke ponovno potvrđuju važnost suzbijanja i sprečavanja terorizma te su suglasne zajedno raditi na bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini radi sprečavanja i suzbijanja terorizma u svim njegovim oblicima i pojavama.
2. Stranke su suglasne da se borba protiv terorizma mora voditi uz potpuno poštovanje vladavine prava i u potpunoj sukladnosti s međunarodnim pravom, uključujući međunarodno pravo u području ljudskih prava, međunarodno pravo u području izbjeglica i međunarodno humanitarno pravo, načela Povelje Ujedinjenih naroda i sve relevantne međunarodne instrumente povezane s borbom protiv terorizma.
3. Stranke naglašavaju važnost univerzalne ratifikacije i potpune provedbe svih UN-ovih konvencija i protokola povezanih s borbom protiv terorizma. Stranke su suglasne nastaviti promicati dijalog o nacrtu sveobuhvatne konvencije o međunarodnom terorizmu te surađivati u provedbi globalne strategije Ujedinjenih naroda o borbi protiv terorizma, kao i svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i konvencija Vijeća Europe. Stranke su suglasne i surađivati u promicanju međunarodnog konsenzusa o sprečavanju i borbi protiv terorizma.
GLAVA III.
SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA
Članak 13.
Vladavina prava i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda
1. U svojoj suradnji u području slobode, sigurnosti i pravde stranke pridaju osobitu važnost nastavku promicanja vladavine prava, uključujući neovisnost sudstva, pristup pravosuđu i pravo na pošteno suđenje.
2. Stranke će u cijelosti surađivati na djelotvornom funkcioniranju institucija u područjima kaznenog progona i funkcioniranja pravosuđa.
3. Cjelokupna suradnja u području slobode, sigurnosti i pravde odvijat će se uz poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Članak 14.
Zaštita osobnih podataka
Stranke su suglasne surađivati kako bi osigurale visoku razinu zaštite osobnih podataka u skladu s pravnim instrumentima i normama EU-a i Vijeća Europe te međunarodnim pravnim instrumentima i normama navedenima u Prilogu I. ovom Sporazumu.
Članak 15.
Suradnja u području migracija, azila i upravljanja granicama
1. Stranke ponovno potvrđuju važnost zajedničkog upravljanja migracijskim tokovima između svojih područja te uspostavljaju sveobuhvatni dijalog o svim pitanjima povezanima s migracijama, uključujući zakonite migracije, međunarodnu zaštitu i borbu protiv nezakonitih migracija, krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima.
2. Suradnja će se temeljiti na posebnim procjenama potreba obavljenima u međusobnom savjetovanju stranaka i provesti u skladu s njihovim relevantnim važećim zakonodavstvom. Ona će posebno biti usmjerena na:
(a) |
temeljne uzroke i posljedice migracija; |
(b) |
razvoj i provedbu nacionalnog zakonodavstva i praksi u pogledu međunarodne zaštite s ciljem ispunjavanja odredaba Ženevske konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokola o statusu izbjeglica iz 1967. i ostalih relevantnih međunarodnih instrumenata, poput Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950., te na osiguranje poštovanja načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; |
(c) |
pravila o prihvatu, prava i status prihvaćenih osoba, pravedno postupanje sa strancima čiji je boravak zakonit i njihovu integraciju, obrazovanje i obuku te mjere protiv rasizma i ksenofobije; |
(d) |
unapređenje djelotvorne i preventivne politike protiv nezakonitih migracija, krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, uključujući načine borbe protiv mreža krijumčara i trgovaca i načine zaštite žrtava te trgovine; |
(e) |
provedbu Radnog sporazuma o uspostavi operativne suradnje između Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (FRONTEX) i Ministarstva unutarnjih poslova Gruzije potpisanog 4. prosinca 2008.; |
(f) |
u područjima sigurnosti dokumenata i upravljanja granicama, na organizacijska pitanja, obuku, najbolje prakse i ostale operativne mjere. |
3. Suradnjom je moguće i olakšati cirkularnu migraciju u korist razvoja.
Članak 16.
Kretanje osoba i ponovni prihvat
1. Stranke će osigurati cjelovitu provedbu:
(a) |
Sporazuma između Europske unije i Gruzije o ponovnom prihvatu osoba koje neovlašteno borave koji je stupio na snagu 1. ožujka 2011.; i |
(b) |
Sporazuma između Europske unije i Gruzije o pojednostavnjenju izdavanja viza koji je stupio na snagu 1. ožujka 2011. |
2. Stranke i dalje nastoje poboljšati mobilnost građana te pravodobno poduzimaju postupne korake prema zajedničkom cilju bezviznog režima pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti za dobro upravljanje mobilnošću i njezinu sigurnost utvrđeni dvofaznim Akcijskim planom za liberalizaciju viznog režima.
Članak 17.
Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije
1. Stranke surađuju u suzbijanju i sprečavanju kriminalnih i nezakonitih aktivnosti, osobito transnacionalnih aktivnosti, organiziranih ili ostalih, poput:
(a) |
krijumčarenja ljudi, malog oružja i nedopuštenih droga te nezakonite trgovine njima; |
(b) |
krijumčarenja robe i trgovine njome; |
(c) |
nezakonitih gospodarskih i financijskih aktivnosti, poput krivotvorenja, poreznih prijevara i prijevara u javnoj nabavi; |
(d) |
pronevjera u projektima koje financiraju međunarodni donatori; |
(e) |
aktivne i pasivne korupcije u privatnom i javnom sektoru; |
(f) |
krivotvorenja dokumenata, davanja lažnih izjava; i |
(g) |
kibernetičkog kriminala. |
2. Stranke jačaju bilateralnu, regionalnu i međunarodnu suradnju tijela kaznenog progona, uključujući razvoj suradnje između Europola i relevantnih tijela Gruzije. Stranke su predane djelotvornoj provedbi relevantnih međunarodnih normi, a osobito onih sadržanih u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta (UNTOC) iz 2000. i njezinim trima protokolima i u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije iz 2003.
Članak 18.
Nedopuštene droge
1. Stranke surađuju u granicama svojih ovlasti i nadležnosti kako bi osigurale uravnotežen i integriran pristup pitanjima droga. Politike i djelovanja u području droga usmjerene su na učvršćivanje struktura za sprečavanje i suzbijanje nedopuštenih droga, smanjenje opskrbe i prometa nedopuštenim drogama te potražnje za njima, na rješavanje zdravstvenih i društvenih posljedica zloupotrebe droga s ciljem smanjenja štete te na djelotvornije sprečavanje zloupotrebe kemijskih prekursora koji se upotrebljavaju za nezakonitu proizvodnju opojnih droga i psihotropnih tvari.
2. Stranke se dogovaraju o potrebnim metodama suradnje za postizanje tih ciljeva. Djelovanja se temelje na zajednički utvrđenim načelima u skladu s relevantnim međunarodnim konvencijama, Strategijom EU-a o drogama za razdoblje od 2013. do 2020. i političkom deklaracijom o vodećim načelima za smanjenje potražnje za drogom koja je odobrena na dvadesetom posebnom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o drogama održanom u lipnju 1998.
Članak 19.
Pranje novca i financiranje terorizma
1. Stranke surađuju kako bi spriječile upotrebu svojih financijskih i odgovarajućih nefinancijskih sustava za pranje prihoda od kriminalnih aktivnosti općenito, a osobito od kaznenih djela povezanih s drogom, kao i za potrebe financiranja terorizma.
Ta se suradnja proširuje na oduzimanje imovine ili sredstava koji potječu od prihoda od kriminala.
2. Zbog suradnje u ovom području moguće su razmjene relevantnih informacija u okviru odnosnog zakonodavstva i donošenje odgovarajućih normi za sprečavanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma jednakih onima koje donose relevantna međunarodna tijela koja djeluju u tom području, poput Radne skupine za financijske aktivnosti u području pranja novca (FATF).
Članak 20.
Suradnja u borbi protiv terorizma
1. U potpunoj sukladnosti s temeljnim načelima borbe protiv terorizma utvrđenima člankom 12. ovog Sporazuma, stranke ponovno potvrđuju važnost kaznenog progona i pravosudnog pristupa borbi protiv terorizma te su suglasne surađivati u sprečavanju i suzbijanju terorizma, osobito:
(a) |
osiguranjem kriminalizacije kaznenih djela terorizma u skladu s definicijom sadržanom u Okvirnoj odluci Vijeća 2008/919/PUP od 28. studenoga 2008. o izmjeni Okvirne odluke 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma; |
(b) |
razmjenom informacija o terorističkim skupinama i pojedincima i njihovim mrežama podrške u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom, osobito u pogledu zaštite podataka i privatnosti; |
(c) |
razmjenom iskustava u sprečavanju i suzbijanju terorizma, sredstava i metoda i njihovih tehničkih aspekata, kao i u osposobljavanju, u skladu s primjenjivim pravom; |
(d) |
dijeljenjem informacija o najboljim praksama u rješavanju i suzbijanju radikalizacije i regrutiranja te o promicanju rehabilitacije; |
(e) |
razmjenom stajališta i iskustava o prekograničnom kretanju i putovanju osumnjičenika za terorizam, kao i o terorističkim prijetnjama; |
(f) |
dijeljenjem najboljih praksi u pogledu zaštite ljudskih prava u borbi protiv terorizma, osobito u pogledu kaznenih postupaka; |
(g) |
poduzimanjem mjera protiv kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih terorističkih prijetnji te mjera nužnih za sprečavanje stjecanja, prijenosa i upotrebe kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih materijala, kao i za sprečavanje nezakonitih radnji protiv kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih postrojenja. |
2. Suradnja se temelji na dostupnim relevantnim procjenama, poput procjena relevantnih tijela UN-a i Vijeća Europe te se odvija na temelju uzajamnog savjetovanja između stranaka.
Članak 21.
Pravna suradnja
1. Stranke su suglasne razvijati pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima u pogledu pregovora o multilateralnim konvencijama o pravosudnoj suradnji u građanskim stvarima, a osobito o konvencijama Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu u području međunarodne pravne suradnje i sporova te zaštite djece, kao i u pogledu njihove ratifikacije i provedbe.
2. U pogledu pravosudne suradnje u kaznenim stvarima stranke će nastojati unaprijediti suradnju u području uzajamne pravne pomoći na temelju relevantnih multilateralnih sporazuma. To bi, prema potrebi, uključivalo pristupanje relevantnim međunarodnim instrumentima UN-a i Vijeća Europe i njihovu provedbu te bliskiju suradnju s Eurojustom.
GLAVA IV.
TRGOVINA I PITANJA POVEZANA S TRGOVINOM
POGLAVLJE 1.
Nacionalni Tretman I Pristup Tržištu Za Robu
Članak 22.
Cilj
Stranke uspostavljaju područje slobodne trgovine od stupanja na snagu ovog Sporazuma u skladu s odredbama ovog Sporazuma i u skladu s člankom XXIV. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (GATT iz 1994.).
Članak 23.
Područje i opseg primjene
1. Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na trgovinu robom (1) između stranaka.
2. Za potrebe ovog poglavlja izraz „s podrijetlom” znači ispunjavanje uvjeta pravila o podrijetlu iz Protokola I. uz ovaj Sporazum.
Članak 24.
Definicija carina
Za potrebe ovog poglavlja „carina” uključuje sve carine ili davanja bilo koje vrste koja su uvedena na uvoz ili izvoz robe ili u vezi s uvozom ili izvozom robe, uključujući bilo kakav oblik dodatnog poreza ili dodatnog davanja uvedenog na taj uvoz ili izvoz ili u vezi s njima. „Carina” ne uključuje:
(a) |
davanje istovjetno unutarnjem porezu uvedeno u skladu s člankom 31. ovog Sporazuma; |
(b) |
carine uvedene u skladu s poglavljem 2. (Sredstva zaštite trgovine) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma; |
(c) |
naknade ili druga davanja uvedena u skladu s člankom 30. ovog Sporazuma. |
Članak 25.
Razvrstavanje robe
Razvrstavanje robe u trgovini među strankama određuje se prema tarifnoj nomenklaturi svake stranke u skladu s Harmoniziranim sustavom iz 2012. na temelju Međunarodne konvencije o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe iz 1983. (HS) i njezinim kasnijim izmjenama.
Članak 26.
Ukidanje carina na uvoz
1. Stranke ukidaju sve carine na robu s podrijetlom iz druge stranke od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, osim kako je predviđeno stavcima 2. i 3. ovog članka i ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka.
2. Proizvodi iz Priloga II.A ovom Sporazumu uvoze se u Uniju bez carina u okvirima ograničenja carinskih kvota utvrđenih tim prilogom. Stopa carine utvrđena prema načelu najpovlaštenije nacije primjenjuje se na uvoz koji premašuje ograničenje carinske kvote.
3. Proizvodi navedeni u Prilogu II.B ovom Sporazumu podliježu uvoznoj carini pri uvozu u Uniju osim ad valorem sastavnice te uvozne carine.
4. Uvoz proizvoda s podrijetlom iz Gruzije navedenih u Prilogu II.C ovom sporazumu podliježe mehanizmu za sprečavanje izbjegavanja mjera utvrđenom člankom 27. ovog Sporazuma.
5. Nakon pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke se, na zahtjev bilo koje od njih, savjetuju kako bi razmotrile širenje područja primjene liberalizacije carina u trgovini između stranaka. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, utvrđen člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, donosi odluku na temelju ovog stavka.
Članak 27.
Mehanizam za sprečavanje izbjegavanja mjera za poljoprivredne proizvode i prerađene poljoprivredne proizvode
1. Proizvodi navedeni u Prilogu II.C ovom Sporazumu podliježu mehanizmu za sprečavanje izbjegavanja mjera utvrđenom ovim člankom. Prosječan godišnji obujam uvoza iz Gruzije u Uniju za svaku kategoriju tih proizvoda naveden je u Prilogu II.C ovom Sporazumu.
2. Kad obujam uvoza jedne kategorije proizvoda ili više njih iz stavka 1. ovog članka dosegne 70 % obujma navedenog u Prilogu II.C ovom Sporazumu u bilo kojoj godini koja počinje 1. siječnja, Unija obavješćuje Gruziju o obujmu uvoza predmetnog (predmetnih) proizvoda. Nakon te obavijesti i u roku od 14 kalendarskih dana od datuma kad obujam jedne kategorije proizvoda ili više njih iz stavka 1. ovog članka dosegne 80 % obujma navedenog u Prilogu II.C ovom Sporazumu, Gruzija dostavlja Uniji utemeljeno obrazloženje da ima veći kapacitet za proizvodnju proizvoda za izvoz u Uniju od obujma utvrđenog tim prilogom. Ako taj uvoz dosegne 100 % obujma navedenog u Prilogu II.C ovom Sporazumu te u izostanku utemeljenog obrazloženja Gruzije, Unija može privremeno suspendirati povlašteni tretman za predmetne proizvode.
Suspenzija se primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci i stupa na snagu na datum objave odluke o suspenziji povlaštenog tretmana u Službenom listu Europske unije.
3. O svim privremenim suspenzijama donesenima u skladu sa stavkom 2. Unija obavješćuje Gruziju bez neopravdanog odgađanja.
4. Unija ukida privremenu suspenziju prije isteka šest mjeseci od njezina stupanja na snagu ako Gruzija dostavi pouzdane i zadovoljavajuće dokaze u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma da je obujam odgovarajuće kategorije uvezenih proizvoda veći od obujma iz Priloga II.C ovom Sporazumu posljedica promjene u razini proizvodnje i izvoznog kapaciteta Gruzije u pogledu predmetnog (predmetnih) proizvoda.
5. Prilog II.C ovom Sporazumu i obujam moguće je izmijeniti zajedničkom suglasnošću Unije i Gruzije u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu na zahtjev Gruzije kako bi se uzele u obzir promjene u razini proizvodnje i izvoznog kapaciteta Gruzije u pogledu predmetnog (predmetnih) proizvoda.
Članak 28.
Mirovanje
Nijedna stranka ne smije donijeti novu carinu na robu s podrijetlom iz druge stranke niti smije povećati carine koje se primjenjuju na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu. To nijednu stranku ne sprečava da zadrži ili poveća carinu u skladu s odobrenjem Tijela za rješavanje sporova (DSB) WTO-a.
Članak 29.
Carine na izvoz
Nijedna stranka ne donosi niti zadržava bilo kakvu carinu ili porez, osim unutarnjih davanja koja se primjenjuju u skladu s člankom 30. ovog Sporazuma, na izvoz robe na područje druge stranke ili u vezi s njim.
Članak 30.
Naknade i druga davanja
Svaka stranka osigurava, u skladu s člankom VIII. GATT-a iz 1994. i njegovim napomenama za tumačenje, ograničavanje iznosa svih naknada i davanja bilo koje naravi, osim carina ili drugih mjera iz članka 26. ovog Sporazuma, koji se uvode na uvoz ili izvoz ili u vezi s uvozom ili izvozom robe, na približni trošak pruženih usluga i da te naknade i davanja ne predstavljaju posrednu zaštitu domaće robe ni oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe.
Članak 31.
Nacionalni tretman
Svaka stranka odobrava robi druge stranke nacionalni tretman u skladu s člankom III. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje. U tu su svrhu članak III. GATT-a iz 1994. i njegove napomene za tumačenje obuhvaćeni ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio.
Članak 32.
Uvozna i izvozna ograničenja
Nijedna stranka ne donosi ni zadržava zabrane ili ograničenja na uvoz robe druge stranke ili na izvoz ili prodaju za izvoz robe namijenjene području druge stranke, osim ako je drukčije predviđeno ovim Sporazumom ili u skladu s člankom XI. GATT-a iz 1994. i njegovim napomenama za tumačenje. U tu su svrhu članak XI. GATT-a iz 1994. i njegove napomene za tumačenje obuhvaćeni ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio.
Članak 33.
Opće iznimke
Ništa u ovom poglavlju ne tumači se kao sprečavanje donošenja ili provedbe od strane bilo koje stranke mjera u skladu s člancima XX. i XXI. GATT-a iz 1994. i svim relevantnim napomenama za njihovo tumačenje na temelju GATT-a iz 1994., koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio.
Članak 34.
Privremeno ukidanje povlaštenog tretmana
1. Stranke su suglasne da su administrativna suradnja i pomoć ključne za provedbu i kontrolu povlaštenog carinskog tretmana odobrenog na temelju ovog poglavlja i naglašavaju svoju predanost borbi protiv nepravilnosti i prijevara u carinskim i povezanim pitanjima.
2. Kada stranka, na temelju objektivnih informacija, utvrdi da joj je druga stranka uskratila administrativnu suradnju ili pomoć i/ili utvrdi postojanje nepravilnosti ili prijevare na temelju ovog poglavlja, predmetna stranka može, u skladu s ovim člankom, privremeno suspendirati odgovarajući povlašteni tretman predmetnog (predmetnih) proizvoda.
3. Za potrebe ovog članka uskraćivanje administrativne suradnje ili pomoći, između ostalog, znači:
(a) |
višekratno nepoštovanje obveza provjere statusa podrijetla predmetne robe; |
(b) |
višekratno odbijanje ili bezrazložno odgađanje provedbe naknadne provjere dokaza o podrijetlu i/ili dostave rezultata te provjere; |
(c) |
višekratno odbijanje ili bezrazložno odgađanje odobravanja za provođenje posjeta radi ispitivanja radi utvrđivanja vjerodostojnosti dokumenata ili točnosti informacija relevantnih za dodjelu predmetnog povlaštenog tretmana. |
4. Za potrebe ovog članka nepravilnosti ili prijevaru moguće je, između ostalog, utvrditi ako je bez zadovoljavajućeg objašnjenja došlo do naglog povećanja obujma uvoza robe koji premašuje uobičajenu razinu proizvodnih i izvoznih kapaciteta druge stranke što je povezano s objektivnim informacijama o nepravilnostima ili prijevari.
5. Primjena privremene suspenzije podliježe sljedećim uvjetima:
(a) |
stranka koja na temelju objektivnih informacija utvrdi uskraćivanje administrativne suradnje ili pomoći i/ili nepravilnosti ili prijevaru druge stranke, bez nepotrebnog odgađanja dostavlja Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđen člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, svoj nalaz zajedno s objektivnim informacijama i započinje savjetovanja s tim odborom na temelju svih relevantnih informacija i objektivnih nalaza s ciljem postizanja rješenja koje je prihvatljivo objema strankama. |
(b) |
kada se stranke koje su započele savjetovanja u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu u roku od tri mjeseca od obavijesti ne usuglase o prihvatljivom rješenju, predmetna stranka može privremeno suspendirati odgovarajući povlašteni tretman predmetne robe. Obavijest o privremenoj suspenziji dostavlja se Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu bez nepotrebnog odgađanja. |
(c) |
privremene suspenzije na temelju ovog članka ograničene su na suspenzije koje su potrebne kako bi se zaštitili financijski interesi predmetne stranke. One ne traju dulje od šest mjeseci i moguće ih je obnoviti ako se na datum isteka ništa nije promijenilo u pogledu uvjeta koji je bio povod za početnu suspenziju. U okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu provode se periodična savjetovanja o privremenim suspenzijama, osobito s ciljem njihova ukidanja čim uvjeti za njihovu primjenu prestanu postojati. |
6. Svaka stranka u skladu sa svojim unutarnjim postupcima objavljuje obavijesti uvoznicima o svim obavijestima iz stavka 5. točke (a), svim odlukama iz stavka 5. točke (b) i svim produljenjima ili ukidanjima iz stavka 5. točke (c).
Članak 35.
Upravljanje administrativnim pogreškama
U slučaju pogreške nadležnih tijela pri pravilnom upravljanju povlaštenim sustavom kod izvoza, a posebno pri primjeni odredaba Protokola I. uz ovaj Sporazum o definiciji proizvoda s podrijetlom i načinima administrativne suradnje, i kada zbog te pogreške nastanu posljedice u pogledu uvoznih carina, stranka koja je suočena s takvim posljedicama može zatražiti od Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđen člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, ispitivanje mogućnosti donošenja svih odgovarajućih mjera radi rješavanja te situacije.
Članak 36.
Sporazumi s drugim zemljama
1. Ovim se Sporazumom ne sprečava održavanje ili uspostava carinskih unija, područja slobodne trgovine ili aranžmana za pogranični promet, osim u mjeri u kojoj su oni u sukobu s trgovinskim aranžmanima predviđenima ovim Sporazumom.
2. U okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđen člankom 408. stavkom 4., na zahtjev bilo koje stranke, održavaju se savjetovanja o sporazumima o uspostavi carinskih unija, područja slobodne trgovine ili aranžmana za pogranični promet i o ostalim važnim pitanjima povezanima s njihovim trgovinskim politikama prema trećim zemljama. Ta se savjetovanja posebno održavaju u slučaju pristupanja treće zemlje EU-u kako bi se osiguralo uzimanje u obzir zajedničkih interesa stranke Unije i Gruzije kako je navedeno u ovom Sporazumu.
POGLAVLJE 2.
Sredstva zaštite trgovine
Članak 37.
Opće odredbe
1. Stranke ponovno potvrđuju svoja prava i obveze na temelju članka XIX. GATT-a iz 1994. i Sporazuma o zaštitnim mjerama sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o zaštitnim mjerama”) i članka 5. Sporazuma o poljoprivredi sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o poljoprivredi”).
2. Povlaštena pravila o podrijetlu utvrđena poglavljem 1. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma ne primjenjuju se na ovaj odjeljak.
3. Odredbe ovog odjeljka ne podliježu poglavlju 14. (Rješavanje sporova) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
Članak 38.
Transparentnost
1. Stranka koja pokreće istragu u vezi sa zaštitnim mjerama obavješćuje drugu stranku o tome pod uvjetom da potonja ima znatan gospodarski interes.
2. Neovisno o članku 37. ovog Sporazuma, na zahtjev druge stranke, stranka koja pokreće istragu u vezi sa zaštitnim mjerama i namjerava primijeniti zaštitne mjere odmah dostavlja ad hoc pisanu obavijest sa svim relevantnim informacijama koje su dovele do pokretanja istrage u vezi sa zaštitnim mjerama i do uvođenja zaštitnih mjera, uključujući, ovisno o slučaju, informacije o pokretanju istrage u vezi sa zaštitnim mjerama, o privremenim i konačnim nalazima istrage te nudi drugoj stranci mogućnost savjetovanja.
3. Za potrebe ovog članka smatra se da stranka ima znatan gospodarski interes ako je tijekom posljednjeg razdoblja od tri godine, mjereno apsolutnim opsegom ili vrijednošću, bila jedan od pet najvećih dobavljača uvezenog proizvoda.
Članak 39.
Primjena mjera
1. Pri uvođenju zaštitnih mjera stranke ih nastoje uvesti na način koji u najmanjoj mjeri utječe na njihovu bilateralnu trgovinu.
2. Za potrebe stavka 1. ovog članka, ako stranka smatra da su ispunjene pravne pretpostavke za uvođenje konačnih zaštitnih mjera i namjerava primijeniti te mjere, ta stranka obavješćuje o tome drugu stranku i daje joj mogućnost održavanja bilateralnih savjetovanja. Ako se u roku od 30 dana od obavijesti ne postigne zadovoljavajuće rješenje, stranka uvoznica može donijeti odgovarajuće mjere za rješavanje problema.
Članak 40.
Opće odredbe
1. Stranke potvrđuju svoja prava i obveze u skladu s člankom VI. GATT-a iz 1994., Sporazumom o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. sadržanim u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o antidampingu”) i Sporazumom o subvencijama i kompenzacijskim mjerama sadržanim u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama”).
2. Povlaštena pravila o podrijetlu utvrđena poglavljem 1. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma ne primjenjuju se na ovaj odjeljak.
3. Odredbe ovog odjeljka ne podliježu poglavlju 14. (Rješavanje sporova) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
Članak 41.
Transparentnost
1. Stranke su suglasne da bi se antidampinške i kompenzacijske mjere trebale primjenjivati u potpunosti sukladno zahtjevima u okviru Sporazuma o antidampingu i Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te da bi trebale biti utemeljene na poštenom i transparentnom sustavu.
2. Stranke neposredno nakon uvođenja privremenih mjera i prije konačnog utvrđenja osiguravaju potpuno i smisleno objavljivanje svih bitnih činjenica i razmatranja koji čine temelj za odluku o primjeni mjera, ne dovodeći u pitanje članak 6.5. Sporazuma o antidampingu i članak 12.4. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. Objave se sastavljaju u pisanom obliku, a zainteresiranim stranama ostavlja se dovoljno vremena za iznošenje njihovih primjedbi.
3. Pod uvjetom da to nepotrebno ne odgađa provođenje istrage, svakoj zainteresiranoj strani odobrava se mogućnost da bude saslušana kako bi izrazila svoja stajališta tijekom istraga u vezi s antidampinškim i antisubvencijskim mjerama.
Članak 42.
Uzimanje u obzir javnog interesa
Stranka ne može primjenjivati antidampinške i kompenzacijske mjere ako se, na temelju informacija stavljenih na raspolaganje tijekom istrage, može jasno zaključiti da primjena tih mjera nije u javnom interesu. Utvrđivanje javnog interesa temelji se na procjeni svih različitih interesa kao cjeline, uključujući interese domaće industrije, korisnika, potrošača i uvoznika u mjeri u kojoj su oni istražnim tijelima dostavili relevantne informacije.
Članak 43.
Pravilo niže carine
Ako stranka odluči uvesti privremenu ili konačnu antidampinšku ili kompenzacijsku carinu, iznos te carine ne premašuje stupanj dampinga ili ukupni iznos subvencije protiv koje se može uvesti kompenzacijska mjera, ali bi trebao biti niži od stupnja dampinga ili ukupnog iznosa subvencije protiv koje se može uvesti kompenzacijska mjera ako bi takva niža carina bila dostatna za otklanjanje štete domaćoj industriji.
POGLAVLJE 3.
Tehničke prepreke u trgovini, normizacija, mjeriteljstvo, akreditiranje I ocjena sukladnosti
Članak 44.
Područje primjene i definicije
1. Ovo se poglavlje primjenjuje na pripremu, donošenje i primjenu normi, tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti kako su definirani Sporazumom o tehničkim preprekama u trgovini sadržanom u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o TBT-u”), koji mogu utjecati na trgovinu robom između stranaka.
2. Neovisno o stavku 1., ovo se poglavlje ne primjenjuje na sanitarne i fitosanitarne mjere kako su definirane Prilogom A. Sporazumu o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera sadržanom u Prilog 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o SPS-u”) niti na specifikacije za kupnju koje javna tijela sastavljaju za potrebe vlastite proizvodnje ili potrošnje.
3. Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se definicije Priloga 1. Sporazumu o TBT-u.
Članak 45.
Potvrda Sporazuma o TBT-u
Stranke potvrđuju svoja postojeća međusobna prava i obveze na temelju Sporazuma o TBT-u koji je obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio.
Članak 46.
Tehnička suradnja
1. Stranke jačaju suradnju u području normi, tehničkih propisa, mjeriteljstva, nadzora tržišta, akreditiranja i sustava ocjene sukladnosti s ciljem poboljšanja uzajamnog razumijevanja njihovih sustava i olakšavanja pristupa njihovim tržištima. U tu svrhu stranke mogu uspostaviti dijaloge o regulatornim pitanjima kako na horizontalnoj tako i na sektorskoj razini.
2. U okviru međusobne suradnje stranke nastoje utvrditi, razviti i promicati inicijative za olakšavanje trgovine koje, između ostalog, mogu uključivati:
(a) |
učvršćivanje regulatorne suradnje razmjenom podataka i iskustava te znanstvenom i tehničkom suradnjom s ciljem podizanja kvalitete njihovih tehničkih propisa, normi, nadzora tržišta, ocjene sukladnosti i akreditiranja te djelotvorniju upotrebu regulatornih resursa; |
(b) |
promicanje i poticanje suradnje između njihovih javnih ili privatnih organizacija nadležnih za mjeriteljstvo, normizaciju, nadzor tržišta, ocjenu sukladnosti i akreditiranje; |
(c) |
podupiranje razvoja kvalitetne infrastrukture za normizaciju, mjeriteljstvo, akreditiranje, ocjenu sukladnosti i sustav nadzora tržišta u Gruziji; |
(d) |
promicanje sudjelovanja Gruzije u radu srodnih europskih organizacija; |
(e) |
traženje rješenja za tehničke prepreke u trgovine koje se mogu pojaviti; i |
(f) |
ovisno o slučaju, poduzimanje napora za usklađivanje njihovih stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa u međunarodnoj trgovini i regulatornim organizacijama poput WTO-a i Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE). |
Članak 47.
Približavanje tehničkih propisa, normi i ocjene sukladnosti
1. Uzimajući u obzir svoje prioritete u pogledu približavanja u različitim sektorima, Gruzija poduzima potrebne mjere za postupno postizanje približavanja tehničkim propisima, normama, mjeriteljstvu, akreditiranju, ocjeni sukladnosti, odgovarajućim sustavima i sustavima za nadzor tržišta Unije te se obvezuje slijediti načela i praksu utvrđene relevantnom pravnom stečevinom Unije (okvirni popis iz Priloga III.B ovom Sporazumu). Popis mjera za približavanje utvrđen je Prilogom III.A ovom Sporazumu, a moguće ga je izmijeniti odlukom Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu utvrđenom člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma.
2. U svrhu postizanja tih ciljeva Gruzija:
(a) |
u pogledu svojih prioriteta postupno približava svoje zakonodavstvo relevantnoj pravnoj stečevini Unije; i |
(b) |
postiže i održava razinu administrativne i institucionalne djelotvornosti nužne za osiguranje djelotvornog i transparentnog sustava potrebnog za provedbu ovog poglavlja. |
3. Gruzija se suzdržava od izmjene svojeg horizontalnog i sektorskog zakonodavstva u prioritetnim područjima, osim radi njegova postupnog usklađivanja s odgovarajućom pravnom stečevinom Unije i održavanja te sukladnosti te obavješćuje Uniju o takvim promjenama svojeg domaćeg zakonodavstva.
4. Gruzija osigurava i olakšava sudjelovanje svojih relevantnih nacionalnih tijela u europskim i međunarodnim organizacijama za normizaciju, pravno i temeljno mjeriteljstvo te ocjenjivanje sukladnosti, uključujući akreditiranje, u skladu s njihovim područjem djelovanja i članskim statusom koji im je dostupan.
5. S ciljem integracije svojeg sustava normizacije Gruzija ulaže najveće napore kako bi osigurala da njezino tijelo za normizaciju:
(a) |
postupno prenosi korpus europskih normi (EN) u nacionalne norme, uključujući harmonizirane europske norme, za čiju se dobrovoljnu primjenu pretpostavlja da je u skladu sa zakonodavstvom Unije prenesenim u zakonodavstvo Gruzije; |
(b) |
istovremeno s takvim prenošenjem, povlači protivne nacionalne norme; |
(c) |
postupno ispunjava ostale uvjete za puno članstvo u europskim normizacijskim organizacijama. |
Članak 48.
Sporazum o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA)
Stranke se u konačnici mogu suglasiti da će dodati Sporazum o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA) kao protokol uz ovaj Sporazum kojim je obuhvaćen jedan sektor ili više njih koji su usuglašeni nakon provjere Unije da su relevantno sektorsko i horizontalno zakonodavstvo, institucije i norme Gruzije u cijelosti usklađeni sa sektorskim i horizontalnim zakonodavstvom, institucijama i normama Unije. Tim će se ACAA-om propisati da u sektorima koji su njime obuhvaćeni stranke trguju proizvodima u uvjetima jednakima onima koji se primjenjuju na trgovinu tim proizvodima između država članica.
Članak 49.
Označivanje i etiketiranje
1. Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 47. i 48. ovog Sporazuma, a u vezi s tehničkim propisima koji se odnose na zahtjeve u pogledu etiketiranja ili označivanja, stranke ponovno potvrđuju načela poglavlja 2.2. Sporazuma o TBT-u prema kojima se takvi zahtjevi ne pripremaju, ne donose niti primjenjuju radi stvaranja ili izazivanja nepotrebnih prepreka međunarodnoj trgovini. U tu svrhu takvi zahtjevi u pogledu etiketiranja ili označivanja ne ograničavaju trgovinu više nego što je to potrebno za ispunjenje legitimnog cilja, uzimajući u obzir rizike koji bi nastali neispunjenjem tog cilja.
2. U pogledu obveznog označivanja i etiketiranja stranke su posebno suglasne:
(a) |
da će nastojati svesti na najmanju moguću mjeru svoje potrebe u pogledu označivanja ili etiketiranja, osim za potrebe donošenja pravne stečevine Unije u tom području i za potrebe zaštite zdravlja, sigurnosti ili okoliša, odnosno zbog drugih opravdanih ciljeva javnog poretka; |
(b) |
da stranka može odrediti oblik etikete ili oznake, ali ne može zahtijevati odobrenje, registraciju ili certificiranje etiketa; i |
(c) |
da će zadržati pravo zahtijevati da informacije na etiketi ili oznakama budu na određenom jeziku. |
POGLAVLJE 4.
Sanitarne I fitosanitarne mjere
Članak 50.
Cilj
1. Cilj je ovog poglavlja olakšati trgovinu između stranaka robom obuhvaćenom sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (mjere SPS), uključujući sve mjere navedene u Prilogu IV. ovom Sporazumu, uz istodobnu zaštitu života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka:
(a) |
osiguravanjem potpune transparentnosti u pogledu mjera koje se primjenjuju na trgovinu navedenih u Prilogu IV. ovom Sporazumu; |
(b) |
približavanjem gruzijskog regulatornog sustava regulatornom sustavu Unije; |
(c) |
priznavanjem zdravstvenog statusa životinja i biljaka stranaka te primjenom načela regionalizacije; |
(d) |
uspostavom mehanizma za priznavanje jednakovrijednosti mjera koje stranke primjenjuju navedenih u Prilogu IV. ovom Sporazumu; |
(e) |
nastavkom primjene Sporazuma o SPS-u; |
(f) |
uspostavom mehanizama i postupaka za olakšavanje trgovine; i |
(g) |
poboljšanjem komunikacije i suradnje između stranaka u području mjera navedenih u Prilogu IV. ovom Sporazumu. |
2. Cilj je ovog poglavlja i postizanje zajedničkog stajališta stranaka o normama za dobrobit životinja.
Članak 51.
Multilateralne obveze
Stranke ponovno potvrđuju svoja prava i obveze na temelju sporazuma WTO-a, a osobito Sporazuma o SPS-u.
Članak 52.
Područje primjene
Ovo poglavlje primjenjuje se na sve sanitarne i fitosanitarne mjere stranaka koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na trgovinu između stranaka, uključujući sve mjere navedene u Prilogu IV. ovom Sporazumu. Ovim se područjem primjene ne dovodi u pitanje područje primjene približavanja utvrđeno člankom 55. ovog Sporazuma.
Članak 53.
Definicije
Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„sanitarne i fitosanitarne mjere” znači mjere kako su definirane u stavku 1. Priloga A Sporazumu o SPS-u (mjere SPS); |
2. |
„životinje” znači životinje kako su definirane Kodeksom o zdravlju kopnenih životinja, odnosno Kodeksom o zdravlju vodenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE); |
3. |
„životinjski proizvodi” znači proizvodi životinjskog podrijetla, uključujući proizvode od vodenih životinja, kako su definirani Kodeksom o zdravlju vodenih životinja OIE-a; |
4. |
„nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi” znači cijela tijela ili dijelovi životinja, proizvodi životinjskog podrijetla ili ostali proizvodi dobiveni od životinja koji nisu namijenjeni prehrani ljudi navedeni u dijelu 2. (II.) Priloga IV.A ovom Sporazumu; |
5. |
„bilje” znači živo bilje i njegovi određeni živi dijelovi, uključujući sjeme i reprodukcijski materijal:
|
6. |
„biljni proizvodi” znači proizvodi biljnog podrijetla, neprerađeni ili jednostavno pripremljeni, ako nisu biljke navedene u Prilogu IV.A dijelu 3. ovog Sporazuma; |
7. |
„sjeme” znači sjeme u botaničkom smislu, namijenjeno sadnji; |
8. |
„štetnici” znači svaka vrsta, soj ili biotip biljke, životinje ili patogenog uzročnika štetnog za bilje ili biljne proizvode (štetni organizmi); |
9. |
„zaštićena područja” znači područja u smislu članka 2. stavka 1. točke (h) Direktive Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice ili bilo koje odredbe koja je zamjenjuje; |
10. |
„bolest životinja” znači klinička ili patološka manifestacija infekcije u životinja; |
11. |
„bolest akvakulture” znači klinička ili neklinička infekcija etiološkim uzročnikom ili uzročnicima bolesti iz Kodeksa o zdravlju vodenih životinja OIE-a; |
12. |
„infekcija životinja” znači situacija u kojoj su životinje nositelji uzročnika infekcije, bez obzira na to imaju li kliničku ili patološku manifestaciju infekcije ili ne; |
13. |
„norme za dobrobit životinja” znači norme za zaštitu životinja koje su stranke izradile te ih primjenjuju, prema potrebi, u skladu s normama OIE-a; |
14. |
„odgovarajuća razina sanitarne i fitosanitarne zaštite” znači odgovarajuća razina sanitarne i fitosanitarne zaštite kako je definirano u stavku 5. Priloga A. Sporazumu o SPS-u; |
15. |
„regija” znači u pogledu zdravlja životinja područje ili regija prema definiciji iz Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja OIE-a, odnosno u pogledu akvakulture, područje prema definiciji iz Kodeksa o zdravlju vodenih životinja OIE-a. Kad je riječ o Uniji, pojam „područje” ili „zemlja” znači područje Unije; |
16. |
„nezaraženo područje” (PFA) znači područje gdje se određeni štetnik ne pojavljuje, što potvrđuju znanstveni dokazi i gdje se to stanje prema potrebi službeno održava; |
17. |
„regionalizacija” znači pojam regionalizacije kako je opisan u članku 6. Sporazuma o SPS-u; |
18. |
„pošiljka životinja ili životinjskih proizvoda” znači broj životinja ili količina životinjskih proizvoda iste vrste obuhvaćena istim certifikatom ili dokumentom, poslana istim prometnim sredstvom, otpremljena od jednog pošiljatelja i s podrijetlom iz iste stranke izvoznice, odnosno regije ili regija te stranke. Pošiljka životinja može se sastojati od jedne vrste robe ili partije ili više njih; |
19. |
„pošiljka bilja ili biljnih proizvoda” znači količina bilja, biljnih proizvoda i/ili drugih predmeta koja se prenosi iz jedne stranke u drugu i obuhvaćena je, prema potrebi, jedinstvenim fitosanitarnim certifikatom. Pošiljka se može sastojati od jedne vrste robe ili partije ili više njih; |
20. |
„partija” znači broj ili jedinice određene robe koji se može utvrditi na temelju homogenosti sastava i podrijetla i dio je pošiljke; |
21. |
„jednakovrijednost za potrebe trgovine” (jednakovrijednost) znači da je mjerama navedenima u Prilogu IV. ovom Sporazumu koje se primjenjuju u stranci izvoznici, bez obzira na to jesu li različite od mjera navedenih u tom prilogu koje se primjenjuju u stranci uvoznici ili ne, objektivno postignuta odgovarajuća razina zaštite ili prihvatljiva razina rizika stranke uvoznice; |
22. |
„sektor” znači proizvodna i trgovinska struktura koja se odnosi na proizvod ili kategoriju proizvoda stranke; |
23. |
„podsektor” znači jasno određeni i kontrolirani dio sektora; |
24. |
„roba” znači proizvodi ili predmeti iz točaka od 2. do 7.; |
25. |
„posebna dozvola za uvoz” znači službeno prethodno odobrenje nadležnih tijela stranke uvoznice upućeno pojedinačnom uvozniku kao uvjet za uvoz pojedinačne pošiljke robe ili više njih iz stranke izvoznice u okviru područja primjene ovog poglavlja; |
26. |
„radni dani” znači dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana u jednoj od stranaka; |
27. |
„inspekcija” znači ispitivanje svih aspekata povezanih s hranom za životinje, hranom, zdravljem i dobrobiti životinja kako bi se utvrdilo je li takav aspekt/jesu li takvi aspekti usklađen(i) s pravnim zahtjevima iz propisa u području hrane za životinje i hrane te s pravilima o zdravlju i dobrobiti životinja; |
28. |
„inspekcija zdravlja bilja” znači službeni vizualni pregled bilja, biljnih proizvoda ili drugih reguliranih predmeta radi utvrđivanja prisutnosti štetnika i/ili utvrđivanja sukladnosti s fitosanitarnim propisima; |
29. |
„provjera” znači kontrola na temelju pregleda i razmatranja objektivnih dokaza o tome jesu li ispunjeni utvrđeni zahtjevi. |
Članak 54.
Nadležna tijela
Stranke obavješćuju jedna drugu o strukturi, organizaciji i podjeli nadležnosti svojih nadležnih tijela na prvom sastanku Pododbora za sanitarne i fitosanitarne mjere iz članka 65. ovog Sporazuma („Pododbor za SPS”). Stranke obavješćuju jedna drugu o svim promjenama u strukturi, organizaciji i podjeli nadležnosti, uključujući kontaktne točke, tih nadležnih tijela.
Članak 55.
Postupno približavanje
1. Gruzija nastavlja postupno približavanje svojeg zakonodavstva u području sanitarnih i fitosanitarnih mjera i dobrobiti životinja te ostalih zakonodavnih mjera utvrđenih Prilogom IV. ovom Sporazumu zakonodavstvu Unije u skladu s načelima i postupcima utvrđenima Prilogom XI. ovom Sporazumu.
2. Stranke surađuju u postupnom približavanju i izgradnji kapaciteta.
3. Pododbor za SPS redovito prati provedbu postupka približavanja utvrđenog Prilogom XI. ovom Sporazumu kako bi dao potrebne preporuke o približavanju.
4. Najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma Gruzija podnosi popis sanitarnih i fitosanitarnih mjera, mjera za dobrobit životinja i ostalih zakonodavnih mjera EU-a definiranih u Prilogu IV. ovom Sporazumu s kojima će se Gruzija uskladiti. Taj je popis podijeljen u prioritetna područja u kojima će zbog približavanja doći do olakšanja trgovine određenom robom ili skupinom roba. Taj popis za usklađivanje predstavlja referentni dokument za provedbu ovog poglavlja.
Članak 56.
Priznavanje zdravstvenog statusa životinja, statusa u pogledu štetnika i regionalnih uvjeta za potrebe trgovine
1. U pogledu bolesti životinja i infekcija među životinjama (uključujući zoonozu) primjenjuje se sljedeće:
(a) |
stranka uvoznica za potrebe trgovine priznaje zdravstveni status životinja stranke izvoznice ili njezinih regija određen u skladu s postupkom utvrđenim Prilogom VI. ovom Sporazumu u pogledu bolesti životinja navedenih u Prilogu V.A ovom Sporazumu; |
(b) |
ako stranka smatra da njezino područje ili regija unutar njega ima poseban status u pogledu specifičnih bolesti životinja koje nisu navedene u Prilogu V.A ovom Sporazumu, može zahtijevati priznavanje tog statusa u skladu s postupkom utvrđenim u dijelu C Priloga VI. ovom Sporazumu. U tom pogledu stranka uvoznica može zahtijevati jamstva, uz pojašnjenja, u pogledu uvoza živih životinja ili životinjskih proizvoda koja su usklađena s usuglašenim statusom stranaka; |
(c) |
stranke kao temelj za međusobnu trgovinu priznaju status područja ili regija, ili status sektora ili podsektora stranaka u pogledu prisutnosti ili pojavljivanja bolesti životinja koje nisu navedene u Prilogu V.A ovom Sporazumu, ili infekcija među životinjama i/ili s tim možebitno povezanih rizika utvrđenih OIE-om. U tom pogledu, stranka uvoznica može zahtijevati jamstva u pogledu uvoza živih životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla koja su usklađena sa statusom utvrđenim u skladu s preporukama OIE-a; i |
(d) |
ne dovodeći u pitanje članke 58., 60. i 64. ovog Sporazuma i osim ako stranka uvoznica uputi izričiti prigovor i zahtijeva popratne ili dodatne informacije, savjetovanje i/ili provjeru, svaka stranka bez nepotrebnog odgađanja poduzima potrebne zakonodavne i upravne mjere kako bi omogućila trgovinu na temelju odredaba točaka (a), (b) i (c) ovog stavka. |
2. U pogledu štetnika primjenjuje se sljedeće:
(a) |
stranke za potrebe trgovine priznaju statuse u pogledu štetnika navedenih u Prilogu V.B ovom Sporazumu, utvrđene Prilogom VI.B; i |
(b) |
ne dovodeći u pitanje članke 58., 60. i 64. ovog Sporazuma i osim ako stranka uvoznica uputi izričiti prigovor i zahtijeva popratne ili dodatne informacije, savjetovanje i/ili provjeru, svaka stranka bez nepotrebnog odgađanja poduzima potrebne zakonodavne i upravne mjere kako bi se omogućila trgovina na temelju odredaba točke (a) ovog stavka. |
3. Stranke priznaju pojmove regionalizacije i nezaraženog područja kako su utvrđeni Međunarodnom konvencijom o zaštiti bilja iz 1997. (IPPC) i Međunarodnim normama za fitosanitarne mjere (ISPM-ovi) Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) te zaštićenih područja u skladu s Direktivom 2000/29/EZ te su suglasne da će ih primjenjivati u međusobnoj trgovini.
4. Stranke su suglasne da se odluke o regionalizaciji u vezi s bolestima životinja i riba navedenima u Prilogu V.A ovom Sporazumu i u vezi sa štetnicima navedenima u Prilogu V.B ovom Sporazumu donose u skladu s odredbama dijelova A i B Priloga VI. ovom Sporazumu.
5. U pogledu bolesti životinja i u skladu s odredbama članka 58. ovog Sporazuma stranka izvoznica koja traži da stranka uvoznica prizna njezinu odluku o regionalizaciji dostavlja obavijest o svojim mjerama uz cjelovito objašnjenje i popratne podatke na kojima temelji svoja utvrđenja i odluke. Ne dovodeći u pitanje članak 59. ovog Sporazuma i osim ako stranka uvoznica uputi izričit prigovor i zahtijeva dodatne informacije, savjetovanja i/ili provjeru u roku od 15 radnih dana od primitka obavijesti, dostavljena odluka o regionalizaciji smatra se prihvaćenom.
Savjetovanja iz prvog podstavka ovog stavka održavaju se u skladu s člankom 59. stavkom 3. ovog Sporazuma. Stranka uvoznica ocjenjuje dodatne informacije u roku od 15 radnih dana od primitka dodatnih informacija. Provjera iz prvog podstavka ovog stavka provodi se u skladu s člankom 62. ovog Sporazuma i u roku od 25 radnih dana od primitka zahtjeva za provjeru.
6. U pogledu štetnika svaka stranka osigurava da se pri trgovini biljem, biljnim proizvodima i drugim predmetima prema potrebi uzima u obzir status u pogledu štetnika na području koje je druga stranka priznala kao zaštićeno ili nezaraženo područje. Stranka koja traži da druga stranka prizna njezina nezaražena područja dostavlja obavijest o svojim mjerama i, na zahtjev, cjelovito objašnjenje i popratne podatke u vezi sa svojom uspostavom i održavanjem takvog područja, pri čemu se vodi odgovarajućim normama FAO-a ili IPPC-a, uključujući ISPM-ove. Ne dovodeći u pitanje članak 64. ovog Sporazuma i osim ako stranka uputi izričiti prigovor i zahtijeva dodatne informacije, savjetovanja i/ili provjeru u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti, dostavljena odluka o regionalizaciji u vezi s nezaraženim područjem smatra se prihvaćenom.
Savjetovanja iz prvog podstavka ovog stavka održavaju se u skladu s člankom 59. stavkom 3. ovog Sporazuma. Stranka uvoznica ocjenjuje dodatne informacije u roku od tri mjeseca od primitka dodatnih informacija. Provjera iz prvog podstavka ovog stavka provodi se u skladu s člankom 62. ovog Sporazuma i u roku od 12 mjeseci od primitka zahtjeva za provjeru, uzimajući u obzir biologiju štetnika i zaražene kulture.
7. Nakon okončanja postupaka iz stavaka od 4. do 6. i ne dovodeći u pitanje članak 64. ovog Sporazuma, svaka stranka bez nepotrebnog odlaganja poduzima zakonodavne i upravne mjere kako bi se omogućila trgovina na toj osnovi.
8. Stranke mogu nastaviti raspravu u pogledu pitanja kompartmentalizacije.
Članak 57.
Priznavanje jednakovrijednosti
1. Jednakovrijednost se može priznati u odnosu na:
(a) |
pojedinačnu mjeru; |
(b) |
skupinu mjera; ili |
(c) |
sustav koji se primjenjuje na sektor, podsektor, robu ili skupinu robe. |
2. Kad je riječ o priznavanju jednakovrijednosti stranke primjenjuju postupak naveden u stavku 3. ovog članka. Taj se postupak sastoji od objektivnog dokazivanja jednakovrijednosti od strane stranke izvoznice i objektivne ocjene zahtjeva od strane stranke uvoznice. To ocjenjivanje može uključivati inspekcije ili provjere.
3. Na zahtjev stranke izvoznice u vezi s priznavanjem jednakovrijednosti, kako je utvrđeno stavkom 1. ovog članka, stranke bez odgađanja i najkasnije tri mjeseca od primitka takvog zahtjeva od stranke uvoznice pokreću postupak savjetovanja koji se sastoji od koraka utvrđenih Prilogom VIII. ovom Sporazumu. U slučaju više zahtjeva stranke izvoznice stranke se na zahtjev stranke uvoznice usuglašavaju u okviru Pododbora za SPS iz članka 65. ovog Sporazuma o vremenskom rasporedu u kojem pokreću i provode postupak iz ovog stavka.
4. Gruzija obavješćuje Uniju čim ostvari približavanje u pogledu mjere, skupine mjera ili sustava kako je utvrđeno stavkom 1. ovog članka kao rezultat praćenja predviđenog člankom 55. stavkom 3. ovog Sporazuma. Ta se činjenica smatra osnovom zahtjeva Gruzije za pokretanje postupka priznavanja jednakovrijednosti predmetnih mjera, kako je utvrđeno stavkom 3. ovog članka.
5. Osim u slučaju drukčijeg dogovora, stranka uvoznica dovršava postupak priznavanja jednakovrijednosti iz stavka 3. ovog članka u roku od 360 dana od primitka zahtjeva od stranke izvoznice, uključujući dokumentaciju kojom se dokazuje jednakovrijednost. Taj se rok može produljiti u pogledu sezonskih kultura kad je odgađanje ocjenjivanja opravdano kako bi se omogućila provjera tijekom odgovarajućeg razdoblja rasta kulture.
6. Stranka uvoznica utvrđuje jednakovrijednost u vezi s biljem, biljnim proizvodima i drugim predmetima u skladu s mjerodavnim ISPM-ovima.
7. Stranka uvoznica može povući ili suspendirati jednakovrijednost ako jedna od stranaka izmijeni mjere koje utječu na jednakovrijednost pod uvjetom da se primijeni sljedeći postupak:
(a) |
u skladu s odredbama članka 58. stavka 2. ovog Sporazuma, stranka izvoznica obavješćuje stranku uvoznicu o svim prijedlozima izmjene svojih mjera za koje je priznata jednakovrijednost i o vjerojatnom učinku predloženih mjera na priznatu jednakovrijednost. U roku od 30 radnih dana od primitka tih informacija stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o tome hoće li ili neće nastaviti priznavati jednakovrijednost na temelju predloženih mjera; |
(b) |
u skladu s odredbama članka 58. stavka 2. ovog Sporazuma stranka uvoznica bez odlaganja obavješćuje stranku izvoznicu o svim prijedlozima izmjene svojih mjera na kojima se temelji priznavanje jednakovrijednosti i o vjerojatnom učinku predloženih mjera na priznatu jednakovrijednost. Ako stranka uvoznica prestane priznavati jednakovrijednost, stranke se mogu usuglasiti o uvjetima za ponovno pokretanje postupka iz stavka 3. ovog članka na temelju predloženih mjera. |
8. Priznavanje, suspenzija ili povlačenje jednakovrijednosti u isključivoj su nadležnosti stranke uvoznice koja postupa u skladu sa svojim upravnim i zakonodavnim okvirom. Ta stranka dostavlja stranci izvoznici u pisanom obliku cjelovito objašnjenje i popratne podatke na kojima se temelje utvrđenja i odluke obuhvaćene ovim člankom. U slučaju nepriznavanja, suspenzije ili povlačenja jednakovrijednosti stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o uvjetima koje treba ispuniti za ponovno pokretanje postupka iz stavka 3.
9. Ne dovodeći u pitanje članak 64. ovog Sporazuma, stranka uvoznica ne smije povući ili suspendirati jednakovrijednost prije nego što predložena nova mjera bilo koje stranke stupi na snagu.
10. Ako stranka uvoznica na temelju postupka savjetovanja, kako je navedeno u Prilogu VIII. ovom Sporazumu, službeno prizna jednakovrijednost, Pododbor za SPS objavljuje priznavanje jednakovrijednosti u okviru trgovine među strankama, u skladu s postupkom navedenim u članku 65. stavku 5. ovog Sporazuma. Tom se odlukom prema potrebi može predvidjeti i smanjivanje fizičkih pregleda na granicama, pojednostavnjenje certifikata i postupaka sastavljanja prethodnih popisa poslovnih jedinica.
Status jednakovrijednosti navodi se u Prilogu XII. ovom Sporazumu.
Članak 58.
Transparentnost i razmjena informacija
1. Ne dovodeći u pitanje članak 59. ovog Sporazuma, stranke surađuju s ciljem boljeg razumijevanja struktura službenog nadzora i mehanizama druge stranke za primjenu mjera navedenih u Prilogu IV. ovom Sporazumu i njihova učinka. To se, između ostalog, može ostvariti putem objave izvješća o međunarodnim revizijama, a stranke mogu razmjenjivati informacije o rezultatima tih revizija ili druge informacije, prema potrebi.
2. U okviru približavanja zakonodavstva kako je navedeno u članku 55. ovog Sporazuma odnosno priznavanja jednakovrijednosti kako je navedeno u članku 57. ovog Sporazuma, stranke redovito obavješćuju jedna drugu o zakonodavnim ili postupovnim izmjenama donesenima u predmetnim područjima.
3. U tom smislu Unija dovoljno unaprijed obavješćuje Gruziju o izmjenama zakonodavstva Unije kako bi Gruziji omogućila da razmotri odgovarajuće izmjene svojeg zakonodavstva.
Trebalo bi postići potrebnu razinu suradnje kako bi se olakšao prijenos zakonodavnih dokumenata na zahtjev jedne od stranaka.
Stranke se u tu svrhu međusobno obavješćuju o svojim kontaktnim točkama. Stranke se isto tako međusobno obavješćuju o svim promjenama u pogledu kontaktnih točaka.
Članak 59.
Obavješćivanje, savjetovanje i olakšavanje komunikacije
1. Svaka stranka u pisanom obliku obavješćuje drugu stranku u roku od dva radna dana o svakom ozbiljnom ili znatnom riziku za zdravlje ljudi, životinja ili bilja, uključujući hitne slučajeve povezane s nadzorom hrane ili situacije u kojima postoji jasno utvrđen rizik od ozbiljnih posljedica za zdravlje povezanih s konzumiranjem životinjskih ili biljnih proizvoda, a posebno:
(a) |
o svim mjerama koje utječu na odluke o regionalizaciji iz članka 56. ovog Sporazuma; |
(b) |
o prisutnosti ili razvoju bolesti životinja navedenih u Prilogu V.A ovom Sporazumu ili reguliranih štetnika navedenih u Prilogu V.B ovom Sporazumu; |
(c) |
o epidemiološki značajnim nalazima ili o znatnim rizicima povezanima s bolestima životinja i štetnicima koji nisu navedeni u prilozima V.A i V.B ovom Sporazumu ili o novim bolestima životinja i štetnicima; i |
(d) |
o dodatnim mjerama koje nadilaze osnovne zahtjeve koji se primjenjuju na njihove mjere poduzete radi nadzora ili iskorjenjivanja bolesti životinja ili štetnika, odnosno radi zaštite javnog zdravlja ili zdravlja bilja te o promjenama u preventivnim politikama, uključujući politike cijepljenja. |
2. Obavijesti se u pisanom obliku dostavljaju kontaktnim točkama iz članka 58. stavka 1. ovog Sporazuma.
Obavijest u pisanom obliku znači obavijest upućena poštom, telefaksom ili elektroničkom poštom.
3. U slučaju ozbiljne zabrinutosti stranke u pogledu rizika za zdravlje ljudi, životinja ili bilja, o toj se situaciji na zahtjev te stranke održava savjetovanje u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku od 15 radnih dana od datuma tog zahtjeva. U takvim situacijama svaka stranka nastoji osigurati sve potrebne informacije kako bi se izbjeglo narušavanje trgovine i kako bi se postiglo međusobno prihvatljivo rješenje u skladu s ciljem zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja.
4. Savjetovanja u vezi s dobrobiti životinja održavaju se na zahtjev stranke u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku od 20 radnih dana od datuma obavijesti. U takvim situacijama svaka stranka nastoji dostaviti sve zatražene informacije.
5. Na zahtjev stranke savjetovanja iz stavaka 3. i 4. ovog članka održavaju se kao videokonferencije ili audiokonferencije. Stranka koja je podnijela zahtjev za savjetovanje osigurava sastavljanje zapisnika savjetovanja, koji stranke službeno odobravaju. Za potrebe tog odobravanja primjenjuju se odredbe članka 58. stavka 3. ovog Sporazuma.
6. Zajednički sustav brzog uzbunjivanja i mehanizam ranog upozoravanja za sve hitne veterinarske i fitosanitarne slučajeve pokrenut će se u kasnijoj fazi, nakon što Gruzija provede potrebno zakonodavstvo u tom području i stvori uvjete za njegovo pravilno funkcioniranje na licu mjesta.
Članak 60.
Uvjeti trgovine
1. Uvjeti uvoza prije priznavanja jednakovrijednosti:
(a) |
stranke su suglasne prije priznavanja jednakovrijednosti podvrgnuti uvjetima svu robu obuhvaćenu prilozima IV.A i IV.C stavcima 2. i 3. ovom Sporazumu. Ne dovodeći u pitanje odluke donesene u skladu s člankom 56. ovog Sporazuma, uvjeti uvoza stranke uvoznice primjenjuju se na cjelokupnom području stranke izvoznice. Stupanjem na snagu ovog Sporazuma i u skladu s odredbama članka 58. ovog Sporazuma, stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o svojim sanitarnim i/ili fitosanitarnim zahtjevima kod uvoza za robu iz priloga IV.A i IV.C ovom Sporazumu. Te informacije prema potrebi uključuju predloške službenih certifikata ili izjava ili trgovinskih isprava koje propisuje stranka uvoznica; i |
(b) |
|
2. Uvjeti uvoza nakon priznavanja jednakovrijednosti:
(a) |
u roku od 90 dana od datuma odluke o priznavanju jednakovrijednosti kako je utvrđena člankom 57. stavkom 10. ovog Sporazuma, stranke poduzimaju potrebne zakonodavne i upravne mjere za provedbu priznavanja jednakovrijednosti kako bi na toj osnovi omogućile međusobnu trgovinu robom iz priloga IV.A i IV.C stavaka 2. i 3. ovom Sporazumu. Predložak službenog certifikata ili službenog dokumenta koji stranka uvoznica zahtijeva za tu robu moguće je tada zamijeniti certifikatom sastavljenim kako je predviđeno Prilogom X.B ovom Sporazumu; |
(b) |
za robu u sektorima i podsektorima, u kojima su neke, ali ne i sve mjere priznate kao jednakovrijedne, trgovina se nastavlja na temelju sukladnosti s uvjetima iz stavka 1. točke (a) ovog članka. Na zahtjev stranke izvoznice primjenjuju se odredbe stavka 5. ovog članka. |
3. Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma roba iz priloga IV.A i IV. C stavka 2. ovom Sporazumu ne podliježe dozvoli za uvoz između stranaka.
4. O uvjetima koji utječu na trgovinu robom iz stavka 1. točke (a) ovog članka, na zahtjev stranke izvoznice, stranke pokreću savjetovanje u okviru Pododbora za SPS u skladu s odredbama članka 65. ovog Sporazuma kako bi se usuglasile oko alternativnih ili dodatnih uvjeta uvoza stranke uvoznice. Ti alternativni ili dodatni uvjeti uvoza mogu se, prema potrebi, temeljiti na mjerama stranke izvoznice koje je stranka uvoznica priznala kao jednakovrijedne. Ako se postigne suglasnost, stranka uvoznica u roku od 90 dana poduzima potrebne zakonodavne i/ili upravne mjere kako bi omogućila uvoz na temelju dogovorenih uvjeta uvoza.
5. Popis poslovnih jedinica, privremeno odobrenje
(a) |
za uvoz životinjskih proizvoda iz dijela 2. Priloga IV.A ovom Sporazumu i na zahtjev stranke izvoznice uz koji su priložena odgovarajuća jamstva, stranka uvoznica bez prethodne inspekcije pojedinačnih poslovnih jedinica privremeno odobrava poslovne jedinice za preradu iz stavka 2. Priloga VII. ovom Sporazumu koje se nalaze na području stranke izvoznice. Takvo je odobrenje u skladu s uvjetima i odredbama utvrđenima Prilogom VII. ovom Sporazumu. Osim u slučaju zahtjeva za dodatne informacije, stranka uvoznica u roku od 30 radnih dana od primitka zahtjeva i odgovarajućih jamstava poduzima potrebne zakonodavne i/ili upravne mjere kako bi omogućila uvoz na toj osnovi. Početni popis poslovnih jedinica odobrava se u skladu s odredbama Priloga VII. ovom Sporazumu. |
(b) |
za uvoz životinjskih proizvoda iz stavka 2. točke (a) ovog članka stranka izvoznica obavješćuje stranku uvoznicu o popisu poslovnih jedinica koje ispunjavaju uvjete stranke uvoznice. |
6. Stranka, na zahtjev druge stranke, dostavlja nužno objašnjenje i popratne podatke za utvrđene činjenice i odluke obuhvaćene ovim člankom.
Članak 61.
Postupak certificiranja
1. Za potrebe postupka certificiranja i izdavanja certifikata i službenih dokumenata stranke su suglasne oko načela utvrđenih Prilogom X. ovom Sporazumu.
2. Pododbor za SPS iz članka 65. ovog Sporazuma može usuglasiti pravila koja se trebaju primjenjivati u slučaju elektroničkog certificiranja, opoziva ili zamjene certifikata.
3. U okviru zakonodavstva kod kojeg je postignuto približavanje kako je navedeno u članku 55. ovog Sporazuma stranke se, ovisno o slučaju, usuglašavaju oko zajedničkih predložaka certifikata.
Članak 62.
Provjera
1. Kako bi se održalo povjerenje u djelotvornu primjenu odredaba ovog poglavlja, svaka stranka ima pravo:
(a) |
obavljati provjeru cjelokupnog ili dijela sustava inspekcije i certificiranja tijelâ druge stranke i/ili ostalih mjera, ovisno o slučaju, u skladu s relevantnim međunarodnim normama, smjernicama i preporukama Codexa Alimentariusa, OIE-a i IPPC-a; |
(b) |
primati informacije od druge stranke o svojim sustavima kontrole i biti obaviještena o rezultatima kontrola tog sustava uz poštovanje odredaba o povjerljivosti koje se primjenjuju u bilo kojoj stranci. |
2. Stranke mogu trećim osobama priopćiti rezultate provjera iz stavka 1. točke (a) ovog članka i objaviti ih ako je to potrebno prema propisima bilo koje od stranaka. Pri priopćivanju i/ili objavi rezultata stranke, prema potrebi, poštuju mjerodavne odredbe o povjerljivosti.
3. Ako stranka uvoznica odluči obaviti posjet radi provjere stranci izvoznici, stranka uvoznica o tom posjetu obavješćuje stranku izvoznicu najmanje 60 radnih dana prije obavljanja posjeta radi provjere, osim u hitnim slučajevima ili ako se stranke drukčije usuglase. Stranke usuglašavaju sve izmjene u pogledu tog posjeta.
4. Troškove nastale pri obavljanju provjere cjelokupnog ili dijela sustava inspekcije i certifikacije nadležnih tijela druge stranke i/ili druge mjere, ovisno o slučaju, snosi stranka koja obavlja provjeru ili inspekciju.
5. Nacrt pisane komunikacije provjera prosljeđuje se stranci izvoznici u roku od 60 radnih dana od završetka provjere. Stranka izvoznica ima 45 radnih dana za iznošenje primjedbi o nacrtu pisane komunikacije. Primjedbe stranke izvoznice prilažu se završnom ishodu i, ovisno o slučaju, uključuju u njega. Međutim, u slučaju utvrđivanja ozbiljnog rizika po zdravlje ljudi, životinja ili bilja tijekom provjere, stranka izvoznica obavješćuj se u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku 10 radnih dana od završetka provjere.
6. Radi jasnoće rezultati provjere mogu doprinijeti postupcima iz članaka 55., 57. i 63. ovog Sporazuma koje provode stranke ili jedna od stranaka.
Članak 63.
Uvozne kontrole i inspekcijske naknade
1. Stranke su suglasne da se pri uvoznim kontrolama pošiljaka iz stranke izvoznice, koje obavlja stranka uvoznica, poštuju načela utvrđena dijelom A. Priloga IX. ovom Sporazumu. Rezultati tih kontrola mogu doprinijeti postupku provjere iz članka 62. ovog Sporazuma.
2. Učestalosti fizičkih uvoznih kontrola koje svaka stranka provodi utvrđene su u dijelu B Priloga IX. ovom Sporazumu. Stranka unutar svojih nadležnosti i u skladu sa svojim unutarnjim zakonodavstvom može izmijeniti tu učestalost kao rezultat napretka ostvarenog u skladu s člancima 55., 57. i 60. ovog Sporazuma odnosno kao rezultat provjera, savjetovanja i drugih mjera predviđenih ovim Sporazumom. Pododbor za SPS iz članka 65. u skladu s tim odlukom mijenja dio B Priloga IX. ovom Sporazumu.
3. Inspekcijskim naknadama, ako su primjenjive, moguće je obuhvatiti samo troškove koji nadležnim tijelima nastanu pri provođenju uvoznih kontrola. Naknada se izračunava na jednakoj osnovi kao i naknade za inspekciju sličnih domaćih proizvoda.
4. Stranka uvoznica na zahtjev stranke izvoznice obavješćuje potonju o svim izmjenama, uključujući razloge za te izmjene, u pogledu mjera koje utječu na uvozne kontrole i inspekcijske naknade te o svim bitnim promjenama administrativne prakse za takve kontrole.
5. Stranke se, od datuma koji treba utvrditi Pododbor za SPS iz članka 65. ovog Sporazuma, mogu usuglasiti oko uvjeta za međusobno odobravanje nadzora iz članka 62. stavka 1. točke (b) s ciljem prilagodbe i, kada je to primjenjivo, recipročnog smanjivanja učestalosti fizičkih uvoznih kontrola robe iz članka 60. stavka 2. točke (a) ovog Sporazuma.
Stranke od tog datuma mogu recipročno odobravati svoje nadzore za određenu robu i slijedom toga smanjiti ili zamijeniti uvozne kontrole za tu robu.
Članak 64.
Zaštitne mjere
1. Ako stranka izvoznica na svojem području poduzme mjere za nadzor uzroka koji bi mogao predstavljati ozbiljnu opasnost ili rizik za zdravlje ljudi, životinja ili bilja, stranka izvoznica poduzima, ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 2. ovog članka, jednakovrijedne mjere radi sprečavanja unosa opasnosti ili rizika na područje stranke uvoznice.
2. Stranka uvoznica može zbog ozbiljnih razloga povezanih sa zdravljem ljudi, životinja ili biljaka poduzeti privremene mjere potrebne za zaštitu zdravlja ljudi, životinja ili biljaka. Za pošiljke koje se nalaze u prijevozu između stranaka stranka uvoznica razmatra najprikladnije razmjerno rješenje kako bi izbjegla nepotrebna narušavanja trgovine.
3. Stranka koja donosi mjere na temelju stavka 2. ovog članka obavješćuje drugu stranku najkasnije jedan radni dan od dana donošenja tih mjera. Na zahtjev stranke i u skladu s odredbama članka 59. stavka 3. ovog Sporazuma stranke u roku od 15 radnih dana od obavijesti održavaju savjetovanje o situaciji. Stranke na odgovarajući način uzimaju u obzir sve informacije dostavljene u okviru tog savjetovanja i nastoje izbjeći nepotrebno narušavanje trgovine, uzimajući u obzir, ovisno o slučaju, ishod savjetovanja predviđenog člankom 59. stavkom 3. ovog Sporazuma.
Članak 65.
Pododbor za sanitarne i fitosanitarne mjere
1. Uspostavlja se Pododbor za SPS. On se sastaje unutar tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, nakon toga na zahtjev stranke, odnosno najmanje jedanput godišnje. Ako se stranke usuglase, sastanak Pododbora za SPS može se održati kao videokonferencija ili audiokonferencija. Pododbor za SPS može pitanja rješavati i izvan sjednice, pisanim putem.
2. Pododbor za SPS ima sljedeće funkcije:
(a) |
razmatranje svih pitanja povezanih s ovim poglavljem; |
(b) |
praćenje provedbe ovog poglavlja i ispitivanje svih pitanja koja se mogu pojaviti u vezi s njegovom provedbom; |
(c) |
preispitivanje priloga od IV. do XII. ovom Sporazumu, osobito u svjetlu napretka postignutog u okviru savjetovanja i postupaka predviđenih ovim poglavljem; |
(d) |
izmjena priloga od IV. do XII. ovom Sporazumu odlukom o potvrdi u svjetlu preispitivanja predviđenog točkom (c) ovog stavka odlukom ili na drugi način predviđen ovim poglavljem; i |
(e) |
davanje mišljenja i preporuka ostalim tijelima prema definiciji iz glave VIII. (Institucionalne, opće i završne odredbe) ovog Sporazuma u svjetlu preispitivanja predviđenog točkom (c) ovog stavka. |
3. Stranke su suglasne uspostaviti, prema potrebi, tehničke radne skupine sastavljene od predstavnika stranaka na stručnoj razini, koje utvrđuju i rješavaju tehnička i znanstvena pitanja koja proizlaze iz primjene ovog poglavlja. Kada su potrebna dodatna stručna znanja, stranke mogu uspostaviti ad hoc skupine, uključujući znanstvene i stručne skupine. Članstvo u takvoj ad hoc skupini ne mora biti ograničeno na predstavnike stranaka.
4. Pododbor za SPS podnosi redovna izvješća Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, utvrđenom člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, o svojim aktivnostima i odlukama koje je donio u okviru nadležnosti.
5. Pododbor za SPS na prvom sastanku donosi svoja pravila o radnim postupcima.
6. Sve odluke, preporuke, izvješća ili ostalo djelovanje Pododbora za SPS ili bilo koje skupine koju je uspostavio Pododbor za SPS donosi se konsenzusom stranaka.
POGLAVLJE 5.
Carinski režim I olakšavanje trgovine
Članak 66.
Ciljevi
1. Stranke potvrđuju važnost carinskog režima i olakšavanja trgovine u bilateralnom trgovinskom okruženju koje se razvija. Stranke su suglasne jačati suradnju u tom području s ciljem osiguravanja da relevantno zakonodavstvo i postupci te administrativni kapacitet relevantnih upravnih tijela ispunjavaju ciljeve djelotvornog nadzora i u načelu podržavaju olakšavanje zakonite trgovine.
2. Stranke prepoznaju iznimnu važnost koju imaju ciljevi javne politike, uključujući olakšavanje trgovine, sigurnost i sprečavanje prijevara te uravnotežen pristup tomu.
Članak 67.
Zakonodavstvo i postupci
1. Stranke su suglasne da je njihovo zakonodavstvo u području trgovine i carina u načelu stabilno i sveobuhvatno, da su odredbe i postupci razmjerni, transparentni, predvidljivi, nediskriminirajući, nepristrani kao i da se primjenjuju jednoobrazno i djelotvorno te su, između ostalog, suglasne:
(a) |
djelotvornim ostvarivanjem zakonodavnih zahtjeva i poštovanjem istih štititi i olakšavati zakonitu trgovinu; |
(b) |
izbjegavati nepotrebna ili diskriminirajuća opterećenja gospodarskih subjekata, sprečavati prijevare i osigurati daljnje olakšice gospodarskim subjektima koji postignu visoku razinu usklađenosti s propisima; |
(c) |
za potrebe carinskog deklariranja primjenjivati jedinstvenu carinsku deklaraciju (JCD); |
(d) |
poduzeti mjere koje dovode do veće učinkovitosti, transparentnosti i pojednostavnjivanja carinskih postupaka i praksi na granici; |
(e) |
primjenjivati suvremene carinske tehnike, uključujući procjenu rizika, kontrolu nakon carinjenja i metode poslovne revizije kako bi se pojednostavnili i olakšali unos, izlazak i puštanje robe u promet; |
(f) |
težiti smanjenju troškova i povećanju predvidljivosti za sve gospodarske subjekte; |
(g) |
ne dovodeći u pitanje primjenu kriterija objektivne procjene rizika, osigurati nediskriminirajuću primjenu zahtjeva i postupaka koji se odnose na uvoz, izvoz i provoz robe; |
(h) |
primjenjivati međunarodne instrumente koji vrijede u području carina i trgovine, uključujući instrumente koje su razvili Svjetska carinska organizacija (WCO), Istanbulska konvencija o privremenom uvozu iz 1990., Međunarodna konvencija o harmoniziranom sustavu iz 1983., WTO, UN Konvencija TIR iz 1975., Konvencija o usklađivanju graničnih kontrola robe iz 1982.; i mogu uzeti u obzir Okvir normi WCO-a za osiguravanje i olakšavanje globalne trgovine te smjernice Europske komisije poput praktičnih carinskih shema (Customs Blueprints), kada je to relevantno; |
(i) |
poduzeti potrebne mjere radi odražavanja i provedbe odredaba revidirane Konvencije iz Kyota o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka iz 1973.; |
(j) |
osigurati prethodne obvezujuće odluke o razvrstavanju u carinsku tarifu i pravilima o podrijetlu. Stranke osiguravaju da se odluke mogu opozvati ili poništiti tek nakon što se obavijesti subjekt na kojega se to odnosi i bez retroaktivnog učinka, osim ako je odluka donesena na temelju netočnih ili nepotpunih informacija; |
(k) |
uvesti i primjenjivati pojednostavnjene postupke za ovlaštene trgovce u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima; |
(l) |
odrediti pravila kojima se osiguravaju razmjerne i nediskriminirajuće sankcije u slučaju povreda carinskih propisa ili postupovnih zahtjeva čija primjena neće izazvati neosnovana i neopravdana kašnjenja; i |
(m) |
primjenjivati transparentna, nediskriminirajuća i razmjerna pravila kad vladine agencije pružaju usluge koje pruža i privatni sektor. |
2. Radi poboljšanja radnih metoda i osiguravanja nediskriminacije, transparentnosti, učinkovitosti, integriteta operacija te odgovornosti za njih, stranke:
(a) |
poduzimaju daljnje mjere smanjivanja, pojednostavnjivanja i standardizacije podataka i dokumentacije koji su potrebni carinskim i drugim relevantnim tijelima; |
(b) |
pojednostavnjuju zahtjeve i formalnosti gdje god je to moguće, s obzirom na brzo puštanje i carinjenje robe; |
(c) |
osiguravaju djelotvorne, brze i nediskriminirajuće postupke u kojima se jamči pravo na žalbu protiv upravnih radnji, odluka i rješenja carinskih i drugih relevantnih tijela koji se odnose na robu predanu carinskoj službi. Ti su žalbeni postupci lako dostupni, a troškovi postupka primjereni su i odgovaraju troškovima koje tijela imaju zbog osiguranja prava na žalbu; |
(d) |
kada je osporavana upravna radnja, rješenje ili odluka predmet žalbe, poduzimaju mjere kako bi osigurale normalno puštanje robe u promet bez obzira na to što su carinske pristojbe ostale nepodmirene, pri čemu mogu primijeniti sve zaštitne mjere koje smatraju potrebnima. Puštanje robe u promet, ovisno o slučaju, trebalo bi podlijegati obvezi pružanja garancije, poput jamstva ili pologa; i |
(e) |
osiguravaju održavanje najviših standarda u pogledu integriteta, posebno na granici, primjenjujući mjere koje su odraz načela relevantnih međunarodnih konvencija i instrumenata u tom području, posebno revidirane Deklaracije WCO-a iz Arushe iz 2003. i Sheme Europske komisije o carinama (2007.), ovisno o slučaju. |
3. Stranke su suglasne ukinuti:
(a) |
sve zahtjeve za obvezan angažman carinskih zastupnika; i |
(b) |
sve zahtjeve za obveznu provedbu inspekcijskih pregleda prije otpreme ili inspekcija na odredištu. |
4. U pogledu provoza:
(a) |
za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se pravila o provozu i definicije iz odredaba WTO-a, osobito članka V. GATT-a iz 1994. i povezane odredbe, uključujući sva objašnjenja i izmjene na temelju kruga pregovora iz Dohe o olakšavanju trgovine. Te se odredbe primjenjuju i kad provoz robe počinje ili završava na području stranke; |
(b) |
stranke provode postupno međusobno povezivanje sustava carinskog provoza radi budućeg sudjelovanja Gruzije u zajedničkom sustavu provoza (2); |
(c) |
stranke osiguravaju suradnju i koordinaciju između svih relevantnih tijela na svojim područjima radi olakšavanja prometa u provozu. Stranke promiču i suradnju između tijela i privatnog sektora u vezi s provozom. |
Članak 68.
Odnosi s poslovnim subjektima
Stranke su suglasne:
(a) |
osigurati transparentnost i javnu dostupnost, što je više moguće u elektroničkom obliku, svojih zakonodavstava i postupaka uključujući obrazloženje za njihovo donošenje. Trebalo bi osigurati redovito savjetovanje i primjereno razdoblje od objave novih ili izmijenjenih odredaba do njihova stupanja na snagu; |
(b) |
da su potrebna pravodobna i redovita savjetovanja s predstavnicima trgovine o zakonodavnim prijedlozima i postupcima povezanima s carinskim i trgovinskim pitanjima; |
(c) |
učiniti javno dostupnim relevantne obavijesti administrativne naravi, uključujući zahtjeve tijela i postupke ulaska ili izlaska, radno vrijeme i operativne postupke carinskih ureda u lukama i na graničnim prijelazima te kontaktne točke za informiranje; |
(d) |
poticati suradnju između subjekata i relevantnih upravnih tijela primjenom nearbitrarnih i javno dostupnih postupaka koji se, između ostalog, oslanjaju na one koje je objavio WCO; i |
(e) |
osigurati da njihovi carinski i s carinom povezani zahtjevi i postupci nastavljaju ispunjavati legitimne potrebe trgovinske zajednice, poštuju najbolje prakse i svode ograničenja trgovine na najmanju moguću mjeru. |
Članak 69.
Naknade i davanja
1. Stranke zabranjuju administrativne naknade s učinkom koji je istovrstan uvoznim ili izvoznim carinama ili davanjima.
2. U pogledu svih naknada i davanja za uvoz ili izvoz ili u vezi s uvozom ili izvozom, bez obzira na njihovu narav, koje uvode carinska tijela svake stranke, uključujući naknade i davanja za poslove koji se obavljaju u ime navedenih tijela te ne dovodeći u pitanje relevantne odredbe iz poglavlja 1. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma:
(a) |
naknade i davanja mogu se uvesti samo za usluge pružene na zahtjev deklaranta izvan uobičajenih radnih uvjeta, radnog vremena i na mjestima različitima od onih koja su navedena u carinskim propisima, kao i za sve formalnosti povezane s tim uslugama i potrebne za obavljanje tog uvoza ili izvoza; |
(b) |
naknade i davanja ne premašuju trošak pružene usluge; |
(c) |
naknade i davanja ne obračunavaju se na ad valorem osnovi; |
(d) |
informacije o naknadama i davanjima objavljuju se službeno određenim medijem i, kada je to ostvarivo i moguće, na službenoj internetskoj stranici. Te informacije uključuju razlog za naknadu ili davanje za pruženu uslugu, odgovorno tijelo, naknade i davanja koje će se primijeniti te kada i kako se obavlja plaćanje; i |
(e) |
nove ili izmijenjene naknade i davanja ne uvode se prije nego što se informacije o njima objave i stave na raspolaganje. |
Članak 70.
Određivanje carinske vrijednosti
1. Određivanje carinske vrijednosti robe kojom se trguje između stranaka uređeno je odredbama Sporazuma o provedbi članka VII. GATT-a iz 1994. sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u, uključujući sve naknadne izmjene. Te su odredbe Sporazuma o WTO-u obuhvaćene ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio. Najmanje se carinske vrijednosti ne primjenjuju.
2. Stranke surađuju s ciljem postizanja zajedničkog pristupa pitanjima povezanima s određivanjem carinske vrijednosti.
Članak 71.
Carinska suradnja
Stranke jačaju suradnju u području carina kako bi osigurale provedbu ciljeva ovog poglavlja radi nastavka olakšavanja trgovine, uz osiguranje djelotvornog nadzora, sigurnosti i sprečavanja prijevara. U tu svrhu, stranke prema potrebi mogu primjenjivati sheme Europske komisije o carinama (Customs Blueprints) kao mjerilo.
Kako bi osigurale usklađenost s odredbama ovog poglavlja, stranke, između ostalog:
(a) |
razmjenjuju informacije o carinskom zakonodavstvu i postupcima; |
(b) |
razvijaju zajedničke inicijative koje se odnose na postupke uvoza, izvoza i provoza te surađuju kako bi osigurale pružanje djelotvornih usluga poslovnim subjektima; |
(c) |
surađuju u automatizaciji carinskih i ostalih trgovinskih postupaka; |
(d) |
razmjenjuju, ovisno o slučaju, informacije i podatke uz poštovanje povjerljivosti osjetljivih podataka i zaštite osobnih podataka; |
(e) |
surađuju u sprečavanju i suzbijanju nezakonite prekogranične trgovine robom, uključujući duhanske proizvode; |
(f) |
razmjenjuju informacije ili pokreću savjetovanja radi uspostavljanja, prema mogućnostima, zajedničkih stajališta u međunarodnim organizacijama u području carina poput WTO-a, WCO-a, UN-a, Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) te UNECE-a; |
(g) |
surađuju u planiranju i provedbi tehničke pomoći, osobito radi olakšavanja carinskih reformi i reformi za olakšavanje trgovine u skladu s relevantnim odredbama ovog Sporazuma; |
(h) |
razmjenjuju najbolje prakse u carinskim operacijama, osobito u vezi sa sustavima carinskih kontrola temeljenih na riziku i izvršavanjem prava intelektualnog vlasništva, posebno u pogledu krivotvorenih proizvoda; |
(i) |
promiču koordinaciju između svih graničnih službi stranaka radi olakšavanja postupka kod prelaska granice i jačanja nadzora, uzimajući u obzir zajednički nadzor granica kad je to moguće i primjereno; i |
(j) |
uspostavljaju, kad je to moguće i primjereno, uzajamno priznavanje programa trgovinskog partnerstva i carinskih kontrola, uključujući jednakovrijedne mjere za olakšavanje trgovine. |
Članak 72.
Uzajamna administrativna pomoć u carinskim pitanjima
Ne dovodeći u pitanje ostale oblike suradnje predviđene ovim Sporazumom, osobito člankom 71. ovog Sporazuma, stranke pružaju uzajamnu administrativnu pomoć u carinskim pitanjima u skladu s odredbama Protokola II. o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima uz ovaj Sporazum.
Članak 73.
Tehnička pomoć i izgradnja kapaciteta
Stranke surađuju s ciljem pružanja tehničke pomoći i izgradnje kapaciteta za provedbu olakšavanja trgovine i carinskih reformi.
Članak 74.
Carinski pododbor
1. Uspostavlja se Carinski pododbor. Pododbor podnosi izvješća Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu utvrđenom člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma.
2. Funkcije pododbora uključuju redovito savjetovanje te praćenje provedbe i primjene ovog poglavlja, uključujući, no bez ograničenja na pitanja carinske suradnje, prekogranične carinske suradnje i upravljanja, tehničke pomoći, pravila o podrijetlu, olakšavanja trgovine te uzajamne administrativne pomoći u carinskim pitanjima.
3. Carinski pododbor, između ostalog:
(a) |
nadzire pravilno funkcioniranje ovog poglavlja te protokola I. i II. uz ovaj Sporazum; |
(b) |
donosi praktične aranžmane, mjere i odluke za provedbu ovog poglavlja te protokola I. i II. uz ovaj Sporazum, uključujući razmjenu informacija i podataka, uzajamno priznavanje carinskih kontrola i programa trgovinskog partnerstva te uzajamno dogovorene povlastice; |
(c) |
razmjenjuje stajališta o svim temama od zajedničkog interesa, uključujući buduće mjere i resurse potrebne za njihovu provedbu i primjenu; |
(d) |
upućuje preporuke, prema potrebi; i |
(e) |
donosi svoj interni poslovnik. |
Članak 75.
Približavanje carinskog zakonodavstva
Postupno približavanje carinskom zakonodavstvu Unije i određenom međunarodnom pravu provodi se kako je utvrđeno Prilogom XIII. ovom Sporazumu.
POGLAVLJE 6.
Poslovni nastan, trgovina uslugama I elektronička trgovina
Članak 76.
Cilj, područje primjene i opseg
1. Stranke, ponovno potvrđujući svoje obveze na temelju Sporazuma o WTO-u, utvrđuju potrebne aranžmane za postupnu recipročnu liberalizaciju poslovnog nastana i trgovine uslugama te za suradnju u području elektroničke trgovine.
2. Javna nabava obuhvaćena je poglavljem 8. (Javna nabava) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma i ništa u ovom poglavlju ne tumači se na način da se nameće ikakva obveza u odnosu na javnu nabavu.
3. Subvencije su obuhvaćene poglavljem 10. (Tržišno natjecanje) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma i odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se na subvencije koje dodjeljuju stranke.
4. U skladu s odredbama ovog poglavlja svaka stranka zadržava pravo urediti i uvesti nove propise kako bi ispunila zakonite ciljeve politike.
5. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe koje traže pristup tržištu rada stranke niti se primjenjuje na mjere koje se odnose na državljanstvo, boravište ili trajno zapošljavanje.
6. Ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da primijeni mjere kako bi uredila ulazak fizičkih osoba na svoje područje ili njihov privremeni boravak na svojem području, uključujući mjere koje su potrebne za zaštitu cjelovitosti njezinih granica i osiguranje uređenog prelaska fizičkih osoba preko tih granica pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju tako da poništavaju ili smanjuju koristi koje bilo koja stranka ima prema posebnim obvezama u ovom poglavlju i Prilogu XIV. ovom Sporazumu (3).
Članak 77.
Definicije
Za potrebe ovog poglavlja:
(a) |
„mjera” znači svaka mjera stranke u obliku zakona, propisa, pravila, postupka, odluke, administrativne mjere ili u bilo kojem drugom obliku; |
(b) |
„mjere koje stranka donosi ili provodi” znači mjere koje poduzimaju:
|
(c) |
„fizička osoba stranke” znači državljanin države članice EU-a ili državljanin Gruzije u skladu s njihovim zakonodavstvom; |
(d) |
„pravna osoba” znači svaki pravni subjekt valjano osnovan ili drukčije organiziran na temelju važećeg prava radi stjecanja dobiti ili zbog drugog razloga u privatnom ili državnom vlasništvu, uključujući trgovačka društva, zaklade, partnerstva, zajedničke pothvate, obrte ili udruženja; |
(e) |
„pravna osoba stranke” znači pravna osoba prema definiciji iz točke (d) osnovana u skladu s pravom države članice EU-a, odnosno Gruzije, sa sjedištem, središnjom upravom ili glavnim mjestom poslovanja na području na koje se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije (4), odnosno na državnom području Gruzije; Ako ta pravna osoba na području na kojem se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije, odnosno na državnom području Gruzije ima samo sjedište ili središnju upravu, ne smatra se pravnom osobom iz Unije, odnosno pravnom osobom iz Gruzije, osim ako njezino poslovanje ima jaku i stalnu vezu s gospodarstvom Unije, odnosno Gruzije; Neovisno o prethodnom podstavku, na brodarska društva s poslovnim nastanom izvan Unije ili Gruzije koja su pod kontrolom državljana države članice EU-a odnosno Gruzije primjenjuju se odredbe ovog Sporazuma ako su njihova plovila registrirana u skladu sa zakonodavstvom njihove države članice ili Gruzije i plove pod zastavom države članice ili Gruzije; |
(f) |
„društvo kći” pravne osobe stranke znači pravna osoba koja je u vlasništvu ili pod stvarnom kontrolom te pravne osobe (5); |
(g) |
„podružnica” pravne osobe znači mjesto obavljanja poslovne djelatnosti koje nema pravnu osobnost i trajnog je karaktera, kao što je produžetak matičnog društva, ima upravljačku strukturu i materijalnu opremu za ugovaranje poslova s trećim strankama tako da one, iako znaju da će se prema potrebi uspostaviti pravna veza s matičnim društvom sa sjedištem u inozemstvu, ne moraju izravno poslovati s tim matičnim društvom, nego mogu poslovati na mjestu obavljanja poslovne djelatnosti koja predstavlja njegov produžetak; |
(h) |
„poslovni nastan” znači:
|
(i) |
„gospodarske djelatnosti” uključuju djelatnosti industrijske, trgovinske, stručne i obrtničke naravi, a ne uključuju djelatnosti koje se obavljaju u okviru obnašanja javne vlasti; |
(j) |
„poslovi” znači obavljanje gospodarskih djelatnosti; |
(k) |
„usluge” uključuju sve usluge u svim sektorima, osim usluga koje se pružaju u okviru obnašanja javne vlasti; |
(l) |
„usluge i druge djelatnosti koje se obavljaju u okviru obnašanja javne vlasti” znači usluge ili djelatnosti koje se ne obavljaju na komercijalnoj osnovi niti u tržišnom natjecanju s jednim gospodarskim subjektom ili više njih; |
(m) |
„prekogranično pružanje usluga” znači pružanje usluga:
|
(n) |
„pružatelj usluge” stranke znači fizička ili pravna osoba stranke koja namjerava pružati ili pruža uslugu; |
(o) |
„poduzetnik” znači fizička ili pravna osoba stranke koja želi obavljati ili obavlja gospodarsku djelatnost osnivanjem poslovne jedinice. |
Članak 78.
Područje primjene
Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere koje stranke donesu ili provode u odnosu na poslovni nastan u pogledu svih gospodarskih djelatnosti, osim:
(a) |
rudarstva, proizvodnje i prerade (6) nuklearnih materijala; |
(b) |
proizvodnje oružja, streljiva i ratnog materijala ili trgovine njima; |
(c) |
audiovizualnih usluga; |
(d) |
nacionalne pomorske kabotaže (7); i |
(e) |
domaćih i međunarodnih usluga zračnog prometa (8), neovisno o tome radi li se o linijskom ili izvanlinijskom prometu te usluga koje su neposredno povezane s ostvarivanjem prometnih prava, osim:
|
Članak 79.
Nacionalni tretman i tretman prema načelu najpovlaštenije nacije
1. Podložno rezervama navedenima u Prilogu XIV.E ovom Sporazumu, Gruzija stupanjem na snagu ovog Sporazuma odobrava:
(a) |
u slučaju poslovnog nastana društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Unije: tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba trećih zemalja, ovisno o tome koji je tretman povoljniji; |
(b) |
u slučaju poslovanja društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Unije u Gruziji nakon uspostave poslovnog nastana: tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba trećih zemalja, ovisno o tome koji je tretman povoljniji (9). |
2. Podložno rezervama navedenima u Prilogu XIV.A ovom Sporazumu, Unija stupanjem na snagu ovog Sporazuma odobrava:
(a) |
u slučaju poslovnog nastana društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Gruzije: tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba trećih zemalja, ovisno o tome koji je tretman povoljniji; |
(b) |
u slučaju poslovanja društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Gruzije u Uniji nakon uspostave poslovnog nastana: tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba trećih zemalja, ovisno o tome koji je tretman povoljniji (10). |
3. Podložno rezervama navedenima u prilozima XIV.A i XIV.E ovom Sporazumu, stranke ne donose nove propise niti mjere kojima se, u usporedbi s njihovim vlastitim pravnim osobama, na njihovu području uvodi diskriminacija u pogledu poslovnog nastana pravnih osoba iz Unije ili iz Gruzije u vezi s njihovim poslovanjem nakon što su te osobe uspostavile poslovni nastan.
Članak 80.
Preispitivanje
1. S ciljem postupne liberalizacije uvjeta poslovnog nastana stranke redovito preispituju odredbe ovog odjeljka i popis rezerva iz članka 79. ovog Sporazuma kao i okruženje poslovnog nastana u skladu sa svojim obvezama u okviru međunarodnih sporazuma.
2. U kontekstu preispitivanja iz stavka 1. stranke procjenjuju sve prepreke za poslovni nastan koje su uočene. S ciljem proširenja odredaba ovog poglavlja stranke, u slučaju potrebe, nalaze odgovarajuće načine za uklanjanje tih prepreka što može uključivati nastavak pregovora, uključujući u vezi sa zaštitom ulaganja i postupcima za rješavanje sporova između ulagatelja i države.
Članak 81.
Ostali sporazumi
Ovo poglavlje ne utječe na prava poduzetnika stranaka koja proizlaze iz bilo kojeg postojećeg ili budućeg međunarodnog sporazuma povezanog s ulaganjima čije su stranke država članica EU-a i Gruzija.
Članak 82.
Standard tretmana podružnica i predstavništava
1. Odredbama članka 79. ovog Sporazuma ne isključuje se mogućnost da stranka primijeni posebna pravila o poslovnom nastanu i poslovanju na njezinu području onih podružnica i predstavništava pravnih osoba druge stranke koji nisu osnovani na području prve stranke, a što je opravdano zbog pravnih ili tehničkih razlika između takvih podružnica i predstavništava u odnosu na podružnice i predstavništva pravnih osoba osnovane na njezinu području ili, u slučaju financijskih usluga, zbog razloga bonitetnog nadzora.
2. Razlika u tretmanu ne nadilazi ono što je nužno zbog takvih pravnih ili tehničkih razlika ili, u slučaju financijskih usluga, zbog razloga bonitetnog nadzora.
Članak 83.
Područje primjene
Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranaka koje utječu na prekogranično pružanje usluga u svim sektorima, osim:
(a) |
audiovizualnih usluga; |
(b) |
nacionalne pomorske kabotaže (11); i |
(c) |
domaćih i međunarodnih usluga zračnog prometa (12), neovisno o tome radi li se o linijskom ili izvanlinijskom prometu te usluga koje su neposredno povezane s ostvarivanjem prometnih prava, osim:
|
Članak 84.
Pristup tržištu
1. U pogledu pristupa tržištu prekograničnim pružanjem usluga svaka stranka odobrava uslugama i pružateljima usluga druge stranke tretman koji nije nepovoljniji od tretmana predviđenog posebnim obvezama iz priloga XIV.B i XIV.F ovom Sporazumu.
2. Osim ako je u prilozima XIV.B i XIV.F navedeno drukčije, stranke u sektorima u kojima su preuzete obveze u pogledu pristupa tržištu ne smiju, na temelju regionalne potpodjele ili na temelju svojeg cjelokupnog područja, primjenjivati niti donositi sljedeće mjere:
(a) |
ograničenja broja pružatelja usluga u obliku brojčanih kvota, monopola, isključivih pružatelja usluga ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba; |
(b) |
ograničenja ukupne vrijednosti uslužnih transakcija ili imovine u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba; ili |
(c) |
ograničenja ukupnog broja usluga ili ukupne količine pruženih usluga utvrđivanjem određenih brojčanih jedinica u obliku kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba. |
Članak 85.
Nacionalni tretman
1. U sektorima u kojima su obveze povezane s pristupom tržištu navedene u prilozima XIV.B i XIV.F ovom Sporazumu te podložno svima njime utvrđenim uvjetima i kvalifikacijama, svaka stranka odobrava uslugama i pružateljima usluga druge stranke, u odnosu na sve mjere koje utječu na prekogranično pružanje usluga, tretman koji nije nepovoljniji od onog koji odobrava vlastitim istovrsnim uslugama i pružateljima usluga.
2. Stranka može ispuniti zahtjev iz stavka 1. tako da uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobri formalno jednak tretman ili formalno različit tretman od onoga koji odobrava vlastitim istovrsnim uslugama i pružateljima usluga.
3. Formalno jednak tretman ili formalno različit tretman smatraju se manje povoljnim ako mijenjaju uvjete tržišnog natjecanja u korist usluga ili pružatelja usluga stranke u usporedbi s istovrsnim uslugama ili pružateljima usluga druge stranke.
4. Specifične obveze preuzete na temelju ovog članka ne tumače se na način da se od stranke zahtijeva naknada za inherentno podređeni tržišni položaj koji je posljedica stranog podrijetla odgovarajućih usluga ili pružatelja usluga.
Članak 86.
Popisi obveza
Sektori koje svaka stranka liberalizira na temelju ovog odjeljka i ograničenja pristupa tržištu te ograničenja nacionalnog tretmana koja se primjenjuju na usluge i pružatelje usluga druge stranke u tim sektorima i koja su formulirana u obliku rezervi navedeni su u popisima obveza iz priloga XIV.B i XIV.F ovom Sporazumu.
Članak 87.
Preispitivanje
S ciljem postupne liberalizacije prekograničnog pružanja usluga između stranaka Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, utvrđen člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, redovito preispituje popis obveza iz članka 86. ovog Sporazuma. To preispitivanje uključuje postupak postupnog približavanja iz članaka 103., 113., 122. i 126. ovog Sporazuma te njegov učinak na uklanjanje preostalih prepreka za prekogranično pružanje usluga između stranaka.
Članak 88.
Područje primjene i definicije
1. Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranaka koje se odnose na ulazak u njihova područja i privremeni boravak na njima ključnog osoblja, diplomiranih vježbenika i prodavatelja roba i usluga, ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka u skladu s člankom 76. stavkom 5. ovog Sporazuma.
2. Za potrebe ovog odjeljka:
(a) |
„ključno osoblje” znači fizičke osobe zaposlene u pravnoj osobi stranke koja nije neprofitna organizacija (13), koje su odgovorne za osnivanje ili valjanu kontrolu, poslovanje poslovne jedinice i upravljanje njome. „Ključno osoblje” uključuje „poslovne posjetitelje” za potrebe poslovne jedinice i „osobe premještene unutar društva”:
|
(b) |
„diplomirani vježbenici” znači fizičke osobe koje su najmanje godinu dana zaposlene u pravnoj osobi stranke ili njezinoj podružnici, koje imaju sveučilišnu diplomu i koje su privremeno premještene u poslovnu jedinicu pravne osobe na području druge stranke, za potrebe razvoja karijere ili osposobljavanja za poslovne tehnike ili metode (14); |
(c) |
„prodavatelji roba i usluga” (15) znači fizičke osobe koje su predstavnici pružatelja usluga ili dobavljača robe stranke koji traže ulazak i privremeni boravak na području druge stranke radi pregovora o prodaji usluga ili robe ili sklapanja sporazuma o prodaji usluga ili robe za tog pružatelja usluga ili dobavljača robe. Niti sudjeluju u izravnim prodajama široj javnosti niti primaju naknadu iz izvora koji se nalazi na području stranke domaćina niti djeluju kao posrednici; |
(d) |
„ugovorni pružatelji usluga” znači fizičke osobe koje su zaposlene u pravnoj osobi stranke koja nije agencija za privremeno zapošljavanje i usluge ustupanja radnika niti djeluje kao takva agencija, koja nema poslovni nastan na području druge stranke i koja je s krajnjim potrošačem u drugoj stranci u dobroj vjeri sklopila ugovor o pružanju usluga kojim se zahtijeva privremena prisutnost njezinih zaposlenika u toj stranci radi izvršavanja ugovora o pružanju usluga; |
(e) |
„neovisni stručnjaci” znači fizičke osobe koje sudjeluju u pružanju usluga i imaju poslovni nastan kao samozaposleni na području stranke, a nemaju poslovni nastan na području druge stranke i koje su s krajnjim potrošačem u drugoj stranci u dobroj vjeri sklopile ugovor o pružanju usluga (osim ugovora preko agencije za privremeno zapošljavanje i usluge ustupanja radnika), kojim se zahtijeva njihova privremena prisutnost u toj stranci radi izvršavanja ugovora o pružanju usluga; |
(f) |
„kvalifikacije” znači diplome, svjedodžbe i drugi dokazi (o formalnoj stručnoj osposobljenosti) koje je izdalo tijelo određeno na temelju zakonodavnih, regulatornih ili administrativnih odredaba i kojima se potvrđuje uspješni završetak stručnog osposobljavanja. |
Članak 89.
Ključno osoblje i diplomirani vježbenici
1. Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan) ovog poglavlja i podložno rezervama iz priloga XIV.A i XIV.E ovom Sporazumu ili priloga XIV.C i XIV.G ovom Sporazumu, svaka stranka dopušta poduzetnicima druge stranke da u svojim poslovnim jedinicama zapošljavaju fizičke osobe te druge stranke pod uvjetom da su ti zaposlenici ključno osoblje ili diplomirani vježbenici prema definiciji iz članka 88. ovog Sporazuma. Privremeni ulazak i privremeni boravak ključnog osoblja i diplomiranih vježbenika traje najdulje tri godine za osobe premještene unutar poduzeća, 90 dana u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci za poslovne posjetitelje za potrebe poslovne jedinice i godinu dana za diplomirane vježbenike.
2. Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan) ovog poglavlja mjere koje stranka ne smije primjenjivati niti donositi na temelju regionalne potpodjele ili na temelju svojeg cjelokupnog područja, osim ako je drukčije utvrđeno prilozima XIV.C i XIV.G ovom Sporazumu, određuju se kao ograničenja ukupnog broja fizičkih osoba koje poduzetnik može zaposliti kao ključno osoblje i diplomirane vježbenike u konkretnom sektoru u obliku brojčanih kvota ili ispitivanja gospodarskih potreba i kao diskriminacijska ograničenja.
Članak 90.
Prodavatelji roba i usluga
Za svaki sektor za koji su preuzete obveze u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan) ili odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) ovog poglavlja i koji podliježe rezervama iz priloga XIV.A, XIV.E te XIV.B i XIV.F ovom Sporazumu, svaka stranka dopušta ulazak i privremeni boravak prodavatelja roba i usluga do najviše 90 dana tijekom razdoblja od 12 mjeseci.
Članak 91.
Ugovorni pružatelji usluga
1. U pogledu ulaska i privremenog boravka ugovornih pružatelja usluga, stranke ponovno potvrđuju svoje obveze koje proizlaze iz Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS). U skladu s prilozima XIV.D i XIV.H ovom Sporazumu svaka strank dopušta ugovornim pružateljima usluga druge stranke pružanje usluga na svojem području podložno uvjetima utvrđenima stavkom 2. ovog članka.
2. Obveze koje su stranke preuzele podliježu sljedećim uvjetima:
(a) |
fizičke osobe moraju pružati uslugu privremeno kao zaposlenici pravne osobe koja je dobila ugovor o pružanju usluga za razdoblje od najdulje 12 mjeseci; |
(b) |
fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku trebale bi takve usluge nuditi kao zaposlenici pravne osobe koja te usluge pruža najmanje godinu dana neposredno prije dana podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku. Fizičke osobe, osim toga, moraju na dan podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku imati najmanje tri godine radnog iskustva (16) u sektoru djelatnosti koja je predmet ugovora; |
(c) |
fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku moraju imati:
|
(d) |
fizička osoba ne prima nikakvu drugu naknadu za pružanje usluga na području druge stranke osim naknade koju joj plaća pravna osoba koja je zapošljava; |
(e) |
ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u predmetnoj stranci ukupno traje najviše šest mjeseci ili, u slučaju Luksemburga, 25 tjedana, u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci, ili odgovara trajanju ugovora, ovisno o tome koje je razdoblje kraće; |
(f) |
pristup odobren prema odredbama ovog članka odnosi se samo na uslužnu djelatnost koja je predmet ugovora i ne daje pravo na uporabu stručnog naziva stranke u kojoj se usluga pruža; i |
(g) |
broj osoba obuhvaćenih ugovorom o pružanju usluga nije veći od broja koji je potreban za ispunjenje ugovora, kako je predviđeno zakonima, drugim propisima ili drugim pravnim zahtjevima stranke u kojoj se usluga pruža. |
Članak 92.
Neovisni stručnjaci
1. U skladu s prilozima XIV.D i XIV.H ovom Sporazumu stranke dopuštaju neovisnim stručnjacima druge stranke pružanje usluga na svojem području u skladu s uvjetima utvrđenima stavkom 2. ovog članka.
2. Obveze koje su stranke preuzele podliježu sljedećim uvjetima:
(a) |
fizičke osobe moraju pružati uslugu privremeno kao samozaposlene osobe s poslovnim nastanom u drugoj stranci i moraju imati ugovor o pružanju usluga za razdoblje od najdulje 12 mjeseci; |
(b) |
fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku moraju na dan podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku imati najmanje šest godina radnog iskustva u sektoru djelatnosti koja je predmet ugovora; |
(c) |
fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku moraju imati:
|
(d) |
ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u predmetnoj stranci ukupno traje najviše šest mjeseci ili, u slučaju Luksemburga, 25 tjedana, u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci, ili odgovara trajanju ugovora, ovisno o tome koje je razdoblje kraće; |
(e) |
pristup odobren na temelju odredaba ovog članka odnosi se samo na uslužnu djelatnost koja je predmet ugovora i ne daje pravo na upotrebu stručnog naziva stranke u kojoj se usluga pruža. |
Članak 93.
Područje primjene i definicije
1. Sljedeća se pravila primjenjuju na mjere stranaka u pogledu zahtjeva i postupaka za izdavanje dozvola te zahtjeva i postupaka za kvalifikacije koje utječu na:
(a) |
prekogranično pružanje usluga; |
(b) |
poslovni nastan fizičkih i pravnih osoba prema definiciji iz članka 77. stavka 9. ovog Sporazuma na njihovu području; i |
(c) |
privremeni boravak kategorija fizičkih osoba definiranih člankom 88. stavkom 2. točkama od (a) do (e) ovog Sporazuma na njihovu području. |
2. U slučaju prekograničnog pružanja usluga ta se pravila primjenjuju samo u sektorima u kojima je stranka preuzela posebne obveze i u mjeri u kojoj se te posebne obveze primjenjuju u skladu s prilozima XIV.B i XIV.F ovom Sporazumu. U slučaju poslovnog nastana ta se pravila ne primjenjuju u sektorima u mjeri u kojoj je rezerva navedena u skladu s prilozima XIV.A i XIV.E ovom Sporazumu. U slučaju privremenog boravka fizičkih osoba ta se pravila ne primjenjuju u sektorima za koje je navedena rezerva u skladu s prilozima XVI.C, XIV.D, XIV.G i XIV.H ovom Sporazumu.
3. Ta se pravila ne primjenjuju na mjere u mjeri u kojoj predstavljaju ograničenja na temelju relevantnih priloga ovog Sporazumu.
4. Za potrebe ovog odjeljka:
(a) |
„zahtjevi za izdavanje dozvola” znači bitni zahtjevi, osim zahtjeva za kvalifikacijama, koje fizička ili pravna osoba treba ispuniti kako bi dobila, izmijenila ili obnovila dozvolu za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. točaka (a) do (c); |
(b) |
„postupci za izdavanje dozvola” znači administrativna ili postupovna pravila kojih se fizička ili pravna osoba koja traži dozvolu za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. točaka (a) do (c), uključujući izmjenu ili obnovu dozvolu, treba pridržavati kako bi dokazala ispunjavanje zahtjeva za izdavanje dozvola; |
(c) |
„zahtjevi za kvalifikacijama” znači bitni zahtjevi koji se odnose na sposobnost fizičkih osoba za pružanje usluge koje treba dokazati u svrhu dobivanja dozvole za pružanje usluge; |
(d) |
„postupci dokazivanja kvalifikacija” znači administrativna ili postupovna pravila kojih se fizička osoba treba pridržavati kako bi dokazala ispunjavanje zahtjeva za kvalifikacijama u svrhu dobivanja dozvole za pružanje usluge; |
(e) |
„nadležno tijelo” znači svaka središnja, regionalna ili lokalna vlada i tijelo ili nevladino tijelo koje izvršava ovlasti koje su na njega prenijeli središnje, regionalne ili lokalne vlade ili tijela, koje odlučuju o izdavanju dozvole za pružanje usluge, uključujući poslovnim nastanom, ili o dozvoli za pokretanje poslovne djelatnosti osim usluga. |
Članak 94.
Uvjeti za izdavanje dozvola i kvalifikacije
1. Svaka stranka osigurava da se mjere u pogledu zahtjeva i postupaka za izdavanje dozvola te zahtjeva i postupaka za kvalifikacije temelje na kriterijima kojima se isključuje mogućnost nadležnih tijela da samovoljno izvršavaju ovlast ocjenjivanja.
2. Kriteriji su iz stavka 1.:
(a) |
razmjerni cilju javnog poretka; |
(b) |
jasni i nedvosmisleni; |
(c) |
objektivni; |
(d) |
prethodno utvrđeni; |
(e) |
unaprijed objavljeni; |
(f) |
transparentni i pristupačni. |
3. Odobrenje ili dozvola izdaje se čim se utvrdi, na temelju primjerenog ispitivanja, da su ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja ili dozvole.
4. Svaka stranka održava ili osniva redovne, arbitražne ili upravne sudove ili postupke koji, na zahtjev pogođenog poduzetnika ili pružatelja usluge, omogućuju hitno preispitivanje administrativnih odluka koje utječu na poslovni nastan, prekogranično pružanje usluga ili privremenu prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga te, u slučajevima u kojima je to opravdano, odgovarajuća pravna sredstva. Ako takvi postupci ovise o agenciji nadležnoj za donošenje predmetne upravne odluke, svaka strank osigurava da je postupcima de facto osigurano objektivno i nepristrano preispitivanje.
5. Ako je broj dozvola dostupnih za određenu djelatnost ograničen zbog nestašice dostupnih prirodnih resursa ili tehničke sposobnosti, svaka stranka primjenjuje postupak odabira potencijalnih kandidata kojim se u potpunosti jamče nepristranost i transparentnost, osobito uključujući primjereno obavješćivanje javnosti o pokretanju, provedbi i ishodu postupka.
6. Podložno odredbama ovog članka, svaka stranka pri utvrđivanju pravila za postupak odabira može uzeti u obzir ciljeve javnog poretka, uključujući pitanja zdravlja, sigurnosti, zaštite okoliša i očuvanja kulturne baštine.
Članak 95.
Postupci izdavanja dozvola i dokazivanja kvalifikacija
1. Postupci su izdavanja dozvola i dokazivanja kvalifikacija jasni, unaprijed objavljeni i uređeni na način da se podnositeljima zahtjeva jamči objektivna i nepristrana obrada njihova zahtjeva.
2. Postupci i formalnosti izdavanja dozvola i dokazivanja kvalifikacija su što jednostavniji te ne otežavaju i odgađaju pružanje usluge. Naknade za izdavanje dozvola (19) koje podnositelji zahtjeva mogu platiti u pogledu svojeg zahtjeva trebale bi biti primjerene i razmjerne trošku predmetnih postupaka izdavanja dozvola.
3. Svaka stranka osigurava da su odluke i postupci nadležnih tijela u postupcima izdavanja dozvola ili odobrenja nepristrani u odnosu na sve podnositelje zahtjeva. Nadležno bi tijelo svoju odluku trebalo donijeti na nepristrani način i ne bi trebalo biti odgovorno pružateljima usluga za koje se traži dozvola ili odobrenje.
4. Ako za podnošenje zahtjeva postoje određeni rokovi, podnositelju zahtjeva osiguran je razuman rok za podnošenje zahtjeva. Nadležno tijelo pokreće obradu zahtjeva bez nepotrebnog odgađanja. Zahtjeve bi po mogućnosti trebalo prihvaćati u elektroničkom obliku u istim uvjetima autentičnosti kao u slučaju podnošenja dokumentacije u papirnatom obliku.
5. Svaka stranka osigurava dovršetak obrade zahtjeva, uključujući donošenje konačne odluke, u razumnom roku od podnošenja potpunog zahtjeva. Svaka stranka nastoji odrediti uobičajeni rok za obradu zahtjeva.
6. Nadležno tijelo u razumnom roku od primitka zahtjeva koji smatra nepotpunim obavješćuje podnositelja zahtjeva, u mjeri u kojoj je to izvedivo određuje dodatne informacije potrebne za dopunu zahtjeva te pruža priliku za ispravljanje nedostataka.
7. Ovjerene kopije trebalo bi prihvatiti, po mogućnosti, umjesto originalnih dokumenata.
8. U slučaju odbijanja zahtjeva nadležno tijelo obavješćuje podnositelja zahtjeva u pisanom obliku i bez nepotrebnog odgađanja. Podnositelja zahtjeva u načelu se na zahtjev obavješćuje i o razlozima odbijanja zahtjeva i roku za podnošenje žalbe protiv te odluke.
9. Svaka stranka osigurava da dozvola ili odobrenje nakon dodjele stupi na snagu bez nepotrebnog odgađanja u skladu s uvjetima koji su u njima navedeni.
Članak 96.
Uzajamno priznavanje
1. Ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da od fizičkih osoba zahtijeva potrebni dokaz o kvalifikaciji i/ili radno iskustvo koji su predviđeni za predmetno područje djelatnosti na području na kojem se usluga pruža.
2. Svaka stranka potiče relevantna stručna tijela na svojem području da Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu utvrđenom člankom 408. stavkom 4. dostave preporuke o uzajamnom priznavanju, kako bi poduzetnici i pružatelji usluga ispunili, u cijelosti ili djelomično, kriterije svake stranke za izdavanje odobrenja i dozvola poduzetnicima i pružateljima usluga, a posebno pružateljima profesionalnih usluga te za njihov rad i certificiranje.
3. Po primitku preporuke iz stavka 2. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu u razumnom roku preispituje tu preporuku s ciljem utvrđivanja je li ona u skladu s ovim Sporazumom te, na temelju informacija iz preporuke, procjenjuje posebno:
(a) |
mjeru u kojoj su norme i kriteriji koje svaka stranka primjenjuje za izdavanje odobrenja i dozvola pružateljima usluga i poduzetnicima te za njihov rad i certificiranje konvergentni; i |
(b) |
moguću ekonomsku vrijednost sporazuma o uzajamnom priznavanju. |
4. U slučaju ispunjavanja tih zahtjeva Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu utvrđuje nužne korake za pregovaranje i potom stranke započinju pregovore preko svojih nadležnih tijela o sporazumu o uzajamnom priznavanju.
5. Svaki takav sporazum mora biti u skladu s relevantnim odredbama Sporazuma o WTO-u, a posebno s člankom VII. GATS-a.
Članak 97.
Transparentnost i objava povjerljivih informacija
1. Svaka stranka bez odgađanja odgovara na sve zahtjeve druge stranke za određenim informacijama o svim svojim mjerama opće primjene ili međunarodnim sporazumima koji se odnose na ovaj Sporazum ili utječu na njega. Svaka stranka uspostavlja i najmanje jednu točku za upite preko koje se poduzetnicima i pružateljima usluga druge stranke na zahtjev pružaju pojedinačne informacije o svim takvim pitanjima. Stranke obavješćuju jedna drugu o točkama za upite u roku od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. Točke za upite ne moraju biti depozitari zakona i drugih propisa.
2. Ničim u ovom Sporazumu ne zahtijeva se od stranaka da pružaju povjerljive informacije čijom bi se objavom ometao kazneni progon ili bi na drugi način bila suprotna javnom interesu ili bi se nanijela šteta zakonitim trgovinskim interesima određenih poduzeća, bilo javnih ili privatnih.
Članak 98.
Dogovor o računalnim uslugama
1. Stranke postupaju u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. ovog članka u mjeri u kojoj je trgovina računalnim uslugama liberalizirana u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja.
2. Šifra UN-a koja se koristi za opisivanje računalnih i srodnih usluga, CPC (20) 84, uključuje osnovne funkcije koje se upotrebljavaju za pružanje svih računalnih i srodnih usluga:
(a) |
računalni programi određeni kao nizovi naredbi koji su potrebni kako bi računala radila i komunicirala (uključujući njihov razvoj i provedbu); |
(b) |
obrada i pohrana podataka; i |
(c) |
srodne usluge poput usluga savjetovanja i osposobljavanja osoblja klijenata. |
Razvojem tehnologije dovelo se do povećane ponude tih usluga u obliku grupe ili paketa srodnih usluga koji može uključivati neke ili sve navedene osnovne funkcije. Na primjer, kod usluga poput iznajmljivanja diskovnog prostora na poslužitelju internetskih stranica ili domene, usluge rudarenja podataka (data mining) i umreženih računalnih sustava svaka se sastoji od kombinacije osnovnih funkcija računalnih usluga.
3. Računalne i srodne usluge, bez obzira na to pružaju li se preko mreže, uključujući internet, uključuju sve usluge koje pružaju:
(a) |
savjetovanje, strategiju, analizu, planiranje, specifikaciju, dizajn, razvoj, instalaciju, provedbu, integraciju, ispitivanje, uklanjanje grešaka (bugova), ažuriranje, podršku, tehničku pomoć ili upravljanje računalima ili računalnim programima ili za računala ili računalne programe; |
(b) |
računalne programe utvrđene kao nizove naredbi koji su potrebni za rad i komunikaciju računala (njih samih ili u njima), kao i savjetovanje, strategiju, analizu, planiranje, specifikaciju, dizajn, razvoj, instalaciju, provedbu, integraciju, ispitivanje, uklanjanje grešaka, ažuriranje, prilagodbu, održavanje, podršku, tehničku pomoć ili upravljanje računalima ili računalnim programima ili za računala ili računalne programe; ili |
(c) |
obradu podataka, pohranu podataka, iznajmljivanje diskovnog prostora na poslužitelju ili usluge baze podataka; ili održavanje i popravak uredskih strojeva i opreme, uključujući računala; ili usluge osposobljavanja osoblja klijenata povezane s računalnim programima, računalima ili računalnim sustavima koje nisu razvrstane u drugu skupinu usluga. |
4. Računalne i srodne usluge omogućuju pružanje drugih usluga (npr. bankarskih usluga) kako preko elektroničkih, tako i preko drugih sredstava. Međutim, postoji bitna razlika između omogućivanja usluge (npr. iznajmljivanja diskovnog prostora na poslužitelju internetskih stranica ili aplikacije) i sadržaja ili osnovne usluge koja se pruža elektronički (npr. bankarske usluge). U takvim slučajevima sadržaj ili osnovna usluga nije uključena u CPC 84.
Članak 99.
Područje primjene i definicije
1. Ovim se pododjeljkom utvrđuju načela regulatornog okvira za sve poštanske i kurirske usluge liberalizirane u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja.
2. Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja:
(a) |
„dozvola” znači odobrenje koje je pojedinačnom pružatelju dalo regulatorno tijelo, a koje je nužno prije pružanja određene usluge; |
(b) |
„univerzalna usluga” znači trajno pružanje poštanskih usluga određene kvalitete na cjelokupnom području stranke po cijenama koje su pristupačne za svim korisnicima. |
Članak 100.
Univerzalna usluga
Svaka stranka ima pravo utvrditi vrstu obveze univerzalne usluge koje želi zadržati. Takve se obveze neće same po sebi smatrati protivnima tržišnom natjecanju pod uvjetom da se njima upravlja na transparentan, nediskriminirajući i konkurentski neutralan način te da one ne predstavljaju veće opterećenje nego što je potrebno za vrstu univerzalne usluge koju određuje stranka.
Članak 101.
Dozvole
1. Dozvola se može zahtijevati samo za usluge iz područja primjene univerzalne usluge.
2. Ako je dozvola potrebna, javno je dostupno sljedeće:
(a) |
svi kriteriji za izdavanje dozvole i uobičajeni rok potreban za donošenje odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole; i |
(b) |
načini i uvjeti za izdavanje dozvole. |
3. Podnositelja zahtjeva se, na njegovo traženje, obavješćuje o razlozima uskraćivanja dozvole, a svaka stranka uspostavlja žalbeni postupak koji se vodi pred neovisnim tijelom. Taj je postupak transparentan, nediskriminirajući i utemeljen na objektivnim kriterijima.
Članak 102.
Neovisnost regulatornog tijela
Regulatorno tijelo pravno je odvojeno od svih pružatelja poštanskih i kurirskih usluga i nije im odgovorno. Odluke i postupci regulatornog tijela nepristrani su u odnosu na sve sudionike na tržištu.
Članak 103.
Postupno približavanje
S ciljem razmatranja daljnje liberalizacije trgovine uslugama stranke prepoznaju važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Gruzije popisu pravne stečevine Unije iz Priloga XV.C ovom Sporazumu.
Članak 104.
Područje primjene i definicije
1. Ovim se pododjeljkom utvrđuju načela regulatornog okvira za sve elektroničke komunikacijske usluge liberalizirane u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja.
2. Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja:
(a) |
„elektronička komunikacijska usluga” znači sve usluge koje se sastoje, u potpunosti ili uglavnom, od prijenosa signala na elektroničkim komunikacijskim mrežama, uključujući telekomunikacijske usluge i usluge prijenosa u mrežama za emitiranje. Te usluge ne uključuju usluge pružanja ili izvršavanja uredničke kontrole nad prenesenim sadržajem, uz upotrebu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluge; |
(b) |
„javna komunikacijska mreža” znači elektronička komunikacijska mreža koja u potpunosti ili uglavnom služi za pružanje javno dostupnih usluga elektroničke komunikacije; |
(c) |
„elektronička komunikacijska mreža” znači sustavi prijenosa i, ovisno o slučaju, oprema za komutiranje i usmjeravanje i druga sredstva koja dopuštaju prijenos signala žičanim, radijskim, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima, uključujući satelitske mreže, nepokretne (fiksna mreža s komutacijom kanala i paketa, uključujući internet) i pokretne zemaljske mreže, sustavi električnih kabela, u mjeri u kojoj se upotrebljavaju u svrhu prijenosa signala, mreže za radijsko i televizijsko emitiranje te mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu odaslane informacije; |
(d) |
„regulatorno tijelo” u sektoru elektroničke komunikacije znači tijelo ili tijela zadužena za uređivanje elektroničke komunikacije iz ovog pododjeljka; |
(e) |
smatra se da pružatelj usluga ima „znatnu tržišnu snagu” ako, pojedinačno ili zajedno s drugima, zauzima položaj jednakovrijedan vladajućem položaju, odnosno položaj gospodarske snage koji mu omogućuje da se u znatnoj mjeri ponaša neovisno u odnosu na konkurente, klijente i naposljetku potrošače; |
(f) |
„međusobno povezivanje” znači fizičko i logičko povezivanje javnih komunikacijskih mreža kojima se koristi isti ili neki drugi pružatelj usluga kako bi se korisnicima jednog pružatelja usluga omogućila komunikacija s korisnicima tog istog ili drugog pružatelja usluga ili kako bi se ostvario pristup uslugama drugog pružatelja usluga. Usluge mogu pružati uključene stranke ili druge stranke koje imaju pristup mreži. Međusobno povezivanje posebna je vrsta pristupa koja se primjenjuje između operatera javnih mreža; |
(g) |
„univerzalna usluga” znači niz usluga određene kvalitete koje su dostupne svim korisnicima na području stranke, bez obzira na njihov zemljopisni položaj i po pristupačnoj cijeni; o njezinu opsegu i provedbi odlučuje svaka stranka; |
(h) |
„pristup” znači ostvarivanje dostupnosti opreme i/ili usluga drugom pružatelju usluga, pod određenim uvjetima na isključivoj ili neisključivoj osnovi, radi pružanja usluga elektroničke komunikacije. Time je, između ostalog, obuhvaćen pristup elementima mreže i povezanoj opremi, što može obuhvaćati priključenje opreme pomoću nepokretnih ili pokretnih veza (to posebno uključuje pristup lokalnoj petlji, opremi i uslugama potrebnima za pružanje usluga preko lokalne petlje), pristup fizičkoj infrastrukturi, uključujući zgrade, kabelsku kanalizaciju i antenske stupove; pristup odgovarajućim programskim sustavima, uključujući sustave za operativnu potporu, pristup sustavima za pretvaranje brojeva ili sustavima istovjetne funkcionalnosti, pristup nepokretnim i pokretnim mrežama, posebno za roaming, pristup sustavima uvjetovanog pristupa uslugama digitalne televizije, pristup uslugama virtualne mreže; |
(i) |
„krajnji korisnik” znači korisnik koji ne stavlja na raspolaganje javne komunikacijske mreže niti pruža javno dostupne usluge elektroničke komunikacije; |
(k) |
„lokalna petlja” znači fizički vod koji povezuje priključnu točku mreže u prostoru pretplatnika s glavnim razdjelnikom ili drugom odgovarajućom opremom u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži. |
Članak 105.
Regulatorno tijelo
1. Svaka stranka osigurava pravnu odvojenost regulatornih tijela za usluge elektroničke komunikacije od svih pružatelja usluga elektroničke komunikacije i funkcionalnu neovisnost o njima. Ako stranka zadrži vlasništvo ili nadzor nad pružateljem usluga koji stavlja na raspolaganje elektroničke komunikacijske mreže ili pruža usluge javne komunikacije, ta stranka osigurava djelotvorno strukturno razdvajanje regulatorne funkcije od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili nadzorom.
2. Svaka stranka osigurava da regulatorno tijelo ima dovoljne ovlasti za uređivanje sektora. Zadaće regulatornog tijela objavljuju se u lako dostupnom i jasnom obliku, a posebno ako su te zadaće dodijeljene najmanje dvama tijelima.
3. Svaka stranka osigurava da su odluke i postupci regulatornih tijela nepristrani u odnosu na sve sudionike na tržištu i transparentni.
4. Regulatorno tijelo ovlašteno je analizirati relevantna tržišta proizvoda i usluga koja podliježu ex ante uređivanju. Ako regulatorno tijelo na temelju članka 107. ovog Sporazuma mora odlučiti o uvođenju, održavanju, izmjeni ili povlačenju obveze, ono to čini na temelju analize tržišta kojom se utvrđuje postoji li na relevantnom tržištu djelotvorno tržišno natjecanje.
5. Ako utvrdi da na relevantnom tržištu ne postoji djelotvorno tržišno natjecanje, regulatorno tijelo utvrđuje i određuje pružatelje usluga sa znatnom tržišnom snagom na tom tržištu i prema potrebi uvodi, održava ili mijenja određene regulatorne obveze iz članka 107. ovog Sporazuma. Ako zaključi da na tržištu postoji djelotvorno tržišno natjecanje, regulatorno tijelo ne uvodi niti održava regulatorne obveze iz članka 107. ovog Sporazuma.
6. Svaka stranka osigurava da pružatelj usluga na kojeg se odnosi odluka regulatornog tijela ima pravo žalbe protiv te odluke žalbenom tijelu koje je neovisno od stranaka uključenih u donošenje odluke. Svaka stranka osigurava da se na odgovarajući način u obzir uzme meritum predmeta. Odluka regulatornog tijela ostaje na snazi do ishoda žalbe, osim ako žalbeno tijelo odluči drukčije. Ako žalbeno tijelo nije tijelo sudbene naravi, njegove se odluke uvijek obrazlažu u pisanom obliku i podliježu preispitivanju nepristranog i neovisnoga pravosudnog tijela. Odluke koje donesu žalbena tijela djelotvorno se izvršavaju.
7. Ako regulatorna tijela namjeravaju poduzeti mjere u vezi s odredbama ovog pododjeljka koje znatno utječu na određeno tržište, svaka stranka osigurava da regulatorna tijela u razumnom roku omoguće zainteresiranim stranama očitovanje o predloženim mjerama. Regulatorna tijela objavljuju postupke savjetovanja. Rezultati postupka savjetovanja stavljaju se na raspolaganje javnosti, osim u slučaju povjerljivih informacija.
8. Svaka stranka osigurava da pružatelji usluga koji stavljaju na raspolaganje elektroničke komunikacijske mreže i pružaju elektroničke komunikacijske usluge dostave sve informacije, uključujući financijske informacije, koje su potrebne regulatornim tijelima kako bi osigurala usklađenost s odredbama ovog pododjeljka ili odlukama donesenima na temelju ovog pododjeljka. Ti pružatelji usluga dostavljaju informacije bez odgađanja, na zahtjev i u skladu s rokovima i pojedinostima koje zahtijeva regulatorno tijelo. Informacije koje zahtijeva regulatorno tijelo razmjerne su izvršavanju te zadaće. Regulatorno tijelo mora obrazložiti zahtjev za dostavu informacija.
Članak 106.
Odobrenje za pružanje usluga elektroničke komunikacije
1. Svaka stranka osigurava da se pružanje usluga, u najvećoj mogućoj mjeri, odobrava na temelju same obavijesti.
2. Svaka stranka osigurava da se za rješavanje pitanja dodjele brojeva i frekvencija može zahtijevati dozvola. Načini i uvjeti izdavanja tih dozvola stavljaju se na raspolaganje javnosti.
3. Ako je dozvola potrebna, svaka stranka osigurava:
(a) |
da se svi kriteriji za izdavanje dozvole i uobičajen rok za donošenje odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole učine dostupnim javnosti; |
(b) |
da se podnositelja zahtjeva, na njegov zahtjev, u pisanom obliku obavješćuje o razlozima uskraćivanja dozvole; |
(c) |
da se podnositelj zahtjeva za dozvolu može obratiti žalbenom tijelu u slučaju ako mu je dozvola neopravdano uskraćena; |
(d) |
da naknade za izdavanje dozvole (21) koje stranka zahtijeva za izdavanje dozvole ne premašuju administrativne troškove koji obično nastaju pri upravljanju važećim dozvolama, nadzoru nad njima i provedbi istih. Naknade za izdavanje dozvole za uporabu radijskog spektra i resursa za dodjelu brojeva ne podliježu zahtjevima iz ovog stavka. |
Članak 107.
Pristup i međusobno povezivanje
1. Svaka stranka osigurava da svi pružatelji usluga s odobrenjem za pružanje usluga elektroničke komunikacije imaju pravo i obvezu pregovarati o pristupu i međusobnom povezivanju s pružateljima javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Pristup i međusobno povezivanje u načelu bi trebalo usuglasiti na temelju poslovnih pregovora između predmetnih pružatelja usluga.
2. Svaka stranka osigurava da se pružatelji usluga koji tijekom postupka pregovora o aranžmanima međusobnog povezivanja dobiju informacije od drugog pružatelja usluga tim informacijama koriste isključivo u svrhu u koju su im one dostavljene te da u svakom trenutku poštuju povjerljivost prenesenih ili pohranjenih podataka.
3. Ako se u skladu s člankom 105. ovog Sporazuma utvrdi da na relevantnom tržištu ne postoji djelotvorno tržišno natjecanje, svaka stranka osigurava da regulatorno tijelo ima ovlast pružatelju usluga koji je određen kao pružatelj usluga sa znatnom tržišnom snagom odrediti jednu od sljedećih obveza, ili više njih, u odnosu na međusobno povezivanje i/ili pristup:
(a) |
obvezu nediskriminacije kako bi se osiguralo da operater u istovjetnim okolnostima primijeni istovjetne uvjete na druge pružatelje usluga koji pružaju istovjetne usluge te da drugima pruži usluge i informacije pod jednakim uvjetima i uz jednaku razinu kvalitete koje primjenjuje kada pruža vlastite usluge, odnosno usluge vlastitih društava kćeri ili partnera; |
(b) |
obvezu vertikalno integriranog društva da ima transparentne veleprodajne cijene i interne transferne cijene kad vrijedi obveza nediskriminacije ili preventivna zabrana nepoštenog subvencioniranja između cjenovnih zona. Regulatorno tijelo može odrediti format i računovodstvenu metodologiju koje treba primijeniti; |
(c) |
obveze ispunjavanja opravdanih zahtjeva za pristup određenim mrežnim elementima i povezanoj opremi te njihovu upotrebu, uključujući pristup izdvojenoj lokalnoj petlji, između ostalog, u situacijama u kojima regulatorno tijelo smatra da bi se uskraćivanjem pristupa ili određivanjem neopravdanih načina postupanja i uvjeta sa sličnim učinkom spriječio razvoj održivog konkurentnog tržišta na maloprodajnoj razini ili da to ne bi bilo u interesu krajnjeg korisnika. Regulatorna tijela mogu obveze iz ove točke povezati s uvjetima koji uključuju poštenje, opravdanost i pravodobnost; |
(d) |
obvezu osiguranja posebnih usluga na veleprodajnoj osnovi za ponovnu prodaju trećih stranaka; obvezu omogućivanja otvorenog pristupa tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za interoperabilnost usluga ili usluge virtualne mreže; obvezu osiguravanja zajedničkog korištenja opreme ili drugog oblika zajedničke uporabe opreme, uključujući kanalizaciju, zgrade ili antenske stupove; obvezu osiguravanja određenih usluga potrebnih da se korisnicima osigura interoperabilnost usluga s kraja na kraj, uključujući opremu za usluge inteligentne mreže; obvezu osiguravanja pristupa sustavima za operativnu potporu ili sličnim programskim sustavima potrebnima da se osigura pošteno tržišno natjecanje u pružanju usluga; te obvezu međusobnog povezivanja mreža ili mrežne opreme. Regulatorna tijela mogu obveze iz ove točke povezati s uvjetima koji uključuju poštenje, opravdanost i pravodobnost. |
(e) |
obveze koje se odnose na povrat troškova i nadzor cijena, uključujući obveze za troškovnu usmjerenost cijena i obveze koje se odnose na sustave obračuna troškova, za pružanje određenih vrsta međusobnog povezivanja i/ili pristupa, u situacijama u kojima analiza tržišta ukaže na to da nedostatak djelotvornog tržišnog natjecanja znači da bi određeni operater mogao na štetu krajnjih korisnika zadržati pretjerano visoke cijene ili primijeniti rezanje cijena protivno tržišnom natjecanju (price squeeze). Regulatorna tijela uzimaju u obzir ulaganje operatera i omogućuju mu prihvatljivu stopu povrata uloženog adekvatnog kapitala uzimajući u obzir postojeće rizike; |
(f) |
obvezu objavljivanja određenih obveza koje je regulatorno tijelo odredilo pružateljima usluga utvrđivanjem određenih tržišta proizvoda/usluga i zemljopisnih tržišta. Ažurirane informacije, pod uvjetom da nisu povjerljive i ne sadržavaju poslovne tajne, objavljuju se na način koji svim zainteresiranim stranama jamči lak pristup tim informacijama; |
(g) |
obveze transparentnosti prema kojima se od operatera zahtijeva da objave određene informacije, a posebno ako operater ima obvezu nediskriminacije, regulatorno tijelo može tražiti od tog operatera da objavi referentnu ponudu koja je dovoljno izdvojena kako bi se osiguralo da pružatelji usluga ne plaćaju za opremu koja nije potrebna za traženu uslugu, navodeći pritom opis relevantnih ponuda raščlanjenih na komponente u skladu s potrebama tržišta te navodeći povezane odredbe i uvjete, uključujući cijene. |
4. Svaka stranka osigurava da se pružatelj usluga koji zahtijeva međusobno povezivanje s pružateljem usluga koji je označen kao pružatelj usluga sa znatnom tržišnom snagom može, u bilo kojem trenutku ili nakon opravdanog razdoblja koje se objavljuje, obratiti neovisnom nacionalnom tijelu, koje može biti regulatorno tijelo iz članka 104. stavka 2. točke (d) ovog Sporazuma, radi rješavanja sporova povezanih s načinima i uvjetima međusobnog povezivanja i/ili pristupa.
Članak 108.
Ograničeni resursi
1. Svaka stranka osigurava da se svi postupci za dodjelu ograničenih resursa i njihovo korištenje, uključujući frekvencije, brojeve i pravo puta, provode na objektivan, razmjeran, pravodoban, transparentan i nediskriminirajući način. Objavljuje se trenutačno stanje dodijeljenih frekvencijskih pojaseva, ali detaljno utvrđivanje frekvencija koje su dodijeljene za posebnu državnu svrhu nije potrebno.
2. Svaka stranka osigurava djelotvorno upravljanje radijskim frekvencijama za elektroničke komunikacijske usluge na svojem području s ciljem osiguravanja djelotvorne i učinkovite uporabe spektra. Ako potražnja za određenim frekvencijama premaši njihovu dostupnost, odgovarajući i transparentni postupci primjenjuju se pri dodjeli tih frekvencija kako bi se optimizirala njihova uporaba i olakšao razvoj tržišnog natjecanja.
3. Svaka stranka osigurava da se regulatornom tijelu povjeri dodjela nacionalnih resursa za dodjelu brojeva i upravljanje nacionalnim planovima za dodjelu brojeva.
4. Ako javna ili lokalna tijela zadrže vlasništvo ili kontrolu nad pružateljima usluga koji upravljaju javnim komunikacijskim mrežama i/ili uslugama, potrebno je osigurati djelotvorno strukturno razdvajanje funkcije odgovorne za dodjelu prava puta od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili nadzorom.
Članak 109.
Univerzalna usluga
1. Svaka stranka ima pravo utvrditi vrstu obveza univerzalne usluge koje želi zadržati.
2. Takve se obveze neće same po sebi smatrati protivnima tržišnom natjecanju pod uvjetom da se s njima postupa na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način. Postupanje s tim obvezama neutralno je i u pogledu tržišnog natjecanja te ne predstavlja veće opterećenje nego što je potrebno za vrstu univerzalne usluge koju određuje stranka.
3. Svaka stranka osigurava da svi pružatelji usluga budu prihvatljivi za pružanje univerzalne usluge i da ni jedan pružatelj usluga ne bude unaprijed isključen. Određivanje se obavlja pomoću učinkovitog, transparentnog, objektivnog i nediskriminirajućeg mehanizma. Svaka stranka prema potrebi procjenjuje predstavlja li pružanje univerzalne usluge nepošteno opterećenje za organizaciju ili organizacije određene za pružanje univerzalne usluge. Ako je na temelju tog izračuna opravdano i uzimajući u obzir tržišnu korist koja bi pripala organizaciji koja nudi univerzalnu uslugu, regulatorna tijela odlučuju o tome je li potreban mehanizam za naknadu štete predmetnom pružatelju ili predmetnim pružateljima usluga ili za podjelu neto troškova povezanih s obvezom pružanja univerzalne usluge.
4. U slučaju dostupnosti imenika svih pretplatnika korisnicima u tiskanom ili elektroničkom obliku, svaka stranka osigurava da organizacije koje pružaju te imenike primjenjuju načelo nediskriminacije na postupanje s informacijama koje su im pružile druge organizacije.
Članak 110.
Prekogranično pružanje usluga elektroničke komunikacije
Nijedna stranka ne može zahtijevati od pružatelja usluga druge stranke osnivanje poslovnog nastana, uspostavu bilo kojeg oblika prisutnosti niti boravište na svojem području kao uvjet za prekogranično pružanje usluge.
Članak 111.
Povjerljivost informacija
Svaka stranka osigurava povjerljivost elektroničkih komunikacija i povezanih podataka o prometu javnom elektroničkom komunikacijskom mrežom i pomoću javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga bez ograničavanja trgovine uslugama.
Članak 112.
Sporovi između pružatelja usluga
1. Svaka stranka osigurava da u slučaju spora između pružatelja usluga elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga u vezi s pravima i obvezama iz ovog odjeljka predmetno regulatorno tijelo, na zahtjev bilo koje od stranaka, donosi obvezujuću odluku o rješenju spora u najkraćem mogućem roku, a svakako u roku od četiri mjeseca.
2. Odluka regulatornog tijela objavljuje se uzimajući u obzir zahtjeve za povjerljivost poslovanja. Predmetni pružatelji usluga elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga dobivaju cjelovito obrazloženje na kojemu se odluka temelji.
3. Ako se spor odnosi na prekogranično pružanje usluga, predmetna regulatorna tijela koordiniraju svoje napore kako bi došla do rješenja spora.
Članak 113.
Postupno približavanje
S ciljem razmatranja daljnje liberalizacije trgovine uslugama, stranke prepoznaju važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Gruzije popisu pravne stečevine Unije utvrđenom u Prilogu XV.B ovom Ugovoru.
Članak 114.
Područje primjene i definicije
1. U ovom se pododjeljku navode načela regulatornog okvira za sve financijske usluge liberalizirane u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba za potrebe poslovanja) ovog poglavlja.
2. Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja:
(a) |
„financijska usluga” znači svaka usluga financijske naravi koju nudi pružatelj financijske usluge stranke. Financijskim uslugama obuhvaćene su sljedeće djelatnosti:
|
(b) |
„pružatelj financijske usluge” znači bilo koja fizička ili pravna osoba stranke koja želi pružati ili pruža financijske usluge. Izraz „pružatelj financijske usluge” ne uključuje javne subjekte; |
(c) |
„javni subjekt” znači:
|
(d) |
„nova financijska usluga” znači usluga financijske naravi, uključujući usluge povezane s postojećim i novim proizvodima ili načinom dostave proizvoda, koju ne pruža ni jedan pružatelj financijske usluge na području stranke, nego se ona pruža na području druge stranke. |
Članak 115.
Bonitetno izuzeće
1. Svaka stranka može donijeti ili održati mjere zbog bonitetnih razloga, kao na primjer:
(a) |
zaštitu ulagatelja, deponenata, osiguranika ili osoba prema kojima pružatelj financijskih usluga ima fiducijarnu obvezu; |
(b) |
osiguranje integriteta i stabilnosti financijskog sustava stranke. |
2. Te mjere ne smiju predstavljati veće opterećenje od onog koje je potrebno radi postizanja njihova cilja i njima se ne smiju diskriminirati pružatelji financijskih usluga druge stranke u odnosu na istovjetne vlastite pružatelje financijskih usluga.
3. Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao zahtjev stranci da otkrije informacije koje se odnose na poslove i račune pojedinačnih klijenata ili povjerljive ili zaštićene informacije koje su u posjedu javnih subjekata.
Članak 116.
Djelotvorno i transparentno uređenje
1. Svaka stranka čini sve što je u njezinoj moći da bi sve zainteresirane osobe unaprijed obavijestila o svim mjerama opće primjene koje namjerava donijeti kako bi tim osobama omogućile da se očituju o mjeri. O toj se mjeri obavješćuje:
(a) |
službenom objavom; ili |
(b) |
u drugom pisanom ili elektroničkom obliku. |
2. Svaka stranka stavlja na raspolaganje svoje uvjete za ispunjavanje zahtjeva koji se odnose na pružanje financijskih usluga svim zainteresiranim osobama.
Na njegovo traženje predmetna stranka obavješćuje podnositelja o statusu njegova zahtjeva. Ako predmetna stranka želi da joj podnositelj dostavi dodatne informacije, o tome ga obavješćuje bez nepotrebnog odgađanja.
3. Svaka stranka čini sve što je u njezinoj moći da na svojem području osigura provedbu i primjenu međunarodno usuglašenih normi za uređenje sektora financijskih usluga i nadzor nad njim te za borbu protiv utaje i izbjegavanja poreza. Te međunarodno usuglašene norme su, između ostalog, Osnovna načela učinkovitoga bankarskog nadzora (Core Principle for Effective Banking Supervision) Baselskog odbora, Temeljna načela osiguranja (Insurance Core Principles) Međunarodnog udruženja osigurateljnih nadzornih tijela, Ciljevi i načela uređenja vrijednosnih papira (Objectives and Principles of Securities Regulation) Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire, Sporazum o razmjeni informacija o poreznim pitanjima (Agreement on exchange of information on tax matters) OECD-a, Izjava o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe (Statement on Transparency and exchange of information for tax purposes) skupine G20 te Četrdeset preporuka o pranju novca (Forty Recommendations on Money Laundering) i Devet posebnih preporuka o financiranju terorizma (Nine Special Recommendations on Terrorist Financing) Radne skupine za financijske aktivnosti.
Stranke primaju na znanje i Deset ključnih načela razmjene informacija (Ten Key Principles for Information Exchange) koja su proglasili ministri financija skupine zemalja G7 te će poduzeti sve korake potrebne kako bi pokušale primijeniti ta načela u svojim bilateralnim kontaktima.
Članak 117.
Nove financijske usluge
Svaka stranka pružatelju financijskih usluga druge stranke dopušta pružanje svih novih financijskih usluga koje su slične onoj vrsti usluga čije bi pružanje ta stranka, prema domaćem pravu i u istovjetnim okolnostima, dopustila svojim pružateljima financijskih usluga. Stranka može odrediti pravni oblik kojim se usluga može pružati i može zahtijevati ishođenje odobrenja za pružanje te usluge. Ako se zahtijeva takvo odobrenje, odluka se donosi u razumnom vremenskom roku, a odobrenje može biti odbijeno samo zbog bonitetnih razloga.
Članak 118.
Obrada podataka
1. Svaka stranka dopušta pružatelju financijskih usluga druge stranke prijenos informacija u elektroničkom ili drugom obliku, na njezino područje i iz njega, radi obrade podataka, ako je ta obrada potrebna za redovito poslovanje tog pružatelja financijskih usluga.
2. Svaka stranka donosi odgovarajuće zaštitne mjere za zaštitu privatnosti, temeljnih prava i slobode pojedinaca, posebno u pogledu prijenosa osobnih podataka.
Članak 119.
Posebne iznimke
1. Ništa u ovom poglavlju ne tumači se na način da sprečava stranku, uključujući njezine javne subjekte, da na svojem području isključivo ona obavlja djelatnosti ili pruža usluge koje su dio javnih mirovinskih planova ili zakonom ustanovljenih sustava socijalne sigurnosti, osim ako te djelatnosti mogu obavljati, kako je predviđeno domaćim propisima stranke, pružatelji financijskih usluga u konkurenciji s javnim subjektima ili privatnim institucijama.
2. Ništa u ovom Sporazumu ne primjenjuje se na djelatnosti koje središnja banka ili monetarno tijelo ili bilo koji drugi javni subjekt obavljaju u provođenju monetarne ili tečajne politike.
3. Ništa u ovom poglavlju ne tumači se na način da sprečava stranku, uključujući njezine javne subjekte, da na svojem području isključivo ona obavlja djelatnosti ili pruža usluge za račun stranke ili za račun svojih javnih subjekata, ili uz njihovo jamstvo, ili uz uporabu financijskih sredstava.
Članak 120.
Samoregulatorne organizacije
Ako stranka zahtijeva članstvo ili sudjelovanje u, ili pristup samoregulatornom tijelu, burzi ili tržištu vrijednosnih papira ili budućnosnica, klirinškoj agenciji ili bilo kakvoj drugoj organizaciji ili udruženju, ili pristup njima za pružatelje financijskih usluga druge stranke, a da bi oni mogli pružati financijske usluge na jednakoj osnovi kao i pružatelji financijskih usluga te stranke, ili ako stranka tim subjektima izravno ili neizravno pruža povlastice ili pogodnosti u pružanju financijskih usluga, stranka osigurava poštovanje obveza u skladu s člancima 79. i 85. ovog Sporazuma.
Članak 121.
Klirinški i platni sustavi
Svaka stranka, pod uvjetima prema kojima se odobrava nacionalni tretman, pružateljima financijskih usluga druge stranke s poslovnim nastanom na njezinu području odobrava pristup platnim i klirinškim sustavima kojima upravljaju javni subjekti te službenim sustavima financiranja i refinanciranja koji su dostupni u uobičajenom tijeku redovitog poslovanja. Namjera ovog članka nije omogućiti pristup posljednjim sredstvima stranke namijenjenima za financiranje u krajnjoj nuždi.
Članak 122.
Postupno približavanje
S ciljem razmatranja daljnje liberalizacije trgovine uslugama stranke prepoznaju važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Gruzije međunarodnim normama najbolje prakse navedenima u članku 116. stavku 3. ovog Sporazuma kao i popisu pravne stečevine Unije utvrđenom u Prilogu XV.A ovom Ugovoru.
Članak 123.
Područje primjene
U ovom se pododjeljku navode načela povezana s liberalizacijom međunarodnih prometnih usluga u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba za potrebe poslovanja) ovog poglavlja.
Članak 124.
Međunarodni pomorski promet
1. Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja:
(a) |
„međunarodni pomorski promet” uključuje prijevoz od vrata do vrata i multimodalne prijevoze, koji znače prijevoz robe na više od jednog načina prijevoza i uključuju pomorsku dionicu, s jedinstvenom prijevoznom ispravom i u tu svrhu pravom na neposredno sklapanje ugovora s pružateljima drugih načina prijevoza; |
(b) |
„usluge pretovara tereta u pomorstvu” znači djelatnosti koje obavljaju trgovačka društva za utovar i istovar plovila, uključujući poduzeća koja upravljaju terminalima, ali ne uključujući neposredne aktivnosti lučkih radnika, kada je ta radna snaga organizirana neovisno o trgovačkim društvima za utovar i istovar plovila ili trgovačkim društvima za upravljanje terminalima. Obuhvaćene djelatnosti uključuju organizaciju i nadzor:
|
(c) |
„usluge carinjenja” (ili „usluge carinskog posredovanja”) znači djelatnosti koje se sastoje od obavljanja carinskih formalnosti za drugu stranku u vezi s uvozom, izvozom ili prijevozom tereta, bez obzira na to pruža li tu uslugu taj pružatelj usluga u okviru svoje osnovne ili sporedne djelatnosti; |
(d) |
„usluge stanica za kontejnere i privremenog skladištenja kontejnera” znači djelatnosti koje se sastoje od skladištenja kontejnera, na području luke ili u unutrašnjosti zemlje, radi njihova punjenja/pražnjenja, popravka ili pripreme za otpremu; |
(e) |
„usluge pomorskih agencija” znači djelatnosti koje se sastoje od zastupanja u svojstvu agenta, na određenom zemljopisnom području, poslovnih interesa jednog ili više brodara ili brodarskih društava radi:
|
(f) |
„usluge otpreme tereta” znači djelatnosti koje se sastoje od organiziranja i praćenja otpreme u ime krcatelja, dobavljanjem usluga u prometu i srodnih usluga, pripremom dokumentacije i pružanjem poslovnih informacija; |
(g) |
„usluge feeder-servisa” znači prethodni i daljnji prijevoz međunarodnog tereta morskim putem, a posebno prijevoz robe u kontejnerima, između luka koje se nalaze u stranci. |
2. Kad je riječ o međunarodnom pomorskom prometu, svaka je stranka suglasna osigurati djelotvornu primjenu načela neograničenog pristupa teretu na komercijalnoj osnovi, slobodu pružanja međunarodnih pomorskih usluga, kao i nacionalni tretman u okviru pružanja takvih usluga.
S obzirom na postojeće razine liberalizacije između stranaka u međunarodnom pomorskom prometu:
(a) |
svaka stranka djelotvorno primjenjuje načelo neograničenog pristupa međunarodnim pomorskim tržištima i trgovini na komercijalnoj i nediskriminirajućoj osnovi; |
(b) |
svaka stranka brodovima koji plove pod zastavom druge stranke ili kojima upravljaju pružatelji usluga druge stranke odobrava tretman koji nije nepovoljniji od onoga koji odobrava svojim brodovima ili brodovima trećih zemalja, ovisno o tome koji je tretman povoljniji, s obzirom na, između ostalog, pristup lukama, korištenje infrastrukture i lučkih usluga te pomoćnih pomorskih usluga kao i s tim povezane naknade i davanja, carinske objekte i određivanje pristaništa i uređaja za utovar i istovar. |
3. Svaka stranka u primjeni tih načela:
(a) |
ne uvodi dogovore u vezi s podjelom tereta u buduće sporazume s trećim zemljama o uslugama u pomorskom prometu, uključujući promet suhim i tekućim rasutim teretom i linijski promet, a ako takvi dogovori u vezi s podjelom tereta postoje u prethodnim sporazumima, u razumnom ih roku otkazuje; i |
(b) |
stupanjem na snagu ovog Sporazuma ukida i suzdržava se od uvođenja bilo kakvih jednostranih mjera i upravnih, tehničkih i drugih prepreka koje bi mogle predstavljati prikriveno ograničenje ili imati diskriminirajuće učinke na slobodno pružanje usluga u međunarodnom pomorskom prometu. |
4. Svaka stranka pružateljima usluga u međunarodnom pomorskom prometu druge stranke dopušta da imaju poslovne jedinice na njezinu području pod uvjetima poslovnog nastana i poslovanja koji nisu nepovoljniji od onih koje odobravaju vlastitim pružateljima usluga ili onima iz trećih zemalja, ovisno o tome koji su povoljniji.
5. Svaka stranka pružateljima usluga u pomorskom prometu druge stranke pod razumnim i nediskriminirajućim uvjetima u luci osigurava sljedeće usluge: peljarenje, tegljenje i pomoć pri tegljenju, opskrbu hranom, gorivom i vodom, prikupljanje otpada i zbrinjavanje balastnih voda, usluge lučke kapetanije, pomoć pri navigaciji, operativne obalne usluge nužne za operativnost broda, uključujući komunikacije, opskrbu vodom i električnom energijom, usluge hitnih popravaka, sidrenje, privez i privezivačke usluge.
6. Svaka stranka dopušta premještanje opreme poput praznih kontejnera, koji se ne prevoze kao teret uz plaćanje, između luka države članice EU-a ili između luka Gruzije.
7. Svaka stranka, uz odobrenje nadležnog tijela, dopušta pružateljima usluga u međunarodnom pomorskom prometu druge stranke pružanje usluga feeder-servisa između njihovih nacionalnih luka.
Članak 125.
Zračni promet
Postupna liberalizacija zračnog prometa između stranaka, prilagođena njihovim uzajamnim komercijalnim potrebama i uvjetima međusobnog pristupa tržištu, uređuje se u skladu sa Sporazumom o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, te Gruzije, s druge strane.
Članak 126.
Postupno približavanje
S ciljem razmatranja daljnje liberalizacije trgovine uslugama stranke prepoznaju važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Gruzije popisu pravne stečevine Unije utvrđenom u Prilogu XV.D ovom Ugovoru.
Članak 127.
Cilj i načela
1. Prepoznajući da elektronička trgovina otvara nove poslovne mogućnosti u brojnim sektorima, stranke su suglasne međusobno promicati razvoj elektroničke trgovine, posebno suradnjom na pitanjima koja proizlaze iz elektroničke trgovine na temelju odredaba ovog poglavlja.
2. Stranke su suglasne da razvoj elektroničke trgovine mora biti usklađen s najvišim međunarodnim normama zaštite podataka kako bi se osiguralo povjerenje korisnika elektroničke trgovine.
3. Stranke su suglasne da se elektronički prijenosi smatraju pružanjem usluga u smislu odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) ovog poglavlja koje ne može biti podložno carini.
Članak 128.
Suradnja u odnosu na elektroničku trgovinu
1. Stranke održavaju dijalog o regulatornim pitanjima povezanima s elektroničkom trgovinom, koji će se, između ostalog, baviti sljedećim pitanjima:
(a) |
priznavanjem certifikata za elektroničke potpise koji su izdani javnosti i olakšavanjem usluga prekograničnog certificiranja; |
(b) |
odgovornošću pružatelja usluga posredovanja pri prijenosu ili pohrani informacija; |
(c) |
postupanjem s neželjenom elektroničkom komercijalnom komunikacijom; |
(d) |
zaštitom potrošača u području elektroničke trgovine; i |
(e) |
svim drugim pitanjima relevantnima za razvoj elektroničke trgovine. |
2. Ta suradnja može biti u obliku razmjene informacija o zakonodavstvu stranaka o tim pitanjima te o provedbi tog zakonodavstva.
Članak 129.
Korištenje uslugama posrednika
1. Stranke prepoznaju da se treće strane mogu koristiti uslugama posrednika za djelatnosti kojima se čini kršenje i osiguravaju mjere za pružatelje usluga posredovanja utvrđene ovim pododjeljkom. (22)
2. Za potrebe članka 130. ovog Sporazuma „pružatelj usluga” znači pružatelj prijenosa, usmjeravanja ili povezivanja za potrebe digitalne internetske komunikacije između ili među točkama koje je naveo korisnik te pružatelj materijala koji je odabrao korisnik bez izmjene njegova sadržaja. Za potrebe članaka 131. i 132. ovog Sporazuma „pružatelj usluga” znači pružatelj ili operater objekata za internetske usluge ili pristup mreži.
Članak 130.
Odgovornost posrednih pružatelja usluga: „običan prijenos”
1. Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od prijenosa informacija koje je pružio primatelj usluge u komunikacijskoj mreži, ili od osiguravanja pristupa komunikacijskoj mreži, svaka stranka osigurava da pružatelj usluge nije odgovoran za prenesene informacije pod uvjetom da pružatelj:
(a) |
ne započne prijenos; |
(b) |
ne odabere primatelja prijenosa; i |
(c) |
ne odabere ili promijeni informacije koje prijenos sadržava. |
2. Prijenos i osiguranje pristupa iz stavka 1. ovog članka uključuju automatsku, privremenu i prijelaznu pohranu prenesenih informacija u mjeri u kojoj se takav prijenos odvija isključivo radi izvršavanja prijenosa u komunikacijskoj mreži i pod uvjetom da te informacije nisu pohranjene dulje nego što je to opravdano potrebno za prijenos.
3. Ovaj članak ne utječe na mogućnost da, u skladu s pravnim sustavima stranaka, sud ili upravno tijelo od pružatelja usluge zatraži da prestane s kršenjem ili da ga spriječi.
Članak 131.
Odgovornost posrednih pružatelja usluga: „privremena pohrana (caching)”
1. Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od prijenosa informacija koje je pružio primatelj usluge u komunikacijskoj mreži, svaka stranka osigurava da pružatelj usluge nije odgovoran za automatsku, privremenu i prijelaznu pohranu tih informacija, obavljenu isključivo radi učinkovitijega daljnjeg prijenosa informacija drugim primateljima usluge na njihov zahtjev, pod uvjetom da:
(a) |
pružatelj ne izmijeni informacije; |
(b) |
pružatelj poštuje uvjete pristupa informacijama; |
(c) |
pružatelj poštuje pravila o ažuriranju informacija koja su navedena na način koji je opće priznat i korišten u industriji; |
(d) |
pružatelj ne ugrožava dopuštenu uporabu tehnologije za prikupljanje podataka o korištenju informacija koja je opće priznata i korištena u industriji; i |
(e) |
pružatelj žurno djeluje kako bi uklonio ili kako bi onemogućio pristup informacijama koje je pohranio i to odmah nakon stvarnog saznanja (23) da su informacije na početnom izvoru prijenosa uklonjene iz mreže ili je pristup tim informacijama onemogućen ili da je sudsko ili upravno tijelo naložilo takvo uklanjanje ili onemogućivanje. |
2. Ovaj članak ne utječe na mogućnost da, u skladu s pravnim sustavima stranaka, sud ili upravno tijelo od pružatelja usluge zatraži da prestane s kršenjem ili da ga spriječi.
Članak 132.
Odgovornost posrednih pružatelja usluga: „iznajmljivanje diskovnog prostora (hosting)”
1. Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od pohranjivanja informacija koje je pružio primatelj usluge, svaka stranka osigurava da pružatelj usluge nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev primatelja usluge, pod uvjetom da:
(a) |
pružatelj nema stvarnih saznanja o nezakonitim radnjama ili informacijama te da mu, u vezi s odštetnim zahtjevima, nisu poznate činjenice ili okolnosti iz kojih je očito da je riječ o nezakonitim radnjama ili informacijama; ili |
(b) |
pružatelj, nakon što dozna za to ili postane svjestan toga, žurno djeluje kako bi uklonio informacije ili onemogućio pristup informacijama. |
2. Stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se ako primatelj usluge djeluje na temelju ovlasti ili pod nadzorom pružatelja.
3. Ovaj članak ne utječe na mogućnost da, u skladu s pravnim sustavima stranaka, sud ili upravno tijelo od pružatelja usluge zatraži da prestane s kršenjem ili da ga spriječi, niti utječe na mogućnost da stranka utvrdi postupke kojima se uređuje uklanjanje informacija ili onemogućivanje pristupa informacijama.
Članak 133.
Nepostojanje opće obveze praćenja
1. Stranke pružateljima u vezi s pružanjem usluga obuhvaćenima člancima 130., 131. i 132. ovog Sporazuma ne uvode opću obvezu praćenja informacija koje prenose ili pohranjuju, kao ni opću obvezu aktivnog traženja činjenica ili okolnosti koje ukazuju na nezakonite radnje.
2. Stranka može utvrditi obveze pružatelja usluga informacijskog društva da hitno obavješćuju nadležna javna tijela o poduzetim navodnim nezakonitim radnjama ili informacijama koje su pružili primatelji njihove usluge ili obveze da nadležnim tijelima na njihov zahtjev dostave informacije koje omogućuju identifikaciju primatelja njihove usluge s kojima su sklopili sporazume o pohrani.
Članak 134.
Opće iznimke
1. Ne dovodeći u pitanje opće iznimke navedene u članku 415. ovog Sporazuma, odredbe ovog poglavlja i priloga XIV.A i XIV.E, XIV.B i XIV.F, XIV.C i XIV.G, XIV.D i XIV.H ovom Sporazumu podliježu iznimkama obuhvaćenima ovim člankom.
2. Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije između zemalja u kojima prevladavaju slični uvjeti ili prikriveno ograničavanje poslovnog nastana ili prekograničnog pružanja usluga, ništa se u ovom poglavlju ne tumači se kao sprečavanje bilo koje stranke da donese ili izvrši mjere:
(a) |
potrebne radi zaštite javne sigurnosti ili javnog morala ili održavanja javnog reda; |
(b) |
potrebne radi zaštite života ili zdravlja ljudi, životinja ili bilja; |
(c) |
koje se odnose na zaštitu neobnovljivih prirodnih resursa ako se te mjere primjenjuju zajedno s ograničenjima za domaće poduzetnike ili domaće pružanje ili korištenje usluga; |
(d) |
potrebne za zaštitu nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti; |
(e) |
potrebne za osiguravanje usklađenosti sa zakonima ili drugim propisima koji su u skladu s odredbama ovog poglavlja, uključujući one koji se odnose:
|
(f) |
koje nisu u skladu s člancima 79. i 85. ovog Sporazuma, pod uvjetom da je razlika u tretmanu namijenjena osiguranju djelotvornog ili pravičnog uvođenja ili naplate neposrednih poreza u odnosu na gospodarske djelatnosti, poduzetnike ili pružatelje usluga druge stranke (24). |
3. Odredbe ovog poglavlja i priloga XIV.A i XIV.E, XIV.B i XIV.F, XIV.C i XIV.G, XIV.D i XIV.H ovom Sporazumu ne primjenjuju se na sustave socijalne sigurnosti stranaka ni na djelatnosti na području svake stranke koje su, čak i povremeno, povezane s izvršavanjem službenih ovlasti.
Članak 135.
Mjere oporezivanja
Tretman prema načelu najpovlaštenije nacije odobren u skladu s odredbama ovog poglavlja ne primjenjuje se na oporezivanje koje stranke provode ili će provoditi u budućnosti na temelju sporazuma između stranaka osmišljenog radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.
Članak 136.
Sigurnosne iznimke
1. Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se na način da:
(a) |
se od bilo koje stranke zahtijeva pružanje bilo kakvih informacija za čije otkrivanje smatraju da je suprotno njihovim bitnim sigurnosnim interesima; |
(b) |
bilo koju stranku sprečava u poduzimanju bilo kakve radnje koju smatra potrebnom za zaštitu svojih bitnih sigurnosnih interesa:
|
(c) |
sprečava bilo koju stranku u poduzimanju bilo kakve radnje radi ispunjavanja preuzetih obveza održavanja međunarodnog mira i sigurnosti. |
POGLAVLJE 7.
Tekuća plaćanja I kretanje kapitala
Članak 137.
Tekuća plaćanja
Stranke se obvezuju da neće uvoditi ograničenja i da će dopustiti sva plaćanja i transfere na tekući račun platne bilance između stranaka u slobodnoj konvertibilnoj valuti i u skladu s odredbama članka VIII. Statuta Međunarodnog monetarnog fonda.
Članak 138.
Kretanja kapitala
1. U vezi s transakcijama na kapitalnom i financijskom računu platne bilance, od stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke osiguravaju slobodno kretanje kapitala povezanog s izravnim ulaganjima, uključujući stjecanje nekretnina, ostvarenima u skladu s propisima zemlje domaćina, s ulaganjima ostvarenima u skladu s odredbama poglavlja 6. (Poslovni nastan, trgovina uslugama i elektronička trgovina) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma te s likvidacijom ili povratom tako uloženog kapitala i svake dobiti koja iz njega proizlazi.
2. U vezi s transakcijama na kapitalnom i financijskom računu platne bilance osim transakcija iz stavka 1. ovog članka, od stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka stranka osigurava, ne dovodeći u pitanje ostale odredbe ovog Sporazuma:
(a) |
slobodno kretanje kapitala u vezi s kreditima povezanima s komercijalnim transakcijama ili pružanjem usluga u kojima sudjeluje rezident jedne od stranaka; |
(b) |
slobodno kretanje kapitala u vezi s portfeljskim ulaganjima i financijskim zajmovima i kreditima ulagatelja druge stranke. |
Članak 139.
Zaštitne mjere
Ako u iznimnim okolnostima plaćanja ili kretanje kapitala uzrokuju ili prijete uzrokovanju ozbiljnih poteškoća za provedbu tečajne ili monetarne politike, uključujući ozbiljne poteškoće u vezi s platnim bilancama, u jednoj ili više država članica ili u Gruziji, predmetne stranke smiju poduzeti mjere zaštite tijekom razdoblja koje ne premašuje šest mjeseci ako su takve mjere nužne. Stranka koja donosi zaštitnu mjeru odmah obavješćuje drugu stranku o donošenju te mjere te, što je prije moguće, predstavlja vremenski raspored za njezino ukidanje.
Članak 140.
Odredbe koje se odnose na olakšavanje i razvoj
1. Stranke se međusobno savjetuju s ciljem olakšavanja kretanja kapitala između stranaka kako bi se promicali ciljevi ovog Sporazuma.
2. Tijekom prve četiri godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke poduzimaju mjere kojima se omogućuje stvaranje potrebnih pretpostavki za daljnju postupnu primjenu propisa Unije o slobodnom kretanju kapitala.
3. Do kraja pete godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, preispituje poduzete mjere i utvrđuje načine za daljnju liberalizaciju.
POGLAVLJE 8.
Javna nabava
Članak 141.
Ciljevi
1. Stranke prepoznaju doprinos transparentnog, nediskriminirajućeg, konkurentnog i otvorenog javnog nadmetanja održivom gospodarskom razvoju te kao cilj utvrđuju djelotvorno, uzajamno i postupno otvaranje svojih tržišta javne nabave.
2. Ovim je poglavljem za ugovore o javnoj nabavi i koncesije predviđen uzajamni pristup tržištima javne nabave u javnom sektoru i sektoru komunalnih usluga na temelju načela nacionalnog tretmana na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Njime je predviđeno postupno približavanje zakonodavstva Gruzije u području javne nabave pravnoj stečevini Unije u tom području, na temelju načela kojima je uređena javna nabava u Uniji te uvjeta i definicija iz Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (Direktiva 2004/18/EZ) i Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (Direktiva 2004/17/EZ).
Članak 142.
Područje primjene
1. Ovo poglavlje primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi za radove, robu i usluge, ugovore o radovima, robi i uslugama u sektoru komunalnih usluga i, u slučaju da se takvi ugovori koriste, na koncesije za radove i usluge.
2. Ovo poglavlje primjenjuje se na sve javne i druge naručitelje koji odgovaraju definicijama iz pravne stečevine Unije u području javne nabave (dalje u tekstu „naručitelji”). Njime su obuhvaćene i javnopravna tijela i javna poduzeća u sektoru komunalnih usluga, na primjer državna poduzeća koja obavljaju relevantne djelatnosti i privatna poduzeća koja djeluju na temelju posebnih i isključivih prava u sektoru komunalnih usluga. (25)
3. Ovo se poglavlje primjenjuje na ugovore čija vrijednost premašuje pragove utvrđene Prilogom XVI.A ovom Sporazumu.
4. Izračun procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi temelji se na ukupnom plativom iznosu bez poreza na dodanu vrijednost. Pri primjeni tih pragova Gruzija izračunava i pretvara ugovorne vrijednosti u svoju nacionalnu valutu koristeći se deviznim tečajem svoje narodne banke.
5. Vrijednosni pragovi redovito se preispituju svake dvije godine, počevši od godine stupanja na snagu ovog Sporazuma, na temelju prosječne dnevne vrijednosti eura, izražene u posebnim pravima vučenja, tijekom 24 mjeseca sa završetkom na zadnji dan mjeseca kolovoza prije preispitivanja s učinkom od 1. siječnja. Vrijednost pragova koji se na taj način preispituju prema potrebi se zaokružuje na najbližu tisuću eura. Preispitivanje pragova donosi se odlukom Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma.
Članak 143.
Institucionalna pozadina
1. Svaka stranka uspostavlja ili održava odgovarajući institucionalni okvir i mehanizme potrebne za pravilno funkcioniranje sustava javne nabave i provedbu načela ovog poglavlja.
2. Gruzija posebno imenuje:
(a) |
izvršno tijelo na razini središnje države koje ima zadaću jamčiti dosljednost politike u svim područjima povezanima s javnom nabavom. To tijelo olakšava i usklađuje provedbu ovog poglavlja i vodi postupak postupnog približavanja pravnoj stečevini Unije kako je utvrđena u Prilogu XVI.B ovom Sporazumu; |
(b) |
nepristrano i neovisno tijelo koje ima zadaću preispitati odluke naručitelja ili subjekata tijekom dodjele ugovora. U tom kontekstu izraz „neovisno” znači da je riječ o javnom tijelu koje je odvojeno od svih naručitelja i gospodarskih subjekata. Mora postojati mogućnost podvrgavanja odluka tog tijela sudskom preispitivanju. |
3. Svaka stranka osigurava djelotvorno izvršavanje odluka koje donose tijela nadležna za preispitivanje žalbi gospodarskih subjekata u vezi s kršenjem domaćeg prava.
Članak 144.
1. Najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke se usklađuju s paketom osnovnih normi za dodjelu svih ugovora kako je utvrđeno u stavcima od 2. do 15. ovog članka. Te osnovne norme proizlaze izravno iz pravila i načela javne nabave uređenih pravnom stečevinom Unije u području javne nabave, uključujući načela nediskriminacije, jednakog postupanja, transparentnosti i razmjernosti.
2. Svaka stranka osigurava objavu svih planiranih nabava u odgovarajućem mediju (26) na način koji u dovoljnoj mjeri:
(a) |
omogućuje otvorenost tržišta za tržišno natjecanje; i |
(b) |
dopušta zainteresiranim gospodarskim subjektima odgovarajući pristup informacijama o planiranim nabavama prije dodjele ugovora te iskazivanje interesa za dobivanje ugovora. |
3. Objava odgovara gospodarskom interesu koji ugovor ima za gospodarskog subjekta.
4. Objava sadržava barem nužne pojedinosti o ugovoru koji se dodjeljuje, kriterije za kvalitativni odabir, metodu dodjele, kriterije za dodjelu ugovora i sve druge dodatne informacije koje su gospodarskim subjektima opravdano potrebne kako bi odlučili hoće li iskazati interes za dobivanje ugovora.
5. Svi ugovori dodjeljuju se na temelju transparentnih i nepristranih postupaka dodjele kojima se sprečava koruptivna praksa. Nepristranost se posebno osigurava nediskriminirajućim opisom predmeta ugovora, jednakim pristupom za sve gospodarske subjekte, odgovarajućim rokovima te transparentnim i objektivnim pristupom.
6. Pri opisivanju značajki traženog rada, robe ili usluge, naručitelji se koriste općim opisima izvedbe i funkcija te međunarodnim, europskim i nacionalnim normama.
7. Opis traženih značajki rada, robe ili usluge ne upućuje na poseban način izrade ili izvor, ili neki poseban postupak, ili žigove, patente, vrste ili posebno podrijetlo ili poseban proizvod, osim ako je takvo upućivanje opravdano predmetom ugovora i popraćeno riječima „ili jednakovrijedno”. Prednost ima uporaba općih opisa izvedbe ili funkcija.
8. Naručitelji ne nameću uvjete koji dovode do izravne ili neizravne diskriminacije gospodarskih subjekata druge stranke, kao što je zahtjev da gospodarski subjekt koji je zainteresiran za ugovor mora imati poslovni nastan u istoj zemlji, regiji ili na istom području kao i naručitelj.
Neovisno o gore navedenom, u slučajevima u kojima je to opravdano posebnim okolnostima ugovora, od uspješnog se kandidata može zahtijevati da određenu poslovnu infrastrukturu uspostavi na mjestu ispunjenja ugovora.
9. Rokovi za iskazivanje interesa i podnošenje ponuda moraju biti dovoljno dugi da se gospodarskim subjektima druge stranke omogući konstruktivna procjena natječaja i priprema ponude.
10. Svi sudionici moraju biti u mogućnosti unaprijed se upoznati s mjerodavnim pravilima, kriterijima za odabir i dodjelu. Ta se pravila moraju jednako primjenjivati na sve sudionike.
11. Naručitelji mogu pozvati ograničen broj kandidata da podnesu ponude, uz uvjet:
(a) |
da se to učini na transparentan i nediskriminirajući način; i |
(b) |
da se odabir temelji isključivo na objektivnim čimbenicima, kao što su na primjer iskustvo podnositelja u predmetnom sektoru, veličina njihovih poduzeća i poslovna infrastruktura ili njihove tehničke i stručne sposobnosti. |
Pri pozivanju ograničenog broja podnositelja da dostave ponude uzima se u obzir potreba osiguravanja primjerenog tržišnog natjecanja.
12. Naručitelji mogu primijeniti pregovaračke postupke samo u precizno utvrđenim iznimnim slučajevima ako primjena tog postupka ne narušava tržišno natjecanje.
13. Naručitelji mogu primijeniti sustave kvalifikacija samo pod uvjetom da je popis kvalificiranih subjekata sastavljen u okviru dostatno oglašenog, transparentnog i otvorenog postupka. Ugovori unutar područja primjene takvog sustava isto se tako dodjeljuju na nediskriminirajućoj osnovi.
14. Na temelju natječajnih kriterija i postupovnih pravila koja su utvrđena i priopćena unaprijed, svaka stranka osigurava transparentan način dodjele ugovora podnositelju koji je podnio gospodarski najpovoljniju ponudu ili ponudu s najnižom cijenom. Konačna odluka priopćuje se svim podnositeljima bez nepotrebnog odgađanja. Na zahtjev neuspješnog podnositelja treba mu se dostaviti obrazloženje koje je dovoljno detaljno da omogućuje preispitivanje odluke.
15. Svaka stranka osigurava da svaka osoba koja ima ili je imala interes za dobivanje određenog ugovora i kojoj je nanesena šteta ili joj prijeti nanošenje štete zbog navodnog kršenja ima pravo na djelotvornu i nepristranu sudsku zaštitu od svih odluka naručitelja koje su povezane s dodjelom tog ugovora. Odluke donesene tijekom i na kraju takvog postupka preispitivanja objavljuju se na način koji je dostatan za obavješćivanje svih zainteresiranih gospodarskih subjekata.
Članak 145.
Planiranje postupnog približavanja
1. Prije nego što započne postupno približavanje Gruzija Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, podnosi sveobuhvatan hodogram provedbe ovog poglavlja u kojem su sadržani vremenski rasporedi i ciljevi prema pojedinim fazama te kojima su obuhvaćene sve reforme u smislu približavanja pravnoj stečevini Unije i jačanja sposobnosti institucija. Taj hodogram usklađuje se s fazama i vremenskim rasporedima utvrđenima Prilogom XVI.B ovom Sporazumu.
2. Nakon što Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu donese pozitivno mišljenje, taj se hodogram smatra referentnim dokumentom za provedbu ovog poglavlja. Unija ulaže najveće napore u pomaganju Gruziji pri provedbi hodograma.
Članak 146.
Postupno približavanje
1. Gruzija osigurava da se njezino zakonodavstvo o javnoj nabavi postupno uskladi s pravnom stečevinom Unije u području javne nabave.
2. Približavanje pravnoj stečevini Unije provodi se u uzastopnim fazama kako je utvrđeno rasporedom u Prilogu XVI.B ovom Sporazumu te dalje navedeno u prilozima od XVI.C do XVI.F, XVI.H, XVI.I i XVI.K ovom Sporazumu. U prilozima XVI.G i XVI.J ovom Sporazumu utvrđeni su neobvezni elementi koji se ne moraju uskladiti, dok su u prilozima od XVI.L do XVI.O ovom Sporazumu utvrđeni elementi pravne stečevine Unije koji nisu obuhvaćeni približavanjem. Tijekom tog postupka u obzir se uzimaju odgovarajuća sudska praksa Suda Europske unije i provedbene mjere koje je donijela Europska komisija te, u slučaju potrebe, sve izmjene pravne stečevine Unije koje se u međuvremenu dogode. Provedbu svake faze ocjenjuje Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, a ona se nakon pozitivne ocjene tog odbora povezuje s uzajamnim odobravanjem pristupa tržištu kako je utvrđeno Prilogom XVI.B ovom Sporazumu. Europska komisija bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje Gruziju o svim izmjenama pravne stečevine Unije. U svrhu provedbe tih izmjena Komisija, na zahtjev, pruža odgovarajuće savjete i tehničku pomoć.
3. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu pristupa ocjeni sljedeće faze tek nakon što su poduzete i odobrene mjere za provedbu prethodne faze u skladu s načinima utvrđenima stavkom 2.
4. Svaka stranka osigurava da se oni aspekti i područja javne nabave koji nisu obuhvaćeni ovim člankom usklade s načelima transparentnosti, nediskriminacije i jednakog postupanja kako je utvrđeno člankom 144. ovog Sporazuma.
Članak 147.
Pristup tržištu
1. Stranke su suglasne da se djelotvorno i uzajamno otvaranje njihovih tržišta provede postupno i istodobno. Razmjer uzajamno odobrenog pristupa tržištu tijekom postupka približavanja povezan je s napretkom ostvarenim u tom postupku kako je utvrđeno Prilogom XVI.B ovom Sporazumu.
2. Odluka o prelasku na sljedeću fazu otvaranja tržišta donosi se na temelju ocjene usklađenosti donesenog zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije i njegove praktične primjene. Tu ocjenu redovito provodi Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma.
3. U mjeri u kojoj stranka, u skladu s Prilogom XVI.B ovom Sporazumu, otvori tržište javne nabave drugoj stranci:
(a) |
Unija odobrava trgovačkim društvima Gruzije pristup postupcima dodjele ugovora, neovisno o tome imaju li poslovni nastan u Uniji ili ne, na temelju pravila Unije o javnoj nabavi, uz tretman koji nije nepovoljniji od onoga koji je odobren trgovačkim društvima Unije; |
(b) |
Gruzija odobrava trgovačkim društvima Unije pristup postupcima dodjele ugovora, neovisno o tome imaju li poslovni nastan u Gruziji ili ne, na temelju nacionalnih pravila o javnoj nabavi, uz tretman koji nije nepovoljniji od onoga koji je odobren gruzijskim trgovačkim društvima. |
4. Nakon što se provede posljednja faza u postupku približavanja, stranke će ispitati mogućnost uzajamnog odobravanja pristupa tržištu javnih nabava i ispod vrijednosnih pragova utvrđenih Prilogom XVI.A ovom Sporazumu.
5. Finska zadržava svoje stajalište u pogledu Ålandskih otoka.
Članak 148.
Obavješćivanje
1. Svaka stranka osigurava dobru obaviještenost naručitelja i gospodarskih subjekata o postupcima javne nabave, uključujući i objavom svojeg relevantnog zakonodavstva i upravnih odluka.
2. Svaka stranka osigurava djelotvorno širenje informacija o mogućnostima nadmetanja.
Članak 149.
Suradnja
1. Stranke jačaju suradnju razmjenom iskustava i informacija u vezi s njihovom najboljom praksom i regulatornim okvirima.
2. Unija olakšava provedbu ovog poglavlja, što prema potrebi uključuje i pružanje tehničke pomoći. U skladu s odredbama o financijskoj suradnji iz glave VII. (Financijska pomoć, uključujući odredbe o sprečavanju prijevara i nadzoru) ovog Sporazuma, pojedinačne odluke o financijskoj pomoći donose se u okviru relevantnih mehanizama i instrumenata za financiranje Unije.
3. Okvirni popis područja za suradnju uvršten je u Prilog XVI.P ovom Sporazumu.
POGLAVLJE 9.
Prava intelektualnog vlasništva
Članak 150.
Ciljevi
Ciljevi su ovog poglavlja:
(a) |
olakšati proizvodnju i komercijalizaciju inovativnih i kreativnih proizvoda između stranaka; i |
(b) |
postići odgovarajuću i djelotvornu razinu zaštite i izvršavanja prava intelektualnog vlasništva. |
Članak 151.
Narav i područje primjene obveza
1. Stranke osiguravaju odgovarajuću i djelotvornu provedbu međunarodnih ugovora u području intelektualnog vlasništva čije su stranke, uključujući Sporazum WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”). Odredbama ovog poglavlja dopunjuju se i dodatno preciziraju prava i obveze među strankama u okviru Sporazuma o TRIPS-u i drugih međunarodnih ugovora u području intelektualnog vlasništva.
2. Za potrebe ovog Sporazuma izraz „intelektualno vlasništvo” odnosi se najmanje na sve kategorije intelektualnog vlasništva obuhvaćene člancima od 153. do 189. ovog Sporazuma.
3. Zaštita intelektualnog vlasništva uključuje zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja iz članka 10.a Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva iz 1967. (Pariška konvencija).
Članak 152.
Iscrpljenje
Svaka strank osigurava režim za domaće ili regionalno iscrpljenje prava intelektualnog vlasništva.
Članak 153.
Odobrena zaštita
Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost:
(a) |
pravima i obvezama iz Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih djela (Bernska konvencija); |
(b) |
Međunarodnoj rimskoj konvenciji za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju iz 1961.; |
(c) |
Sporazumu o TRIPS-u; |
(d) |
Ugovoru o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO); i |
(e) |
Ugovoru o izvedbama i fonogramima WIPO-a. |
Članak 154.
Autori
Svaka stranka autorima osigurava isključivo pravo odobravanja ili zabrane:
(a) |
izravnog ili neizravnog, privremenog ili trajnog reproduciranja njihovih djela bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično; |
(b) |
svakog oblika javne distribucije izvornika njihovih djela ili njegovih umnoženih primjeraka prodajom ili na drugi način; |
(c) |
svakog priopćivanja njihovih djela javnosti, žično ili bežično, uključujući stavljanje njihovih djela na raspolaganje javnosti na takav način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere. |
Članak 155.
Izvođači
Svaka stranka izvođačima osigurava isključivo pravo:
(a) |
odobravanja ili zabrane snimanja (27) njihovih izvedbi; |
(b) |
odobravanja ili zabrane izravnog ili neizravnog, privremenog ili trajnog reproduciranja snimki njihovih izvedbi bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično; |
(c) |
stavljanja snimki njihovih izvedbi na raspolaganje javnosti, prodajom ili na drugi način; |
(d) |
odobravanja ili zabrane stavljanja snimki njihovih izvedbi na raspolaganje javnosti, žično ili bežično, na način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere; |
(e) |
odobravanja ili zabrane bežičnoga radiodifuzijskog emitiranja i komunikacije prema javnosti njihovih izvedbi, osim ako je izvedba sama već takva izvedba ili je nastala prema snimci. |
Članak 156.
Proizvođači fonograma
Svaka stranka osigurava proizvođačima fonograma isključivo pravo:
(a) |
odobravanja ili zabrane izravnog ili neizravnog, privremenog ili trajnog reproduciranja njihovih fonograma bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično; |
(b) |
stavljanja njihovih fonograma na raspolaganje javnosti, prodajom ili na drugi način, uključujući njihove umnožene primjerke; |
(c) |
odobravanja ili zabrane stavljanja njihovih fonograma na raspolaganje javnosti, žično ili bežično, na način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere. |
Članak 157.
Organizacije za radiodifuziju
Svaka stranka organizacijama za radiodifuziju osigurava isključivo pravo odobravanja ili zabrane:
(a) |
snimanja vlastitih programa; |
(b) |
reproduciranja snimki vlastitih programa; |
(c) |
stavljanja snimki vlastitih programa na raspolaganje javnosti, žično ili bežično; i |
(d) |
ponovnog bežičnog radiodifuzijskog emitiranja svojih programa i priopćivanja svojih programa javnosti ako se to priopćivanje odvija na javno dostupnim mjestima uz plaćanje ulaznice. |
Članak 158.
Radiodifuzijsko emitiranje i priopćivanje javnosti
1. Svaka stranka osigurava pravo kojim će se osigurati da korisnik plaća jedinstvenu primjerenu naknadu ako se fonogram, izdan u komercijalne svrhe ili umnoženi primjerak takva fonograma koristi za bežično radiodifuzijsko emitiranje ili za bilo kakvo priopćivanje javnosti te raspodjelu takve naknade između relevantnih izvođača i proizvođača fonograma.
2. U nedostatku sporazuma između izvođača i proizvođača fonograma svaka stranka može utvrditi uvjete pod kojima oni dijele tu naknadu.
Članak 159.
Rok trajanja zaštite
1. Prava autora književnog ili umjetničkog djela u smislu članka 2. Bernske konvencije traju za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na datum na koji je djelo zakonito stavljeno na raspolaganje javnosti.
2. Trajanje zaštite glazbene kompozicije s riječima istječe 70 godina nakon smrti posljednje od sljedećih živućih osoba, bez obzira na to jesu li te osobe određene kao suautori ili nisu: autora stihova i skladatelja glazbene kompozicije pod uvjetom da su oba doprinosa posebno stvorena za predmetnu glazbenu kompoziciju s riječima.
3. Prava izvođača istječu najranije 50 godina nakon datuma izvedbe. Međutim:
(a) |
ako je snimka izvedbe, osim fonograma, zakonito objavljena ili zakonito priopćena javnosti tijekom tog razdoblja, prava istječu 50 godina nakon datuma prve takve objave ili prvog takvog priopćivanja javnosti, ovisno o tome što je bilo ranije; |
(b) |
ako je snimka izvedbe u fonogramu zakonito objavljena ili zakonito priopćena javnosti tijekom tog razdoblja, prava istječu 70 godina nakon datuma prve takve objave ili prvog takvog priopćivanja javnosti, ovisno o tome što je bilo ranije. |
4. Prava proizvođača fonograma istječu najranije 50 godina nakon izrade snimke fonograma. Međutim:
(a) |
ako je fonogram zakonito objavljen tijekom tog razdoblja, ta prava istječu najranije 70 godina nakon datuma prve zakonite objave. Ako fonogram nije zakonito objavljen tijekom razdoblja iz prve rečenice i ako je tijekom tog razdoblja zakonito priopćen javnosti, navedena prava istječu najranije 70 godina nakon datuma prvog zakonitog priopćivanja javnosti; |
(b) |
ako 50 godina nakon zakonite objave ili priopćivanja javnosti fonograma proizvođač fonograma ne ponudi umnožene primjerke fonograma na prodaju u dovoljnoj količini ili ga ne stavi na raspolaganje javnosti, izvođač može raskinuti ugovor kojim je prenio ili dodijelio svoja prava na snimke svoje izvedbe proizvođaču fonograma. |
5. Prava organizacija za radiodifuziju istječu najranije 50 godina nakon prvog emitiranja programa, neovisno o tome emitira li se taj program žično ili bežično, uključujući i kabelom ili satelitom.
6. Rokovi određeni ovim člankom računaju se od prvog dana siječnja godine koja slijedi nakon godine u kojoj se dogodio događaj koji je doveo do njihova nastanka.
Članak 160.
Zaštita tehnoloških mjera
1. Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera od strane osobe koja zna, ili ima opravdane razloge znati, da provodi izbjegavanje mjera kako bi ostvarila taj cilj.
2. Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv proizvodnje, uvoza, distribucije, prodaje, iznajmljivanja, oglašavanja u svrhu prodaje ili iznajmljivanja, ili posjedovanja uređaja, proizvoda ili komponenata u komercijalne svrhe, ili pružanja usluga koje:
(a) |
se promiču, oglašavaju ili prodaju na tržištu s ciljem izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera; |
(b) |
osim izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera imaju samo ograničenu komercijalnu svrhu ili uporabu; ili |
(c) |
su ponajprije osmišljene, proizvedene, prilagođene ili se izvode s ciljem omogućivanja ili olakšavanja izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera. |
3. Za potrebe ovog Sporazuma izraz „tehnološke mjere” znači svaka tehnologija, uređaj ili komponenta koja je, u uobičajenom okviru njezina rada, osmišljena za sprečavanje ili ograničavanje radnji, u vezi s djelima ili drugim sadržajem, koje nije odobrio nositelj autorskog prava ili srodnog prava predviđenog domaćim pravom. Tehnološke mjere smatraju se „djelotvornima” ako nositelji prava nadziru uporabu djela ili drugog zaštićenog sadržaja primjenom postupka nadzora pristupa ili postupka zaštite, poput kodiranja, premetanja ili druge transformacije djela ili drugog sadržaja ili primjenom mehanizma nadzora umnožavanja kojima se postiže cilj zaštite.
Članak 161.
Zaštita informacija o upravljanju pravima
1. Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu od svake osobe koja svjesno i neovlašteno obavlja jednu od sljedećih radnji:
(a) |
uklanjanje ili izmjenu elektroničkih informacija o upravljanju pravima; ili |
(b) |
distribuciju, uvoz za distribuciju, radiodifuzijsko emitiranje, priopćivanje javnosti i stavljanje na raspolaganje javnosti djela ili drugog sadržaja zaštićenog prema ovom Sporazumu s kojeg su neovlašteno uklonjene ili izmijenjene elektroničke informacije o upravljanju pravima; |
ako je ta osoba svjesna ili ima opravdane razloge biti svjesna da takvim djelovanjem potiče, omogućuje, olakšava ili prikriva povredu autorskog prava ili srodnog prava predviđenog domaćim pravom.
2. Za potrebe ovog poglavlja izraz „informacije o upravljanju pravima” znači sve informacije koje je pružio nositelj prava i koje pobliže označuju djelo ili drugi sadržaj koji je predmet zaštite u okviru ovog poglavlja, autora ili bilo kojeg drugog nositelja prava, ili informacije o uvjetima korištenja djela ili drugog sadržaja te svi brojevi ili kodovi koji predstavljaju takve informacije. Stavak 1. primjenjuje se ako je bilo koja od navedenih informacija povezana s umnoženim primjerkom djela ili se pojavljuje u vezi s priopćivanjem djela javnosti ili drugog sadržaja koji je predmet zaštite u okviru ovog poglavlja.
Članak 162.
Iznimke i ograničenja
1. U skladu s konvencijama i međunarodnim ugovorima čije su stranke, svaka stranka može propisati iznimke od i ograničenja prava utvrđenih člancima od 154. do 159. ovog Sporazuma samo u određenim posebnim slučajevima u kojima se ne ometa uobičajeno korištenje zaštićenog sadržaja i u kojima se neopravdano ne nanosi šteta zakonitim interesima nositelja prava.
2. Svaka stranka osigurava da privremene radnje reproduciranja iz članaka od 155. do 158. ovog Sporazuma, koje su prolazne ili popratne i koje čine sastavni i bitan dio tehnološkog postupka i čija je jedina svrha omogućiti:
(a) |
prijenos u mreži između trećih strana putem posrednika; ili |
(b) |
zakonitu upotrebu djela ili drugog zaštićenog sadržaja, a koje nemaju samostalan gospodarski značaj, budu izuzete iz prava reproduciranja predviđenog člancima od 155. do 158. ovog Sporazuma. |
Članak 163.
Pravo slijeđenja umjetnika u pogledu umjetničkih djela
1. Svaka stranka u korist autora izvornog umjetničkog djela predviđa pravo slijeđenja, koje se definira kao neotuđivo pravo, kojeg se nije moguće odreći, čak ni unaprijed, na udio u prodajnoj cijeni ostvarenoj svakom preprodajom tog djela koja uslijedi nakon što ga autor proda prvi put.
2. Pravo iz stavka 1. primjenjuje se na sve radnje preprodaje u koje su kao prodavatelji, kupci ili posrednici uključene osobe koje se profesionalno bave trgovinom umjetninama, na primjer javne dražbe, umjetničke galerije i, općenito, svi trgovci umjetninama.
3. Svaka stranka može predvidjeti da se pravo iz stavka 1. ne primjenjuje na radnje preprodaje ako je prodavatelj stekao djelo izravno od autora u razdoblju kraćem od tri godine prije te preprodaje i ako prodajna cijena nije veća od određenog minimalnog iznosa.
4. Autorov udio u prodajnoj cijeni plaća prodavatelj. Svaka stranka može propisati da je fizička ili pravna osoba iz stavka 2., koja nije prodavatelj, samostalno ili solidarno s prodavateljem odgovorna za plaćanje autorova udjela u prodajnoj cijeni.
5. Osigurana zaštita može se zahtijevati u mjeri koju dopušta stranka u kojoj se zahtijeva zaštita. Postupak naplate i iznosi utvrđuju se u skladu s domaćim pravom.
Članak 164.
Suradnja u području kolektivnog ostvarivanja prava
Stranke nastoje promicati dijalog i suradnju između svojih društava za kolektivno ostvarivanje za potrebe promicanja dostupnosti djela i drugih zaštićenih sadržaja i prijenos autorova udjela za uporabu djela ili drugih zaštićenih sadržaja.
Članak 165.
Međunarodni sporazumi
Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost:
(a) |
Protokolu koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova; i |
(b) |
Nicanskom sporazumu o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova. |
Članak 166.
Postupak registracije
1. Svaka stranka osigurava sustav registracije žigova u kojem se svaka konačna negativna odluka koju donese upravno tijelo nadležno za žigove priopćuje podnositelju zahtjeva u pisanom obliku te je obrazložena na odgovarajući način.
2. Svaka stranka osigurava mogućnost ulaganja prigovora protiv zahtjeva za registraciju žiga. Postupci povodom prigovora su kontradiktorni.
3. Stranke osiguravaju javno dostupne elektroničke baze podataka o zahtjevima i registracijama žigova.
Članak 167.
Dobro poznati žigovi
Za potrebe provedbe članka 6.a Pariške konvencije i članka 16. stavaka 2. i 3. Sporazuma o TRIPS-u o zaštiti dobro poznatih žigova svaka stranka može uzeti u obzir Zajedničku preporuku o zaštiti dobro poznatih žigova koju je donijela Skupština Pariške unije za zaštitu industrijskog vlasništva i Opća skupština Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) na 34. seriji zasjedanja skupština država članica WIPO-a (rujan 1999.).
Članak 168.
Iznimke od prava koja proizlaze iz žiga
Svaka stranka osigurava ograničene iznimke od prava koja proizlaze iz žiga, poput pravednog korištenja opisnih izraza, zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla kako je predviđeno člankom 176. ili drugih ograničenih iznimki kojima se u obzir uzimaju zakoniti interesi vlasnika žiga i trećih strana.
Članak 169.
Područje primjene
1. Ovaj se pododjeljak primjenjuje na priznavanje i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla koje potječu iz područja stranaka.
2. Da bi oznaka zemljopisnog podrijetla stranke bila pod zaštitom druge stranke, ista obuhvaća proizvode unutar područja primjene zakonodavstva te stranke iz članka 170. ovog Sporazuma.
Članak 170.
Utvrđene oznake zemljopisnog podrijetla
1. Nakon što je ispitala Zakon Gruzije o oznakama podrijetla i oznakama zemljopisnog podrijetla robe donesen 22. kolovoza 1999., Unija zaključuje da je taj zakon u skladu s elementima utvrđenima u Prilogu XVII.A ovom Sporazumu.
2. Nakon što je ispitala Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina, Uredbu Vijeća (EZ) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s njezinim provedbenim pravilima za registraciju, kontrolu i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Europskoj uniji, dio II. glavu II. poglavlje I. odjeljak I. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) i Uredbu (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića, Gruzija zaključuje da su ti propisi, pravila i postupci u skladu s elementima utvrđenima u Prilogu XVII.A ovom Sporazumu.
3. Nakon što je završila postupak prigovora u skladu s kriterijima određenima u Prilogu XVII.B ovom Sporazumu i nakon što je ispitala sažetak specifikacija poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje odgovaraju oznakama zemljopisnog podrijetla Unije koje su navedene u Prilogu XVII.C ovom Sporazumu te oznake zemljopisnog podrijetla vina, aromatiziranih vina i jakih alkoholnih pića koje su navedene u Prilogu XVII.D ovom Sporazumu, a koje je Unija registrirala u skladu sa zakonodavstvom iz stavka 2. ovog članka, Gruzija zaštićuje te oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s razinom zaštite utvrđenom ovim pododjeljkom.
4. Nakon što je završila postupak prigovora u skladu s kriterijima određenima u Prilogu XVII.B ovom Sporazumu i nakon što je ispitala sažetak specifikacija poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje odgovaraju oznakama zemljopisnog podrijetla Gruzije koje su navedene u Prilogu XVII.C ovom Sporazumu te oznake zemljopisnog podrijetla vina, aromatiziranih vina i jakih alkoholnih pića koje su navedene u Prilogu XVII.D ovom Sporazumu, a koje je Gruzija registrirala u skladu sa zakonodavstvom iz stavka 1. ovog članka, Unija zaštićuje te oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s razinom zaštite utvrđenom ovim pododjeljkom.
5. Odluke Zajedničkog odbora uspostavljenog člankom 11. Sporazuma između Europske unije i Gruzije o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vezi s izmjenom priloga III. i IV. tom sporazumu, koje su donesene prije stupanja ovog Sporazuma na snagu, smatraju se odlukama Pododbora za oznake zemljopisnog podrijetla, a oznake zemljopisnog podrijetla dodane u priloge III. i IV. tom sporazumu smatraju se dijelom priloga XVII.C i XVII.D ovom Sporazumu. U skladu s tim, stranke zaštićuju te oznake zemljopisnog podrijetla kao utvrđene oznake zemljopisnog podrijetla u okviru ovog Sporazuma.
Članak 171.
Dodavanje novih oznaka zemljopisnog podrijetla
1. Stranke su suglasne oko mogućnosti da se u skladu s postupkom utvrđenim člankom 179. stavkom 3. ovog Sporazuma, nakon završetka postupka prigovora i ispitivanja sažetka specifikacija iz članka 170. stavaka 3. i 4. ovog Sporazuma na zadovoljstvo obiju stranaka, u priloge XVII.C i XVII.D ovom Sporazumu dodaju nove oznake zemljopisnog podrijetla koje treba zaštititi.
2. Stranka nije dužna kao oznaku zemljopisnog podrijetla zaštititi ime koje je u koliziji s nazivom neke biljne sorte ili životinjske pasmine te je stoga pogodno da potrošača dovede u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.
Članak 172.
Područje primjene zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla
1. Oznake zemljopisnog podrijetla koje su navedene u prilozima XVII.C i XVII.D ovom Sporazumu, uključujući one dodane na temelju članka 171. ovog Sporazuma, zaštićuju se od:
(a) |
svake izravne ili neizravne uporabe zaštićenog imena:
|
(b) |
svake zloupotrebe, oponašanja ili podsjećanja (28), čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda, ili ako je naziv proizvoda preveden ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično; |
(c) |
svake druge lažne oznake ili oznaka koja dovodi u zabludu u pogledu podrijetla, izvora, prirode ili bitnih svojstava proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima, dokumentima koji se odnose na predmetni proizvod ili pakiranja proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu izvoru; |
(d) |
svake druge prakse koja može potrošača dovesti u zabludu u pogledu pravog podrijetla proizvoda. |
2. Ako su oznake zemljopisnog podrijetla u cijelosti ili djelomično homonimi, zaštita se odobrava svakoj oznaci pod uvjetom da se rabi u dobroj vjeri i uz odgovarajuće uzimanje u obzir lokalne i tradicionalne uporabe te stvarnog rizika od stvaranja zabune. Ne dovodeći u pitanje članak 23. Sporazuma o TRIPS-u, stranke zajedno utvrđuju praktične uvjete uporabe u okviru kojih će razlikovati homonimne oznake zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir potrebu da se osigura ravnopravan tretman predmetnih proizvođača te da se potrošači ne dovode u zabludu. Neće se registrirati homonimi koji potrošača dovode u zabludu o tome da proizvodi dolaze s nekog drugog područja, čak i ako je to ime točno s obzirom na stvarno područje, regiju ili mjesto podrijetla predmetnog proizvoda.
3. Kada stranka, u kontekstu pregovora s trećom zemljom, predloži zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla te treće zemlje, a to je ime homonim oznake zemljopisnog podrijetla druge stranke, potonja se o tome obavješćuje i daje joj se mogućnost očitovanja prije nego što se ime zaštiti.
4. Ništa u ovom pododjeljku ne obvezuje stranku da zaštiti oznaku zemljopisnog podrijetla druge stranke koja nije zaštićena ili je prestala biti zaštićena u svojoj zemlji podrijetla. Stranke se međusobno obavješćuju o prestanku zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u svojoj zemlji podrijetla.
Članak 173.
Zaštita prijepisa oznaka zemljopisnog podrijetla
1. Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovim pododjeljkom napisane gruzijskim pismom i drugim nelatiničnim pismima koja se službeno upotrebljavaju u državama članicama zaštićuju se zajedno s njihovim prijepisom na latiničnom pismu. Taj se prijepis može upotrebljavati i za potrebe označivanja predmetnih proizvoda.
2. Slično tome, oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovim pododjeljkom na latiničnom pismu zaštićuju se zajedno s njihovim prijepisom na gruzijskom pismu i nelatiničnim pismima koja se službeno upotrebljavaju u državama članicama. Taj se prijepis može upotrebljavati i za potrebe označivanja predmetnih proizvoda.
Članak 174.
Pravo uporabe oznakâ zemljopisnog podrijetla
1. Ime zaštićeno na temelju ovog pododjeljka može koristiti bilo koji gospodarski subjekt koji stavlja na tržište poljoprivredne proizvode, prehrambene proizvode, vina, aromatizirana vina ili jaka alkoholna pića koji su u skladu s odgovarajućom specifikacijom.
2. Čim se oznaka zemljopisnog podrijetla zaštiti prema ovom pododjeljku, uporaba tog zaštićenog imena ne podliježe ni registraciji korisnikâ ni dodatnim troškovima.
Članak 175.
Izvršavanje zaštite
Stranke izvršavaju zaštitu predviđenu u člancima od 170. do 174. ovog Sporazuma odgovarajućim administrativnim djelovanjem njihovih javnih tijela. Stranke izvršavaju takvu zaštitu i na zahtjev zainteresirane strane.
Članak 176.
Odnos prema žigovima
1. Stranke odbijaju registraciju žiga ili proglašavaju žig ništavim, ex officio ili na zahtjev zainteresirane strane u skladu sa zakonodavstvom svake stranke, u situaciji koja odgovara bilo kojoj situaciji iz članka 172. stavka 1. ovog Sporazuma u vezi sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla za istovrsne proizvode pod uvjetom da je zahtjev za registraciju žiga podnesen nakon datuma zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla na predmetnom području.
2. Za oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 170. ovog Sporazuma kao datum zahtjeva za zaštitu uzima se 1. travnja 2012.
3. Za oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 171. ovog Sporazuma kao datum zahtjeva za zaštitu uzima se datum na koji je drugoj stranci proslijeđen zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.
4. Stranke nemaju obvezu zaštititi oznaku zemljopisnog podrijetla ako zaštita, zbog ugleda ili dobre poznatosti konkretnog žiga, može potrošače dovesti u zabludu u pogledu stvarnog identiteta proizvoda.
5. Ne dovodeći u pitanje stavak 4., stranke zaštićuju oznake zemljopisnog podrijetla i u slučaju postojanja ranijeg žiga. Raniji žig znači žig čija uporaba odgovara nekoj od situacija iz članka 172. stavka 1. ovog Sporazuma i koji je, ako je ta mogućnost predviđena predmetnim zakonodavstvom, bio prijavljen za registraciju, registriran ili utvrđen uporabom na području jedne od stranaka prije datuma kada je druga stranka podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla prema ovom pododjeljku. Takav žig može se nastaviti rabiti i produljivati neovisno o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla pod uvjetom da u zakonodavstvu stranaka u području žigova ne postoje osnove za proglašavanje žiga ništavim ili njegov opoziv.
Članak 177.
Opća pravila
1. Ovaj pododjeljak primjenjuje se ne dovodeći u pitanje prava i obveze stranaka iz Sporazuma o WTO-u.
2. Uvoz, izvoz i stavljanje na tržište proizvoda iz članaka 170. i 171. ovog Sporazuma provodi se u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju na području stranke uvoznice.
3. Sva pitanja koja proizlaze iz tehničkih specifikacija registriranih imena rješava Pododbor uspostavljen na temelju članka 179. ovog Sporazuma.
4. Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene prema ovom pododjeljku može poništiti samo stranka iz koje proizvod potječe.
5. Specifikacijom proizvoda iz ovog pododjeljka smatra se ona specifikacija, uključujući sve njezine odobrene izmjene, koju su odobrila tijela stranke na čijem je području podrijetlo proizvoda.
Članak 178.
Suradnja i transparentnost
1. Stranke održavaju kontakt, izravno ili preko Pododbora za oznake zemljopisnog podrijetla uspostavljenog na temelju članka 179. ovog Sporazuma, u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na provedbu i funkcioniranje ovog pododjeljka. Stranka posebno može zahtijevati od druge stranke informacije u vezi sa specifikacijama proizvoda i njihovim izmjenama te kontaktnim točkama za odredbe o nadzoru.
2. Svaka stranka može objaviti specifikacije ili njihov sažetak i kontaktne točke za odredbe o nadzoru u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla druge stranke koje su zaštićene na temelju ovog članka.
Članak 179.
Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla
1. Uspostavlja se Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla. Sastoji se od predstavnika Unije i Gruzije i ima svrhu pratiti razvoj ovog pododjeljka te jačati njihovu suradnju u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla i dijalog o njima. On podnosi izvješća Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu utvrđenom člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma.
2. Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla odluke donosi konsenzusom. Pododbor utvrđuje svoj poslovnik. Pododbor se sastaje na zahtjev jedne od stranaka, izmjenično u EU-u i Gruziji, u vrijeme i na mjestu te na način (koji može uključivati sastanak putem videokonferencije) koje stranke zajednički utvrđuju, ali najkasnije 90 dana od zahtjeva.
3. Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla nadzire i pravilno funkcioniranje ovog pododjeljka i može uzeti u razmatranje svako pitanje koje se odnosi na njegovu provedbu i rad. Pododbor je posebno nadležan za:
(a) |
izmjenu članka 170. stavaka 1. i 2. ovog Sporazuma u pogledu upućivanja na propise koji se primjenjuju u strankama; |
(b) |
izmjene priloga XVII.C i XVII.D ovom Sporazumu u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla; |
(c) |
razmjenu informacija o razvoju zakonodavstva i politike u području oznaka zemljopisnog podrijetla te svim drugim pitanjima od zajedničkog interesa u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla; |
(d) |
razmjenu informacija o oznakama zemljopisnog podrijetla u svrhu razmatranja njihove zaštite u skladu s ovim pododjeljkom. |
Članak 180.
Međunarodni sporazumi
Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost Ženevskom aktu Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna iz 1999.
Članak 181.
Zaštita registriranih dizajna
1. Svaka stranka osigurava zaštitu neovisno stvorenih dizajna koji su novi i originalni (29). Ta se zaštita osigurava registracijom kojom se nositelju registriranog dizajna dodjeljuju isključiva prava u skladu s odredbama ovog članka.
2. Smatra se da je dizajn koji je primijenjen na proizvod ili ugrađen u proizvod koji predstavlja sastavni dio složenog proizvoda, nov i originalan samo:
(a) |
ako sastavni dio, nakon što je ugrađen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri uobičajenoj uporabi potonjeg; i |
(b) |
u mjeri u kojoj ta vidljiva obilježja sastavnog dijela sama po sebi ispunjavaju pretpostavke novosti i originalnosti. |
3. Izraz „uobičajena uporaba” u smislu stavka 2. točke (a) znači uporaba od strane krajnjeg korisnika koja ne uključuje održavanje, servisiranje ili popravak.
4. Nositelj registriranog dizajna ima pravo spriječiti treće strane koje nemaju suglasnost vlasnika barem da proizvode, nude za prodaju, prodaju, uvoze, izvoze, skladište ili koriste predmete koji nose ili sadržavaju zaštićeni dizajn, ako su takve radnje poduzete zbog komercijalnih razloga ili nepropisno dovode u pitanje uobičajeno iskorištavanje dizajna ili nisu u skladu s poštenom trgovinskom praksom.
5. Dostupna zaštita traje 25 godina, od datuma podnošenja zahtjeva za registraciju ili od datuma utvrđenog u skladu s Haškim sporazumom o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna, ne dovodeći u pitanje Parišku konvenciju.
Članak 182.
Iznimke i isključenja
1. Svaka stranka može odobriti ograničene iznimke u vezi sa zaštitom dizajna pod uvjetom da takve iznimke nisu neopravdano u suprotnosti s uobičajenim iskorištavanjem zaštićenih dizajna i da neopravdano ne dovode u pitanje zakonite interese vlasnika zaštićenog dizajna, uzimajući u obzir zakonite interese trećih strana.
2. Zaštita dizajna ne proširuje se na dizajn koji u biti određuju tehnički ili funkcionalni uvjeti. Pravom dizajna posebno se ne štite obilježja izgleda proizvoda koja je nužno reproducirati u potpuno istom obliku i dimenzijama da bi se proizvod u koji je dizajn ugrađen ili na koji je dizajn primijenjen mogao mehanički spojiti s drugim proizvodom, biti montiran u drugi proizvod ili oko njega ili na njega, kako bi svaki od tih proizvoda mogao obavljati svoju funkciju.
Članak 183.
Odnos prema autorskom pravu
Dizajn je prikladan i za zaštitu prema autorskom pravu stranke od datuma na koji je dizajn stvoren ili utvrđen u bilo kojem obliku. Svaka stranka određuje opseg takve zaštite i uvjete pod kojima se ona pruža, uključujući stupanj zahtijevane originalnosti.
Članak 184.
Međunarodni sporazumi
Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost Ugovoru WIPO-a o suradnji u području patenata.
Članak 185.
Patenti i javno zdravlje
1. Stranke prepoznaju važnost Deklaracije ministarske konferencije WTO-a o Sporazumu o TRIPS-u i javnom zdravlju usvojene 14. studenoga 2001.
2. Stranke poštuju Odluku Glavnog vijeća WTO-a od 30. kolovoza 2003. o stavku 6. deklaracije iz stavka 1. ovog članka i daju doprinos njezinoj provedbi.
Članak 186.
Svjedodžba o dodatnoj zaštiti
1. Stranke prepoznaju da lijekovi i sredstva za zaštitu bilja zaštićeni patentom na njihovim područjima mogu biti podložni upravnom postupku odobravanja prije stavljanja istih na njihovo tržište. Stranke prepoznaju da razdoblje koje protekne između podnošenja prijave za patent i prvog odobrenja za stavljanje proizvoda na njihovo tržište, kako je u tu svrhu propisano domaćim pravom, može skratiti razdoblje djelotvorne patentne zaštite.
2. Svaka stranka predviđa daljnje razdoblje zaštite za lijekove ili sredstva za zaštitu bilja koji su zaštićeni patentom i koji su podložni upravnom postupku odobravanja koje je razdoblje jednako razdoblju iz stavka 1. druge rečenice, umanjeno za pet godina.
3. Neovisno o stavku 2., trajanje daljnjeg razdoblja zaštite ne smije biti dulje od pet godina.
4. U slučaju lijekova za koje su provedene pedijatrijske studije, a rezultati tih studija izraženi su u informacijama o proizvodu, stranke predviđaju dodatno šestomjesečno produljenje razdoblja zaštite iz stavka 2.
Članak 187.
Zaštita podataka podnesenih za pribavljanje odobrenja za stavljanje u promet lijekova (30)
1. Stranke primjenjuju sveobuhvatan sustav radi osiguravanja tajnosti, neotkrivanja i neuporabe podataka dostavljenih u svrhu pribavljanja odobrenja za stavljanje lijeka na tržište.
2. Svaka stranka osigurava, u svojem pravu, da sve tražene informacije dostavljene radi dobivanja odobrenja za stavljanje lijeka na tržišta ostaju povjerljive i da se ne otkrivaju trećim stranama te da ostvaruju korist od zaštite od nepoštene komercijalne uporabe.
3. U tu svrhu, u razdoblju od najmanje šest godina od datuma prvog odobrenja u jednoj od stranaka, svaka stranka ne dopušta drugim podnositeljima zahtjeva stavljanje na tržište istog ili sličnog proizvoda na temelju odobrenja za stavljanje na tržište koje je dodijeljeno podnositelju zahtjeva koji je dostavio podatke o ispitivanju ili studije, osim ako je podnositelj zahtjeva koji je dostavio podatke o ispitivanju ili studije dao svoju suglasnost. Tijekom tog razdoblja podatci o ispitivanju ili studije dostavljeni za prvo odobrenje ne upotrebljavaju se u korist kasnijih podnositelja zahtjeva koji namjeravaju pribaviti tržišno odobrenje za lijek, osim uz suglasnost prvog podnositelja zahtjeva.
4. Šestogodišnje razdoblje iz stavka 3. produljuje se na najviše sedam godina ako, tijekom prvih šest godina od dobivanja početnog odobrenja, nositelj dobije odobrenje za jednu ili više novih terapijskih indikacija za koje se smatra da imaju znatnu kliničku korist u usporedbi s postojećim terapijama.
5. Gruzija se obvezuje uskladiti svoje zakonodavstvo u vezi sa zaštitom podataka za lijekove sa zakonodavstvom Unije na datum o kojem će odlučiti Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma.
Članak 188.
Zaštita podataka za pribavljanje odobrenja za stavljanje u promet proizvoda za zaštitu bilja
1. Prije nego što odobri stavljanje na tržište proizvoda za zaštitu bilja, svaka stranka utvrđuje zahtjeve u vezi sa sigurnošću i djelotvornošću.
2. Svaka stranka osiguravaj da su podatci koje podnositelj zahtjeva prvi put podnosi radi pribavljanja odobrenja za stavljanje u promet proizvoda za zaštitu bilja zaštićeni od nepoštene komercijalne uporabe i da se ne upotrebljavaju u korist bilo koje druge osobe koja namjerava pridobiti odobrenje za stavljanje u promet, osim ako se dostavi dokaz o izričitoj suglasnosti prvog nositelja.
3. Izvješće o ispitivanju ili studiji koje je prvi put podneseno radi pribavljanja odobrenja za stavljanje u promet ispunjava sljedeće uvjete:
(a) |
mora biti za odobrenje ili izmjenu odobrenja kako bi se dopustila uporaba na ostalim usjevima; i |
(b) |
mora biti ovjereno da je usklađeno s načelima dobre laboratorijske prakse ili dobre eksperimentalne prakse. |
4. Razdoblje zaštite podataka traje najmanje deset godina počevši od dana prvog odobrenja za stavljanje u promet u predmetnoj stranci.
Članak 189.
Biljne sorte
Stranke štite prava zaštite biljnih sorti u skladu s Međunarodnom konvencijom za zaštitu novih biljnih sorti te surađuju u promicanju i jačanju tih prava.
Članak 190.
Opće obveze
1. Stranke ponovno potvrđuju svoje obveze prema Sporazumu o TRIPS-u, a posebno prema njegovu dijelu III. i osiguravaju sljedeće dopunske mjere, postupke i pravna sredstva utvrđene u ovom odjeljku i potrebne za izvršavanje prava intelektualnog vlasništva (31).
2. Te su dodatne mjere, postupci i pravna sredstva pošteni i pravični, nisu nepotrebno složeni ili skupi niti za posljedicu imaju nerazumne rokove ili neopravdana kašnjenja.
3. Te su dodatne mjere i pravna sredstva učinkoviti, proporcionalni i odvraćajući te se primjenjuju tako da se izbjegne stvaranje prepreka u zakonitoj trgovini te da se osiguraju zaštitne mjere protiv njihove zlouporabe.
Članak 191.
Ovlašteni podnositelji zahtjeva
Svaka stranka priznaje sljedeće osobe kao osobe koje su ovlaštene zatražiti primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz ovog odjeljka i dijela III. Sporazuma o TRIPS-u:
(a) |
nositelje prava intelektualnog vlasništva u skladu s odredbama primjenjivog prava; |
(b) |
sve druge osobe koje su ovlaštene koristiti ta prava, a posebno imatelje licencije, u onoj mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s odredbama primjenjivog prava; |
(c) |
tijela za kolektivno ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva kojima se redovito priznaje pravo zastupanja nositelja prava intelektualnog vlasništva, u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s odredbama primjenjivog prava; |
(d) |
strukovna tijela za obranu prava kojima se redovito priznaje pravo zastupanja nositelja prava intelektualnog vlasništva, u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s odredbama primjenjivog prava. |
Članak 192.
Mjere osiguranja dokaza
1. Svaka stranka osigurava da, čak i prije početka postupka o meritumu, nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev stranke koja je podnijela razumno raspoložive dokaze koji podupiru zahtjev prema kojem je njezino pravo intelektualnog vlasništva povrijeđeno ili će biti povrijeđeno, naložiti hitne i djelotvorne privremene mjere radi osiguranja relevantnih dokaza u vezi s navodnom povredom, podložno zaštiti povjerljivih informacija.
2. Te mjere mogu uključivati detaljan opis, uz uzimanje uzoraka ili bez njega, ili fizičku zapljenu robe kojom je navodno počinjena povreda te, u odgovarajućim slučajevima, materijala i sredstava upotrijebljenih za proizvodnju i/ili distribuciju te robe i pripadajuće dokumentacije. Te se mjere poduzimaju, ako je potrebno i bez saslušanja druge stranke, posebno ako bi bilo kakva odgoda vjerojatno prouzročila nepopravljivu štetu nositelju prava ili ako postoji očiti rizik uništenja dokaza.
3. Kada se mjere za očuvanje dokaza usvoje bez prethodnog saslušanja druge stranke, zainteresirane stranke obavješćuju se bez odlaganja najkasnije nakon izvršenja mjera.
Članak 193.
Pravo na informacije
1. Svaka stranka osigurava da, u kontekstu postupka zbog povrede prava intelektualnog vlasništva te kao odgovor na opravdani i razmjerni zahtjev tužitelja, nadležna pravosudna tijela mogu naložiti da informacije o podrijetlu i distribucijskim mrežama robe ili usluga kojima je počinjena povreda prava intelektualnog vlasništva dostavi počinitelj povrede i/ili bilo koja druga osoba:
(a) |
za koju se utvrdi da u komercijalno relevantnom opsegu posjeduje robu kojom se čini povreda; |
(b) |
za koju se utvrdi da se u komercijalno relevantnom opsegu koristi uslugama kojima se čini povreda; |
(c) |
za koju se utvrdi da u komercijalno relevantnom opsegu pruža usluge koje se koriste u djelatnostima kojima se čini povreda; ili |
(d) |
za koju se utvrdi da proizvodi, izrađuje ili distribuira robu kojom se čini povreda ili da pruža usluge, informacijama koje je pružila osoba iz točaka (a), (b) ili (c). |
2. Informacije iz stavka 1., prema potrebi, sadržavaju:
(a) |
imena ili nazive te adrese proizvođača, izrađivača, distributera, dobavljača i drugih prethodnih posjednika robe ili usluga, kao i trgovaca na veliko i malo kojima su bile namijenjene, i |
(b) |
informacije o proizvedenim, izrađenim, dostavljenim, primljenim ili naručenim količinama, kao i o cijeni koja je postignuta za predmetnu robu ili usluge. |
3. Stavci 1. i 2. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje druge zakonske odredbe kojima se:
(a) |
nositelju prava dodjeljuje pravo na primanje potpunijih informacija; |
(b) |
uređuje korištenje informacijama dostavljenima na temelju ovog članka u građanskom ili kaznenom postupku; |
(c) |
uređuje odgovornost za zlouporabu prava na informacije; |
(d) |
omogućuje odbijanje pružanja informacija koje bi osobu iz stavka 1. ovog članka prisililo da prizna vlastito sudjelovanje ili sudjelovanje svojih bliskih rođaka u povredi prava intelektualnog vlasništva; ili |
(e) |
uređuje zaštita povjerljivosti izvorâ informacija ili obrada osobnih podataka. |
Članak 194.
Privremene mjere
1. Svaka stranka osigurava da pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja, protiv navodnog počinitelja povrede odrediti prethodnu zabranu radi sprečavanja predstojeće povrede prava intelektualnog vlasništva ili privremeno i, prema potrebi, ako je to predviđeno domaćim pravom, u odgovarajućim slučajevima uz plaćanje novčane kazne zabraniti daljnje navodne povrede tog prava ili uvjetovati takvo nastavljanje pružanjem jamstava čija je namjena osigurati naknadu štete nositelju prava. Prethodna se zabrana može pod istim uvjetima odrediti i protiv posrednika čijim se uslugama koristi treća osoba s ciljem povrede prava intelektualnog vlasništva.
2. Prethodna se zabrana može odrediti i radi zapljene ili predaje robe za koju postoji sumnja da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva kako bi se spriječio njezin ulazak u trgovinske kanale ili kretanje njima.
3. U slučaju navodne povrede koja je počinjena u komercijalno relevantnom opsegu, stranke osiguravaju da, ako podnositelj zahtjeva dokaže postojanje okolnosti koje bi mogle ugroziti naknadu štete, pravosudna tijela mogu naložiti preventivnu zapljenu pokretne i nepokretne imovine navodnog počinitelja povrede, uključujući blokadu bankovnih računa i druge imovine te osobe. U tu svrhu nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju, naložiti pristup bankovnim, financijskim ili komercijalnim dokumentima koji su pod nadzorom navodnog počinitelja povrede.
Članak 195.
Mjere koje proizlaze iz odluke o meritumu predmeta
1. Svaka stranka osigurava da nadležna pravosudna tijela mogu naložiti, na zahtjev podnositelja i ne dovodeći u pitanje bilo kakvu naknadu štete nositelju prava zbog povrede te bez bilo kakve vrste naknade, barem konačno uklanjanje iz trgovačkih kanala ili uništenje robe za koju utvrde da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva. Prema potrebi, nadležna pravosudna tijela mogu naložiti i uništenje materijala i sredstava koji se uglavnom upotrebljavaju pri stvaranju ili izradi te robe.
2. Pravosudna tijela stranaka ovlaštena su naložiti provođenje tih mjera o trošku počinitelja povrede, osim u slučaju pozivanja na posebne razloge da se to ne učini.
3. Svaka stranka osigurava da, ako je donesena sudska odluka u vezi s povredom prava intelektualnog vlasništva, pravosudna tijela mogu protiv počinitelja povrede, kao i posrednika čijim se uslugama koristila treća strana u smislu povrede prava intelektualnog vlasništva, odrediti zabranu usmjerenu na zabranu nastavka povrede.
4. Stranke mogu predvidjeti da, u odgovarajućim slučajevima i na zahtjev osobe protiv koje se mogu odrediti mjere predviđene u ovom članku, nadležna pravosudna tijela mogu umjesto primjene mjera predviđenih navedenim člankom naložiti plaćanje novčane naknade oštećenoj stranci, ako predmetna osoba nije postupala ni s namjerom ni s nehajem, ako bi izvršenje predmetnih mjera toj osobi prouzročilo nesrazmjernu štetu i ako se plaćanje novčane naknade oštećenoj stranci čini kao razumno zadovoljavajućom.
Članak 196.
Naknada štete
1. Svaka stranka osigurava da pravosudna tijela, na zahtjev oštećene stranke, počinitelju povrede koji je znao ili je imao opravdanih razloga znati da sudjeluje u aktivnosti koja predstavlja povredu, nalože da nositelju prava plati naknadu odgovarajuću stvarnoj šteti koju je pretrpio kao posljedicu povrede. Pri određivanju naknade štete pravosudna tijela:
(a) |
uzimaju u obzir sve odgovarajuće aspekte, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući izgubljenu dobit, koje je oštećena stranka pretrpjela, bilo kakvu nepošteno stečenu dobit počinitelja povrede i, u odgovarajućim slučajevima, elemente koji nisu ekonomski čimbenici, poput nematerijalne štete koja je nositelju prava prouzročena povredom; ili |
(b) |
kao alternativu točki (a), mogu, u odgovarajućim slučajevima, odrediti naknadu štete kao paušalni iznos na temelju elemenata kao što je najmanji iznos tantijema ili naknada koje bi počinitelj povrede bio morao platiti da je zatražio odobrenje za korištenje predmetnog prava intelektualnog vlasništva. |
2. Ako počinitelj povrede nije znao ili nije imao opravdanih razloga znati da sudjeluje u aktivnosti koja predstavlja povredu, stranke mogu predvidjeti da pravosudna tijela mogu u korist oštećene stranke naložiti povrat dobiti ili plaćanje naknade štete čija se visina može unaprijed utvrditi.
Članak 197.
Sudski troškovi
Svaka stranka osigurava da opravdane i razmjerne sudske troškove i druge izdatke stranke koja je uspjela u sporu, kao opće pravilo, snosi stranka koja je izgubila spor, osim ako bi to bilo protivno načelu pravičnosti i ne dovodeći u pitanje iznimke predviđene domaćim postupovnim pravilima.
Članak 198.
Objava odluka pravosudnih tijela
U postupcima koji su pokrenuti zbog povrede prava industrijskog vlasništva ili u postupcima koji su pokrenuti zbog povrede autorskog prava, ili u oba slučaja, svaka stranka osigurava da pravosudna tijela mogu naložiti na zahtjev podnositelja i o trošku počinitelja povrede, odgovarajuće mjere za širenje informacija o odluci, uključujući izlaganja odluke i njezinu objavu u cijelosti ili djelomično.
Članak 199.
Pretpostavka svojstva autora ili svojstva nositelja prava
Za potrebe primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih ovim pododjeljkom:
(a) |
kako bi se autor književnog ili umjetničkog djela, u nedostatku suprotnih dokaza, takvim smatrao i kako bi, slijedom toga, bio ovlašten pokrenuti postupak zbog povrede, dostatno je da je njegovo ime navedeno na djelu na uobičajeni način; |
(b) |
odredba iz točke (a) primjenjuje se mutatis mutandis na nositelje autorskom pravu srodnih prava u odnosu na njihov zaštićeni sadržaj. |
Članak 200.
Granične mjere
1. Ne dovodeći u pitanje članak 75. ovog Sporazuma i Prilog XIII. ovom Sporazumu, ovim se člankom uspostavljaju opća načela ovog Sporazuma kojima se uređuje način na koji carinska tijela izvršavaju prava intelektualnog vlasništva i obveze carinskih tijela stranaka o sudjelovanju u suradnji.
2. Pri provedbi graničnih mjera za izvršavanje prava intelektualnog vlasništva stranke osiguravaju usklađenost sa svojim obvezama na temelju GATT-a iz 1994. i Sporazuma o TRIPS-u.
3. Odredbe o graničnim mjerama iz ovog članka postupovne su prirode. Njima se utvrđuju uvjeti i postupci za aktivnosti carinskih tijela kada roba za koju postoji sumnja da je došlo do povrede prava intelektualnog vlasništva jest ili bi trebala biti pod carinskom kontrolom. One ni na koji način ne utječu na materijalno pravo stranaka u pogledu intelektualnog vlasništva.
4. S ciljem olakšavanja djelotvornog izvršavanja prava intelektualnog vlasništva carinska tijela donose niz pristupa za utvrđivanje pošiljki koje sadržavaju robu u odnosu na koju se sumnja da je došlo do povrede prava intelektualnog vlasništva. Ti pristupi uključuju tehnike analize rizika koje se temelje, između ostalog, na informacijama koje su pružili nositelji prava, prikupljenim podacima i inspekcijama tereta.
5. Stranke su suglasne djelotvorno provoditi članak 69. Sporazuma o TRIPS-u u vezi s međunarodnom trgovinom robe u odnosu na koju se sumnja da je došlo do povrede prava intelektualnog vlasništva. U tu svrhu stranke uspostavljaju i obavješćuju kontaktne točke u svojim carinskim upravama te su spremne na razmjenu podataka i informacija o trgovini takvom robom koja utječe na obje stranke. One će posebno promicati razmjenu informacija i suradnju između carinskih tijela u pogledu trgovine robe s krivotvorenim žigom i robe s piratskim autorskim pravima. Ne dovodeći u pitanje odredbe Protokola II. o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima uz ovaj Sporazum, carinska tijela, prema potrebi, brzo razmjenjuju takve informacije uz poštovanje propisa stranaka o zaštiti podataka.
6. Carinska tijela svake stranke surađuju na zahtjev ili na vlastitu inicijativu s ciljem osiguranja relevantnih dostupnih informacija carinskim tijelima druge stranke, posebno u pogledu robe u provozu kroz područje stranke namijenjene drugoj stranci ili podrijetlom iz druge stranke.
7. Pododbor iz članka 74. ovog Sporazuma uspostavlja neophodne praktične aranžmane u pogledu razmjene podataka i informacija iz ovog članka.
8. Protokol II. o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima uz ovaj Sporazum primjenjuje se u pogledu povreda prava intelektualnog vlasništva, ne dovodeći u pitanje oblike suradnje koji proizlaze iz primjene stavaka 5. i 7. ovog članka.
9. Pododbor iz članka 74. ovog Sporazuma djeluje kao pododbor koji je odgovoran osigurati ispravno funkcioniranje i provedbu ovog članka.
Članak 201.
Kodeks ponašanja
Stranke potiču:
(a) |
trgovinska ili strukovna udruženja ili organizacije na razvijanje kodeksa ponašanja s ciljem doprinošenja izvršavanju prava intelektualnog vlasništva; |
(b) |
dostavu nacrta kodeksa ponašanja i svih ocjena primjene tih kodeksa ponašanja njihovim nadležnim tijelima. |
Članak 202.
Suradnja
1. Stranke su suglasne surađivati s ciljem pružanja potpore provedbi obveza preuzetih u okviru ovog poglavlja.
2. Područja suradnje uključuju, ali nisu ograničena na, sljedeće djelatnosti:
(a) |
razmjenu informacija o pravnom okviru u vezi s pravima intelektualnog vlasništva i relevantnim pravilima o zaštiti i izvršavanju; razmjenu iskustava o razvoju zakonodavstva u tim područjima; |
(b) |
razmjenu iskustava i informacija o izvršavanju prava intelektualnog vlasništva; |
(c) |
razmjenu iskustava carinskih, policijskih, upravnih i pravosudnih tijela u izvršavanju na središnjoj razini i razini ispod središnje; koordinaciju, uključujući i s drugim zemljama, radi sprečavanja izvoza krivotvorene robe; |
(d) |
jačanje sposobnosti; razmjenu i obuku osoblja; |
(e) |
promicanje i širenje informacija o pravima intelektualnog vlasništva u, između ostalog, poslovnim krugovima i civilnom društvu; jačanje javne svijesti potrošača i nositelja prava; |
(f) |
jačanje suradnje između institucija, primjerice između ureda za intelektualno vlasništvo; |
(g) |
aktivno promicanje osviještenosti i obrazovanja široke javnosti o politikama u području prava intelektualnog vlasništva: formuliranje djelotvornih strategija za utvrđivanje ključnih ciljnih skupina i sastavljanje komunikacijskih programa za jačanje svijesti potrošača i medija o učincima povreda intelektualnog vlasništva, uključujući zdravstvene i sigurnosne rizike te vezu s organiziranim kriminalom. |
POGLAVLJE 10.
Tržišno natjecanje
Članak 203.
Načela
Stranke prepoznaju važnost slobodnog i neometanog tržišnog natjecanja u njihovim trgovinskim odnosima. Stranke potvrđuju da poslovna praksa protivna tržišnom natjecanju i uplitanje države (uključujući subvencije) mogu poremetiti pravilno funkcioniranje tržišta te potkopati koristi liberalizacije trgovine.
Članak 204.
Zakonodavstvo povezano s protumonopolnom politikom i spajanjima i njegova provedba
1. Svaka stranka na svojem području održava sveobuhvatne propise o tržišnom natjecanju kojima se učinkovito rješavaju sporazumi protivni tržišnom natjecanju, usklađeno djelovanje i jednostrano djelovanje poduzetnika s prevladavajućom tržišnom snagom koje je protivno tržišnom natjecanju i osigurava djelotvorni nadzor koncentracija kako bi se izbjegle znatne prepreke djelotvornom tržišnom natjecanju i zlouporaba vladajućeg položaja.
2. Svaka stranka održava tijelo koje je odgovorno i odgovarajuće opremljeno za djelotvornu provedbu propisa o tržišnom natjecanju iz stavka 1.
3. Stranke prepoznaju važnost primjene propisa o tržišnom natjecanju na transparentan i nediskriminirajući način, uz poštovanje načela poštenog postupka i prava na obranu predmetnih poduzetnika.
Članak 205.
Državni monopoli, državna poduzeća i poduzeća kojima su prenesena posebna ili isključiva prava
1. Ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da odredi ili održava državne monopole, državna poduzeća ili poduzeća kojima su prenesena posebna ili isključiva prava sukladno njezinim propisima.
2. Što se tiče državnih monopola komercijalnog karaktera, državnih poduzeća i poduzeća kojima su prenesena posebna ili isključiva prava, svaka strank osiguravaju da takva poduzeća podliježu propisima o tržišnom natjecanju iz članka 204. stavka 1., u mjeri u kojoj primjena tih propisa ne sprečava, pravno ili činjenično, obavljanje određenih zadaća od javnog interesa dodijeljenih predmetnim poduzećima.
Članak 206.
Subvencije
1. Za potrebe ovog članka „subvencija” je mjera koja ispunjava uvjete članka 1. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama neovisno o tome je li ona dodijeljena u pogledu proizvodnje robe ili pružanja usluga te koja je specifična u smislu članka 2. tog sporazuma.
2. Svaka stranka osigurava transparentnost u području subvencija. U tu svrhu svaka stranka svake dvije godine izvješćuje drugu stranku o pravnoj osnovi, obliku, iznosu ili proračunu i, po mogućnosti, primatelju subvencije koju je dodijelila njegova vlada ili javno tijelo u pogledu proizvodnje robe. Takvo se izvješće smatra osiguranim ako je svaka stranka na raspolaganje stavila relevantne informacije na javno dostupnim internetskim stranicama.
3. Stranka, na zahtjev druge stranke, bez odgađanja pruža informacije i odgovora na pitanja koja se odnose na posebne subvencije u pogledu pružanja usluga.
Članak 207.
Rješavanje sporova
Odredbe mehanizma rješavanja sporova iz poglavlja 14. (Rješavanje sporova) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma ne primjenjuju se na članke 203., 204. i 205. ovog Sporazuma.
Članak 208.
Odnos prema WTO-u
Odredbe ovog poglavlja ne dovode u pitanje prava i obveze stranke na temelju Sporazuma o WTO-u, posebno Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama i Dogovora o rješavanju sporova.
Članak 209.
Povjerljivost
Kad god razmjenjuju informacije u okviru ovog poglavlja, stranke uzimaju u obzir ograničenja koja postavljaju zahtjevi profesionalne i poslovne tajnosti u njihovim jurisdikcijama.
POGLAVLJE 11.
Odredbe o energetici povezanoj s trgovinom
Članak 210.
Definicije
Za potrebe ovog poglavlja:
(a) |
„energetski proizvodi” znači sirova nafta (HS oznaka 27.09), prirodni plin (HS oznaka 27.11) i električna energija (HS oznaka 27.16); |
(b) |
„objekti za prijenos energije” znači visokotlačni plinovodi; visokonaponske mreže i dalekovodi za prijenos električne energije, uključujući spojne vodove koji se koriste za povezivanje različitih mreža za prijenos plina ili električne energije; naftovodi za sirovu naftu, željeznice i ostali nepokretni objekti kojima se obavlja provoz energetskih proizvoda. |
(c) |
„provoz” znači prolazak energetskih proizvoda preko područja stranke, s pretovarom, skladištenjem, podjelom tereta ili promjenom načina prijevoza ili bez njih kada je takav prolazak samo dio cjelokupnog putovanja koje započinje i završava izvan granica stranke preko čijeg područja prolazi promet. |
(d) |
„neovlašteno prisvajanje” znači svaka radnja koja se sastoji od nezakonitog prisvajanja energetskih proizvoda iz objekata za prijenos energije. |
Članak 211.
Provoz
Stranke osiguravaju provoz u skladu s njihovim međunarodnim obvezama te u skladu s odredbama GATT-a iz 1994. i Ugovora o energetskoj povelji.
Članak 212.
Neovlašteno prisvajanje robe u provozu
Svaka stranka poduzima sve potrebne mjere da bi zabranile i riješile pitanje svakog neovlaštenog prisvajanja energetskih proizvoda u provozu kroz njezino područje od strane svakog subjekta koji podliježe nadzoru ili nadležnosti te stranke.
Članak 213.
Neprekinut provoz
1. Stranka ne uzima od provoza energetskih proizvoda kroz svoje područje niti ga ni na koji način ometa, osim ako je takvo uzimanje ili drugo uplitanje posebno predviđeno ugovorom ili drugim sporazumom kojim se takav provoz regulira ili ako trajna uporaba objekata za prijenos energije bez brze korektivne mjere stvara neosnovanu opasnost za javnu sigurnost, kulturnu baštinu, zdravlje, sigurnost ili okoliš, podložno zahtjevu da se takva mjera ne provodi na način koji bi predstavljao sredstvo samovoljne ili neopravdane diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja međunarodne trgovine.
2. U slučaju spora oko bilo kojeg pitanja povezanog sa strankama odnosno subjektima koji podliježu nadzoru ili nadležnosti jedne od stranaka, stranka kroz čije se područje obavlja provoz energetskih proizvoda, prije zaključivanja postupka rješavanja spora u okviru relevantnog ugovora ili postupka u hitnom slučaju u okviru Priloga XVIII. ovom Sporazumu ili u okviru poglavlja 14. (Rješavanje sporova) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, ne prekida ni smanjuje takav provoz niti dopušta bilo kojem subjektu koji podliježe njezinu nadzoru ili nadležnosti, uključujući državna trgovačka poduzeća, da prekine ili smanji takav provoz, osim u okolnostima predviđenima stavkom 1.
3. Stranka se ne smatra odgovornom za prekid ili smanjenje provoza na temelju ovog članka ako ista nije u mogućnosti obavljati opskrbu ili provoz energetskih proizvoda zbog djelovanja koja se mogu pripisati trećoj zemlji ili subjektu pod nadzorom ili nadležnošću treće zemlje.
Članak 214.
Obveza provoza za subjekte
Svaka stranka osigurava da objekti za prijenos energije poduzmu potrebne mjere kako bi:
(a) |
u najvećoj mogućoj mjeri umanjili rizik slučajnog prekida ili smanjenja provoza; |
(b) |
žurno ponovno uspostavili normalan provoz koji je slučajno prekinut ili smanjen. |
Članak 215.
Regulatorna tijela
1. Svaka stranka određuje neovisna regulatorna tijela ovlaštena za reguliranje tržišta plina i električne energije. Ta su regulatorna tijela pravno odvojena i funkcionalno neovisna od svih javnih ili privatnih poduzeća, sudionika na tržištu ili subjekata.
2. Odluke i postupci regulatornog tijela nepristrani su u odnosu na sve sudionike na tržištu.
3. Subjekt na kojeg utječe odluka regulatornog tijela ima pravo podnijeti žalbu protiv te odluke žalbenom tijelu koje je neovisno o uključenim strankama. Ako žalbeno tijelo nije tijelo sudbene naravi, njegove se odluke uvijek obrazlažu u pisanom obliku i podliježu preispitivanju nepristranog i neovisnog pravosudnog tijela. Odluke koje donesu žalbena tijela djelotvorno se izvršavaju.
Članak 216.
Organizacija tržišta
1. Stranke osiguravaju da se energetskim tržištima upravlja u svrhu postizanja konkurentnih, sigurnih i s aspekta okoliša održivih uvjeta te ne diskriminiraju poduzeća u pogledu prava ili obveza.
2. Neovisno o stavku 1., stranke mogu u općem gospodarskom interesu uvesti poduzećima obveze koje se mogu odnositi na sigurnost, uključujući sigurnost opskrbe; redovitost, kvalitetu i cijenu isporuke; te zaštitu okoliša, uključujući energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora energije i zaštitu klime. Takve obveze moraju biti jasno definirane, transparentne, razmjerne i provjerljive.
3. Ako stranka regulira cijenu po kojoj se plin i električna energija prodaju na domaćem tržištu, predmetna stranka osigurava da se metodologija na kojoj se temelji izračun regulirane cijene objavi prije nego što regulirana cijena stupi na snagu.
Članak 217.
Pristup objektima za prijenos energije
1. Svaka stranka na svojem području osigurava provedbu sustava pristupa treće strane objektima za prijenos energije i terminalu ili skladištu za ukapljeni prirodni plin primjenjivu na sve korisnike i primijenjenu na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način.
2. Svaka stranka osigurava da su tarifa za pristup objektima za prijenos energije i svi drugi uvjeti povezani s pristupom objektu za prijenos energije objektivni, opravdani, transparentni te da ne diskriminiraju na temelju podrijetla, vlasništva ili odredišta energetskog proizvoda.
3. Svaka stranka osigurava da se sav tehnički i ugovoren kapacitet, fizički i virtualni, dodijeli na temelju transparentnih i nediskriminirajućih kriterija i postupaka.
4. U slučaju odbijanja dodjele pristupa trećoj strani stranke osiguravaju da upravitelji objekata za prijenos energije na zahtjev dostave valjano obrazloženo objašnjenje stranci koja je podnijela zahtjev, podložno pravnom lijeku.
5. Stranka može iznimno odstupiti od odredbi iz stavaka od 1. do 4. prema objektivnim kriterijima utvrđenima u njezinu zakonodavstvu. Posebno, stranka može, ovisno o slučaju, na ograničeno razdoblje u svojem zakonodavstvu provesti mogućnost dodjele iznimke od pravila pristupa treće strane za velike nove objekte za prijenos energije.
Članak 218. (32)
Odnos prema Ugovoru o energetskoj zajednici
1. U slučaju sukoba između odredaba ovog poglavlja i odredaba Ugovora o energetskoj zajednici ili odredaba zakonodavstva Unije koje se primjenjuje prema Ugovoru o energetskoj zajednici, prednost imaju, u mjeri u kojoj su one u sukobu, odredbe Ugovora o energetskoj zajednici, odnosno odredbe zakonodavstva Unije koje se primjenjuje prema Ugovoru o energetskoj zajednici.
2. Pri provedbi ovog poglavlja prednost se daje donošenju zakonodavnih ili drugih akata koji su u skladu s Ugovorom o energetskoj zajednici ili se temelje na zakonodavstvu koje se primjenjuje u Uniji. U slučaju spora u pogledu ovog poglavlja zakonodavni ili drugi akti koji ispunjavaju te kriterije smatraju se usklađenima s ovim poglavljem. Pri procjeni toga ispunjavaju li zakonodavni ili drugi akti te kriterije u obzir se uzima svaka relevantna odluka donesena na temelju članka 91. Ugovora o energetskoj zajednici.
POGLAVLJE 12.
Transparentnost
Članak 219.
Definicije
Za potrebe ovog poglavlja:
(a) |
„mjera opće primjene” obuhvaća zakone, druge propise, sudske odluke, postupke i upravne odluke koji bi mogli utjecati na bilo koje pitanje obuhvaćeno glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma. Ona ne obuhvaća mjere upućene određenoj osobi ili skupini osoba; |
(b) |
„zainteresirana osoba” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom na području stranke koja može biti izravno pogođena mjerom opće primjene. |
Članak 220.
Cilj
Prepoznajući utjecaj koji regulatorno okruženje može imati na trgovinu i ulaganja između stranaka, stranke osiguravaju predvidljivo regulatorno okruženje za gospodarske subjekte i djelotvorne postupke, uključujući i mala i srednja poduzeća, na odgovarajući način uzimajući u obzir zahtjeve pravne sigurnosti i razmjernosti.
Članak 221.
Objava
1. Svaka stranka osigurava da mjere opće primjene:
(a) |
budu objavljene bez odgađanja ili na drugi način učinjene dostupnima službeno određenim medijem te, ako je izvedivo, elektroničkim sredstvima, na takav način da se svakoj osobi omogući upoznavanje s njima; |
(b) |
pružaju objašnjenje cilja takvih mjera i njihovih razloga; i |
(c) |
budu objavljene na način da se ostavi dovoljno vremena između objave i stupanja na snagu tih mjera, osim u opravdanim slučajevima koji uključuju pitanja sigurnosti i hitnosti. |
2. Svaka stranka:
(a) |
nastoji unaprijed objaviti prijedloge za donošenje ili izmjenu mjera opće primjene, uključujući obrazloženje ciljeva tih prijedloga i njihovih razloga; |
(b) |
pruža zainteresiranim osobama primjerene mogućnosti za iznošenje primjedbi u vezi s takvim prijedlogom, posebno ostavljajući dovoljno vremena za takve mogućnosti; i |
(c) |
nastoji uzeti u obzir primjedbe koje je primila od zainteresiranih osoba u vezi s takvim prijedlogom. |
Članak 222.
Upiti i kontaktne točke
1. Da bi olakšala komunikaciju između stranaka u vezi s bilo kojim pitanjem obuhvaćenim glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, svaka stranka određuje kontaktnu točku koja djeluje kao koordinator.
2. Svaka stranka uspostavlja ili održava odgovarajuće mehanizme za odgovaranje na upite svih zainteresiranih osoba u vezi sa svim mjerama opće primjene, predloženima ili na snazi, te načinom njihove primjene. Upiti se upućuju kontaktnim točkama utvrđenima na temelju stavka 1. ili, prema potrebi, bilo kakvim drugim mehanizmom.
3. Stranke prepoznaju da odgovor predviđen u stavku 2. ne mora biti konačan ili pravno obvezujući, već mora služiti samo u informativne svrhe, osim ako je drukčije predviđeno njihovim zakonima i drugim propisima.
4. Na zahtjev stranke, druga stranka bez odgađanja pruža informacije i odgovara na pitanja koja se odnose na svaku mjeru opće primjene ili prijedlog za donošenje ili izmjenu mjere opće primjene za koju stranka koja je uputila zahtjev smatra da bi mogla utjecati na provedbu glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, bez obzira na to je li stranka koja je uputila zahtjev prethodno obaviještena o toj mjeri.
Članak 223.
Upravljanje mjerama opće primjene
1. Svaka stranka objektivno, nepristrano i primjereno upravlja svim mjerama opće primjene.
2. U tu svrhu, svaka stranka u primjeni tih mjera na određene osobe, robu ili usluge druge stranke u posebnim slučajevima:
(a) |
nastoji zainteresiranim osobama koje su izravno pogođene upravnim postupkom dostaviti razumnu obavijest, u skladu sa svojim postupcima, o pokretanju postupka, uključujući opis naravi postupka, izjavu pravnog tijela u okviru kojega je postupak pokrenut i opći opis svih spornih pitanja; |
(b) |
takvim zainteresiranim osobama prije bilo kakvog konačnoga upravnog djelovanja pruža primjerenu mogućnost za iznošenje činjenica i argumenata u prilog njihovim stajalištima, u mjeri u kojoj rokovi, vrsta postupka i javni interes to dopuštaju; i |
(c) |
osigurava da se njezini postupci temelje na njezinom pravu i da su u skladu s njim. |
Članak 224.
Preispitivanje i žalba
1. Svaka stranka uspostavlja ili održava redovne, arbitražne ili upravne sudove ili postupke za potrebe žurnog preispitivanja i, ako je opravdano, ispravka upravnog djelovanja koje se odnosi na pitanja obuhvaćena glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma. Ti su sudovi ili postupci nepristrani i neovisni o uredu ili tijelu kojemu je povjereno izvršavanje upravnih mjera i oni odgovorni za njih nemaju nikakav bitan interes u odnosu na ishod pitanja.
2. Svaka stranka osigurava da se u okviru takvih sudova ili postupaka strankama u postupku osigura pravo na:
(a) |
primjerenu mogućnost da podupru ili obrane svoja stajališta; i |
(b) |
odluku koja se temelji na dokazima i podnescima u spisu predmeta ili, ako to zahtijeva njezino pravo, na spisu koji priprema upravno tijelo. |
3. Svaka stranka osigurava, podložno žalbi ili dodatnom preispitivanju kako je predviđeno njezinim pravom, da takvu odluku provodi ured ili nadležno tijelo i da ta odluka uređuje djelovanje takvog ureda ili tijela u vezi s predmetnim upravnim djelovanjem.
Članak 225.
Kvaliteta i izvršavanje regulatornog okvira i dobro upravno postupanje
1. Stranke su suglasne surađivati u promicanju kvalitete i izvršavanja regulatornog okvira, između ostalog i razmjenom informacija i najbolje prakse u području njihovih regulatornih politika i procjenjivanju učinka regulatornog okvira.
2. Stranke prepoznaju važnost načela dobrog upravnog postupanja (33) i suglasne su surađivati u promicanju takvih načela, između ostalog i razmjenom informacija i najbolje prakse.
Članak 226.
Posebni propisi
Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se ne dovodeći u pitanje posebne propise o transparentnosti utvrđene drugim poglavljima glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
POGLAVLJE 13.
Trgovina I održivi razvoj
Članak 227.
Kontekst i ciljevi
1. Stranke podsjećaju na Agendu 21 Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju iz 1992., Deklaraciju Međunarodne organizacije rada (MOR) o temeljnim načelima i pravima na radu iz 1998., Johanesburški plan provedbe održivog razvoja iz 2002., Ministarsku izjavu Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a o punoj zaposlenosti i dostojanstvenom radu iz 2006. i Deklaraciju MOR-a o socijalnoj pravdi za poštenu globalizaciju iz 2008. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju razvoja međunarodne trgovine na takav način da se doprinosi postizanju cilja održivog razvoja, za dobrobit sadašnje i budućih generacija, i osigurava da se taj cilj uključi u i odražava na svakoj razini njihova trgovinskog odnosa.
2. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost postizanju ciljeva održivog razvoja i prepoznaju da su gospodarski razvoj, socijalni razvoj i zaštita okoliša sastavnice održivog razvoja te da su međusobno ovisni i međusobno se jačaju. Ističu korist suradnje u vezi s pitanjima iz područja rada (34) i pitanjima zaštite okoliša povezanima s trgovinom kao dijela globalnog pristupa trgovini i održivom razvoju.
Članak 228.
Pravo na pravno uređivanje i razine zaštite
1. Stranke prepoznaju pravo svake stranke da utvrdi svoje politike i prioritete održivog razvoja, da uspostavi svoje vlastite razine domaćeg zakonodavstva u području zaštite okoliša i rada i da prema tome donese ili izmijeni svoje relevantne propise i politike, u skladu s njihovom predanošću međunarodno priznatim normama i sporazumima iz članaka 229. i 230. ovog Sporazuma.
2. U tom smislu svaka stranka nastoji osigurati da njezini propisi i politike osiguravaju i potiču visoke razine zaštite okoliša i rada i nastoji poboljšati svoje propise i politike i povezane razine zaštite.
Članak 229.
Multilateralne norme i sporazumi u području rada
1. Stranke prepoznaju punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve kao ključne elemente upravljanja globalizacijom i ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju razvoja međunarodne trgovine na način koji je pogodan za punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve. U tom se kontekstu stranke obvezuju na savjetovanje i suradnju, prema potrebi, u vezi s pitanjima iz područja rada povezanih s trgovinom koja su od zajedničkog interesa.
2. U skladu s njihovim obvezama kao članicama MOR-a i Deklaracijom MOR-a o temeljnim načelima i pravima na radu i njezinom primjenom i praćenjem, koju je na svojem 86. zasjedanju 1998. usvojila Međunarodna konferencija rada, stranke se obvezuju poštovati, promicati i ostvarivati u svojem pravu i praksi i na cijelom svojem području međunarodno prepoznate temeljne standarde rada, kako je predviđeno temeljnim konvencijama MOR-a, a posebno:
(a) |
slobodu udruživanja i djelotvorno priznanje prava na kolektivno pregovaranje; |
(b) |
uklanjanje svih oblika prisilnog ili obveznog rada; |
(c) |
djelotvorno ukidanje rada djece; i |
(d) |
uklanjanje diskriminacije u pogledu zapošljavanja i izbora zanimanja. |
3. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost djelotvornoj provedbi, u okviru svojeg prava i prakse, temeljnih, prioritetnih i ostalih konvencija MOR-a koje su ratificirale Gruzija i države članice.
4. Stranke će razmotriti i ratifikaciju preostalih prioritetnih i ostalih konvencija koje je MOR klasificirao kao ažurirane. Stranke redovito razmjenjuju informacije o svojim položajima i razvoju u odnosu na postupak ratifikacije.
5. Stranke prepoznaju da nije moguće pozivati se na kršenje temeljnih načela i prava na radu ili ih na drugi način upotrebljavati kao zakonitu komparativnu prednost i da se standardima rada ne bi trebalo koristiti za potrebe protekcionizma u trgovini.
Članak 230.
Multilateralno upravljanje i sporazumi u području okoliša
1. Stranke prepoznaju vrijednost multilateralnog upravljanja i sporazuma u području okoliša kao odgovora međunarodne zajednice na globalne ili regionalne okolišne probleme i naglašavaju potrebu za jačanjem međusobnog podupiranja trgovinske i okolišne politike. U tom se smislu stranke obvezuju na savjetovanje i suradnju, prema potrebi, u odnosu na pregovore o pitanjima okoliša povezanima s trgovinom i u odnosu na ostale predmete u području okoliša povezane s trgovinom koji su od zajedničkog interesa.
2. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost djelotvornoj provedbi multilateralnih sporazuma u području okoliša kojih su one stranke u svojem pravu i praksi.
3. Stranke redovito razmjenjuju informacije o svojim položajima i napretku u vezi s ratifikacijom multilateralnih sporazuma u području okoliša ili izmjenama takvih sporazuma.
4. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost postizanju konačnog cilja Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokola uz nju (Kyotski protokol). Obvezuju se surađivati u razvoju budućeg međunarodnog okvira za klimatske promjene u skladu s UNFCCC-om i njegovim povezanim sporazumima i odlukama.
5. Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranke da donose ili održavaju mjere za provedbu multilateralnih sporazuma u području okoliša čije su one stranke pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo samovoljne ili neopravdane diskriminacije između stranaka ili prikrivenog ograničavanja trgovine.
Članak 231.
Trgovina i ulaganja kojima se promiče održivi razvoj
Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost jačanju doprinosa trgovine cilju održivog razvoja u odnosu na njegovu gospodarsku, socijalnu i ekološku dimenziju. Sukladno tome:
(a) |
stranke prepoznaju korisnu ulogu temeljnih standarda rada i dostojanstvenog rada za gospodarsku učinkovitost, inovacije i produktivnost te naglašavaju vrijednost veće političke usklađenosti između trgovinskih politika, s jedne strane, i politika zapošljavanja s druge strane; |
(b) |
stranke nastoje olakšati i promicati trgovinu i ulaganja u robu i usluge u području okoliša, uključujući rješavanjem povezanih netarifnih prepreka; |
(c) |
stranke nastoje olakšati uklanjanje prepreka trgovini ili ulaganjima u vezi s robom i uslugama od posebne važnosti za smanjivanje klimatskih promjena, kao što su održiva, obnovljiva energija i energetski učinkoviti proizvodi i usluge. To može uključivati donošenje odgovarajućih tehnologija i promicanje normi koje odgovaraju okolišnim i gospodarskim potrebama i minimiziraju tehničke prepreke trgovini; |
(d) |
stranke su suglasne promicati trgovinu robom koja doprinosi poboljšanim društvenim uvjetima i okolišno ispravnim praksama, uključujući robu koja je podložna dobrovoljnim programima osiguravanja održivosti kao što su pravedni i etički trgovinski programi i ekološke oznake; |
(e) |
stranke su suglasne promicati društvenu odgovornost poduzeća, uključujući razmjenom informacija i najboljih praksi. U tom se pogledu stranke pozivaju na relevantna međunarodno priznata načela i smjernice, posebno Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća. |
Članak 232.
Biološka raznolikost
1. Stranke prepoznaju važnost osiguranja očuvanja i održive uporabe biološke raznolikosti kao ključnog elementa za ostvarivanje održivog razvoja i ponovno potvrđuju svoju predanost očuvanju i održivoj uporabi biološke raznolikosti, u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti i ostalim relevantnim instrumentima čije su stranke.
2. U tu se svrhu stranke obvezuju:
(a) |
promicati trgovinu proizvodima koji se temelje na prirodnim resursima dobivenih održivom uporabom bioloških resursa i doprinositi očuvanju biološke raznolikosti; |
(b) |
razmjenjivati informacije o djelovanjima povezanima s trgovinom proizvodima koji se temelje na prirodnim resursima usmjerenima prema zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti i smanjivati pritisak na biološku raznolikosti i, ako je relevantno, surađivati da bi povećale utjecaj i osigurale međusobno podupiranje svojih politika; |
(c) |
promicati vođenje popisa vrsta u okviru Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) ako se status očuvanja tih vrsta smatra ugroženim; i |
(d) |
surađivati na regionalnoj i globalnoj razini s ciljem promicanja očuvanja i održive uporabe biološke raznolikosti u prirodnim ili poljoprivrednim ekosustavima, uključujući ugrožene vrste, njihovo stanište, posebno zaštićena prirodna područja i genetsku raznolikost, obnovu ekosustava i uklanjanje ili smanjenje negativnih utjecaja na okoliš koji proizlaze iz uporabe živih i neživih prirodnih resursa ili ekosustava. |
Članak 233.
Održivo upravljanje šumama i trgovina šumskim proizvodima
1. Stranke prepoznaju važnost osiguranja očuvanja i održivog upravljanja šumama i doprinosa šuma gospodarskim, okolišnim i socijalnim ciljevima stranaka.
2. U tu se svrhu stranke obvezuju:
(a) |
promicati trgovinu šumskim proizvodima koji proizlaze iz šuma kojima se upravlja na održivi način, posječenima u skladu s domaćim zakonodavstvom zemlje sječe, koja bi u tu svrhu mogla uključivati bilateralne ili regionalne sporazume; |
(b) |
razmjenjivati informacije o mjerama za promicanje potrošnje drvne sirovine i proizvoda dobivenih iz drvne sirovine iz šuma kojima se upravlja na održivi način i, ako je relevantno, surađivati u razvoju takvih mjera; |
(c) |
donositi mjere za promicanje očuvanja šumskih površina i borbu protiv nezakonite sječe i s njom povezane trgovine, prema potrebi, uključujući u odnosu na treće zemlje; |
(d) |
razmjenjivati informacije o djelovanjima za poboljšanje upravljanja šumama i, ako je relevantno, surađivati na povećanju utjecaja i osiguranju međusobnog podupiranja svojih politika koje su usmjerene na isključivanje nezakonito posječene drvne sirovine i od nje dobivenih proizvoda iz trgovinskih tokova; |
(e) |
promicati vođenje popisa vrsta drvne sirovine u okviru CITES-a ako se status očuvanja tih vrsta smatra ugroženim; i |
(f) |
surađivati na regionalnim i globalnim razinama s ciljem promicanja očuvanja šumskih površina i održivog upravljanja svim vrstama šuma. |
Članak 234.
Trgovina ribljim proizvodima
Uzimajući u obzir važnost osiguravanja odgovornog i održivog upravljanja ribljim fondovima te promicanje dobrog upravljanja u trgovini, stranke se obvezuju:
(a) |
promicati najbolje prakse upravljanja ribarstvom s ciljem osiguranja očuvanja i upravljanja ribljim fondovima na održiv način i na temelju pristupa ekosustava; |
(b) |
poduzimati djelotvorne mjere praćenja i nadzora aktivnosti ribolova; |
(c) |
ispunjavati dugoročne mjere očuvanja i održivog iskorištavanja morskih živih resursa prema definiciji u glavnim instrumentima UN-a i FAO-a povezanima s tim pitanjima; |
(d) |
promicati programe usklađenog prikupljanja podataka i znanstvenu suradnju među strankama s ciljem poboljšanja postojećih znanstvenih savjeta za upravljanje ribarstvom; |
(e) |
u što većoj mjeri surađivati s relevantnim regionalnim organizacijama za upravljanje u ribarstvu i unutar njih; i |
(f) |
surađivati u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (IUU) ribolova i aktivnosti povezanih s ribolovom pomoću sveobuhvatnih, djelotvornih i transparentnih mjera. Stranke isto tako provode politike i mjere za isključivanje proizvoda nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova iz trgovinskih tokova i svojih tržišta. |
Članak 235.
Održavanje razina zaštite
1. Stranke prepoznaju da je neprimjereno poticati trgovinu ili ulaganja snižavanjem razina zaštite određene u domaćem pravu u području okoliša ili rada.
2. Stranke se ne odriču ni odstupaju od niti nude odricanje ili odstupanje od svojeg prava u području okoliša ili rada kao poticaj trgovini ili uspostavi, stjecanju, širenju ili zadržavanju ulaganja ulagatelja u njihovo područje.
3. Stranke djelotvorno provode svoje pravo u području okoliša i rada trajnim ili ponavljajućim djelovanjem ili nedjelovanjem, kao poticaj trgovini ili ulaganjima.
Članak 236.
Znanstvene informacije
Pri pripremi i provedbi mjera usmjerenih prema zaštiti okoliša ili uvjeta rada koji mogu utjecati na trgovinu ili ulaganja stranke uzimaju u obzir dostupne znanstvene i tehničke informacije i relevantne međunarodne norme, smjernice ili preporuke, ako postoje. U tom pogledu stranke mogu upotrebljavati i načelo predostrožnosti.
Članak 237.
Transparentnost
Svaka stranka, u skladu sa svojim domaćim pravom i poglavljem 12. (Transparentnost) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, osigurava da se mjere usmjerene prema zaštiti okoliša i uvjeta rada koje mogu utjecati na trgovinu ili ulaganja razvijaju, uvode i provode na transparentan način, uz potrebnu pozornost i javno savjetovanje i odgovarajuće i pravovremene obavješćivanje nedržavnih sudionika i savjetovanje s njima.
Članak 238.
Preispitivanje utjecaja održivog razvoja
Stranke se obvezuju preispitivati, pratiti i procjenjivati utjecaj provedbe glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma na održivi razvoj pomoću vlastitih participativnih postupaka i institucija, kao i pomoću onih uspostavljenih u okviru ovog Sporazuma, primjerice pomoću procjena utjecaja trgovine na održivi razvoj.
Članak 239.
Suradnja u trgovini i održivom razvoju
Stranke prepoznaju važnost suradnje u aspektima politika iz područja okoliša i rada povezanima s trgovinom da bi se ostvarili ciljevi iz glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma. Mogu surađivati, između ostalog, u sljedećim područjima:
(a) |
aspekti iz područja rada ili okoliša povezani s trgovinom i održivim razvojem u međunarodnim forumima, posebno uključujući WTO, MOR, Program Ujedinjenih naroda za okoliš i multilateralne sporazume u području okoliša; |
(b) |
metodologije i pokazatelji za procjene utjecaja trgovine na održivi razvoj; |
(c) |
utjecaj propisa, normi i standarda iz područja rada i okoliša na trgovinu kao i utjecaj pravila iz područja trgovine i ulaganja na pravo iz područja rada i okoliša, uključujući razvoj propisa i politike rada i okoliša; |
(d) |
pozitivni i negativni utjecaji glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma o održivom razvoju i načinima jačanja, sprečavanja ili ublažavanja istih, uzimajući u obzir i ocjene utjecaja na održivi razvoj koje su provele obje ili jedna od stranaka; |
(e) |
razmjena stajališta i najboljih praksi za promicanje ratifikacije i djelotvorne provedbe temeljnih, prioritetnih i ostalih ažuriranih konvencija MOR-a i multilateralnih sporazuma u području okoliša važnih u kontekstu trgovine; |
(f) |
promicanje programa privatnog i javnog certificiranja, sljedivosti i označivanja, uključujući ekološke oznake; |
(g) |
promicanje društvene odgovornosti poduzeća, na primjer djelovanjima koja se odnose na podizanje osviještenosti, provedbu i širenje međunarodno priznatih smjernica i načela; |
(h) |
aspekti Programa dostojanstvenog rada MOR-a povezani s trgovinom, uključujući aspekte o međusobnim vezama između trgovine i pune i produktivne zaposlenosti, prilagodaba na tržištu rada, temeljnih standarda rada, radne statistike, razvoja ljudskih potencijala i cjeloživotnog učenja, socijalne zaštite i socijalne uključenosti, socijalnog dijaloga i jednakosti spolova; |
(i) |
aspekti multilateralnih sporazuma u području okoliša povezani s trgovinom, uključujući carinsku suradnju; |
(j) |
aspekti trenutačnog i budućeg međunarodnog režima o klimatskim promjenama povezani s trgovinom, uključujući sredstva za promicanje tehnologija s niskim udjelom ugljika i energetske učinkovitosti; |
(k) |
mjere povezane s trgovinom za promicanje očuvanja i održive uporabe biološke raznolikosti; |
(l) |
mjere povezane s trgovinom za promicanje očuvanja i održivog upravljanja šumama, smanjujući time pritisak na krčenje šuma, uključujući aktivnosti u pogledu nezakonite sječe; i |
(m) |
mjere povezane s trgovinom za promicanje održivih ribolovnih praksi i trgovine ribljim proizvodima kojima se upravlja na održiv način. |
Članak 240.
Institucionalni mehanizmi uspostave i nadzora
1. Svaka stranka u okviru svoje uprave određuje kontaktnu točku koja će služiti kao kontaktna točka s drugom strankom za potrebe provedbe ovog poglavlja.
2. Uspostavlja se Pododbor za trgovinu i održivi razvoj. Pododbor o svojim aktivnostima izvješćuje Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma. Pododbor je sastavljen od visokih dužnosnika iz upravnih tijela svake stranke.
3. Pododbor za trgovinu i održivi razvoj sastaje se u prvoj godini nakon datuma kada ovaj Sporazum stupi na snagu i prema potrebi nakon toga kako bi nadgledao provedbu ovog poglavlja, uključujući aktivnosti suradnje poduzete na temelju članka 239. ovog Sporazuma. Pododbor uspostavlja vlastiti poslovnik.
4. Svaka stranka saziva novu ili se savjetuje s postojećom domaćom savjetodavnom skupinom (skupinama) za održivi razvoj čija je zadaća pružati savjete o pitanjima povezanima s ovim poglavljem. Takva skupina (skupine) može (mogu) iznijeti stajališta ili preporuke o provedbi ovog poglavlja, uključujući na vlastitu inicijativu.
5. Domaću savjetodavnu skupinu (skupine) čine neovisne reprezentativne organizacije civilnog društva s jednakomjernom zastupljenošću gospodarskih i socijalnih dionika te dionika iz područja okoliša, uključujući, između ostalog, organizacije poslodavaca i radnika, nevladine organizacije, poslovne skupine i ostale relevantne dionike.
Članak 241.
Zajednički forum za dijalog civilnog društva
1. Stranke olakšavaju zajednički forum s organizacijama civilnog društva uspostavljenima na njihovim područjima, uključujući članove njihove domaće savjetodavne skupine (skupina) i šire javnosti, radi vođenja dijaloga o aspektima iz područja održivog razvoja ovog Sporazuma. Stranke promiču jednakomjernu zastupljenost relevantnih interesa, uključujući neovisne reprezentativne organizacije poslodavaca, radnika, interesnih i poslovnih skupina iz područja okoliša, kao i ostalih relevantnih dionika, prema potrebi.
2. Zajednički forum za dijalog civilnog društva sastaje se jednom godišnje, osim ako se stranke usuglase drukčije. Stranke se usuglašavaju o funkcioniranju zajedničkog foruma za dijalog civilnog društva najkasnije godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
3. Stranke zajedničkom forumu za dijalog civilnog društva predstavljaju najnovije podatke o provedbi ovog poglavlja. Stajališta i mišljenja zajedničkog foruma za dijalog civilnog društva dostavljaju se strankama te ih se objavljuje.
Članak 242.
Savjetovanja na razini vlada
1. Za bilo koje pitanje u okviru ovog poglavlja stranke isključivo primjenjuju postupke predviđene ovim člankom i člankom 243. ovog Sporazuma.
2. Stranka može zahtijevati savjetovanje s drugom strankom o svim pitanjima koja proizlaze iz ovog poglavlja tako da kontaktnoj točki te stranke dostavi zahtjev u pisanom obliku. U zahtjevu se jasno iznosi pitanje, utvrđuje problem i osigurava kratak sažetak tvrdnji u okviru ovog poglavlja, Savjetovanja počinju odmah nakon što stranka dostavi zahtjev za savjetovanje.
3. Stranke ulažu sve napore kako bi riješile pitanje na obostrano zadovoljstvo. Stranke uzimaju u obzir aktivnosti MOR-a ili odgovarajućih multilateralnih organizacija ili tijela u području okoliša radi promicanja veće suradnje i usklađenosti između rada stranaka i tih organizacija. Ako je potrebno, stranke mogu zatražiti savjet od tih organizacija ili tijela, ili bilo koje odgovarajuće osobe ili tijela, kako bi u potpunosti ispitale pitanje.
4. Ako stranka smatra da o pitanju treba dodatno raspraviti, ta stranka može dostavljanjem pisanog zahtjeva kontaktnoj točki druge stranke zatražiti sazivanje Pododbora za trgovinu i održivi razvoj radi razmatranja tog pitanja. Pododbor se sastaje bez odgađanja i nastoji se usuglasiti oko rješenja pitanja.
5. Pododbor, prema potrebi, može tražiti savjet domaće savjetodavne skupine (skupina) jedne ili obiju stranaka ili drugu stručnu pomoć.
6. Stranke koje se međusobno savjetuju objavljuju postignuto rješenje pitanja.
Članak 243.
Skupina stručnjaka
1. Svaka stranka može zatražiti, u roku od 90 dana od dostave zahtjeva za savjetovanje prema članku 242. stavku 2. ovog Sporazuma, sazivanje Skupine stručnjaka kako bi ispitala pitanje koje nije na zadovoljavajući način riješeno savjetovanjem na razini vlada.
2. Odredbe pododjeljka 1. (Arbitražni postupak) i pododjeljka 3. (Zajedničke odredbe), odjeljka 3. (Postupci za rješavanje sporova) i članka 270. poglavlja 14. (Rješavanje sporova) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, kao i Poslovnik u Prilogu XX. ovom Sporazumu i Kodeks ponašanja arbitrara i posrednika („Kodeks ponašanja”) utvrđen Prilogom XXI. ovom Sporazumu, primjenjuju se osim ako je drukčije predviđeno ovim člankom.
3. Tijekom prvog sastanka nakon stupanja ovog Sporazuma na snagu Pododbor za trgovinu i održivi razvoj sastavlja popis od najmanje 15 osoba koje žele i mogu obavljati dužnost stručnjaka u postupcima vijeća. Svaka stranka predlaže najmanje pet osoba koje će obavljati funkciju stručnjaka. Stranke biraju i najmanje pet osoba koje nisu državljani ni jedne stranke za predsjedanje Skupinom stručnjaka. Pododbor za trgovinu i održivi razvoj osigurava da se taj popis uvijek održava na toj razini.
4. Popisom iz stavka 3. ovog članka obuhvaćene su osobe sa stručnim znanjima u pitanjima prava, rada ili pitanjima okoliša navedenima u ovom poglavlju, ili rješavanju sporova koji proizlaze iz međunarodnih sporazuma. Moraju biti neovisne, obavljati funkciju u svojstvu pojedinca i ne smiju primati naputke od bilo kakve organizacije ili vlade u pogledu pitanja povezanih sa sporom ili biti povezane s vladom bilo koje stranke te su dužne postupati u skladu s Prilogom XXI. ovom Sporazumu.
5. Za pitanja koja proizlaze iz ovog poglavlja Skupina stručnjaka sastoji se od stručnjaka iz popisa iz stavka 3. ovog članka, u skladu s člankom 249. ovog Sporazuma i pravilom 8. Poslovnika utvrđenog Prilogom XX. ovom Sporazumu.
6. Skupina stručnjaka može zatražiti informacije i savjete od bilo koje stranke, domaće savjetodavne skupine (skupina) ili bilo kojeg drugog odgovarajućeg izvora. U pogledu pitanja povezanih s multilateralnim sporazumima kako je utvrđeno člancima 229. i 230. ovog Sporazuma, Skupina stručnjaka trebala bi tražiti informacije i savjete od MOR-a i tijela multilateralnih sporazuma u području okoliša.
7. Skupina stručnjaka izdaje svoje izvješće strankama, u skladu s relevantnim postupcima utvrđenima poglavljem 14. (Rješavanje sporova) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, koje se sastoji od činjeničnog stanja, primjenjivosti relevantnih odredaba i temeljnih razloga za svaki njegov nalaz i preporuku. Stranke izvješće objavljuju u roku od 15 dana od njegova izdavanja.
8. Stranke raspravljaju o odgovarajućim mjerama koje treba provesti, uzimajući u obzir izvješće i preporuke Skupine stručnjaka. Predmetna stranka obavješćuje svoju savjetodavnu skupinu (skupine) i drugu stranku o svojim odlukama o djelovanju ili mjerama koje treba provesti najkasnije tri mjeseca od objave izvješća. Nastavak izvješća i preporuke Skupine stručnjaka prati Pododbor za trgovinu i održivi razvoj. Savjetodavna tijela i zajednički forum za dijalog civilnog društva mogu, u tom pogledu, dostaviti zapažanja Pododboru za trgovinu i održivi razvoj.
POGLAVLJE 14.
Rješavanje sporova
Članak 244.
Cilj
Cilj je ovog poglavlja uspostaviti djelotvoran i učinkovit mehanizam za izbjegavanje i rješavanje svih sporova između stranaka povezanih s tumačenjem i primjenom glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma s ciljem postizanja sporazumnog rješenja, kad god je to moguće.
Članak 245.
Područje primjene
Ovo se poglavlje primjenjuje u pogledu svakog spora povezanog s tumačenjem i primjenom odredaba glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, osim ako je drukčije predviđeno.
Članak 246.
Savjetovanja
1. Stranke nastoje svaki spor iz članka 245. ovog Sporazuma riješiti tako da započnu pregovore u dobroj vjeri s ciljem postizanja sporazumnog rješenja.
2. Stranka traži savjetovanje pisanim zahtjevom drugoj stranci, čija se preslika dostavlja i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, u kojem utvrđuje razloge zahtjeva, uključujući i utvrđivanje sporne mjere i odredbe iz članka 245. ovog Sporazuma koje smatra primjenjivima.
3. Savjetovanje se održava u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva i odvija se, osim ako se stranke usuglase drukčije, na području stranke kojoj je dostavljen zahtjev. Savjetovanje se smatra zaključenim u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva, osim ako se stranke usuglase nastaviti savjetovanje. Savjetovanje, posebno sve objavljene informacije i položaji koje su zauzele stranke tijekom savjetovanja, povjerljive su naravi i ne dovode u pitanje prava bilo koje stranke u bilo kojem drugom postupku.
4. Savjetovanja o hitnim pitanjima, uključujući pitanja o kvarljivoj ili sezonskoj robi ili uslugama, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva održava stranka kojoj se dostavlja zahtjev, a smatraju se zaključenima u roku od tih 15 dana, osim ako se stranke usuglase nastaviti savjetovanje.
5. Ako stranka kojoj se dostavlja zahtjev ne odgovori na zahtjev za savjetovanje u roku od deset dana od datuma primitka, ili ako se savjetovanje ne održi unutar roka utvrđenog stavkom 3. odnosno 4. ovog članka, ili ako se stranke usuglase da se savjetovanje neće održati, ili ako je savjetovanje zaključeno i nije postignuto sporazumno rješenje, stranka koja je zatražila savjetovanje može primijeniti članak 248. ovog Sporazuma.
6. Tijekom savjetovanja svaka stranka dostavlja dovoljne činjenične informacije da bi se dopustilo potpuno ispitivanje načina na koji sporna mjera može utjecati na provedbu i primjenu ovog Sporazuma.
7. Ako se savjetovanje odnosi na promet energetskih proizvoda mrežama, a jedna stranka smatra rješavanje spora hitnim zbog prekida, djelomično ili u cijelosti, transporta prirodnog plina, nafte ili električne energije između stranaka, savjetovanje se održava u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva i smatra se zaključenim tri dana od dana podnošenja zahtjeva, osim ako se stranke usuglase nastaviti savjetovanje.
Članak 247.
Posredovanje
Svaka stranka može zahtijevati da druga stranka započne postupak posredovanja u skladu s Prilogom XIX. ovom Sporazumu u pogledu bilo koje mjere koja nepovoljno utječe na njezine trgovinske interese.
Članak 248.
Pokretanje arbitražnog postupka
1. Ako stranke ne uspiju riješiti spor savjetovanjem kako je predviđeno člankom 246. ovog Sporazuma, stranka koja je zatražila savjetovanje može zatražiti osnivanje arbitražnog vijeća u skladu s ovim člankom.
2. Zahtjev za osnivanje arbitražnog vijeća podnosi se u pisanom obliku drugoj stranci i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma. Stranka koja je uložila prigovor u svojem zahtjevu utvrđuje spornu mjeru i objašnjava u kojoj je mjeri ona neusklađena s odredbama iz članka 245. ovog Sporazuma na način dostatan za jasno iznošenje pravne osnove za prigovor.
Članak 249.
Osnivanje arbitražnog vijeća
1. Arbitražno vijeće sastoji se od tri arbitra.
2. Nakon primitka zahtjeva za osnivanje arbitražnog vijeća stranke se bez odgađanja savjetuju i nastoje se usuglasiti u pogledu sastava arbitražnog vijeća. Neovisno o stavcima 3. i 4. ovog članka, stranke bilo kada prije osnivanja arbitražnog vijeća mogu odlučiti sporazumno sastaviti arbitražno vijeće.
3. Svaka stranka može zahtijevati primjenu postupka sastavljanja vijeća iz ovog stavka nakon pet dana od zahtjeva za osnivanje vijeća ako nije došlo do suglasnosti u pogledu sastava arbitražnog vijeća. Svaka stranka može imenovati arbitra s popisa sastavljenog u okviru članka 268. ovog Sporazuma u roku od deset dana od zahtjeva za primjenu postupka u ovom stavku. Ako bilo koja od stranaka ne imenuje arbitra, na zahtjev druge stranke arbitra ždrijebom odabire predsjednik ili supredsjednici Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, ili osobe koje oni ovlaste, s potpopisa te stranke sadržanog na popisu utvrđenom u okviru članka 268. ovog Sporazuma. Osim ako stranke postignu dogovor u vezi s predsjednikom arbitražnog vijeća, na zahtjev jedne od stranaka predsjednik ili supredsjednici Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu ili osobe koje oni ovlaste ždrijebom odabiru predsjednika arbitražnog vijeća s potpopisa osoba koje mogu obavljati dužnost predsjednika sadržanog na popisu utvrđenom u okviru članka 268. ovog Sporazuma.
4. U slučaju odabira ždrijebom jednog ili više arbitara odabir se održava unutar pet dana od zahtjeva za odabir ždrijebom navedenog u stavku 3.
5. Datum osnivanja arbitražnog vijeća datum je na koji posljednji od triju izabranih arbitara prihvati imenovanje u skladu s Poslovnikom u Prilogu XX. ovom Sporazumu.
6. Ako bilo koji od popisa predviđenih člankom 268. ovog Sporazuma ne bude sastavljen ili ne bude sadržavao dostatna imena u trenutku podnošenja zahtjeva na temelju stavka 3., arbitri se biraju ždrijebom. Odabir se održava među osobama koje je jedna stranka službeno predložila, ili, u slučaju da jedna stranka nije nikoga predložila, arbitar se bira među osobama koje je predložila druga stranka.
7. Osim ako se stranke usuglase drukčije, u pogledu spora o poglavlju 11. (Energetika povezana s trgovinom) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma koji stranka smatra hitnim zbog prekida ili prijetnje prekidom, djelomično ili u cijelosti, transporta prirodnog plina, nafte ili električne energije između stranaka, postupak izbora ždrijebom predviđen stavkom 3. ovog članka primjenjuje se bez primjene stavka 2. prve rečenice ovog članka ili ostalih koraka predviđenih stavkom 3. ovog članka, a razdoblje iz stavka 4. ovog članka iznosi dva dana.
Članak 250.
Privremena odluka o hitnosti
Ako stranka zatraži, arbitražno vijeće, u roku od deset dana od dana njegova osnivanja, donosi privremenu odluku o hitnosti slučaja.
Članak 251.
Izvješće arbitražnog vijeća
1. Arbitražno vijeće strankama izdaje privremeno izvješće koje se sastoji od činjeničnog stanja, primjenjivosti relevantnih odredaba i temeljnih razloga za svaki njegov nalaz i preporuku, najkasnije 90 dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća. Ako smatra da taj rok nije moguće ispuniti, predsjednik arbitražnog vijeća o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, navodeći razloge za odgodu i datum kada vijeće namjerava izdati svoje privremeno izvješće. Privremeno se izvješće ni pod kojim okolnostima ne smije izdati kasnije od 120 dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća. Privremeno izvješće ne objavljuje se.
2. Stranka može arbitražnom vijeću podnijeti pisani zahtjev da preispita određene aspekte privremenog izvješća u roku od 14 dana od njegova izdavanja.
3. U hitnim slučajevima, uključujući one o kvarljivoj ili sezonskoj robi ili uslugama, arbitražno vijeće ulaže sve napore kako bi izdalo svoje privremeno izvješće u roku od 45 dana, a u svakom slučaju najkasnije 60 dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća. Svaka stranka može arbitražnom vijeću podnijeti pisani zahtjev da preispita određene aspekte privremenog izvješća u roku od sedam dana od izdavanja privremenog izvješća.
4. Nakon razmatranja pisanih primjedbi stranaka na privremeno izvješće arbitražno vijeće može izmijeniti svoje izvješće i dodatno ga razmotriti ako to smatra primjerenim. Nalazi konačne odluke vijeća uključuju dostatnu raspravu o primjedbama iznesenima u fazi privremenog preispitivanja i pružaju jasan odgovor na pitanja i zapažanja dviju stranaka.
5. U pogledu spora o poglavlju 11. (Energetika povezana s trgovinom) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma koji stranka smatra hitnim zbog prekida ili prijetnje prekidom, djelomično ili u cijelosti, transporta prirodnog plina, nafte ili električne energije između stranaka, privremeno izvješće izdaje se 20 dana od osnivanja arbitražnog vijeća, a svi zahtjevi na temelju stavka 2. ovog članka podnose se u roku od pet dana od izdavanja pisanog izvješća. Arbitražno vijeće može odlučiti izostaviti privremeno izvješće.
Članak 252.
Mirenje u hitnim sporovima u vezi s energetikom
1. U pogledu spora o poglavlju 11. (Energetika povezana s trgovinom) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma koji stranka smatra hitnim zbog prekida ili prijetnje prekidom, djelomično ili u cijelosti, transporta prirodnog plina, nafte ili električne energije između stranaka, svaka stranka može upućivanjem zahtjeva obaviještenom vijeću od predsjednika vijeća zahtijevati da bude miritelj u bilo kojem pitanju koje se odnosi na spor.
2. Miritelj nastoji postići sporazumno rješenje spora ili nastoji postići suglasnost u vezi s postupkom kojim se takvo rješenje može postići. Ako u roku od 15 dana od svojeg imenovanja ne uspije osigurati takav dogovor, miritelj preporučuje rješenje spora ili postupak kojim se takvo rješenje može postići te odlučuje o uvjetima i aranžmanima kojih se treba pridržavati od datuma koji odredi miritelj do rješavanja spora.
3. Stranke i subjekti pod njihovim nadzorom ili nadležnošću poštuju preporuke o uvjetima i aranžmanima određene prema stavku 2. tijekom tri mjeseca od miriteljeve odluke ili do rješavanja spora, ovisno o tome što bude ranije.
4. Miritelj poštuje Kodeks ponašanja utvrđen Prilogom XXI. ovom Sporazumu.
Članak 253.
Obavijest o odluci arbitražnog vijeća
1. Arbitražno vijeće obavješćuje stranke i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, o svojoj konačnoj odluci u roku od 120 dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća. Ako smatra da taj rok nije moguće ispuniti, predsjednik arbitražnog vijeća o tome u pisanom obliku obavješćuje stranke i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, navodeći razloge za odgodu i datum kada vijeće namjerava izdati svoju odluku. Odluka se ni pod kojim okolnostima ne smije dostaviti kasnije od 150 dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća.
2. U hitnim slučajevima, uključujući one u vezi s kvarljivom ili sezonskom robom ili uslugama, arbitražno vijeće ulaže sve napore kako bi svoju odluku dostavilo u roku od 60 dana od datuma svojeg osnivanja. Odluka se ni pod kojim okolnostima ne smije dostaviti kasnije od 75 dana od datuma njegova osnivanja.
3. U pogledu spora o poglavlju 11. (Energetika povezana s trgovinom) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma koji stranka smatra hitnim zbog prekida ili prijetnje prekidom, djelomično ili u cijelosti, transporta prirodnog plina, nafte ili električne energije između stranaka, arbitražno vijeće dostavlja svoju odluku u roku od 40 dana od datuma njegova osnivanja.
Članak 254.
Postupanje u skladu s odlukom arbitražnog vijeća
Stranka protiv koje je uložen prigovor poduzima sve potrebne mjere kako bi bez odgađanja i u dobroj vjeri postupila u skladu s odlukom arbitražnog vijeća.
Članak 255.
Primjereni rok za postupanje u skladu s odlukom
1. Ako postupanje u skladu s odlukom bez odgode nije moguće, stranke se nastoje usuglasiti oko razdoblja za postupanje u skladu s odlukom. U takvom slučaju, stranka protiv koje je uložen prigovor najkasnije 30 dana od primitka obavijesti o odluci arbitražnog vijeća strankama obavješćuje stranku koja je uložila prigovor i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, o vremenu koje će biti potrebno za postupanje u skladu s odlukom („primjereni rok”).
2. U slučaju nesuglasice između stranaka u vezi s primjerenim rokom za postupanje u skladu s odlukom arbitražnog vijeća, stranka koja je uložila prigovor, u roku od 20 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 1. stranke protiv koje je uložen prigovor, u pisanom obliku od izvornog arbitražnog vijeća zahtijeva da odredi trajanje primjerenog roka. O tom se zahtjevu istodobno obavješćuju druga stranka i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu. Arbitražno vijeće svoju odluku dostavlja strankama i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu u roku od 20 dana od dana podnošenja zahtjeva.
3. Stranka protiv koje je uložen prigovor obavješćuje u pisanom obliku stranku koja je uložila prigovor o napretku koji je postigla u pogledu postupanja u skladu s odlukom arbitražnog vijeća najkasnije mjesec dana prije isteka primjerenog roka.
4. Stranke mogu sporazumno produljiti primjereni rok.
Članak 256.
Preispitivanje mjera poduzetih radi postupanja u skladu s odlukom arbitražnog vijeća
1. Stranka protiv koje je uložen prigovor obavješćuje stranku koja je uložila prigovor i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, prije isteka primjerenog roka, o svakoj mjeri koju je poduzela kako bi postupila u skladu s odlukom arbitražnog vijeća.
2. U slučaju nesuglasice između stranaka u vezi s postojanjem mjere ili sukladnošću bilo koje mjere iz stavka 1. koja je poduzeta da bi se postupilo u skladu odredbama iz članka 245. ovog Sporazuma, stranka koja je uložila prigovor može u pisanom obliku od izvornog arbitražnog vijeća zatražiti da odluči o tom pitanju. U takvom se zahtjevu utvrđuje posebna sporna mjera i objašnjava u kojoj je mjeri ona neusklađena s odredbama iz članka 245. ovog Sporazuma na način dostatan za jasno iznošenje pravne osnove za prigovor. Izvorno arbitražno vijeće svoju odluku dostavlja strankama i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu u roku od 45 dana od datuma podnošenja zahtjeva.
Članak 257.
Privremena pravna sredstva u slučaju neusklađenosti
1. Ako stranka protiv koje je uložen prigovor ne uputi obavijest o bilo kojoj mjeri poduzetoj kako bi postupila u skladu s odlukom arbitražnog vijeća prije isteka primjerenog roka ili ako arbitražno vijeće odluči da ne postoji mjera poduzeta kako bi se postupilo u skladu s odlukom ili da mjera iz obavijesti prema članku 256. stavku 1. ovog Sporazuma nije usklađena s obvezama te stranke prema odredbama iz članka 245. ovog Sporazuma, stranka protiv koje je uložen prigovor dužna je, ako to od nje zatraži stranka koja je uložila prigovor i nakon savjetovanja s tom strankom, dati ponudu za privremenu kompenzaciju.
2. Ako stranka koja je uložila prigovor ne zatraži ponudu za privremenu kompenzaciju iz stavka 1. ovog članka ili ako, u slučaju da takav zahtjev bude podnesen, ne bude postignut dogovor o kompenzaciji u roku od 30 dana od isteka primjerenog roka ili obavijesti o odluci arbitražnog vijeća u skladu s člankom 256. ovog Sporazuma da ne postoji mjera poduzeta kako bi se postupilo u skladu s odlukom ili da je mjera poduzeta kako bi se postupilo s odlukom neusklađena s odredbama iz članka 245. ovog Sporazuma, stranka koja je uložila prigovor ima pravo, nakon obavješćivanja druge stranke i Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, suspendirati obveze koje proizlaze iz bilo koje odredbe iz članka 245. ovog Sporazuma opsega jednakog poništenju ili umanjenju koristi prouzročenih povredom. Opseg suspenzije obveza navodi se u obavijesti. Stranka koja je uložila prigovor može provesti suspenziju u bilo kojem trenutku nakon isteka razdoblja od deset dana od dana primitka obavijesti od stranke protiv koje je uložen prigovor, osim ako stranka protiv koje je uložen prigovor podnese zahtjev za arbitražu na temelju stavka 4. ovog članka.
3. Stranka koja je izjavila prigovor može prilikom suspenzije obveza odlučiti povećati svoje carinske stope do visine koja se primjenjuje na druge članice WTO-a i to u odnosu na opseg trgovine koji se treba odrediti na način da opseg trgovine pomnožen povećanjem carinskih stopa bude jednak vrijednosti poništenja ili umanjenja koristi prouzročenih povredom.
4. Ako stranka protiv koje je uložen prigovor smatra da opseg suspenzije nije jednak vrijednosti poništenja ili umanjenja koristi prouzročenih povredom, ona može u pisanom obliku od izvornog arbitražnog vijeća zatražiti da odluči o tom pitanju. O tom se zahtjevu obavješćuju stranka koja je uložila prigovor i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu prije isteka razdoblja od deset dana iz stavka 2. Izvorno arbitražno vijeće svoju odluku o opsegu suspenzije obveza dostavlja strankama i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Obveze se ne suspendiraju sve dok izvorno arbitražno vijeće ne dostavi svoju odluku, a svaka suspenzija mora biti usklađena s odlukom arbitražnog vijeća.
5. Suspenzija obveza i kompenzacija predviđena ovim člankom privremena je i ne primjenjuje se nakon:
(a) |
što stranke postignu sporazumno rješenje u skladu s člankom 262. ovog Sporazuma; ili |
(b) |
što se stranke usuglase da se mjerom o kojoj je dostavljena obavijest prema članku 256. stavku 1. ovog Sporazuma stranka protiv koje je uložen prigovor usklađuje s odredbama iz članka 245. ovog Sporazuma; ili |
(c) |
što se povuče ili izmijeni svaka mjera za koju je utvrđeno da nije usklađena s odredbama iz članka 245. kako bi je se uskladilo s tim odredbama, prema članku 256. stavku 2. ovog Sporazuma. |
Članak 258.
Pravna sredstva u hitnim sporovima u vezi s energetikom
1. U pogledu spora o poglavlju 11. (Energetika povezana s trgovinom) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma koji stranka smatra hitnim zbog prekida ili prijetnje prekidom, djelomično ili u cijelosti, transporta prirodnog plina, nafte ili električne energije između stranaka, primjenjuju se odredbe ovog članka o pravnim sredstvima.
2. Odstupajući od članaka 255., 256. i 257. ovog Sporazuma, stranka koja je uložila prigovor može suspendirati obveze koje proizlaze iz glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma u primjerenom opsegu jednakom vrijednosti koristi koja je poništena ili umanjena zbog nepostupanja stranke u skladu s odlukom arbitražnog vijeća u roku od 15 dana od njezine dostave. Ta suspenzija odmah može proizvoditi učinke. Takva se suspenzija može održavati sve dok stranka protiv koje je uložen prigovor ne postupi u skladu s odlukom arbitražnog vijeća.
3. Ako stranka protiv koje je uložen prigovor ospori postojanje neusklađenosti ili opseg suspenzije koja joj je određena zbog neusklađenosti, ona može pokrenuti postupak na temelju članka 257. stavka 4. i članka 259. ovog Sporazuma koji će se žurno ispitati. Stranka koja je uložila prigovor mora ukinuti ili prilagoditi suspenziju tek nakon što arbitražno vijeće odluči o tom pitanju i može održavati suspenziju tijekom postupka.
Članak 259.
Preispitivanje mjera poduzetih za postupanje u skladu s odlukom nakon donošenja privremenih pravnih sredstava za neusklađenost
1. Stranka protiv koje je uložen prigovor obavješćuje stranku koja je uložila prigovor i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, o mjeri koju je poduzela za postupanje u skladu s odlukom arbitražnog vijeća nakon suspenzije koncesija ili nakon primjene privremene kompenzacije, ovisno o slučaju. Uz iznimku slučajeva iz stavka 2. ovog članka, stranka koja je uložila prigovor prekida suspenziju koncesija u roku od 30 dana od primitka obavijesti. U slučajevima primjene kompenzacije, i uz iznimku slučajeva prema stavku 2. ovog članka, stranka protiv koje je uložen prigovor može prekinuti primjenu takve kompenzacije u roku od 30 dana od obavijesti da je postupila u skladu s odlukom arbitražnog vijeća.
2. Ako stranke u roku od 30 dana od datuma primitka obavijesti ne postignu dogovor o tome postiže li se mjerom u vezi s kojom je poslana ta obavijest usklađenost stranke protiv koje je uložen prigovor s odredbama iz članka 245. ovog Sporazuma, stranka koja je uložila prigovor u pisanom obliku zahtijeva od izvornog arbitražnog vijeća da odluči o tom pitanju. O tom se zahtjevu istodobno obavješćuju druga stranka i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu. Stranke i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu obavješćuju se o odluci arbitražnog vijeća u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako arbitražno vijeće odluči da je mjera koja je poduzeta kako bi se postupilo u skladu s odlukom u skladu s odredbama iz članka 245. ovog Sporazuma, prekida se suspenzija obveza ili kompenzacije, ovisno o slučaju. Stranka koja je uložila prigovor prema potrebi prilagođava opseg suspenzije koncesija opsegu koji je utvrdilo arbitražno vijeće.
Članak 260.
Zamjena arbitara
Ako tijekom arbitražnog postupka u okviru ovog poglavlja izvorno vijeće ili neki od njegovih članova nisu u mogućnosti sudjelovati, povuku se ili ih je potrebno zamijeniti jer ne ispunjavaju zahtjeve Kodeksa ponašanja utvrđenog Prilogom XXI. ovom Sporazumu, primjenjuje se postupak utvrđen člankom 249. ovog Sporazuma. Rok za obavijest o odluci arbitražnog vijeća produljuje se za 20 dana uz iznimku hitnih sporova navedenih u članku 249. stavku 7. za koje se rok produljuje za pet dana.
Članak 261.
Suspenzija i prekid arbitražnog postupka i postupka u skladu s odlukom
Arbitražno vijeće, na pisani zahtjev obiju stranaka, suspendira svoj rad u bilo kojem trenutku na razdoblje oko kojeg se usuglase stranke, a koje ne premašuje 12 uzastopnih mjeseci. Arbitražno vijeće nastavlja sa svojim radom prije isteka tog razdoblja na pisani zahtjev obiju stranaka ili krajem tog razdoblja na pisani zahtjev bilo koje od stranaka. Stranka podnositeljica zahtjeva o tome obavješćuje predsjednika ili supredsjednike Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, i drugu stranku. Ako stranka ne zatraži nastavak rada arbitražnog vijeća pri isteku dogovorenog razdoblja suspenzije, postupak se prekida. Suspenzija i prekid rada arbitražnog vijeća ne dovode u pitanje prava bilo koje od stranaka u drugom postupku koji podliježe članku 269. ovog Sporazuma.
Članak 262.
Sporazumno rješenje
Stranke mogu u bilo kojem trenutku postići sporazumno rješenje spora na temelju glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma. O takvoj odluci zajednički obavješćuju Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, i predsjednika arbitražnog vijeća, ovisno o slučaju. Ako rješenje zahtijeva odobrenje u skladu s relevantnim domaćim postupcima bilo koje od stranaka, u obavijesti se upućuje na taj zahtjev, a postupak za rješavanje spora se suspendira. Ako takvo odobrenje nije potrebno ili ako se dostavi obavijest o završetku takvih domaćih postupaka, postupak za rješavanje spora se prekida.
Članak 263.
Poslovnik
1. Postupci za rješavanje sporova na temelju ovog poglavlja uređeni su Poslovnikom utvrđenim Prilogom XX. ovom Sporazumu i Kodeksom ponašanja utvrđenim Prilogom XXI. ovom Sporazumu.
2. Svako saslušanje arbitražnog vijeća otvoreno je za javnost, osim ako je drukčije predviđeno Poslovnikom.
Članak 264.
Informacije i tehnički savjeti
Na zahtjev stranke ili na njezinu inicijativu arbitražno vijeće može dobiti informacije koje smatra prikladnima za postupak arbitražnog vijeća od bilo kojeg izvora, uključujući stranke uključene u spor. Arbitražno vijeće isto tako ima pravo zatražiti mišljenje stručnjaka kada to smatra prikladnim. Arbitražno vijeće savjetuje se sa strankama prije odabira takvih stručnjaka. Fizičke ili pravne osobe s poslovnim nastanom na području stranke mogu arbitražnom vijeću podnijeti podneske amicus curiae u skladu s Poslovnikom. Sve tako dobivene informacije u okviru ovog članka moraju biti otkrivene svakoj od stranaka i otvorene za iznošenje primjedbi.
Članak 265.
Pravila tumačenja
Arbitražno vijeće tumači odredbe iz članka 245. ovog Sporazuma u skladu s uobičajenim pravilima tumačenja međunarodnog javnog prava, uključujući pravila kodificirana u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora iz 1969. Vijeće uzima u obzir i relevantna tumačenja utvrđena u izvješćima vijećâ i žalbenog tijela koje je usvojilo Tijelo WTO-a za rješavanje sporova (DSB). Odluke arbitražnog vijeća ne mogu dodavati ni smanjivati prava i obveze stranaka predviđene ovim Sporazumom.
Članak 266.
Odluke arbitražnog vijeća
1. Arbitražno vijeće poduzima sve napore kako bi sve odluke donijelo jednoglasno. Ako se odluka ipak ne može donijeti jednoglasno, o spornom pitanju odlučuje se većinom glasova. Razmatranja vijeća su povjerljiva, a izdvojena se mišljenja ne objavljuju.
2. Stranke bezuvjetno prihvaćaju odluke arbitražnog vijeća. Odlukama se ne stvaraju nikakva prava ni obveze za fizičke ili pravne osobe. U odlukama se navode utvrđeno činjenično stanje, primjenjivost relevantnih odredaba iz članka 245. ovog Sporazuma i temeljni razlozi svih nalaza i zaključaka koji se u njima iznose. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, objavljuje odluke arbitražnog vijeća u njihovoj cijelosti u roku od deset dana od obavijesti o njima, osim ako odluči ne učiniti to kako bi se osigurala povjerljivost informacija za koje je stranka koja ih pruža odlučila da su povjerljive, na temelju svojeg zakonodavstva.
Članak 267.
Upućivanja na Sud Europske unije
1. Postupci iz ovog članka primjenjuju se na sporove povezane s tumačenjem i primjenom odredbe ovog Sporazuma koja stranci nameće obvezu utvrđenu upućivanjem na odredbu prava Unije.
2. Ako se sporom otvara pitanje tumačenja odredbe prava Unije iz stavka 1., arbitražno vijeće ne odlučuje o tom pitanju nego upućuje zahtjev Sudu Europske unije da odluči o tom pitanju. U tom se slučaju rokovi koji se primjenjuju na odluke arbitražnog vijeća suspendiraju dok Sud Europske unije ne donese odluku. Odluka Suda Europske unije obvezujuća je za arbitražno vijeće.
Članak 268.
Popisi arbitara
1. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma uspostavlja popis od najmanje 15 osoba koje žele i mogu obavljati funkciju arbitra. Popis se sastoji od triju potpopisa: jednog potpopisa za svaku stranku i jednog potpopisa osoba koje nisu državljani ni jedne stranke i koje mogu obavljati funkciju predsjednika arbitražnog vijeća. Svaki potpopis uključuje najmanje pet osoba. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu osigurava da se taj popis uvijek održava na toj razini.
2. Arbitri moraju imati stručno znanje ili iskustvo u području prava i međunarodne trgovine. Moraju biti neovisni, obavljati dužnost arbitra u osobnom svojstvu i ne smiju primati naputke od bilo koje organizacije ili vlade ili biti povezani s vladom bilo koje stranke te su dužni postupati u skladu s Kodeksom ponašanja utvrđenim Prilogom XXI. ovom Sporazumu.
3. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu može uspostaviti dodatne popise od 12 osoba sa znanjem i iskustvom u posebnim sektorima obuhvaćenima ovim Sporazumom. Podložno sporazumu stranaka, takvi se dodatni popisi upotrebljavaju za sastavljanje arbitražnog vijeća u skladu s postupkom utvrđenim člankom 249. ovog Sporazuma.
Članak 269.
Odnos prema obvezama u okviru WTO-a
1. Primjena odredaba ovog poglavlja o rješavanju sporova ne dovodi u pitanje bilo koje djelovanje u okviru WTO-a, uključujući postupak za rješavanje sporova.
2. Međutim, ako je stranka u pogledu određene mjere pokrenula postupak rješavanja spora bilo prema ovom poglavlju ili prema Sporazumu o WTO-u, ona ne može u odnosu na istu mjeru pokrenuti postupak rješavanja spora u okviru drugog foruma sve dok prvi postupak ne bude zaključen. Osim toga, stranka ne traži ispravak povrede obveze koja je jednaka u ovom Sporazumu i u Sporazumu o WTO-u u okviru obaju foruma. U takvom slučaju, nakon pokretanja postupka rješavanja spora, stranke upotrebljavaju odabrani forum uz isključenje drugoga, osim ako odabrani forum zbog postupovnih razloga ili razloga nadležnosti ne donese odluku povezanu sa zahtjevom za ispravak povrede te obveze.
3. Za potrebe stavka 2. ovog članka:
(a) |
postupak rješavanja spora na temelju Sporazuma o WTO-u smatra se pokrenutim zahtjevom stranke za osnivanje vijeća prema članku 6. Dogovora o pravilima i postupcima za rješavanje sporova iz Priloga 2. Sporazumu o WTO-u („Dogovor o rješavanju sporova”), a smatra se zaključenim kada DSB prihvati izvješće tog vijeća i izvješće žalbenog tijela, ovisno o slučaju, na temelju članaka 16. i 17.14. Dogovora o rješavanju sporova; i |
(b) |
postupak rješavanja spora na temelju ovog poglavlja smatra se pokrenutim zahtjevom stranke za osnivanje arbitražnog vijeća prema članku 248. ovog Sporazuma, a smatra se zaključenim kada arbitražno vijeće na temelju članka 253. ovog Sporazuma dostavi svoju odluku strankama i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma. |
4. Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da provede suspenziju obveza koju je odobrio DSB. Nije moguće primijeniti Sporazum o WTO-u kako bi se stranku spriječilo da suspendira obveze na temelju ovog poglavlja.
Članak 270.
Rokovi
1. Svi rokovi utvrđeni u ovom poglavlju, uključujući rokove za obavijesti arbitražnih vijeća o njihovim odlukama, računaju se u kalendarskim danima od dana koji slijedi nakon radnje ili činjenice na koju upućuju, osim ako je drukčije navedeno.
2. Stranke u sporu mogu sporazumno izmijeniti sve rokove iz ovog poglavlja. Arbitražno vijeće može u bilo kojem trenutku predložiti strankama da izmijene bilo koji rok iz ovog poglavlja, navodeći razloge tog prijedloga.
POGLAVLJE 15.
Opće odredbe o približavanju u okviru glave iv.
Članak 271.
Napredak u približavanju u područjima povezanima s trgovinom
1. Za potrebe olakšavanja ocjene približavanja iz članka 419. ovog Sporazuma prava Gruzije pravu Unije u područjima povezanima s trgovinom iz glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, stranke redovito, a najmanje jedanput godišnje raspravljaju o napretku u približavanju prema dogovorenim rokovima predviđenima poglavljima 3., 4., 5., 6. i 8. glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma ili jednog od njegovih pododbora osnovanih u okviru ovog Sporazuma.
2. Na zahtjev Unije i za potrebe takve rasprave, Gruzija Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu ili jednom od njegovih pododbora, prema potrebi, u pisanom obliku dostavlja informacije o napretku u približavanju i djelotvornoj provedbi i izvršavanju domaćeg prava kod kojeg je postignuto približavanje, u odnosu na relevantna poglavlja glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
3. Gruzija obavješćuje Uniju kada smatra da je dovršila približavanje predviđeno bilo kojim od poglavlja iz stavka 1.
Članak 272.
Stavljanje neusklađenog domaćeg prava izvan snage
Kao dio približavanja Gruzija stavlja odredbe svojeg domaćeg prava izvan snage ili uklanja administrativne prakse koje nisu usklađene s pravom Unije koje je predmet odredaba o približavanju na temelju glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma ili sa svojim domaćim pravom kod kojeg je, u skladu s tim, postignuto približavanje pravu Unije.
Članak 273.
Ocjena približavanja u područjima povezanima s trgovinom
1. Ocjena približavanja od strane Unije iz glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma započinje nakon što Gruzija obavijesti Uniju u skladu s člankom 271. stavkom 3. ovog Sporazuma, osim ako je drukčije predviđeno poglavljima 4. i 8. glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
2. Unija ocjenjuje je li pravo Gruzije približeno pravu Unije i provodi li se i izvršava na djelotvoran način. Gruzija Uniji dostavlja sve potrebne informacije kako bi omogućila takvu ocjenu, na zajednički dogovorenom jeziku.
3. U okviru ocjene od strane Unije u skladu sa stavkom 2. uzimaju se u obzir postojanje i rad relevantne infrastrukture, tijela i postupaka u Gruziji potrebnih za djelotvornu provedbu i izvršavanje prava Gruzije.
4. Ocjenom od strane Unije prema stavku 2. uzima se u obzir postojanje svih odredaba domaćeg prava ili administrativnih praksi nesukladnih s pravom Unije koje je predmet odredaba o približavanju na temelju glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma ili s domaćim pravom kod kojeg je, u skladu s tim, postignuto približavanje pravu Unije.
5. Unija Gruziju unutar roka koji se treba odrediti u skladu s člankom 276. stavkom 1. ovog Sporazuma obavješćuje o rezultatima svoje ocjene, osim ako je drukčije određeno. Stranke mogu raspravljati o ocjeni u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, ili njegovih relevantnih pododbora, u skladu s člankom 419. stavkom 4. ovog Sporazuma, osim ako je drukčije predviđeno.
Članak 274.
Kretanja relevantna za približavanje
1. Gruzija osigurava učinkovitu provedbu domaćeg prava kod kojeg je postignuto približavanje na temelju glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma i poduzima sva potrebna djelovanja kako bi se kretanja u pravu Unije odrazila na njezino domaće pravo, u skladu s člankom 418. ovog Sporazuma.
2. Unija obavješćuje Gruziju o svakom konačnom prijedlogu Komisije za donošenje ili izmjenu prava Unije relevantnog za obveze približavanja Gruzije u okviru glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
3. Gruzija obavješćuje Uniju o djelovanjima, uključujući zakonodavne prijedloge i administrativne prakse, koja mogu utjecati na ispunjavanje obveza približavanja na temelju glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
4. Na zahtjev, stranke raspravljaju o utjecaju svih prijedloga ili djelovanja iz stavaka 2. i 3. na pravo Gruzije ili na postupanje u skladu s obvezama u okviru glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
5. Ako nakon provođenja ocjene u okviru članka 273. ovog Sporazuma Gruzija izmijeni svoje domaće pravo kako bi u obzir uzela promjene u približavanju u poglavljima 3., 4., 5., 6. i 8. glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, nova ocjena od strane Unije provodi se u skladu s člankom 273. ovog Sporazuma. U slučaju bilo kojeg drugog djelovanja Gruzije kojim bi se moglo utjecati na provedbu i izvršavanje domaćeg prava kod kojeg je postignuto približavanje, nova ocjena od strane Unije može se provoditi u skladu s člankom 273. ovog Sporazuma.
6. Ako okolnosti tako nalažu, posebne koristi koje Unija odobrava na temelju ocjene da je pravo Gruzije približeno pravu Unije te da se ono provodilo i izvršavalo na djelotvoran način, mogu privremeno biti suspendirane ako Gruzija ne postigne približavanje svojeg domaćeg prava uzimajući u obzir promjene glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma povezane s približavanjem, ako se ocjenom iz stavka 5. pokaže da pravo Gruzije više nije približeno pravu Unije ili ako Vijeće za pridruživanje ne donese odluku o ažuriranju glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma u skladu s kretanjima u pravu Unije.
7. Ako Unija namjerava provesti takvu suspenziju, o tome bez odgađanja obavješćuje Gruziju. Gruzija može uputiti pitanje Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, u roku od tri mjeseca od obavijesti, uz iznošenje razloga u pisanom obliku. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu raspravlja o pitanju u roku od tri mjeseca od upućivanja. Ako se pitanje ne uputi Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu ili ako ga taj odbor ne može riješiti u roku od tri mjeseca od upućivanja, Unija može provesti suspenziju koristi. Suspenzija se ukida bez odgađanja ako Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu naknadno riješi pitanje.
Članak 275.
Razmjena informacija
Razmjena informacija u vezi s približavanjem u okviru glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma odvija se kontaktnim točkama utvrđenima u članku 222. stavku 1. ovog Sporazuma.
Članak 276.
Opća odredba
1. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, donosi postupke kako bi se olakšalo približavanje i osigurala djelotvorna razmjena informacija u vezi s približavanjem, uključujući rokove za ocjenjivanje te oblik, sadržaj i jezik razmijenjenih informacija.
2. Svakim upućivanjem na poseban akt Unije u glavi IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma obuhvaćene su izmjene, dodaci i zamjenske mjere objavljene u Službenom listu Europske unije prije 29. studenoga 2013.
3. Odredbe u poglavljima 3., 4., 5., 6., i 8. glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma prevladavaju nad odredbama utvrđenima ovim poglavljem u mjeri u kojoj postoji sukob.
4. Tvrdnje o kršenju odredaba ovog poglavlja ne obrađuju se u okviru poglavlja 14. (Rješavanje sporova) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
GLAVA V.
GOSPODARSKA SURADNJA
POGLAVLJE 1.
Gospodarski dijalog
Članak 277.
1. EU i Gruzija olakšavaju postupak gospodarskih reformi boljim razumijevanjem temelja svojih gospodarstava te oblikovanja i provedbe gospodarskih politika.
2. Gruzija nastoji uspostaviti funkcionalno tržišno gospodarstvo i postupno uskladiti svoje gospodarske i financijske propise s onima EU-a uz osiguranje dobrih makroekonomskih politika.
Članak 278.
U tu svrhu stranke su suglasne provoditi redovan gospodarski dijalog usmjeren na:
(a) |
razmjenu informacija o makroekonomskim kretanjima i politikama, kao i o strukturnim reformama, uključujući strategije gospodarskog razvoja; |
(b) |
razmjenu stručnih znanja i najboljih praksi u područjima poput javnih financija, okvira monetarne i tečajne politike, politika u financijskom sektoru i ekonomske statistike; |
(c) |
razmjenu informacija i iskustava o regionalnoj gospodarskoj integraciji, uključujući o funkcioniranju Europske ekonomske i monetarne unije; |
(d) |
preispitivanje statusa bilateralne suradnje u područjima gospodarstva, financija i statistike. |
POGLAVLJE 2.
Upravljanje javnim financijama I financijska kontrola
Članak 279.
Stranke surađuju u područjima unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru (public internal financial control – PIFC) i vanjske revizije sa sljedećim ciljevima:
(a) |
daljnjeg razvoja i provedbe sustava PIFC na temelju načela upravljačke odgovornosti, uključujući funkcionalno neovisnu funkciju unutarnje revizije u cijelom javnom sektoru, usklađivanjem s općeprihvaćenim međunarodnim normama i metodologijama te dobrom praksom EU-a, na temelju dokumenta o politici PIFC-a koji je odobrila Vlada Gruzije; |
(b) |
odražavanja u dokumentu o politici PIFC-a može li se i pod kojim uvjetima primijeniti sustav financijskog nadzora, u kojem slučaju će se ta funkcija temeljiti na prigovorima i dopunit će, ali ne i udvostručiti funkciju unutarnje revizije; |
(c) |
djelotvorne suradnje između činitelja određenih u dokumentu o politici PIFC-a radi poticanja razvoja upravljanja; |
(d) |
podržavanja Središnje jedinice za usklađivanje za PIFC i jačanja njezine nadležnosti; |
(e) |
daljnjeg jačanja gruzijskog državnog ureda za reviziju kao vrhovne revizijske institucije u Gruziji u smislu njegove neovisnosti, kapaciteta organizacije i revizije, izvora financijskih sredstava i ljudskih potencijala te provedbe međunarodno prihvaćenih normi vanjske revizije Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) od strane vrhovne revizijske institucije; i |
(f) |
razmjene informacija, iskustava i dobre prakse, između ostalog, razmjenom osoblja i zajedničkim osposobljavanjem u tim područjima. |
POGLAVLJE 3.
Oporezivanje
Članak 280.
Stranke surađuju kako bi unaprijedile dobro upravljanje u području poreza s ciljem nastavka poboljšanja gospodarskih odnosa, trgovine, ulaganja i poštenog tržišnog natjecanja.
Članak 281.
U pogledu članka 280. ovog Sporazuma stranke prepoznaju i preuzimaju obvezu u pogledu provedbe načela dobrog upravljanja u području poreza, to jest načela transparentnosti, razmjene informacija i poštenog poreznog natjecanja koja primjenjuju države članice na razini EU-a. S tom ciljem, ne dovodeći u pitanje nadležnosti EU-a i država članica, stranke će poboljšati međunarodnu suradnju u području poreza, olakšati naplatu zakonitih poreznih prihoda i razviti mjere za djelotvornu provedbu gore navedenih načela.
Članak 282.
Stranke isto tako unapređuju i jačaju suradnju usmjerenu na razvoj poreznog sustava i administracije, uključujući unapređenje kapaciteta za naplatu i kontrolu, osiguravaju djelotvornu naplatu poreza i jačaju borbu protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza. Stranke nastoje unaprijediti suradnju i dijeljenje iskustava u suzbijanju poreznih prijevara, osobito kružne prijevare.
Članak 283.
Stranke razvijaju suradnju i usklađuju politike u sprečavanju i suzbijanju prijevara i krijumčarenju proizvoda koji podliježu trošarinama. Ta će suradnja, između ostalog, uključivati postupno približavanje stopa trošarina na duhanske proizvode u najvećoj mogućoj mjeri, uzimajući u obzir ograničenja regionalnog konteksta i u skladu s Okvirnom konvencijom Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom. S tom će ciljem stranke nastojati ojačati suradnju u regionalnom kontekstu.
Članak 284.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
Članak 285.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 4.
Statistički podaci
Članak 286.
Stranke razvijaju i jačaju suradnju u statističkim pitanjima, čime doprinose dugoročnom cilju pružanja pravovremenih, međunarodno usporedivih i pouzdanih statističkih podataka. Očekuje se da održiv, djelotvoran i stručno neovisan nacionalni statistički sustav pruža građanima, poduzećima i donositeljima odluka u Gruziji i EU-u relevantne informacije, kojima im je omogućeno donošenje informiranih odluka na toj osnovi. Nacionalni statistički sustav trebao bi biti u skladu s Temeljnim načelima službene statistike UN-a uzimajući u obzir pravnu stečevinu EU-a u području statistike, uključujući Kodeks prakse europske statistike, radi usklađivanja nacionalnog statističkog sustava s europskim normama i standardima.
Članak 287.
Suradnja je usmjerena na:
(a) |
nastavak jačanja kapaciteta nacionalnog statističkog sustava, usmjeravanje na zdravu pravnu osnovu, proizvodnju odgovarajućih podataka i metapodataka, širenje politike i pristupačnost korisnicima, uzimajući u obzir različite skupine korisnika, posebno javni i privatni sektor, akademsku zajednicu i ostale korisnike; |
(b) |
postupno usklađivanje statističkog sustava Gruzije s Europskim statističkim sustavom; |
(c) |
preciznu prilagodbu pružanja podataka EU-u, uzimajući u obzir primjenu relevantnih međunarodnih i europskih metodologija, uključujući klasifikacije; |
(d) |
izgradnju stručnog i upravljačkog kapaciteta nacionalnoga statističkog osoblja kako bi se olakšala primjena europskih statističkih normi i doprinijelo razvoju statističkog sustava Gruzije; |
(e) |
razmjenu iskustava između stranaka o razvoju znanja i iskustva u području statistike; i |
(f) |
promicanje cjelovitog upravljanja kvalitetom svih postupaka proizvodnje i širenja u području statistike. |
Članak 288.
Stranke surađuju u okviru Europskog statističkog sustava u kojem je Eurostat europsko statističko tijelo. Ta suradnja uključuje usmjerenost na:
(a) |
makroekonomsku statistiku, uključujući nacionalne račune, vanjskotrgovinsku statistiku, statistiku platne bilance i statistiku o izravnim stranim ulaganjima; |
(b) |
demografsku statistiku, uključujući popise stanovništva, i socijalnu statistiku; |
(c) |
poljoprivrednu statistiku, uključujući poljoprivredne cenzuse, i statistiku o okolišu; |
(d) |
poslovnu statistiku, uključujući poslovne registre i upotrebu administrativnih izvora u statističke svrhe; |
(e) |
energetsku statistiku, uključujući bilance; |
(f) |
regionalnu statistiku; |
(g) |
horizontalne aktivnosti, uključujući statističke klasifikacije, upravljanje kontrolom, osposobljavanje, širenje, upotrebu modernih informatičkih tehnologija; i |
(h) |
druga važna područja. |
Članak 289.
Stranke, između ostalog, razmjenjuju informacije i stručna znanja i jačaju suradnju uzimajući u obzir već stečeno iskustvo u reformi statističkog sustava pokrenutoj u okviru različitih programa pomoći. Napori su usmjereni na nastavak usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a u području statistike na temelju nacionalne strategije razvoja gruzijskog statističkog sustava i uzimajući u obzir razvoje Europskog statističkog sustava. Naglasak je u postupku proizvodnje statističkih podataka na nastavku razvoja anketa i upotrebi administrativnih evidencija, uzimajući u obzir potrebu za smanjenjem administrativnog opterećenja. Podaci su relevantni za oblikovanje i praćenje politika u ključnim područjima društvenog i gospodarskog života.
Članak 290.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvija se redoviti dijalog. Aktivnosti koje se poduzima u okviru Europskog statističkog sustava, uključujući osposobljavanje, trebale bi, u najvećoj mogućoj mjeri, biti otvorene za sudjelovanje Gruzije.
Članak 291.
Postupno približavanje gruzijskog zakonodavstva, gdje god je to relevantno i primjenjivo, pravnoj stečevini EU-a u području statistike, provodi se u skladu s dokumentom Statistical Requirements Compendium koji se ažurira jednom godišnje, a za koji stranke smatraju da je priložen ovom Sporazumu (Prilog XXIII.).
GLAVA VI.
OSTALE POLITIKE SURADNJE
POGLAVLJE 1.
Prijevoz
Članak 292.
Stranke:
(a) |
proširuju i jačaju suradnju u području prijevoza kako bi doprinijele razvoju održivog sustava prijevoza; |
(b) |
promiču djelotvoran i siguran prijevoz, kao i intermodalnost i interoperabilnost sustava prijevoza; |
(c) |
nastoje ojačati glavne prijevozne veze između svojih područja. |
Članak 293.
Ova suradnja, između ostalog, uključuje sljedeće ciljeve:
(a) |
razvoj održive nacionalne prijevozne politike kojom su obuhvaćene sve vrste prijevoza, osobito s ciljem osiguranja okolišno prihvatljivih, djelotvornih i sigurnih sustava prijevoza i promicanja integracije tih razmatranja u području prijevoza u područja ostalih politika; |
(b) |
razvoj sektorskih strategija u svjetlu nacionalne prijevozne politike, uključujući pravne zahtjeve za modernizaciju tehničke opreme i voznog parka radi sukladnosti s međunarodnim normama utvrđenim u prilozima XXIV. i XV.D ovom Sporazumu, cestovnog prometa, željezničkog prometa, zračnog prometa, pomorskog prometa i intermodalnosti, uključujući rokove i ciljeve za provedbu, administrativne odgovornosti, kao i financijske planove; |
(c) |
jačanje infrastrukturne politike radi bolje identifikacije i vrednovanja infrastrukturnih projekata u različitim vrstama prijevoza; |
(d) |
razvoj politika financiranja usmjerenih na održavanje, ograničenja kapaciteta i nedostajuće infrastrukture za povezivanje, kao i aktiviranje i promicanje sudjelovanja privatnog sektora u projektima u području prijevoza; |
(e) |
pristup relevantnim organizacijama i sporazumima u području prijevoza, uključujući postupke za osiguranje stroge provedbe i djelotvornog izvršavanja međunarodnih sporazuma i konvencija u području prijevoza; |
(f) |
znanstvenu i tehničku suradnju i razmjenu informacija za razvoj i poboljšanje tehnologija u području prijevoza, poput inteligentnih sustava prijevoza; |
(g) |
promicanje upotrebe inteligentnih sustava prijevoza i informacijske tehnologije u upravljanju svim relevantnim vrstama prijevoza i njihovom odvijanju, kao i podršku intermodalnosti i suradnji u upotrebi svemirskih sustava i komercijalnih aplikacija kojima se olakšava prijevoz. |
Članak 294.
1. Suradnja je usmjerena i na poboljšanje kretanja putnika i roba, povećanje protočnosti prijevoznih tokova između Gruzije, EU-a i trećih zemalja u regiji uklanjanjem administrativnih, tehničkih i ostalih prepreka, unapređenje mreža prijevoza i modernizaciju infrastrukture osobito na glavnim mrežama koje povezuju stranke. Ta suradnja uključuje aktivnosti za pojednostavnjenje prelazaka granice.
2. Suradnja uključuje razmjenu informacija i zajedničke aktivnosti:
(a) |
na regionalnoj razini, osobito uzimajući u obzir i uključujući napredak ostvaren na temelju različitih sporazuma o suradnji u području prijevoza poput Odbora za prijevoz istočnog partnerstva, Transportnog koridora Europa-Kavkaz-Azija (TRACECA), procesa iz Bakua i ostalih inicijativa u području prijevoza; |
(b) |
na međunarodnoj razini, uključujući u pogledu međunarodnih organizacija u području prijevoza i međunarodnih sporazuma i konvencija koje su stranke ratificirale; i |
(c) |
u okviru raznih prijevoznih agencija EU-a. |
Članak 295.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
Članak 296.
Gruzija će približiti svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz priloga XXIV. i XV.D ovom Sporazumu u skladu s odredbama tih priloga.
POGLAVLJE 2.
Suradnja u području energetike
Članak 297.
Suradnja bi se trebala temeljiti na načelima partnerstva, uzajamnog interesa, transparentnosti i predvidljivosti i usmjerena je na tržišnu integraciju i regulatornu konvergenciju u energetskom sektoru uzimajući u obzir potrebu za osiguranjem pristupa sigurnoj, okolišno prihvaltjivoj i pristupačnoj energiji.
Članak 298.
Suradnja bi, između ostalog, trebala uključivati sljedeća područja:
(a) |
energetske strategije i politike; |
(b) |
razvoj konkurentnih, transparentnih i nediskriminirajućih energetskih tržišta koja trećim strankama omogućuju nediskriminirajući pristup mrežama i potrošačima sukladnim normama EU-a, uključujući razvoj mjerodavnog regulatornog okvira, prema potrebi; |
(c) |
suradnju u pitanjima regionalne energetike i mogućeg pristupanja Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici u pogledu kojeg Gruzija trenutačno ima status promatrača; |
(d) |
razvoj privlačne i stabilne investicijske klime rješavanjem institucionalnih, pravnih, fiskalnih i ostalih uvjeta; |
(e) |
energetske infrastrukture od zajedničkog interesa, radi diversifikacije energetskih izvora, dobavljača i prijevoznih putova na ekonomski učinkovit i okolišno prihvatljiv način; |
(f) |
poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom, kojim će se ojačati tržišna integracija i olakšati regulatorno približavanje prema ključnim elementima pravne stečevine EU-a; |
(g) |
poboljšanje i jačanje dugoročne stabilnosti i sigurnosti opskrbe i trgovine energijom, provoza i prijevoza i politika određivanja cijena, uključujući općeniti sustav temeljen na troškovima za prijenos energetskih resursa, na uzajamno korisnoj i nediskriminirajućoj osnovi u skladu s međunarodnim pravilima, uključujući Ugovor o energetskoj povelji; |
(h) |
promicanje energetske učinkovitosti i energetske uštede na ekonomski učinkovit i okolišno prihvatljiv način; |
(i) |
razvoj i poticanje obnovljivih energija, s posebnim naglaskom na vodne izvore te promicanje bilateralne i regionalne integracije u tom području; |
(j) |
znanstvenu i tehničku suradnju i razmjenu informacija radi razvoja i unapređenja tehnologija u proizvodnji energije, prijevozu, opskrbi i krajnjoj upotrebi, uz obraćanje posebne pozornosti na energetski učinkovite i okolišno prihvatljive tehnologije; i |
(k) |
suradnju u područjima nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja u skladu s načelima i normama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i relevantnim međunarodnim ugovorima i konvencijama sklopljenima u okviru IAEA-a, kao i u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, ovisno o slučaju. |
Članak 299.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
Članak 300.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXV. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 3.
Okoliš
Članak 301.
Stranke razvijaju i jačaju suradnju u pitanjima okoliša, čime doprinose dugoročnom cilju održivog razvoja i ozelenjivanja gospodarstva. Očekuje se da će posljedice bolje zaštite okoliša biti od koristi za građane i poduzeća u Gruziji i u EU-u, uključujući bolje javno zdravlje, očuvane prirodne resurse, povećanu djelotvornost u području gospodarstva i okoliša, kao i upotrebu modernih, čišćih tehnologija koje doprinose održivijim uzorcima proizvodnje. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju jednakosti i uzajamne koristi, kao i uzimajući u obzir međuovisnost koja postoji između stranaka u području zaštite okoliša te multilateralne sporazume u tom području.
Članak 302.
1. Suradnja je usmjerena na očuvanje, zaštitu, podizanje i obnovu kvalitete okoliša, zaštitu zdravlja ljudi, održivu upotrebu prirodnih resursa i promicanje mjera za rješavanje regionalnih ili svjetskih okolišnih problema na međunarodnoj razini, uključujući suradnju u područjima:
(a) |
upravljanja okolišem i horizontalnih pitanja, uključujući strateško planiranje, procjenu utjecaja na okoliš i stratešku procjenu okoliša, obrazovanje i osposobljavanje, praćenje i informacijske sustave o okolišu, nadzor i provedbu, okolišnu odgovornost, suzbijanje kriminala u području okoliša, prekograničnu suradnju, javni pristup informacijama o okolišu, postupke donošenja odluka i djelotvorne administrativne i pravosudne postupke preispitivanja; |
(b) |
kvalitete zraka; |
(c) |
kvalitete vode i upravljanja resursima, uključujući upravljanje rizikom od poplava, nedostatak vode i suše te morski okoliš; |
(d) |
upravljanja otpadom; |
(e) |
zaštite prirode, uključujući šumarstvo te očuvanje biološke raznolikosti; |
(f) |
industrijskog zagađenja i industrijskih opasnosti; i |
(g) |
upravljanja kemikalijama; |
2. Suradnja je usmjerena i na integraciju okoliša u područja politike osim politike okoliša.
Članak 303.
Stranke, između ostalog, razmjenjuju informacije i stručno znanje, surađuju na bilateralnoj, regionalnoj, uključujući putem postojećih struktura suradnje na području južnog Kavkaza, i međunarodnoj razini, posebno u pogledu multilateralnih sporazuma o okolišu koje su stranke ratificirale te surađuju u okviru relevantnih agencija, ovisno o slučaju.
Članak 304.
1. Suradnja, između ostalog, uključuje sljedeće ciljeve:
(a) |
izrada Nacionalnog akcijskog plana za okoliš (National Environment Action Plan – NEAP) kojim su obuhvaćene opće nacionalne strateške smjernice i smjernice u pogledu sektora okoliša u Gruziji, kao i institucionalna i administrativna pitanja; |
(b) |
promicanje integracije okoliša u područja ostalih politika; i |
(c) |
utvrđivanje potrebnih ljudskih i financijskih resursa. |
2. NEAP će se povremeno ažurirati i donositi u skladu s gruzijskim zakonodavstvom.
Članak 305.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
Članak 306.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXVI. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 4.
Klimatska politika
Članak 307.
Stranke razvijaju i jačaju suradnju u suzbijanju klimatskih promjena. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju jednakosti i uzajamne koristi te uzimajući u obzir međuovisnost koja postoji između postojećih bilateralnih i multilateralnih obveza u tom području.
Članak 308.
Suradnja je usmjerena na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, kao i na promicanje mjera na međunarodnoj razini, uključujući i u područjima:
(a) |
ublažavanja klimatskih promjena; |
(b) |
prilagodbe klimatskim promjenama; |
(c) |
trgovine ugljikom; |
(d) |
istraživanja, razvoja, demonstracije, primjene i širenja sigurne i održive tehnologije s niskom razinom emisije ugljika i tehnologije prilagodbe; i |
(e) |
unošenja razmatranja u pogledu klime u sektorske politike. |
Članak 309.
Stranke, između ostalog, razmjenjuju informacije i stručno znanje, provode zajedničke istraživačke aktivnosti i razmjenjuju informacije o čišćim tehnologijama, provode zajedničke aktivnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini posebno u pogledu multilateralnih sporazuma o okolišu koje su stranke ratificirale te zajedničke aktivnosti u okviru relevantnih agencija, ovisno o slučaju. Stranke posvećuju posebnu pozornost prekograničnim pitanjima i regionalnoj suradnji.
Članak 310.
Na temelju uzajamnog interesa, suradnja obuhvaća, između ostalog, izradu i provedbu:
(a) |
nacionalnog Plana djelovanja za prilagodbu (national Adaptation Plan of Action – NAPA) |
(b) |
Strategije razvoja niske razine emisija (Low Emissions Development Strategy – LEDS), uključujući djelovanja za ublažavanje prihvatljiva na nacionalnog razini; |
(c) |
mjera za promicanje prijenosa tehnologije na temelju procjene tehnoloških potreba; |
(d) |
mjera u vezi s tvarima koje onečišćuju ozonski sloj i fluoriniranim stakleničkim plinovima |
Članak 311.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
Članak 312.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXVII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 5.
Industrijska I poduzetnička politika I rudarstvo
Članak 313.
Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području industrijske i poduzetničke politike čime poboljšavaju poslovno okruženje za sve gospodarske čimbenike, ali s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), kako su utvrđena u zakonodavstvu EU-a, odnosno Gruzije. Boljom suradnjom trebalo bi doći do unapređenja administrativnog i regulatornog okvira za poduzeća iz EU-a i iz Gruzije koja posluju u EU-u i Gruziji te bi je trebalo temeljiti na politikama EU-a u području MSP-ova i industrije uzimajući u obzir međunarodno priznata načela i prakse u tom području.
Članak 314.
U tu svrhu, stranke surađuju radi:
(a) |
provedbe politika za razvoj MSP-ova na temelju načela Zakona o malim poduzećima te praćenja postupka provedbe redovnim dijalozima. Ta suradnja usredotočuje se i na mikropoduzeća i obrte, koji su izuzetno važni i za gospodarstvo EU-a i za gruzijsko gospodarstvo; |
(b) |
stvaranja boljih okvirnih uvjeta razmjenom informacija i dobrih praksi, što predstavlja doprinos povećanju konkurentnosti. Ta suradnja uključuje i upravljanje strukturnim pitanjima (restrukturiranje), kao što su okoliš i energija; |
(c) |
pojednostavnjenja i racionalizacije propisa i regulatorne prakse s posebnim naglaskom na razmjenu dobrih praksi o regulatornim tehnikama, uključujući načela EU-a; |
(d) |
poticanja razvoja politike inovacija razmjenom informacija i dobrih praksi u pogledu komercijalizacije istraživanja i razvoja (uključujući instrumente potpore poduzetnicima početnicima u području tehnologije, razvoj klastera i pristup financiranju); |
(e) |
poticanja boljih kontakata između poduzeća iz EU-a i poduzeća iz Gruzije te između tih poduzeća i tijela iz EU-a i Gruzije; |
(f) |
poticanja aktivnosti promicanja izvoza između EU-a i Gruzije; |
(g) |
olakšavanja modernizacije i restrukturiranja industrije EU-a i Gruzije u određenim sektorima, prema potrebi; |
(h) |
razvijanja i jačanja suradnje u području rudarske industrije i proizvodnje sirovina, s ciljem promicanja uzajamnog razumijevanja, unapređenja poslovnog okruženja, razmjene informacija i suradnje u pitanjima rudarstva izvan sektora energetike, koja se osobito odnose na rudarenje metalnih ruda i industrijskih minerala. Razmjena informacija obuhvatit će kretanja u sektoru rudarstva i sirovina, trgovini sirovinama, najboljim praksama u pogledu održivog razvoja rudarske industrije, te osposobljavanja, vještina, zdravstva i sigurnosti. |
Članak 315.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog. To uključuje i predstavnike poduzeća EU-a i Gruzije.
POGLAVLJE 6.
Pravo trovačkih društava, računovodstvo I revizija te korporativno upravljanje
Članak 316.
Prepoznajući važnost djelotvornog skupa pravila i praksi u područjima prava trgovačkih društava i korporativnog upravljanja, kao i računovodstva i revizije, za stvaranje u cijelosti funkcionalnog tržišnoga gospodarstva i poticanje trgovine, stranke su suglasne surađivati:
(a) |
na zaštiti dioničara, vjerovnika i ostalih dionika u skladu s pravilima EU-a u tom području; |
(b) |
na provođenju relevantnih međunarodnih normi na nacionalnoj razini i postupnog približavanja pravilima EU-a u području računovodstva i revizije; i |
(c) |
na nastavku razvoja politike korporativnog upravljanja u skladu s međunarodnim normama, kao i postupnog približavanja pravilima i preporukama EU-a u tom području. |
Članak 317.
Stranke će nastojati dijeliti informacije i stručna znanja o postojećim sustavima i relevantnim novim kretanjima u tim područjima. Osim toga, stranke će nastojati osigurati učinkovitu razmjenu informacija između poslovnih registara država članica EU-a i nacionalnog registra trgovačkih društava Gruzije.
Članak 318.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
Članak 319.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXVIII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 7.
Financijske usluge
Članak 320.
Prepoznajući važnost djelotvornog skupa pravila i praksi u područjima financijskih usluga radi uspostave u potpunosti funkcionalnog tržišnoga gospodarstva i jačanja trgovinske razmjene između obiju stranaka, stranke su suglasne surađivati u području financijskih usluga u skladu sa sljedećim ciljevima:
(a) |
potporom postupku prilagodbe propisa o financijskim uslugama potrebama otvorenog tržišnoga gospodarstva; |
(b) |
osiguranjem djelotvorne i odgovarajuće zaštite ulagatelja i ostalih korisnika financijskih usluga; |
(c) |
osiguranjem stabilnosti i cjelovitosti financijskog sustava Gruzije u njegovoj potpunosti; |
(d) |
promicanjem suradnje između različitih činitelja financijskog sustava, uključujući regulatore i nadzornike; i |
(e) |
osiguranjem neovisnog i djelotvornog nadzora. |
Članak 321.
1. Stranke potiču suradnju između relevantnih regulatornih i nadzornih tijela, uključujući razmjenu informacija, dijeljenje stručnih znanja o financijskim tržištima i ostale slične mjere.
2. Posebna pažnja pridaje se razvoju administrativnog kapaciteta tih tijela, uključujući razmjenu osoblja i zajedničko osposobljavanje.
Članak 322.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
Članak 323.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XV.A ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 8.
Suradnja u području informacijskog društva
Članak 324.
Stranke promiču suradnju na razvoju informacijskog društva na korist građana i poduzeća širokom dostupnošću informacijske i komunikacijske tehnologije i boljom kvalitetom usluga po pristupačnim cijenama. Ta suradnja trebala bi za cilj imati olakšavanje pristupa tržištima elektroničke komunikacije, poticanje tržišnog natjecanja i ulaganje u sektor.
Članak 325.
Suradnja će, između ostalog, uključiti sljedeća pitanja:
(a) |
razmjenu informacija i najboljih praksi u provedbi nacionalnih inicijativa za informacijsko društvo, uključujući, između ostalog, inicijative usmjerene na promicanje širokopojasnog pristupa, povećanje mrežne sigurnosti i razvoj internetskih javnih usluga; i |
(b) |
razmjenu informacija, najboljih praksi i iskustava radi promicanja razvoja sveobuhvatnog regulatornog okvira za elektroničke komunikacije, a osobito radi jačanja administrativnog kapaciteta neovisnog nacionalnog regulatora, poticanja bolje upotrebe spektarskih resursa i promicanja interoperabilnosti mreža u Gruziji te između Gruzije i EU-a; |
Članak 326.
Stranke promiču suradnju između regulatora iz EU-a i nacionalnih regulatornih tijela Gruzije u području elektroničkih komunikacija.
Članak 327.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XV.B ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 9.
Turizam
Članak 328.
Stranke surađuju u području turizma s ciljem jačanja razvoja konkurentne i održive turističke industrije kao pokretača gospodarskog rasta, osnaživanja, zapošljavanja i međunarodnog poslovanja.
Članak 329.
Suradnja na bilateralnoj i europskoj razini temelji se na sljedećim načelima:
(a) |
poštovanju cjelovitosti i interesa lokalnih zajednica, osobito u ruralnim područjima, s obzirom na potrebe lokalnog razvoja i prioritete; |
(b) |
važnosti kulturne baštine; i |
(c) |
pozitivnoj interakciji između turizma i očuvanja okoliša. |
Članak 330.
Suradnja je usmjerena na sljedeća područja:
(a) |
razmjenu informacija, najboljih praksi, iskustva i prijenos praktičnog znanja; |
(b) |
održavanje partnerstva između javnih i privatnih interesa i interesa zajednice radi osiguranja održivog razvoja turizma; |
(c) |
promicanje i razvoj turističkih tokova, proizvoda i tržišta, infrastrukture, ljudskih resursa i institucionalnih struktura; |
(d) |
razvoj i provedbu učinkovitih politika; |
(e) |
osposobljavanje u području turizma i izgradnju kapaciteta radi podizanja standarda usluga; i |
(f) |
razvoj i promicanje, između ostalog, turizma lokalne zajednice. |
Članak 331.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
POGLAVLJE 10.
Pojoprivreda I ruralni razvoj
Članak 332.
Stranke surađuju radi promicanja poljoprivrednog i ruralnog razvoja, osobito postupnom konvergencijom politika i zakonodavstva.
Članak 333.
Suradnja između stranaka u području poljoprivrede i ruralnog razvoja, između ostalog, uključuje sljedeća područja:
(a) |
olakšavanje uzajamnog razumijevanja poljoprivrednih politika i politika ruralnog razvoja; |
(b) |
jačanje administrativnih kapaciteta na središnjoj i lokalnoj razini u pogledu planiranja, evaluacije i provedbe politika u skladu s propisima i najboljima praksama EU-a; |
(c) |
promicanje modernizacije i održivosti poljoprivredne proizvodnje; |
(d) |
dijeljenje znanja i najboljih praksi politika ruralnog razvoja radi promicanja gospodarske dobrobiti ruralnih zajednica; |
(e) |
povećanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora te djelotvornosti i transparentnosti svih dionika na tržištima; |
(f) |
promicanje kvalitetnih politika i njihovih kontrolnih mehanizama, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla i ekološki uzgoj; |
(g) |
proizvodnju vina i seoski turizam; |
(h) |
širenje znanja i promicanje proširenih usluga za poljoprivredne proizvođače; i |
(i) |
težnju usklađivanju pitanja koja se rješavaju u okviru međunarodnih organizacija kojih su stranke članice. |
Članak 334.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
POGLAVLJE 11.
Upravljanje ribarstvom I pomorstvom
Članak 335.
1. Stranke surađuju u sljedećim uzajamno korisnim područjima od zajedničkog interesa u sektoru ribarstva, uključujući održavanje i upravljanje živim vodenim resursima, kontrolu i nadzor, prikupljanje podataka, borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (IUU) ribolova, kako je definirano u Međunarodnom akcijskom planu (International Plan of Action – IPOA) FAO-a iz 2001. radi sprečavanja i iskorjenjivanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (IUU) ribolova.
2. Ta će suradnja poštovati međunarodne obveze stranaka u pogledu održavanja i upravljanja živim vodenim resursima.
Članak 336.
Stranke poduzimaju zajednička djelovanja, razmjenjuju informacije i pružaju međusobnu podršku s ciljem promicanja:
(a) |
dobrog upravljanja i najboljih praksi u upravljanju ribarstvom s ciljem osiguranja očuvanja i održivog upravljanja ribljim fondom na temelju načela pristupa ekosustava; |
(b) |
odgovornog ribolova i upravljanja ribarstvom u skladu s načelima održivog razvoja s ciljem očuvanja zdravog ribljeg fonda i ekosustava; i |
(c) |
regionalne suradnje, uključujući putem regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, prema potrebi. |
Članak 337.
U smislu članka 336. ovog Sporazuma i uzimajući u obzir najbolje znanstvene savjete, stranke osnažuju suradnju i koordinaciju svojih aktivnosti u području upravljanja i održavanja živih vodenih resursa u Crnom moru. Obje stranke promicat će, prema potrebi, regionalnu suradnju u Crnom moru i odnose s odgovarajućim regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom.
Članak 338.
Stranke će poduprijeti inicijative, poput uzajamne razmjene iskustava i pružanja podrške, kako bi osigurale provedbu održive ribarstvene politike, na temelju pravne stečevine EU-a i prioritetnih interesa stranaka u ovom području, uključujući:
(a) |
upravljanje živim vodenim resursima, ribolovni napor i tehničke mjere: |
(b) |
nadzor i kontrolu ribolovnih aktivnosti upotrebom nužne opreme za praćenje, uključujući elektroničke uređaje za nadzor i praćenje, kao i postojanje provedivog zakonodavstva i mehanizama kontrole; |
(c) |
usklađeno prikupljanje podataka o ulovu i iskrcavanju te bioloških i gospodarskih podataka; |
(d) |
upravljanje ribarstvenim kapacitetima, uključujući registar funkcionalne ribolovne flote; |
(e) |
djelotvornost tržišta, osobito promicanjem organizacija proizvođača, pružanjem informacija potrošačima i normama oglašavanja i sljedivosti; i |
(f) |
razvoj strukturne politike za sektor ribarstva koja osigurava održivost u gospodarskom, okolišnom i socijalnom pogledu. |
Članak 339.
Uzimajući u obzir suradnju u područjima ribarstva, pomorskog prijevoza, okoliša i ostalih politika te u skladu s mjerodavnim međunarodnim sporazumima o pravu mora na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, stranke razvijaju suradnju u području integrirane pomorske politike, posebno:
(a) |
u promicanju integriranog pristupa pomorskim pitanjima, dobrom upravljanju i razmjeni najboljih praksi u upotrebi pomorskog prostora; |
(b) |
u promicanju pomorskog prostornog planiranja kao alata kojim se doprinosi boljem donošenju odluka u arbitraži između aktivnosti koje su u međusobnoj suprotnosti, u skladu s načelom pristupa ekosustava; |
(c) |
u promicanju integriranog upravljanja obalnim područjem u skladu s načelom pristupa ekosustava s ciljem osiguranja održivog razvoja obalnog područja i poboljšanja otpornosti obalnih regija na obalne rizike, uključujući utjecaje klimatskih promjena; |
(d) |
u promicanju inovacija i učinkovitosti upotrebe resursa u pomorskim industrijama kao pokretača gospodarskog razvoja i zapošljavanja, uključujući razmjenu najbolje prakse; |
(e) |
u promicanju strateških saveza između pomorskih industrija, usluga i znanstvenih institucija koje su specijalizirane za istraživanje u području mora i pomorstva. |
(f) |
u nastojanju poboljšavanja prekograničnog i međusektorskog pomorskog nadzora s ciljem suočavanja sa sve većim izazovima u vezi s pojačanim pomorskim prometom, obavljanjem dužnosti plovila, pomorskim nesrećama i nezakonitim aktivnostima na moru; i |
(g) |
u uspostavljanju redovitog dijaloga i promicanju različitih mreža između pomorskih dionika. |
Članak 340.
Ta suradnja uključuje:
(a) |
razmjenu informacija, najbolje prakse, iskustva i prijenos praktičnog pomorskog znanja, uključujući znanja o inovativnim tehnologijama u pomorskim sektorima i pitanjima pomorskog okoliša; |
(b) |
razmjenu informacija i najbolje prakse o financijskim opcijama za projekte, uključujući javno-privatna partnerstva; i |
(c) |
poboljšanje suradnje između stranaka u relevantnim međunarodnim pomorskim forumima. |
Članak 341.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem između stranaka odvijat će se redoviti dijalog.
POGLAVLJE 12.
Suradnja u područjima istraživanja, tehnološkog razvoja I demonstracijskih aktivnosti
Članak 342.
Stranke promiču suradnju u svim područjima civilnih znanstvenih istraživanja i tehnološkog razvoja i demonstracijskih aktivnosti (RTD) na temelju uzajamne koristi i podložno odgovarajućim i djelotvornim razinama zaštite prava intelektualnog vlasništva.
Članak 343.
Suradnja u području RTD-a uključuje:
(a) |
politički dijalog i razmjenu znanstvenih i tehnoloških informacija; |
(b) |
olakšavanje odgovarajućeg pristupa odgovarajućim programima stranaka; |
(c) |
povećanje istraživačkog kapaciteta i sudjelovanja istraživačkih subjekata Gruzije u istraživačkim okvirnim programima EU-a; |
(d) |
promicanje zajedničkih istraživačkih projekata u svim područjima RTD-a; |
(e) |
aktivnosti u području osposobljavanja i programe mobilnosti za znanstvenike, istraživače i ostalo istraživačko osoblje koje sudjeluje u aktivnostima RTD-a stranaka; |
(f) |
olakšavanje, u okviru primjenjivog zakonodavstva, slobodnog kretanja istraživačkih djelatnika koji sudjeluju u aktivnostima obuhvaćenima ovim Sporazumom i prekograničnog kretanja robe namijenjene za upotrebu u takvim aktivnostima; i |
(g) |
ostale oblike suradnje u području RTD-a na temelju međusobnog sporazuma. |
Članak 344.
U aktivnostima suradnje u tom području trebalo bi tražiti sinergije s drugim aktivnostima koje se odvijaju u okviru financijske suradnje između EU-a i Gruzije, kako je navedeno u glavi VII. (Financijska pomoć i odredbe o sprečavanju prijevara i nadzoru) ovog Sporazuma.
POGLAVLJE 13.
Politika zaštite potrošača
Članak 345.
Stranke surađuju kako bi osigurale visoku razinu zaštite potrošača i postigle usklađenost svojih sustava zaštite potrošača.
Članak 346.
Radi postizanja tih ciljeva suradnja, prema potrebi, može uključivati:
(a) |
usmjerenost na približavanje zakonodavstva u području zaštite potrošača, a istovremeno izbjegavanje stvaranja prepreka trgovini; |
(b) |
promicanje razmjene informacija o sustavima zaštite potrošača, uključujući zakonodavstvo u području zaštite potrošača i njegovu provedbu, sigurnost proizvoda za široku potrošnju, sustave za razmjenu informacija, obrazovanje/osviještenost potrošača i jačanje uloge potrošača i naknadu štete potrošačima; |
(c) |
aktivnosti osposobljavanja administrativnih službenika i ostalih predstavnika interesa potrošača; i |
(d) |
poticanje aktivnosti nezavisnih udruženja potrošača i kontakata između predstavnika potrošača. |
Članak 347.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXIX. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 14.
Zapošljavanje, socijalna politika I jednake mogućnosti
Članak 348.
Stranke jačaju dijalog i suradnju na promicanju programa za dostojanstveni rad, politike zapošljavanja, zdravlja i sigurnosti na radu, socijalnog dijaloga, socijalne zaštite, socijalne uključenosti, ravnopravnosti spolova i borbe protiv diskriminacije te društvene odgovornosti poduzeća čime doprinose promicanju brojnijih i boljih radnih mjesta, smanjenju siromaštva, boljoj socijalnoj koheziji, održivom razvoju i boljoj kvaliteti života.
Članak 349.
Suradnja na temelju razmjene informacija i najboljih praksi može uključivati određen broj pitanja iz sljedećih područja:
(a) |
smanjenje siromaštva i bolja socijalna kohezija; |
(b) |
politika zapošljavanja usmjerena na brojnija i bolja radna mjesta s dostojanstvenim uvjetima rada, uključujući cilj smanjenja sive ekonomije i sivog zapošljavanja; |
(c) |
promicanje aktivnih mjera tržišta rada i djelotvornih službi za zapošljavanje, prema potrebi, radi modernizacije i prilagodbe potrebama tržišta rada stranaka; |
(d) |
poticanje obuhvatnijih sustava tržišta rada i socijalne sigurnosti koji uključuju osobe u nepovoljnijem položaju, uključujući osobe s invaliditetom i pripadnike manjina; |
(e) |
jednake mogućnosti i borba protiv diskriminacije, usmjerene na unapređenje ravnopravnosti spolova i osiguranje jednakih mogućnosti za muškarce i žene, kao i borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rasne ili etničke pripadnosti, religije ili uvjerenja, invaliditeta, godina ili spolne orijentacije; |
(f) |
socijalna politika usmjerena na podizanje razine socijalne zaštite i sustava socijalne zaštite u smislu kvalitete, dostupnosti i financijske održivosti; |
(g) |
unapređenje sudjelovanja socijalnih partnera i promicanje socijalnog dijaloga, uključujući jačanjem kapaciteta svih relevantnih dionika; |
(h) |
promicanje zdravlja i sigurnosti na radu; i |
(i) |
osviještenost i dijalog u području društvene odgovornosti poduzeća. |
Članak 350.
Stranke potiču uključivanje svih relevantnih dionika, uključujući organizacije civilnog društva, a osobito socijalnih partnera u oblikovanje politike i reforme te u suradnji između stranaka, kako je predviđeno u odgovarajućem dijelu glave VIII. (Institucionalne, opće i završne odredbe) ovog Sporazuma.
Članak 351.
Cilj je stranaka jačanje suradnje u pitanjima zapošljavanja i socijalne politike u svim relevantnim regionalnim, multilateralnim i međunarodnim forumima i organizacijama.
Članak 352.
Stranke promiču društvenu odgovornost poduzeća i potiču odgovorne poslovne prakse poput onih koje promiču brojne međunarodne smjernice o društvenoj odgovornosti poduzeća, a posebno OECD-ove smjernice za multinacionalna poduzeća.
Članak 353.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
Članak 354.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXX. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 15.
Javno zdravstvo
Članak 355.
Stranke su suglasne razvijati suradnju u području javnog zdravlja s ciljem podizanja razine sigurnosti javnog zdravlja i zaštite zdravlja ljudi kao osnovnog dijela održivog razvoja i gospodarskog rasta.
Članak 356.
Suradnja uključuje sljedeća područja, posebno:
(a) |
jačanje sustava javnog zdravstva Gruzije, osobito provedbom reforme zdravstvenog sektora, čime se osigurava visokokvalitetna primarna zdravstvena zaštita, razvoj ljudskih resursa za zdravstvo te unapređenjem upravljanja zdravstvom i financiranja zdravstvene zaštite; |
(b) |
epidemiološki nadzor i kontrolu zaraznih bolesti poput HIV-a/AIDS-a, virusnog hepatitisa i tuberkuloze, antimikrobske otpornosti, kao i bolju pripremljenost za prijetnje i izvanredne situacije u području javnog zdravlja; |
(c) |
sprečavanje i kontrolu nezaraznih bolesti, uglavnom razmjenom informacija i najboljih praksi, čime se promiču zdravi načini života, fizička aktivnost i vodi računa o glavnim odrednicama zdravlja, poput prehrane i ovisnosti o alkoholu, drogama i cigaretama; |
(d) |
kvalitetu i sigurnost tvari ljudskog podrijetla; |
(e) |
informacije i saznanja u području zdravlja; i |
(f) |
učinkovitu provedbu međunarodnih zdravstvenih sporazuma stranke kojih su stranke, posebno Međunarodnih zdravstvenih propisa i Okvirne konvencije o kontroli duhana. |
Članak 357.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXXI. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 16.
Obrazovanje, osposobljavanje I mladi
Članak 358.
Stranke surađuju u području obrazovanja i osposobljavanja s ciljem jačanja suradnje i dijaloga, uključujući dijalog o pitanjima politike, kako bi se postiglo približavanje odgovarajućim politikama i praksama EU-a. Stranke surađuju u promicanju cjeloživotnog učenja i promiču suradnju i transparentnost na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, uz poseban naglasak na visokom obrazovanju.
Članak 359.
Suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja usmjerena je na, između ostalog, sljedeća područja:
(a) |
promicanje cjeloživotnog učenja koje je ključno za rast i zapošljavanje i kojim se građanima omogućava potpuno sudjelovanje u društvu; |
(b) |
modernizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja, podizanje kvalitete, relevantnosti i pristupa za cijelo vrijeme trajanja obrazovanja, od ranog djetinjstva do tercijarnog obrazovanja; |
(c) |
promicanje kvalitete u visokom obrazovanju na način koji je sukladan Planu za modernizaciju visokog obrazovanja EU-a i Bolonjskom procesu. |
(d) |
učvršćivanje međunarodne akademske suradnje i sudjelovanja u programima suradnje EU-a čime se povećava mobilnost studenata i profesora; |
(e) |
poticanje učenja stranih jezika; |
(f) |
promicanje napretka prema priznavanju kvalifikacija i kompetencija te osiguranju transparentnosti u tom području; |
(g) |
promicanje suradnje u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s obzirom na relevantne dobre prakse EU-a; i |
(h) |
jačanje razumijevanja i znanja o procesu europske integracije, akademskog dijaloga o vezama između EU-a i Istočnog partnerstva te sudjelovanja u relevantnim programima EU-a. |
Članak 360.
Stranke su suglasne surađivati u području politike mladih s ciljem:
(a) |
jačanja suradnje i razmjena u području politike mladih i neformalnog obrazovanja mladih ljudi i mladih radnika; |
(b) |
pružanja podrške mladim ljudima i mobilnosti mladih radnika kao sredstva za promicanje međukulturnog dijaloga i stjecanja znanja, vještina i kompetencija izvan formalnih obrazovnih sustava, uključujući volontiranjem; i |
(c) |
promicanja suradnje između organizacija mladih. |
Članak 361.
Gruzija će provesti i razviti politiku u skladu s okvirom politika i praksi EU-a u smislu dokumenata iz Priloga XXXII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 17.
Suradnja u području kulture
Članak 362.
Stranke će promicati kulturnu suradnju s obzirom na načela sadržana u Konvenciji Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. Stranke će održavati redoviti politički dijalog u područjima od zajedničkog interesa, uključujući razvoj kulturnih industrija u EU-u i Gruziji. Suradnja između stranaka ojačat će međukulturni dijalog, uključujući sudjelovanjem kulturnog sektora i civilnog društva iz EU-a i Gruzije.
Članak 363.
Stranke usmjeravaju suradnju u brojna područja:
(a) |
kulturnu suradnju i kulturne razmjene; |
(b) |
mobilnost umjetnosti i umjetnika i jačanje kapaciteta kulturnog sektora; |
(c) |
međukulturni dijalog; |
(d) |
dijalog o kulturnoj politici; i |
(e) |
suradnju u međunarodnim forumima poput UNESCO-a i Vijeća Europe, između ostalog, s ciljem razvoja kulturne raznolikosti te očuvanja i vrednovanja kulturne i povijesne baštine. |
POGLAVLJE 18.
Suradnja u područjima audiovizualne politike I medija
Članak 364.
Stranke će promicati suradnju u području audiovizualne politike. Suradnjom se ojačava audiovizualna industrija EU-a i Gruzije, posebno stručnim osposobljavanjem, razmjenom informacija i ohrabrivanjem koprodukcije u područjima kinematografije i televizije.
Članak 365.
1. Stranke održavaju redoviti dijalog u području audiovizualne politike i politike medija i surađuju s ciljem ojačavanja nezavisnosti i stručnosti medija, kao i veza s medijima iz EU-a u skladu s relevantnim europskim normama, uključujući norme Vijeća Europe i Konvenciji UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005.
2. Suradnja bi, između ostalog, mogla uključivati pitanje osposobljavanja novinara i ostalih medijskih stručnjaka.
Članak 366.
Stranke usmjeravaju suradnju u brojna područja:
(a) |
dijalog u području audiovizualne politike i politike medija; |
(b) |
dijalog na međunarodnim forumima (kao što su UNESCO i WTO); i |
(c) |
suradnju u području audiovizualne politike i politike medija, uključujući u području kinematografije. |
Članak 367.
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXXIII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
POGLAVLJE 19.
Suradnja u području sporta I fizičke aktivnosti
Članak 368.
Stranke promiču suradnju u području sporta i fizičke aktivnosti razmjenom informacija i dobrih praksi radi promicanja zdravog načina života, društvenih i obrazovnih vrijednosti sporta, mobilnosti u sportu te s ciljem borbe protiv globalnih prijetnji sportu, kao što su doping, rasizam i nasilje.
POGLAVLJE 20.
Suradnja u području civilnog društva
Članak 369.
Stranke jačaju dijalog o suradnji u području civilnog društva sa sljedećim ciljevima:
(a) |
jačanja kontakata i razmjene informacija i iskustava između svih sektora civilnog društva u EU-u i u Gruziji; |
(b) |
osiguranja boljih saznanja i razumijevanja Gruzije, uključujući njezinu povijest i kulturu, u EU-u, a osobito među organizacijama civilnog društva iz država članica, čime se osigurava bolje razumijevanje prilika i izazova u budućim odnosima; i |
(c) |
s druge strane, osiguranja boljih saznanja i razumijevanja EU-a u Gruziji, a osobito među gruzijskim organizacijama civilnog društva, s neisključivim naglaskom na vrijednostima na kojima je osnovan EU, njegovim politikama i njegovu funkcioniranju. |
Članak 370.
Stranke promiču dijalog i suradnju između dionika civilnog društva na objema stranama kao sastavni dio odnosa između EU-a i Gruzije. Ciljevi su tog dijaloga i te suradnje:
(a) |
osiguranje uključivanja civilnog društva u odnose između EU-a i Gruzije, osobito u provedbi odredaba ovog Sporazuma; |
(b) |
jačanje sudjelovanja civilnog društva u postupku javnog donošenja odluka, osobito održavanjem otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga između javnih institucija i predstavničkih udruženja i civilnog društva; |
(c) |
omogućivanje povoljne okoline za izgradnju institucija i razvoj organizacija civilnog društva na različite načine, uključujući, između ostalog, zagovaračku podršku, neformalno i formalno umrežavanje, uzajamne posjete i radionice, omogućujući pravni okvir za civilno društvo, i |
(d) |
upoznavanje predstavnika civilnog društva na objema stranama s postupcima savjetovanja i dijaloga između civilnog društva, uključujući socijalne partnere, i javnih tijela, osobito s ciljem jačanja civilnog društva u postupku javnog donošenja odluka. |
Članak 371.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog između stranaka.
POGLAVLJE 21.
Regionalni razvoj, suradnja na prekograničnoj I regionalnoj razini
Članak 372.
1. Stranke promiču uzajamno razumijevanje i bilateralnu suradnju u području regionalne politike razvoja, uključujući metode oblikovanja i provedbe regionalnih politika, upravljanja i partnerstva na više razina uz poseban naglasak na razvoj područja u nepovoljnom položaju i teritorijalnu suradnju s ciljem uspostave komunikacijskih kanala i bolje razmjene informacija i iskustava između nacionalnih i lokalnih tijela, društveno-gospodarskih činitelja i civilnog društva.
2. Stranke posebno surađuju s ciljem usklađivanja praksi Gruzije sa sljedećim načelima:
(a) |
jačanjem višerazinskog upravljanja jer utječe na središnju razinu i na lokalne zajednice uz poseban naglasak na načine jačanja uključivanja lokalnih dionika; |
(b) |
učvršćivanjem partnerstva između svih stranaka koje sudjeluju u regionalnom razvoju; i |
(c) |
sufinanciranjem financijskim doprinosom onih koji sudjeluju u provedbi programa i projekata regionalnog razvoja. |
Članak 373.
1. Stranke podupiru i jačaju uključivanje tijela na lokalnoj razini u suradnju u području regionalne politike, uključujući prekograničnu suradnju i povezane upravljačke strukture, jačaju suradnju uspostavom povoljnog recipročnog zakonodavnog okvira, primjenjuju i razvijaju mjere izgradnje kapaciteta te promiču jačanje prekograničnih i regionalnih gospodarskih i poslovnih mreža.
2. Stranke će surađivati radi učvršćivanja institucionalnih i operativnih kapaciteta gruzijskih institucija u područjima regionalnog razvoja i prostornog planiranja, između ostalog:
(a) |
unapređenjem međuinstitucionalne koordinacije, a posebno mehanizma vertikalne i horizontalne interakcije središnjih i lokalnih javnih tijela u postupku razvoja i provedbe regionalnih politika; |
(b) |
razvojem kapaciteta lokalnih javnih tijela radi promicanja uzajamne prekogranične suradnje u skladu s načelima i praksama EU-a; i |
(c) |
dijeljenjem znanja, informacija i najboljih praksi u području politika regionalnog razvoja radi promicanja gospodarske dobrobiti lokalnih zajednica i ujednačenog razvoja regija. |
Članak 374.
1. Stranke jačaju i potiču razvoj prekogranične suradnje u drugim područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom kao što su, između ostalog, prijevoz, energetika, komunikacijske mreže, kultura, obrazovanje, turizam i zdravlje.
2. Stranke jačaju suradnju između svojih regija u obliku transnacionalnih i međuregionalnih programa, potičući sudjelovanje regija Gruzije u europskim regionalnim strukturama i organizacijama i promičući svoj gospodarski i institucionalni razvoj provedbom projekata od zajedničkog interesa.
3. Te će se aktivnosti odvijati u kontekstu:
(a) |
nastavka teritorijalne suradnje s europskim regijama, uključujući putem transnacionalnih i prekograničnih programa suradnje; |
(b) |
suradnje u okviru Istočnog partnerstva, s tijelima EU-a, uključujući Odbor regija, i sudjelovanja u različitim europskim regionalnim projektima i inicijativama; |
(c) |
suradnje, između ostalog, s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Europskom mrežom za praćenje prostornog planiranja. |
Članak 375.
O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.
POGLAVLJE 22.
Civilna zaštita
Članak 376.
Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području prirodnih nepogoda i nesreća izazvanih ljudskim djelovanjem. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju jednakosti i uzajamne koristi, kao i međuovisnost koja postoji između stranaka te multilateralne aktivnosti u tom području.
Članak 377.
Suradnja je usmjerena na poboljšanje sprečavanja prirodnih nepogoda i nesreća izazvanih ljudskim djelovanjem, pripreme za i reakcije na njih.
Članak 378.
Stranke, između ostalog, razmjenjuju informacije i stručna znanja te provode zajedničke aktivnosti na bilateralnoj osnovi i/ili u okviru multilateralnih programa. Suradnja se može odvijati, između ostalog, provođenjem posebnih sporazuma i/ili administrativnih dogovora u tom području o kojima su se stranke usuglasile.
Članak 379.
Suradnja može uključivati sljedeće ciljeve:
(a) |
razmjenu i redovito ažuriranje podataka za kontakt radi osiguranja neprekidnih dijaloga i radi mogućnosti održavanja stalnog međusobnog kontakta; |
(b) |
pojednostavnjenje uzajamne pomoći u slučaju velikih nesreća, prema potrebi i podložno dostupnosti dovoljnih sredstava; |
(c) |
razmjenu svakodnevnih ranih upozorenja i ažuriranih informacija o ozbiljnim izvanrednim situacijama koje utječu na EU i Gruziju, uključujući zahtjeve i ponude za pomoć; |
(d) |
razmjenu informacija o pružanju pomoći stranaka trećim zemljama u slučaju izvanrednih situacija u koje je uključen mehanizam EU-a za civilnu zaštitu; |
(e) |
suradnju u području potpore državi domaćinu kada zatraži/pruža pomoć; |
(f) |
razmjenu najboljih praksi i smjernica u području sprečavanja katastrofa, pripremljenosti i reagiranja; |
(g) |
suradnju u području smanjenja rizika od katastrofe vodeći računa, između ostalog, o institucionalnim vezama i zagovaranju; informacijama, obrazovanju i komunikaciji, najboljim praksama s ciljem sprečavanja ili ublažavanja učinaka prirodnih opasnosti; |
(h) |
suradnju u području poboljšavanja baze znanja u pogledu katastrofa i ocjene rizika za upravljanje katastrofama; |
(i) |
suradnju u području ocjene učinaka katastrofa na okoliš i javno zdravlje; |
(j) |
pozivanje stručnjaka na posebne tehničke radionice i simpozije o pitanjima civilne zaštite; |
(k) |
pozivanje, ovisno o slučaju, promatrača na posebne vježbe i osposobljavanja koje organizira EU i/ili Gruzija; i |
(l) |
jačanje suradnje u pogledu najdjelotvornije upotrebe dostupnih kapaciteta civilne zaštite. |
POGLAVLJE 23.
Sudjelovanje u agencijama I programima europske unije
Članak 380.
Gruziji je dopušteno sudjelovanje u svim agencijama Unije otvorenima prema sudjelovanju Gruzije u skladu s relevantnim odredbama o osnivanju tih agencija. Gruzija sklapa zasebne sporazume s EU-om kojima se omogućuje njezino sudjelovanje u svakoj takvoj agenciji, uključujući iznos njezina financijskog doprinosa.
Članak 381.
Gruziji je dopušteno sudjelovanje u postojećim i budućim programima Unije otvorenima prema sudjelovanju Gruzije u skladu s relevantnim odredbama o usvajanju tih programa. Sudjelovanje Gruzije u programima Unije u skladu je s odredbama utvrđenima Protokolom III. uz ovaj Sporazum o okvirnom sporazumu između Europske unije i Gruzije o općim načelima sudjelovanja Gruzije u programima Unije.
Članak 382.
Stranke će održavati redoviti dijalog o sudjelovanju Gruzije u programima i agencijama Unije. Posebno, EU obavješćuje Gruziju u slučaju uspostavljanja novih agencija EU-a i novih programa Unije, kao i u pogledu izmjena uvjeta sudjelovanja u programima Unije i agencijama navedenima u člancima 380. i 381. ovog Sporazuma.
GLAVA VII.
FINANCIJSKA POMOĆ I ODREDBE O SPREČAVANJU PRIJEVARA I NADZORU
POGLAVLJE 1.
Financijska pomoć
Članak 383.
Gruzija koristi financijsku pomoć u okviru relevantnih mehanizama i instrumenata za financiranje EU-a. Gruziji može koristiti i suradnja s Europskom investicijskom bankom (EIB), Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i ostalim međunarodnim financijskim institucijama. Financijska pomoć doprinijet će postizanju ciljeva ovog Sporazuma i bit će osigurana u skladu s ovim poglavljem.
Članak 384.
Glavna načela financijske pomoći utvrđuju se relevantnim uredbama o financijskim instrumentima EU-a.
Članak 385.
Prioritetna područja financijske pomoći EU-a o kojima su se usuglasile stranke utvrđuju se u godišnjim programima djelovanja temeljenima, kad god je primjenjivo, na višegodišnjim okvirima koji odražavaju dogovorene prioritete politike. Unutar iznosa pomoći utvrđenih u okviru tih programa uzimaju se u obzir potrebe Gruzije, kapaciteti sektora i napredak u odnosu na reforme, posebno u područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom.
Članak 386.
Da bi se omogućila optimalna uporaba dostupnih resursa, stranke nastoje osigurati da se pomoć EU-a provodi u bliskoj suradnji i koordinaciji s ostalim zemljama donatoricama, organizacijama donatoricama i međunarodnim financijskim institucijama te u skladu s međunarodnim načelima djelotvornosti pomoći.
Članak 387.
Temeljna pravna, upravna i tehnička osnova financijske pomoći utvrđuje se unutar okvira relevantnih sporazuma između stranaka.
Članak 388.
Vijeće za pridruživanje obavješćuje se o napretku i provedbi financijske pomoći i njezinu utjecaju na postizanje ciljeva ovog Sporazuma. U tu svrhu relevantna tijela stranaka osiguravaju odgovarajuće informacije u vezi s praćenjem i procjenom na zajedničkoj i trajnoj osnovi.
Članak 389.
Stranke provode pomoć u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i surađuju u smislu zaštite financijskih interesa EU-a i Gruzije u skladu s poglavljem 2. (Odredbe o sprečavanju prijevara i nadzoru) ove glave.
POGLAVLJE 2.
Odredbe o sprečavanju prijevara I nadzoru
Članak 390.
Definicije
Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se definicije utvrđene Protokolom IV. uz ovaj Sporazum.
Članak 391.
Područje primjene
Ovo se poglavlje primjenjuje na svaki daljnji sporazum ili financijski instrument koji će biti sklopljen između stranaka i na svaki drugi financijski instrument EU-a kojem Gruzija može biti pridružena, ne dovodeći u pitanje ni jednu drugu dodatnu klauzulu kojom su obuhvaćene revizije, provjere na terenu, inspekcije, nadzor i mjere za borbu protiv prijevara, uključujući one koje provode Europski revizorski sud i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).
Članak 392.
Mjere sprečavanja i borbe protiv prijevara, korupcije i ostalih nezakonitih radnji
Stranke poduzimaju djelotvorne mjere sprečavanja i borbe protiv prijevara, korupcije i ostalih nezakonitih radnji povezanih s provedbom fondova EU-a, između ostalog u okviru zajedničke upravne pomoći i zajedničke pravne pomoći u područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom.
Članak 393.
Razmjena informacija i daljnja suradnja na operativnoj razini
1. Za potrebe pravilne provedbe ovog poglavlja nadležna tijela Gruzije i EU-a redovito razmjenjuju informacije i, na zahtjev jedne od stranaka, provode savjetovanja.
2. OLAF se može usuglasiti s tijelima iste vrste u Gruziji u skladu s gruzijskim zakonodavstvom u pogledu daljnje suradnje u području sprečavanja prijevara, uključujući operativna rješenja s tijelima Gruzije.
3. Za prijenos i obradu osobnih podataka primjenjuje se članak 14. glave III. (Sloboda, sigurnost i pravda) ovog Sporazuma.
Članak 394.
Sprečavanje prijevare, korupcije i nepravilnosti
1. Tijela EU-a i Gruzije redovito provjeravaju pravilnu provedbu poslova financiranih u okviru fondova EU-a. Poduzimaju sve odgovarajuće mjere sprečavanja i ispravka nepravilnosti i prijevara.
2. Tijela EU-a i Gruzije poduzimaju sve odgovarajuće mjere sprečavanja i ispravka svih aktivnih ili pasivnih korupcijskih praksi i isključivanja sukoba interesa u bilo kojoj fazi postupaka povezanih s provedbom fondova EU-a.
3. Tijela Gruzije obavješćuju Europsku komisiju o svim poduzetim preventivnim mjerama.
4. Europska komisija ima pravo prikupljati dokaze u skladu s člankom 56. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica.
5. Posebno ima pravo i prikupiti dokaze o tome da se postupcima nabave i dodjele bespovratnih sredstava zadovoljavaju načela transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije, sprečavaju sukobi interesa, nude jamstva jednaka međunarodno prihvaćenim normama i osigurava postupanje u skladu s odredbama dobrog financijskog upravljanja.
6. U skladu s vlastitim postupcima stranke jedna drugoj dostavljaju sve informacije povezane s provedbom fondova EU-a i bez odgađanja obavješćuju jedna drugu o bilo kakvim znatnim promjenama njihovih postupaka ili sustava.
Članak 395.
Pravni postupci, istraga i progon
Tijela Gruzije osiguravaju pravne postupke, istragu i progon stvarnih slučajeva prijevare, korupcije ili drugih nepravilnosti, uključujući sukob interesa, ili takvih slučajeva u odnosu na koje postoji sumnja, nakon nacionalnog nadzora ili nadzora EU-a. Prema potrebi OLAF može nadležnim tijelima Gruzije pomoći u izvršavanju te zadaće.
Članak 396.
Priopćivanje prijevare, korupcije i nepravilnosti
1. Tijela Gruzije bez odgađanja dostavljaju Europskoj komisiji sve informacije koje su zamijetila, a koje se odnose na stvarne slučajeve prijevare ili korupcije te bez odgađanja obavješćuju Europsku komisiju o svim drugim nepravilnostima, uključujući sukob interesa, u vezi s provedbom fondova EU-a. U slučaju sumnje na prijevaru ili korupciju, o tome se obavješćuje OLAF i Europsku komisiju.
2. Tijela Gruzije izvješćuju i o svim mjerama poduzetima u vezi s činjenicama priopćenima u okviru ovog članka. Ne bude li slučajeva prijevare, korupcije ili drugih nepravilnosti za prijaviti, tijela Gruzije o tome obavješćuju Europsku komisiju nakon kraja svake kalendarske godine.
Članak 397.
Revizije
1. Europska komisija i Europski revizorski sud imaju pravo preispitati je li ukupan rashod povezan s provedbom fondova EU-a nastao na zakonit i redovit način i je li financijsko upravljanje dobro.
2. Revizije se provode na temelju preuzetih obveza i izvršenih plaćanja. Temelje se na evidencijama i, ako je potrebno, provode se na terenu u prostorima subjekta koji upravlja ili sudjeluje u provedbi fondova EU-a. Takve se revizije mogu provoditi prije zatvaranja financijskih izvještaja za predmetnu financijsku godinu i tijekom razdoblja od pet godina od datuma plaćanja ostatka financijske potpore.
3. Inspektori Europske komisije i druge osobe koje su ovlastili Europska komisija ili Europski revizorski sud mogu provoditi kontrolu dokumentacije ili provjere na terenu i revizije u prostorima bilo kojeg subjekta koji upravlja ili sudjeluje u provedbi fondova EU-a i njihovih podizvoditelje u Gruziji.
4. Inspektori Europske komisije ili druge osobe koje su ovlastili Europska komisija ili Europski revizorski sud imaju odgovarajući pristup lokacijama, radovima i dokumentima za provedbu tih revizija, uključujući one u elektroničkom obliku. Sve javne institucije Gruzije obavješćuje se o tom pravu pristupa te se ono izričito navodi u ugovorima sklopljenima radi provedbe instrumenata iz ovog Sporazuma.
5. Prethodno opisane provjere i revizije primjenjive su na sve izvoditelje i podizvoditelje koji su primili fondove EU-a. Pri izvršavanju svojih zadaća Europski revizorski sud i revizorska tijela Gruzije surađuju u duhu povjerenja, zadržavajući pritom svoju neovisnost.
Članak 398.
Provjere na terenu
1. Unutar okvira ovog Sporazuma OLAF je ovlašten izvršavati provjere i inspekcije na terenu s ciljem zaštite financijskih interesa EU-a u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti.
2. OLAF priprema i provodi provjere i inspekcije na terenu u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima Gruzije, uzimajući u obzir odgovarajuće zakonodavstvo Gruzije.
3. Tijela Gruzije pravodobno se obavješćuju o predmetu, namjeni i pravnoj osnovi provjera i inspekcija kako bi ista mogla osigurati svu potrebnu pomoć. U tu svrhu službenici nadležnih gruzijskih tijela mogu sudjelovati u provjerama i inspekcijama na terenu.
4. Ako predmetna tijela Gruzije izraze interes, mogu zajednički s OLAF-om izvršavati provjere i inspekcije na terenu.
5. Ako se gospodarski subjekt protivi provjeri na terenu ili inspekciji, gruzijska tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom OLAF-u pružaju odgovarajuću pomoć potrebnu za izvršenje njihove službene obveze u vezi s provedbom provjere na terenu ili inspekcije.
Članak 399.
Upravne mjere i sankcije
Ne dovodeći u pitanje gruzijsko zakonodavstvo, Europska komisija može uvesti administrativne mjere i sankcije u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica te s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica.
Članak 400.
Povrat
1. Gruzijska tijela poduzimaju sve potrebne mjere za provođenje odredaba navedenih u nastavku u pogledu povrata nepropisno isplaćenih fondova EU-a državnoj financijskoj agenciji.
2. Ako je tijelima Gruzije povjerena provedba fondova EU-a, Europska komisija ima pravo povrata nepropisno isplaćenih fondova EU-a, posebno u okviru financijskih korekcija. Europska komisija uzima u obzir mjere koje su poduzela tijela Gruzije s ciljem sprečavanja gubitka predmetnih fondova EU-a.
3. Europska komisija savjetuje se s Gruzijom o tom pitanju prije donošenja odluke o povratu. O sporovima u vezi s povratom raspravljat će se u okviru Vijeća za pridruživanje.
4. Ako Europska komisija provodi fondove EU-a izravno ili neizravno povjeravanjem zadaća provedbe proračuna trećim stranama, odluke Europske komisije donesene u okviru područja primjene ove glave kojima se nameće novčana obveza osobama osim državama, izvršiva je u Gruziji u skladu sa sljedećim načelima:
(a) |
Izvršavanje se provodi u skladu s pravilima građanskog postupka na snazi u Gruziji. Nalog za njezino izvršenje prilaže se uz odluku, bez ikakvih drugih formalnosti osim provjere vjerodostojnosti odluke, koju provodi nacionalno tijelo koje u tu svrhu imenuje vlada Gruzije i o kojem obavješćuje Europsku komisiju i Sud Europske unije. |
(b) |
Kad su te formalnosti ispunjene na zahtjev dotične stranke, ona može nastaviti s izvršenjem u skladu sa zakonodavstvom Gruzije, iznoseći slučaj izravno pred nadležno tijelo. |
(c) |
Izvršenje se može suspendirati samo odlukom Suda Europske unije. Međutim, predmetni sudovi Gruzije imaju nadležnost nad žalbama da je izvršenje provedeno na nepravilan način. |
5. Nalog za izvršenje, uz nadzor kojim je obuhvaćena samo provjera vjerodostojnosti akta, izdaje tijelo koje odredi Vlada Gruzije. Izvršenje se provodi u skladu s pravilima procesnog prava Gruzije. Zakonitost odluke relevantnih tijela EU-a o izvršenju podliježe nadzoru Suda Europske unije.
6. Presude koje Sud Europske unije donese u skladu s arbitražnom klauzulom u ugovoru u području primjene ovog Sporazuma izvršive su pod istim uvjetima.
Članak 401.
Povjerljivost
Informacije prenesene ili dobivene u bilo kojem obliku na temelju ovog poglavlja obuhvaćene su poslovnom tajnom i zaštićene onako kako su slične informacije zaštićene pravom Gruzije te odgovarajućim odredbama primjenjivim na institucije EU-a. Takve se informacije ne smiju prenositi osobama, osim onima unutar institucija EU-a, unutar država članica ili Gruzije čije funkcije zahtijevaju da ih znaju, niti se smiju koristiti u druge svrhe osim kako bi se osigurala djelotvorna zaštita financijskih interesa stranaka.
Članak 402.
Približavanje zakonodavstva
Gruzija će provesti približavanje svojeg zakonodavstva aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXXIV. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.
GLAVA VIII.
INSTITUCIONALNE, OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE
POGLAVLJE 1.
Institucionalni okvir
Članak 403.
Politički dijalog i dijalog o politikama između stranaka, uključujući pitanja povezana sa sektorskom suradnjom, mogu se voditi na bilo kojoj razini. Povremeni dijalog o politikama na visokoj razini vodi se međusobnim dogovorom u okviru Vijeća za pridruživanje iz članka 404. ovog Sporazuma i u okviru redovitih sastanaka predstavnika obiju stranaka na ministarskoj razini.
Vijeće za pridruživanje
Članak 404.
1. Osniva se Vijeće za pridruživanje. Vijeće nadzire i prati primjenu i provedbu ovog Sporazuma i povremeno preispituje funkcioniranje ovog Sporazuma u pogledu njegovih ciljeva.
2. Vijeće za pridruživanje sastaje se na ministarskoj razini i u redovitim razmacima, najmanje jedanput godišnje, i kad to nalažu okolnosti. Vijeće za pridruživanje može se sastajati u bilo kojem obliku, uz međusobni dogovor.
3. Osim nadzora i praćenja primjene i provedbe ovog Sporazuma, Vijeće za pridruživanje ispituje sva važna pitanja koja proizlaze iz okvira ovog Sporazuma i sva ostala bilateralna i međunarodna pitanja od zajedničkog interesa.
Članak 405.
1. Vijeće za pridruživanje sastoji se od članova Vijeća Europske unije i članova Europske Komisije, s jedne strane, i članova vlade Gruzije, s druge strane.
2. Vijeće za pridruživanje donosi svoj poslovnik.
3. Vijećem za pridruživanje naizmjence predsjedaju predstavnik Unije i predstavnik Gruzije.
4. Prema potrebi, i uz međusobni dogovor, predstavnici drugih tijela stranaka mogu sudjelovati u radu Vijeća za pridruživanje kao promatrači.
Članak 406.
1. Za potrebe postizanja ciljeva iz ovog Sporazuma Vijeće za pridruživanje ovlašteno je donositi odluke u okviru područja primjene ovog Sporazuma. Takve su odluke obvezujuće za stranke, koje poduzimaju odgovarajuće mjere, uključujući, ako je potrebno, djelovanje tijela osnovanih u okviru ovog Sporazuma, u skladu s odredbama ovog Sporazuma u svrhu provedbe donesenih odluka. Vijeće za pridruživanje isto tako može davati preporuke. Vijeće donosi svoje odluke i preporuke sporazumom između stranaka nakon završetka unutarnjih postupaka stranaka, prema potrebi.
2. U skladu s ciljem postupnog približavanja zakonodavstva Gruzije zakonodavstvu Unije, kako je utvrđeno ovim Sporazumom, Vijeće za pridruživanje bit će forum za razmjenu informacija o odabranim zakonodavnim aktima Europske unije i Gruzije, u pripremi i na snazi, te o mjerama provedbe, izvršavanja i postizanja usklađenosti.
3. U skladu sa stavkom 1. ovog članka Vijeće za pridruživanje ovlašteno je ažurirati ili izmijeniti priloge ovom Sporazumu ne dovodeći u pitanje posebne odredbe u okviru glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
Odbor za pridruživanje
Članak 407.
1. Osniva se Odbor za pridruživanje. Odbor pomaže Vijeću za pridruživanje u obavljanju njegovih dužnosti i funkcija.
2. Odbor za pridruživanje sastoji se od predstavnika stranaka, u načelu na razini viših državnih službenika.
3. Odborom za pridruživanje naizmjence predsjedaju predstavnik EU-a i predstavnik Gruzije.
Članak 408.
1. Vijeće za pridruživanje u svojem poslovniku utvrđuje dužnosti i funkcioniranje Odbora za pridruživanje čije odgovornosti uključuju pripremu sastanaka Vijeća za pridruživanje. Odbor za pridruživanje sastaje se najmanje jedanput godišnje i kada se stranke usuglase da okolnosti to nalažu.
2. Vijeće za pridruživanje može prenijeti Odboru za pridruživanje neke od svojih ovlasti, uključujući ovlast donošenja obvezujućih odluka.
3. Odbor za pridruživanje ovlašten je donositi odluke u slučajevima predviđenima ovim Sporazumom i u područjima za koja mu je Vijeće za pridruživanje prenijelo svoje ovlasti te kako je utvrđeno u članku 406. stavku 1. ovog Sporazuma. Te su odluke obvezujuće za stranke, koje poduzimaju odgovarajuće mjere za njihovu provedbu. Odbor za pridruživanje donosi odluke dogovorom između stranaka, uzimajući u obzir odgovarajuće unutarnje postupke.
4. Odbor za pridruživanje sastaje se u posebnom sastavu s ciljem rješavanja svih pitanja povezanih s glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma. Odbor za pridruživanje sastaje se u tom sastavu najmanje jedanput godišnje.
Članak 409.
Posebni odbori, pododbori i tijela
1. Odboru za pridruživanje pomažu pododbori osnovani u okviru ovog Sporazuma.
2. Vijeće za pridruživanje može odlučiti uspostaviti poseban odbor ili tijelo u posebnim područjima potrebnima za provedbu ovog sporazuma i utvrđuje sastav, dužnosti i funkcioniranje takvih posebnih odbora ili tijela. Osim toga, takvi posebni odbori ili tijela mogu voditi rasprave o bilo kojem pitanju koje smatraju relevantnim ne dovodeći u pitanje posebne odredbe glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
3. Odbor za pridruživanje isto tako može osnovati pododbore, uključujući radi praćenja napretka postignutog redovitim dijalozima iz glave V. (Gospodarska suradnja) i glave VI. (Ostale politike suradnje) ovog Sporazuma.
4. Pododbori su ovlašteni donositi odluke u slučajevima predviđenima ovim Sporazumom. O svojim aktivnostima redovito izvješćuju Odbor za pridruživanje, prema potrebi.
5. Pododbori osnovani u okviru glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma pravovremeno prije svojih sastanaka obavješćuju Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, o datumu i dnevnom redu svojih sastanaka. Oni izvješćuju o svojim aktivnostima na svakom redovnom sastanku Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu.
6. Postojanje pododbora ne sprečava ni jednu stranku da uputi bilo kakvo pitanje izravno Odboru za pridruživanje, uključujući njegov sastav zadužen za trgovinu.
Parlamentarni odbor za pridruživanje
Članak 410.
1. Osniva se Parlamentarni odbor za pridruživanje. To je mjesto na kojem se članovi Europskog parlamenta i parlamenta Gruzije sastaju i razmjenjuju mišljenja. Sastaje se u razmacima koje sam odredi.
2. Parlamentarni odbor za pridruživanje sastoji se od članova Europskog parlamenta, s jedne strane, i članova parlamenta Gruzije, s druge strane.
3. Parlamentarni odbor za pridruživanje donosi svoj poslovnik.
4. Parlamentarnim odborom za pridruživanje naizmjence predsjedaju predstavnik Europskog parlamenta i predstavnik parlamenta Gruzije, u skladu s odredbama koje se utvrđuju u njegovu poslovniku.
Članak 411.
1. Parlamentarni odbor za pridruživanje može od Vijeća za pridruživanje zatražiti relevantne informacije o provedbi ovog Sporazuma, koji tražene informacije daje Parlamentarnom odboru za pridruživanje.
2. O odlukama i preporukama Vijeća za pridruživanje obavješćuje se Parlamentarni odbor za pridruživanje.
3. Parlamentarni odbor za pridruživanje može dati preporuke Vijeću za pridruživanje.
4. Parlamentarni odbor za pridruživanje može osnovati Parlamentarne pododbore za pridruživanje.
Platforma civilnog društva
Članak 412.
1. Stranke promiču i redovite sastanke predstavnika svojih civilnih društava kako bi ih obavješćivale i prikupljale njihove doprinose za provedbu ovog Sporazuma.
2. Osniva se Platforma civilnog društva EU-a i Gruzije. Ona je mjesto sastajanja i razmjene mišljenja za predstavnike civilnog društva sa strane EU-a, uključujući članove Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, i predstavnike civilnog društva sa strane Gruzije, uključujući predstavnike nacionalne platforme Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva, te je od njih sastavljena. Sastaje se u razmacima koje sama odredi.
3. Platforma civilnog društva donosi svoj poslovnik.
4. Platformom civilnog društva naizmjence predsjedaju predstavnik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i predstavnici civilnog društva Gruzije, u skladu s odredbama koje se utvrđuju u njezinu poslovniku.
Članak 413.
1. O odlukama i preporukama Vijeća za pridruživanje obavješćuje se Platforma civilnog društva.
2. Platforma civilnog društva može dati preporuke Vijeću za pridruživanje.
3. Odbor za pridruživanje i Parlamentarni odbor za pridruživanje organiziraju redovite kontakte s predstavnicima Platforme civilnog društva s ciljem pribavljanja njihovih stajališta o postizanju ciljeva ovog Sporazuma.
POGLAVLJE 2.
Opće I završne odredbe
Članak 414.
Pristup sudovima i upravnim tijelima
Stranke se obvezuju unutar područja primjene ovog Sporazuma osigurati da fizičke i pravne osobe druge stranke imaju pristup bez diskriminacije u odnosu na vlastite državljane nadležnim sudovima i upravnim tijelima stranaka radi zaštite njihovih osobnih prava, uključujući imovinska prava.
Članak 415.
Iznimke zbog sigurnosti
Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da poduzme bilo koje mjere:
(a) |
koje smatra nužnima kako bi spriječila otkrivanje informacija koje su u suprotnosti s njezinim bitnim sigurnosnim interesima; |
(b) |
koje se odnose na proizvodnju ili trgovinu oružjem, naoružanjem ili ratnim materijalom ili na istraživanje, razvoj ili proizvodnju neophodnu za obrambene svrhe pod uvjetom da takve mjere ne narušavaju uvjete tržišnog natjecanja u pogledu proizvoda čija namjena nije isključivo vojna; |
(c) |
koje smatra bitnima za vlastitu sigurnost u slučaju ozbiljnih unutarnjih poremećaja koji utječu na održavanje zakona i reda u doba rata ili ozbiljnih međunarodnih napetosti koje predstavljaju prijetnju ratom, ili radi izvršavanja obveza koje je prihvatila radi održavanja mira i međunarodne sigurnosti. |
Članak 416.
Nediskriminacija
1. U područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom i ne dovodeći u pitanje njegove posebne odredbe:
(a) |
aranžmani koje Gruzija primjenjuje u odnosu na EU ili države članice ne smiju prouzročiti diskriminaciju između država članica, njihovih državljana i njihovih trgovačkih društava ili poduzeća; |
(b) |
aranžmani koje EU ili države članice primjenjuju u odnosu na Gruziju ne smiju prouzročiti diskriminaciju između državljana, trgovačkih društava ili poduzeća Gruzije. |
2. Odredbe stavka 1. ne dovode u pitanje pravo stranaka da primijene relevantne odredbe svojeg poreznog zakonodavstva na porezne obveznike koji nisu u istovjetnoj situaciji s obzirom na svoje boravište.
Članak 417.
Postupno približavanje
Gruzija provodi postupno približavanje svojeg zakonodavstva pravu EU-a kako je navedeno u prilozima ovom Sporazumu na temelju obveza utvrđenih u ovom Sporazumu i u skladu s odredbama tih priloga. Ovom odredbom ne dovode se u pitanje posebna načela i obveze u odnosu na približavanje u okviru glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
Članak 418.
Dinamično približavanje
U skladu s ciljem postupnog približavanja Gruzije pravu EU-a, Vijeće za pridruživanje povremeno preispituje i ažurira priloge ovom Sporazumu, uključujući radi odražavanja razvoja prava EU-a i primjenjivih normi utvrđenih međunarodnim instrumentima koje stranke smatraju važnima, a nakon završetka unutarnjih postupaka stranaka, prema potrebi. Ovom odredbom ne dovode se u pitanje posebne odredbe u okviru glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
Članak 419.
Praćenje približavanja
1. Praćenje znači neprekidno procjenjivanje napretka u smislu provedbe i izvršavanja mjera obuhvaćenih ovim Sporazumom.
2. U praćenje su uključene ocjene EU-a o približavanju gruzijskog prava pravu EU-a kako je određeno ovim Sporazumom, uključujući aspekte provedbe i izvršavanja. Ta ocjenjivanja može provesti pojedinačno EU na vlastitu inicijativu kako je određeno u glavi IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, EU u dogovoru s Gruzijom ili stranke zajednički. Kako bi olakšala ocjenjivanje, Gruzija izvješćuje EU o napretku u približavanju, ako je potrebno prije isteka prijelaznih razdoblja utvrđenih ovim Sporazumom u odnosu na pravne akte EU-a. U okviru postupka izvješćivanja i ocjenjivanja, uključujući modalitete i učestalost ocjena, uzimaju se u obzir posebni modaliteti određeni ovim Sporazumom ili odlukama institucionalnih tijela osnovanih u okviru ovog Sporazuma.
3. U praćenje mogu biti uključene misije na terenu, uz sudjelovanje institucija, tijela i agencija EU-a, nevladinih tijela, nadzornih tijela, neovisnih stručnjaka i ostalih, prema potrebi.
4. Sva relevantna tijela osnovana u okviru ovog Sporazuma raspravljaju o rezultatima aktivnosti praćenja, uključujući ocjene približavanja kako je utvrđeno stavkom 2. ovog članka. Takva tijela mogu donijeti zajedničke preporuke koje se dostavljaju Vijeću za pridruživanje.
5. Ako su stranke suglasne da su potrebne mjere obuhvaćene glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma provedene te se izvršavaju, Vijeće za pridruživanje, u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju članaka 406. i 408. ovog Sporazuma, odlučuje o daljnjem otvaranju tržišta kada je predviđeno u glavi IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
6. Zajednička preporuka iz stavka 4. ovog članka dostavljena Vijeću za pridruživanje, ili nepostizanje takve preporuke, ne podliježe rješavanju sporova utvrđenom u glavi IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma. Odluka koju je donijelo relevantno institucionalno tijelo ili nedonošenje takve odluke ne podliježu rješavanju sporova utvrđenom u glavi IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
Članak 420.
Ispunjavanje obveza
1. Stranke poduzimaju općenite ili posebne mjere potrebne za ispunjavanje njihovih obveza iz ovog Sporazuma. Stranke osiguravaju postizanje ciljeva utvrđenih ovim Sporazumom.
2. Stranke su suglasne da će se odmah savjetovati odgovarajućim kanalima na zahtjev bilo koje od stranaka radi raspravljanja bilo kojeg pitanja koje se tiče tumačenja, provedbe ili primjene ovog Sporazuma u dobroj vjeri i drugih relevantnih aspekata odnosa između stranaka.
3. Stranke Vijeću za pridruživanje upućuju sve sporove povezane s tumačenjem, provedbom ili primjenom ovog Sporazuma u dobroj vjeri u skladu s člankom 421. Vijeće za pridruživanje može riješiti spor obvezujućom odlukom.
Članak 421.
Rješavanje sporova
1. Ako se između stranaka pojavi spor povezan s tumačenjem, provedbom ili primjenom ovog Sporazuma u dobroj vjeri, bilo koja stranka dostavlja drugoj stranci i Vijeću za pridruživanje službeni zahtjev za rješavanje spornog pitanja. Odstupajući od navedenog, sporovi povezani s tumačenjem, provedbom ili primjenom glave IV. (Trgovina i pitanje povezana s trgovinom) u dobroj vjeri isključivo se uređuju poglavljem 14. (Rješavanje sporova) te glave.
2. Stranke nastoje riješiti spor savjetovanjem u dobroj vjeri u okviru Vijeća za pridruživanje i drugih relevantnih tijela iz članaka 407. i 409. ovog Sporazuma s ciljem postizanja uzajamno prihvatljivog rješenja u što kraćem roku.
3. Stranke pružaju Vijeću za pridruživanje i drugim relevantnim tijelima sve informacije potrebne za temeljito preispitivanje situacije.
4. Sve dok spor nije riješen, o njemu se raspravlja na svakom sastanku Vijeća za pridruživanje. Spor se smatra riješenim kada Vijeće za pridruživanje donese obvezujuću odluku o rješavanju pitanja kako je predviđeno člankom 420. stavkom 3. ovog Sporazuma ili kada objavi da je spor priveden kraju. Savjetovanja o sporu mogu se održati i na bilo kojem sastanku Odbora za pridruživanje ili bilo kojeg drugog relevantnog tijela osnovanog na temelju članaka 407. i 409. ovog Sporazuma, prema dogovoru između stranaka ili na zahtjev bilo koje od stranaka. Savjetovanja se mogu održati i u pisanom obliku.
5. Sve informacije otkrivene tijekom savjetovanja ostaju povjerljive.
Članak 422.
Odgovarajuće mjere u slučaju neispunjenja obveza
1. Stranka može poduzeti odgovarajuće mjere ako pitanje nije riješeno u roku od tri mjeseca od datuma obavijesti o službenom zahtjevu za rješavanje spora u skladu s člankom 421. ovog Sporazuma i ako stranka koja je uložila prigovor i dalje smatra da druga stranka nije ispunila obvezu u okviru ovog Sporazuma. Od zahtjeva za tromjesečnim razdobljem savjetovanja može se odustati međusobnim dogovorom stranaka te se on ne primjenjuje na iznimne slučajeve utvrđene stavkom 3. ovog članka.
2. Prilikom odabira odgovarajućih mjera prednost imaju one koje u najmanjoj mjeri ometaju funkcioniranje ovog Sporazuma. Osim u slučajevima iz stavka 3. ovog članka, takve mjere ne mogu uključivati suspenziju bilo kojih prava ili obveza predviđenih odredbama ovog Sporazuma utvrđenih glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom). Vijeće za pridruživanje bez odgađanja se obavješćuje o mjerama poduzetima u okviru stavka 1. ovog članka i iste su predmetom savjetovanja u skladu sa člankom 420. stavkom 2. ovog Sporazuma i rješavanja spora u skladu sa člankom 420. stavkom 3. i člankom 421. ovog Sporazuma.
3. Iznimke iz stavaka 1. i 2. ovog članka odnose se na:
(a) |
otkazivanje ovog Sporazuma koje nije dopušteno prema općim pravilima međunarodnog prava, ili |
(b) |
kršenje od strane druge stranke bilo kojeg od bitnih elemenata ovog Sporazuma iz članka 2. glave I. (opća načela) ovog Sporazuma. |
Članak 423.
Odnos prema drugim sporazumima
1. Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane, potpisan u Luksemburgu 22. travnja 1996. koji je stupio na snagu 1. srpnja 1999. stavlja se izvan snage.
2. Ovim Sporazumom zamjenjuje se sporazum iz stavka 1. Upućivanja na taj sporazum u svim ostalim sporazumima između stranka tumače se kao upućivanja na ovaj Sporazum.
3. Ovim Sporazumom zamjenjuje se Sporazum između Europske unije i Gruzije o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potpisan 14. srpnja 2011. u Bruxellesu, koji je stupio na snagu 1. travnja 2012.
Članak 424.
1. Sve dok se ne postignu jednaka prava za fizičke i pravne osobe na temelju ovog Sporazuma, ovaj Sporazum ne utječe na prava koja su im osigurana postojećim sporazumima koji obvezuju jednu ili više država članica, s jedne strane, i Gruziju, s druge strane.
2. Postojeći sporazumi povezani s posebnim područjima suradnje obuhvaćenima područjem primjene ovog Sporazuma smatraju se dijelom sveobuhvatnih bilateralnih odnosa kako su uređeni ovim Sporazumom i sastavnim dijelom zajedničkog institucionalnog okvira.
Članak 425.
1. Stranke mogu dopuniti ovaj Sporazum sklapanjem posebnih sporazuma u bilo kojem području obuhvaćenim njegovim područjem primjene. Takvi su posebni sporazumi sastavni dio sveobuhvatnih bilateralnih odnosa kako su uređeni ovim Sporazumom i čine dio zajedničkog institucionalnog okvira.
2. Ne dovodeći u pitanje relevantne odredbe Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ni ovaj Sporazum ni djelovanja poduzeta u skladu s njim ni na koji način ne utječu na ovlasti država članica da poduzimaju bilateralne aktivnosti suradnje s Gruzijom ili da, prema potrebi, sklapaju nove sporazume o suradnji s Gruzijom.
Članak 426.
Prilozi i protokoli
Prilozi ovom Sporazumu i protokoli uz ovaj Sporazum njegov su sastavni dio.
Članak 427.
Trajanje
1. Ovaj se Sporazum sklapa na neodređeno vrijeme.
2. Svaka stranka može otkazati ovaj Sporazum uz obavijest o tome drugoj stranci. Ovaj Sporazum prestaje šest mjeseci od datuma primitka takve obavijesti.
Članak 428.
Definicija stranaka
Za potrebe ovog Sporazuma izraz „stranke” znači EU ili njegove države članice, ili EU i njegove države članice, u skladu s njihovim ovlastima koje proizlaze iz Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i, kada je relevantno, odnosi se i na Euratom, u skladu s njegovim ovlastima u okviru Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Gruzija, s druge strane.
Članak 429.
Teritorijalna primjena
1. Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na područja u kojima se primjenjuju Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor o funkcioniranju Europske unije i Ugovor o osnivanju Europske zajednice i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te u skladu s uvjetima koji su utvrđeni u tim Ugovorima i, s druge strane, na državno područje Gruzije.
2. Primjena ovog Sporazuma ili njegove glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) u odnosu na gruzijske regije Abhaziju i Chinvali/Južnu Osetiju nad kojima vlada Gruzije ne provodi djelotvoran nadzor počinje nakon što Gruzija osigura potpunu provedbu i izvršavanje ovog Sporazuma ili njegove glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) na svojem cijelom državnom području.
3. Vijeće za pridruživanje donosi odluku o tome kada su osigurane potpuna provedba i izvršavanje ovog Sporazuma ili njegove glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) na cijelom državnom području Gruzije.
4. Ako stranka smatra da potpuna provedba i izvršavanje ovog Sporazuma ili njegove glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) više nisu osigurane u regijama Gruzije iz stavka 2. ovog članka, ta stranka može zatražiti od Vijeća za pridruživanje da ponovno razmotri nastavak primjene ovog Sporazuma, ili njegove glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom), u odnosu na predmetne regije. Vijeće za pridruživanje ispituje situaciju i donosi odluku o nastavku primjene ovog Sporazuma ili njegove glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) u roku od tri mjeseca od zahtjeva. Ako Vijeće za pridruživanje ne donese odluku u roku od tri mjeseca od zahtjeva, primjena ovog Sporazuma ili njegove glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) suspendira se u odnosu na predmetne regije sve dok Vijeće za pridruživanje ne donese odluku.
5. Odluke Vijeća za pridruživanje u okviru ovog članka o primjeni glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma u cijelosti obuhvaćaju tu glavu i ne mogu obuhvaćati samo pojedine dijelove te glave.
Članak 430.
Depozitar ovog Sporazuma
Glavno tajništvo Vijeća Europske unije depozitar je ovog Sporazuma.
Članak 431.
Stupanje na snagu i privremena primjena
1. Stranke ratificiraju ili odobravaju ovaj Sporazum u skladu s vlastitim postupcima. Isprave o ratifikaciji ili odobrenju polažu se kod Glavnog tajništva Vijeća Europske unije.
2. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon datuma polaganja posljednje isprave o ratifikaciji ili odobrenju.
3. Neovisno o stavku 2. ovog članka, Unija i Gruzija suglasne su djelomično privremeno primjenjivati ovaj Sporazum, kako odredi Unija i kako je utvrđeno stavkom 4. ovog članka, i u skladu s njihovim unutarnjim postupcima i zakonodavstvom, kako je primjenjivo.
4. Privremena primjena proizvodi učinke od prvog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon datuma na koji depozitar ovog Sporazuma primi sljedeće:
(a) |
obavijest Unije o završetku postupaka potrebnih za te potrebe, naznačujući dijelove ovog Sporazuma koji se privremeno primjenjuju; i |
(b) |
polaganje isprave o ratifikaciji Gruzije u skladu s njezinim postupcima i primjenjivim zakonodavstvom |
5. Za potrebe relevantnih odredaba ovog Sporazuma, uključujući njegove priloge i protokole, svako upućivanje u takvim odredbama na „datum stupanja na snagu ovog Sporazuma” smatra se „datumom od kojeg se ovaj Sporazum privremeno primjenjuje” u skladu sa stavkom 3. ovog članka.
6. Tijekom razdoblja privremene primjene, u mjeri u kojoj odredbe Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane, potpisanog u Luksemburgu 22. travnja 1996., a koji je stupio na snagu 1. srpnja 1999., nisu obuhvaćene privremenom primjenom ovog Sporazuma, te se odredbe i dalje primjenjuju.
7. Svaka stranka može depozitaru ovog Sporazuma dostaviti pisanu obavijest o svojoj namjeri prestanka privremene primjene ovog Sporazuma. Prestanak privremene primjene stupa na snagu šest mjeseci nakon što depozitar ovog Sporazuma primi obavijest.
Članak 432.
Vjerodostojni tekstovi
Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i gruzijskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.
U POTVRDU TOGA, niže potpisani opunomoćenici, u tu svrhu propisno ovlašteni, potpisali su ovaj Sporazum.
Съставено в Брюксел на двадесет и седми юни две хиляди и четиринадесета година.
Hecho en Bruselas, el veintisiete de junio de dos mil catorce.
V Bruselu dne dvacátého sedmého června dva tisíce čtrnáct.
Udfærdiget i Bruxelles den syvogtyvende juni to tusind og fjorten.
Geschehen zu Brüssel am siebenundzwanzigsten Juni zweitausendvierzehn.
Kahe tuhande neljateistkümnenda aasta juunikuu kahekümne seitsmendal päeval Brüsselis.
Έγινε στις Βρυξέλλες, στις είκοσι εφτά Ιουνίου δύο χιλιάδες δεκατέσσερα.
Done at Brussels on the twenty-seventh day of June in the year two thousand and fourteen.
Fait à Bruxelles, le vingt-sept juin deux mille quatorze.
Sastavljeno u Bruxellesu dvadeset sedmog lipnja dvije tisuće četrnaeste.
Fatto a Bruxelles, addì ventisette giugno duemilaquattordici.
Briselē, divi tūkstoši četrpadsmitā gada divdesmit septītajā jūnijā.
Priimta du tūkstančiai keturioliktų metų birželio dvidešimt septintą dieną Briuselyje.
Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizennegyedik év június havának huszonhetedik napján.
Magħmul fi Brussell, fis-sebgħa u għoxrin jum ta’ Ġunju tas-sena elfejn u erbatax.
Gedaan te Brussel, de zevenentwintigste juni tweeduizend veertien.
Sporządzono w Brukseli dnia dwudziestego siódmego czerwca roku dwa tysiące czternastego.
Feito em Bruxelas, em vinte e sete de junho de dois mil e catorze.
Întocmit la Bruxelles la douăzeci și șapte iunie două mii paisprezece.
V Bruseli dvadsiateho siedmeho júna dvetisícštrnásť.
V Bruslju, dne sedemindvajsetega junija leta dva tisoč štirinajst.
Tehty Brysselissä kahdentenakymmenentenäseitsemäntenä päivänä kesäkuuta vuonna kaksituhattaneljätoista.
Som skedde i Bryssel den tjugosjunde juni tjugohundrafjorton.
Voor het Koninkrijk België
Pour le Royaume de Belgique
Für das Königreich Belgien
Deze handtekening verbindt eveneens de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschap, de Duitstalige Gemeenschap, het Vlaamse Gewest, het Waalse Gewest en het Brussels Hoofdstedelijk Gewest.
Cette signature engage également la Communauté française, la Communauté flamande, la Communauté germanophone, la Région wallonne, la Région flamande et la Région de Bruxelles-Capitale.
Diese Unterschrift bindet zugleich die Deutschsprachige Gemeinschaft, die Flämische Gemeinschaft, die Französische Gemeinschaft, die Wallonische Region, die Flämische Region und die Region Brüssel-Hauptstadt.
За Релублика България
Za Českou republiku
For Kongeriget Danmark
Für die Bundesrepublik Deutschland
Eesti Vabariigi nimel
Thar cheann Na hÉireann
For Ireland
Για την Ελληνική Δημοκρατία
Por el Reino de España
Pour la République française
Za Republiku Hrvatsku
Per la Repubblica italiana
Για την Κυπριακή Δημοκρατία
Latvijas Republikas vārdā –
Lietuvos Respublikos vardu
Pour le Grand-Duché de Luxembourg
Magyarország részéről
Għar-Repubblika ta’ Malta
Voor het Koninkrijk der Nederlanden
Für die Republik Österreich
W imieniu Rzeczypospolitej Polskiej
Pela República Portuguesa
Pentru România
Za Republiko Slovenijo
Za Slovenskú republiku
Suomen tasavallan puolesta
För Republiken Finland
För Konungariket Sverige
For the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland
За Европейския съюз
Por la Unión Europea
Za Evropskou unii
For Den Europæiske Union
Für die Europäische Union
Euroopa Liidu nimel
Για την Ευρωπαϊκή Ένωση
For the European Union
Pour l'Union européenne
Za Europsku uniju
Per l'Unione europea
Eiropas Savienības vārdā –
Europos Sąjungos vardu
Az Európai Unió részéről
Għall-Unjoni Ewropea
Voor de Europese Unie
W imieniu Unii Europejskiej
Pela União Europeia
Pentru Uniunea Europeană
Za Európsku úniu
Za Evropsko unijo
Euroopan unionin puolesta
För Europeiska unionen
Зa Eвpoпeйcката общност зa aтoмна енергия
Por la Comunidad Europea de la Energía Atómica
Za Evropské společenství pro atomovou energii
For Det Europæiske Atomenergifællesskab
Für die Europäische Atomgemeinschaft
Euroopa Aatomienergiaühenduse nimel
Гια την Ευρωπαїκή Κоινότητα Ατομικής Εvέργειας
For the European Atomic Energy Community
Pour la Communauté européenne de l'énergie atomique
Za Europsku zajednicu za atomsku energiju
Per la Comunità europea dell'energia atomica
Eiropas Atomenerģijas Kopienas vārdā –
Europos atominės energijos bendrijos vardu
Az Európai Atomenergia-közösség részéről
F'isem il-Komunità Ewropea tal-Enerġija Atomika
Voor de Europese Gemeenschap voor Atoomenergie
W imieniu Europejskiej Wspólnoty Energii Atomowej
Pela Comunidade Europeia da Energia Atómica
Pentru Comunitatea Europeană a Energiei Atomice
Za Európske spoločenstvo pre atómovú energiu
Za Evropsko skupnost za atomsko energijo
Euroopan atominienergiajärjestön puolesta
För Europeiska atomenergigemenskapen
(1) Za potrebe ovog Sporazuma „roba” znači proizvodi u smislu GATT-a iz 1994., osim ako je drukčije predviđeno ovim Sporazumom. Roba obuhvaćena područjem primjene Sporazuma WTO-a o poljoprivredi u ovom se poglavlju navodi kao „poljoprivredni proizvodi” ili „proizvodi”.
(2) Konvencija od 20. svibnja 1987. o zajedničkom provoznom postupku.
(3) Ne smatra se da se samom činjenicom da je viza potrebna za fizičke osobe iz nekih zemalja, a za fizičke osobe drugih zemalja nije, poništava ili umanjuje koristi na temelju određene obveze.
(4) Radi veće jasnoće to područje uključuje isključivi gospodarski i epikontinentalni pojas kako je predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS).
(5) Pravna osoba kontrolira drugu pravnu osobu ako ima ovlast imenovati većinu njezinih direktora ili na drugi način zakonito upravljati njezinim djelovanjem.
(6) Radi veće jasnoće prerada nuklearnih materijala obuhvaća sve djelatnosti iz UN ISIC-a Rev.3.1, šifra 2330.
(7) Ne dovodeći u pitanje opseg aktivnosti koje se u skladu s relevantnim domaćim zakonodavstvom mogu smatrati kabotažom, nacionalna pomorska kabotaža u okviru ovog poglavlja uključuje prijevoz putnika ili robe između luke ili mjesta u Gruziji ili državi članici EU-a i druge luke ili mjesta u Gruziji ili državi članici EU-a, uključujući njihove epikontinentalne pojaseve, kako je predviđeno UNCLOS-om te promet koji započinje i završava u istoj luci ili mjestu u Gruziji ili državi članici EU-a.
(8) Uvjeti uzajamnog pristupa tržištu u zračnom prometu uređuju se Sporazumom između EU-a i njegovih država članica i Gruzije o uspostavi zajedničkog zračnog prostora.
(9) Ova se obveza ne odnosi na odredbe o zaštiti ulaganja koje nisu obuhvaćene ovim poglavljem, uključujući odredbe koje se odnose na postupak za rješavanje sporova između ulagatelja i države, koje se nalaze u drugim sporazumima.
(10) Ova se obveza ne odnosi na odredbe o zaštiti ulaganja koje nisu obuhvaćene ovim poglavljem, uključujući odredbe koje se odnose na postupak za rješavanje sporova između ulagatelja i države, koje se nalaze u drugim sporazumima.
(11) Ne dovodeći u pitanje opseg aktivnosti koje se u skladu s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom mogu smatrati kabotažom, nacionalna pomorska kabotaža u okviru ovog poglavlja uključuje prijevoz putnika ili robe između luke ili mjesta u Gruziji ili državi članici EU-a i druge luke ili mjesta u Gruziji ili državi članici EU-a, uključujući njihove epikontinentalne pojaseve, kako je predviđeno UNCLOS-om te promet koji započinje i završava u istoj luci ili mjestu u Gruziji ili državi članici EU-a.
(12) Uvjeti uzajamnog pristupa tržištu u zračnom prometu uređuju se Sporazumom između EU-a i njegovih država članica i Gruzije o uspostavi zajedničkog zračnog prostora.
(13) Upućivanje na pravnu osobu koja nije „neprofitna organizacija” primjenjuje se samo za Belgiju, Češku, Dansku, Njemačku, Estoniju, Irsku, Grčku, Španjolsku, Francusku, Italiju, Cipar, Latviju, Litvu, Luksemburg, Maltu, Nizozemsku, Austriju, Portugal, Sloveniju, Finsku i Ujedinjenu Kraljevinu.
(14) Od poslovne jedinice primatelja može se zahtijevati da dostavi na prethodno odobrenje program osposobljavanja kojim je obuhvaćeno trajanje boravka kako bi se dokazalo da je svrha boravka osposobljavanje. Za Češku, Njemačku, Španjolsku, Francusku, Mađarsku i Austriju, osposobljavanje mora biti povezano sa stečenom sveučilišnom diplomom.
(15) Ujedinjena Kraljevina: kategorija prodavatelja roba i usluga priznata je isključivo za prodavatelje usluga.
(16) Stečeno nakon punoljetnosti, prema definiciji primjenjivog domaćeg zakonodavstva.
(17) Ako diploma ili dokaz o kvalifikaciji nisu stečeni u stranci u kojoj se pruža usluga, ta stranka može ocijeniti jesu li ta diploma ili dokaz o kvalifikaciji jednakovrijedni sveučilišnoj diplomi koja se zahtijeva na njezinu području.
(18) Ako diploma ili dokaz o kvalifikaciji nisu stečeni u stranci u kojoj se pruža usluga, ta stranka može ocijeniti jesu li ta diploma ili dokaz o kvalifikaciji jednakovrijedni sveučilišnoj diplomi koja se zahtijeva na njezinu području.
(19) U naknade za izdavanje dozvola nisu uključena plaćanja za dražbu, javni natječaj ili druga nediskriminirajuća sredstva za dodjelu koncesija ili obvezni doprinosi za pružanje univerzalne usluge.
(20) CPC znači Središnja klasifikacija proizvoda kako je utvrđena u Statističkom uredu UN-a, Statistički dokumenti, serija M, br. 77, CPC prov, 1991.
(21) U naknade za izdavanje dozvole nisu uključena plaćanja za dražbu, javni natječaj ili druga nediskriminirajuća sredstva za dodjelu koncesija ili obvezni doprinosi za pružanje univerzalne usluge.
(22) Gruzija provodi odredbe ovog pododjeljka u roku od dvije godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.
(23) Za potrebe ovog pododjeljka izraz „stvarno saznanje” tumači se u skladu s domaćim pravom svake stranke.
(24) Mjere namijenjene osiguranju pravičnog ili djelotvornog uvođenja ili naplate neposrednih poreza uključuju mjere koje stranka poduzima u okviru svojeg poreznog sustava koje:
(a) |
se primjenjuju na nerezidentne poduzetnike i pružatelje usluga na temelju priznanja činjenice da se porezna obveza nerezidenata određuje prema oporezivim stavkama koje potječu ili se nalaze na području stranke; |
(b) |
se primjenjuju na nerezidente kako bi se osiguralo uvođenje ili naplata poreza na području stranke; |
(c) |
se primjenjuju na nerezidente ili rezidente kako bi se spriječilo izbjegavanje ili utaja poreza, uključujući mjere za usklađenost; |
(d) |
se primjenjuju na korisnike usluga koje se pružaju na području ili iz područja druge stranke kako bi se za takve korisnike usluga osiguralo uvođenje ili naplata poreza koji potječu iz izvora na području stranke; |
(e) |
razlikuju poduzetnike i pružatelje usluga koji podliježu porezu na temelju stavaka oporezivih širom svijeta od drugih poduzetnika i pružatelja usluga, na temelju priznanja razlikovanja naravi porezne osnovice između njih; ili |
(f) |
služe određivanju, dodjeli ili raspoređivanju prihoda, dobiti, zarade, gubitka, odbitka ili knjiženja koji se odnose na rezidentne osobe ili podružnice ili između povezanih osoba ili podružnica iste osobe, kako bi se održala porezna osnovica stranke. |
Porezni izrazi ili pojmovi u točki (f) ove odredbe i u ovoj bilješci određeni su prema poreznim definicijama i pojmovima ili jednakovrijednim ili sličnim definicijama i pojmovima iz domaćeg prava stranke koja poduzima mjeru.
(25) Izraz „privatna poduzeća koja djeluju na temelju posebnih i isključivih prava” tumači se u skladu s objašnjenjem Europske komisije CC/2004/33 od 18. lipnja 2004.
(26) Kada zakonodavstvo Unije koje podliježe postupku približavanja u skladu s ovim poglavljem sadržava uputu na objavu u Službenom listu Europske unije, smatra se da će u Gruziji takva objava biti provedena u službenim sredstvima objave Gruzije.
(27) Za potrebe ovog poglavlja „snimanje” znači bilježenje zvukova i slika ili njihovih prikaza, koje omogućuje njihovo doživljavanje, reproduciranje ili priopćivanje pomoću uređaja.
(28) Izraz „podsjećanje” osobito znači uporaba, na bilo koji način, proizvoda pod tarifnim brojem 20.09 Harmoniziranog sustava (HS), iako samo ako su navedeni kao vina pod tarifnim brojem 22.04, aromatizirana vina pod tarifnim brojem 22.05 i jaka alkoholna pića pod tarifnim brojem 22.08 navedenog sustava.
(29) Za potrebe ovog članka stranka može smatrati da je dizajn koji ima individualni karakter originalan.
(30) Ovim se člankom ne dovodi u pitanje Uredba vlade Gruzije br. 188. od 22. listopada 2009. o utvrđivanju popisa zemalja i relevantnih tijela priznatih za pojednostavnjeni režim registracije lijekova u Gruziji. Popis utvrđen gornjom uredbom odnosi se na sljedeće zemlje/tijela: EMA-u – Europsku agenciju za lijekove, Australiju, Austriju, Belgiju, Bugarsku, Kanadu, Cipar, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Island, Irsku, Italiju, Japan, Koreju, Latviju, Litvu, Luksemburg, Maltu, Nizozemsku, Novi Zeland, Norvešku, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Španjolsku, Švedsku, Švicarsku, Ujedinjenu Kraljevinu, SAD.
(31) Za potrebe ovog pododjeljka pojam „prava intelektualnog vlasništva” uključuje barem sljedeća prava: autorsko pravo; prava srodna autorskom pravu; pravo sui generis proizvođača baze podataka; prava stvaratelja topografija za poluvodičke proizvode; prava žiga; prava dizajna; patentna prava, uključujući prava koja proizlaze iz svjedodžaba o dodatnoj zaštiti; oznake zemljopisnog podrijetla; prava iz korisnih modela; prava zaštite biljnih sorti; trgovačka imena u mjeri u kojoj su ona prema predmetnom domaćem pravu zaštićena kao isključiva prava.
(32) Za potrebe provedbe ovog poglavlja od strane Gruzije ovaj se članak primjenjuje samo ako i kada Gruzija postane stranka Ugovora o energetskoj zajednici i u mjeri u kojoj su posebne odredbe Ugovora o energetskoj zajednici ili zakonodavstva Unije koje se primjenjuju prema Ugovoru o energetskoj zajednici primjenjive na Gruziju.
(33) Prema Preporuci Odbora ministara državama članicama o dobrom upravljanju Vijeća Europe, CM/Rec(2007)7 od 20. lipnja 2007.
(34) Izraz „rad” naveden u ovom poglavlju uključuje pitanja relevantna za strateške ciljeve MOR-a, pomoću kojih se izražava Program dostojanstvenog rada, kako je utvrđeno Deklaracijom MOR-a o socijalnoj pravdi za poštenu globalizaciju iz 2008..
PRILOG I.
SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA
U kontekstu provedbe ovog ili drugih sporazuma svaka stranka osigurava pravnu razinu zaštite podataka koja barem odgovara onoj iz Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka te Konvencije Vijeća Europe za zaštitu pojedinaca s obzirom na automatsku obradu osobnih podataka potpisane 28. siječnja 1981. (ETS br. 108) i njezina dodatnog protokola o nadzornim tijelima i prekograničnom protoku podataka potpisanog 8. studenoga 2001. (ETS br. 181). Kada je to relevantno, stranke u obzir uzimaju Okvirnu odluku Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima i Preporuku br. R (87) 15 od 17. studenoga 1987. Odbora ministara Vijeća Europe o upotrebi osobnih podataka u policijskom sektoru.
PRILOG II.
UKIDANJE CARINA
PRILOG II.A
PROIZVODI KOJI PODLIJEŽU GODIŠNJIM CARINSKIM KVOTAMA OSLOBOĐENIMA OD CARINE (UNIJA)
Oznaka KN 2012 |
Opis proizvoda |
Obujam (u tonama) |
0703 20 00 |
Češnjak, svjež ili rashlađen |
220 |
PRILOG II.B
PROIZVODI KOJI PODLIJEŽU ULAZNOJ CIJENI (1)
oslobođeni od komponente ad valorem uvozne carine (UNIJA)
Oznaka KN 2012 |
Opis proizvoda |
0702 00 00 |
Rajčica, svježa ili rashlađena |
0707 00 05 |
Krastavci, svježi ili rashlađeni |
0709 91 00 |
Okrugle artičoke, svježe ili rashlađene |
0709 93 10 |
Tikvice, svježe ili rashlađene |
0805 10 20 |
Slatke naranče, svježe |
0805 20 10 |
Klementine |
0805 20 30 |
Monrealke i satsuma mandarine |
0805 20 50 |
Mandarine i wilking mandarine |
0805 20 70 |
Tangerine |
0805 20 90 |
Soret tangelo, ortanique, malaquina i slični hibridi agruma (osim klementina, monrealki, satsuma mandarina, mandarina, wilking mandarina i tangerina) |
0805 50 10 |
Limuni (Citrus limon, Citrus limonum) |
0806 10 10 |
Stolno grožđe, svježe |
0808 10 80 |
Jabuke, svježe (osim jabuka za preradu, u rasutom stanju, od 16. rujna do 15. prosinca) |
0808 30 90 |
Kruške, svježe (osim krušaka za preradu, u rasutom stanju, od 1. kolovoza do 31. prosinca) |
0809 10 00 |
Marelice, svježe |
0809 21 00 |
Višnje (Prunus cerasus), svježe |
0809 29 00 |
Trešnje (osim višanja), svježe |
0809 30 10 |
Nektarine, svježe |
0809 30 90 |
Breskve (osim nektarina), svježe |
0809 40 05 |
Šljive, svježe |
2009 61 10 |
Sok od grožđa, uključujući mošt od grožđa, nefermentiran, Brix vrijednosti ne veće od 30 na 20 °C, vrijednosti veće od 18 EUR za 100 kg, sa ili bez dodanog šećera ili ostalih sladila (bez alkohola) |
2009 69 19 |
Sok od grožđa, uključujući mošt od grožđa, nefermentiran, Brix vrijednosti veće od 67 na 20 °C, vrijednosti veće od 22 EUR za 100 kg, sa ili bez dodanog šećera ili ostalih sladila (bez alkohola) |
2009 69 51 |
Koncentriran sok od grožđa, uključujući mošt od grožđa nefermentiran, Brix vrijednosti veće od 30, ali ne veće od 67 na 20 °C, vrijednosti veće od 18 EUR za 100 kg, sa ili bez dodanog šećera ili ostalih sladila (bez alkohola) |
2009 69 59 |
Sok od grožđa, uključujući mošt od grožđa nefermentiran, Brix vrijednosti veće od 30, ali ne veće od 67 na 20 °C, vrijednosti veće od 18 EUR za 100 kg, sa ili bez dodanog šećera ili ostalih sladila (osim koncentriranog ili onog s alkoholom) |
2204 30 92 |
Mošt od grožđa, nefermentiran, koncentriran u smislu Dodatne napomene 7. poglavlju 22., gustoće ne veće od 1,33 g/cm3 na 20 °C i stvarne alkoholne jakosti ne veće od 1 % vol., ali veće od 0,5 % vol. (osim mošta od grožđa čija je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola) |
2204 30 94 |
Mošt od grožđa, nefermentiran, nekoncentriran, gustoće ne veće od 1,33 g/cm3 na 20 °C i stvarne alkoholne jakosti ne veće od 1 % vol., ali veće od 0,5 % vol. (osim mošta od grožđa čija je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola) |
2204 30 96 |
Mošt od grožđa, nefermentiran, koncentriran u smislu Dodatne napomene 7. poglavlju 22., gustoće veće od 1,33 g/cm3 na 20 °C i stvarne alkoholne jakosti ne veće od 1 % vol., ali veće od 0,5 % vol. (osim mošta od grožđa čija je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola) |
2204 30 98 |
Mošt od grožđa, nefermentiran, nekoncentriran, gustoće veće od 1,33 g/cm3 na 20 °C i stvarne alkoholne jakosti ne veće od 1 % vol., ali veće od 0,5 % vol. (osim mošta od grožđa čija je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola) |
(1) Vidi Prilog 2. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 927/2012 od 9. listopada 2012. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi.
PRILOG II.C
PROIZVODI KOJI PODLIJEŽU MEHANIZMU ZA SPRJEČAVANJE IZBJEGAVANJA (UNIJA)
Kategorija proizvoda |
Oznaka KN 2012 |
Opis proizvoda |
Granični obujam (u tonama) |
||
Poljoprivredni proizvodi |
|||||
|
0201 10 00 |
Trupovi ili polovice od životinja vrste goveda, svježi ili rashlađeni |
4 400 |
||
0201 20 20 |
Kompenzirane četvrtine mesa od životinja vrste goveda, s kostima, svježe ili rashlađene |
||||
0201 20 30 |
Neraskomadane ili raskomadane prednje četvrtine mesa od životinja vrste goveda, s kostima, svježe ili rashlađene |
||||
0201 20 50 |
Neraskomadane ili raskomadane stražnje četvrtine mesa od životinja vrste goveda, s kostima, svježe ili rashlađene |
||||
0201 20 90 |
Svježi ili rashlađeni komadi mesa od životinja vrste goveda, s kostima (osim trupova i polovica, „kompenziranih četvrtina”, prednjih i stražnjih četvrtina) |
||||
0201 30 00 |
Svježe ili rashlađeno meso od životinja vrste goveda, bez kostiju |
||||
0202 10 00 |
Smrznuti goveđi trupovi i polovice |
||||
0202 20 10 |
Smrznute „kompenzirane” goveđe četvrtine, s kostima |
||||
0202 20 30 |
Smrznute neraskomadane ili raskomadane prednje četvrtine mesa od životinja vrste goveda, s kostima |
||||
0202 20 50 |
Smrznute neraskomadane ili raskomadane stražnje četvrtine mesa od životinja vrste goveda, s kostima |
||||
0202 20 90 |
Smrznuti komadi mesa od životinja vrste goveda, s kostima (osim trupova i polovica, „kompenziranih” četvrtina, prednjih i stražnjih četvrtina) |
||||
0202 30 10 |
Smrznute goveđe prednje četvrtine, bez kostiju, cijele ili raskomadane u najviše pet komada, svaka u jednom bloku; „kompenzirane” četvrtine u dva bloka, jedan sadržava prednju četvrtinu, cijelu ili raskomadanu u najviše pet komada, a drugi cijelu stražnju četvrtinu, osim filea, u jednom komadu |
||||
0202 30 50 |
Smrznuti „crop”, vrat s potplećkom („chuck and blade”) i prsa s donjim dijelom plećke mesa od životinja vrste goveda, bez kostiju |
||||
0202 30 90 |
Smrznuto meso od životinja vrste goveda, bez kostiju (osim prednje četvrtine, cijele ili raskomadane u najviše pet komada, svaka u jednom bloku, „kompenzirane” četvrtine u dva bloka, od kojih jedan sadržava prednju četvrtinu, cijelu ili raskomadanu u najviše pet komada, a drugi stražnju četvrtinu, osim filea u jednom komadu, „cropa”, vrata s potplećkom („chuck and blade”) i prsa s donjim dijelom plećke) |
||||
0203 11 10 |
Svježi ili rashlađeni trupovi i polovice domaćih svinja |
||||
0203 12 11 |
Svježe ili rashlađene šunke i komadi od njih, od domaćih svinja, s kostima |
||||
0203 12 19 |
Svježe ili rashlađene plećke i komadi od njih, od domaćih svinja, s kostima |
||||
0203 19 11 |
Svježi ili rashlađeni prednji dijelovi i komadi od njih, od domaćih svinja |
||||
0203 19 13 |
Svježa ili rashlađena leđa i komadi od njih, od domaćih svinja |
||||
0203 19 15 |
Svježa ili rashlađena prsa s potrbušinom (potrbušina) i komadi od njih, od domaćih svinja |
||||
0203 19 55 |
Svježe ili rashlađeno meso, bez kostiju, od domaćih svinja (osim prsa s potrbušinom i komada od njih) |
||||
0203 19 59 |
Svježe ili rashlađeno meso domaćih svinja, s kostima (osim trupova i polovica, šunke, plećki i komada od njih i prednjih dijelova, leđa, prsa s potrbušinom i komada od njih) |
||||
0203 21 10 |
Smrznuti trupovi i polovice domaćih svinja |
||||
0203 22 11 |
Smrznute šunke i komadi od njih, od domaćih svinja, s kostima |
||||
0203 22 19 |
Smrznute plećke i komadi od njih, od domaćih svinja, s kostima |
||||
0203 29 11 |
Smrznuti prednji dijelovi i komadi od njih, od domaćih svinja |
||||
0203 29 13 |
Smrznuta leđa i komadi od njih, od domaćih svinja, s kostima |
||||
0203 29 15 |
Smrznuta prsa s potrbušinom (potrbušina) i komadi od njih, od domaćih svinja |
||||
0203 29 55 |
Smrznuto meso domaćih svinja, bez kostiju (osim prsa s potrbušinom i komada od njih) |
||||
0203 29 59 |
Smrznuto meso domaćih svinja, s kostima (osim prednjih dijelova, leđa, prsa s potrbušinom i komada od njih) |
||||
0204 22 50 |
Svježe ili rashlađene ovčje noge |
||||
0204 22 90 |
Svježi ili rashlađeni komadi ovčetine s kostima (osim skraćenih prednjih četvrtina, slabina i/ili podslabina i nogu) |
||||
0204 23 00 |
Svježi ili rashlađeni komadi ovčetine, bez kostiju |
||||
0204 42 30 |
Smrznute ovčje slabine i/ili podslabine |
||||
0204 42 50 |
Smrznute ovčje noge |
||||
0204 42 90 |
Smrznuti komadi ovčetine, s kostima (osim trupova i polovica, skraćenih prednjih četvrtina, slabina i/ili podslabina i nogu) |
||||
0204 43 10 |
Smrznuti komadi janjetine, bez kostiju |
||||
0204 43 90 |
Smrznuti komadi ovčetine, bez kostiju (osim janjetine) |
||||
|
0207 11 30 |
Svježe ili rashlađeno meso kokoši vrste Gallus domesticus, očišćeno od perja i utrobe, bez glava i nogu, ali s vratovima, srcima, jetrima i želucima, poznato kao „70 % pilići” |
550 |
||
0207 11 90 |
Svježe ili rashlađeno meso kokoši vrste Gallus domesticus, očišćeno od perja i utrobe, bez glava, nogu, vratova, srca, jetre i želudaca, poznato kao „65 % pilići”, i drugi oblici svježeg ili rashlađenoga kokošjeg mesa, neizrezanog na komade (osim „83 % i 70 % pilića”) |
||||
0207 12 10 |
Smrznuto meso kokoši vrste Gallus domesticus, očišćeno od perja i utrobe, bez glava i nogu, ali s vratovima, srcima, jetrima i želucima, poznato kao „70 % pilići” |
||||
0207 12 90 |
Smrznuto meso kokoši vrste Gallus domesticus, očišćeno od perja i utrobe, bez glava, nogu, vratova, srca, jetre i želudaca, poznato kao „65 % pilići” i drugi oblici kokošjeg mesa, neizrezanog na komade (osim „70 % pilića”) |
||||
0207 13 10 |
Svježi ili rashlađeni komadi mesa kokoši vrste Gallus domesticus, bez kostiju |
||||
0207 13 20 |
Svježe ili rashlađene polovice ili četvrtine kokoši vrste Gallus domesticus |
||||
0207 13 30 |
Svježa ili rashlađena cijela krila, sa ili bez vrhova, kokoši vrste Gallus domesticus |
||||
0207 13 50 |
Svježa ili rashlađena prsa i komadi od njih, kokoši vrste Gallus domesticus, s kostima |
||||
0207 13 60 |
Svježe ili rashlađene noge i komadi od njih, kokoši vrste Gallus domesticus, s kostima |
||||
0207 13 99 |
Svježi ili rashlađeni jestivi klaonički proizvodi, kokoši vrste Gallus domesticus (osim jetre) |
||||
0207 14 10 |
Smrznuto meso, kokoši vrste Gallus domesticus, u komadima, bez kostiju |
||||
0207 14 20 |
Smrznute polovice ili četvrtine, kokoši vrste Gallus domesticus |
||||
0207 14 30 |
Smrznuta cijela krila, sa ili bez vrhova, kokoši vrste Gallus domesticus |
||||
0207 14 50 |
Smrznuta prsa i komadi od njih, kokoši vrste Gallus domesticus, s kostima |
||||
0207 14 60 |
Smrznute noge i komadi od njih, kokoši vrste Gallus domesticus, s kostima |
||||
0207 14 99 |
Smrznuti jestivi klaonički proizvodi, kokoši vrste Gallus domesticus (osim jetre) |
||||
0207 24 10 |
Svježa ili rashlađena puretina vrste domesticus, očišćena od perja i utrobe, bez glava i nogu, ali s vratovima, srcima, jetrom i želucima, poznata kao „80 % pure” |
||||
0207 24 90 |
Svježa ili rashlađena puretina vrste domesticus, očišćena od perja i utrobe, bez glava, nogu, vratova, srca, jetre i želudaca, poznata kao „73 % pure”, i ostali oblici svježe ili rashlađene puretine, neizrezane na komade (osim „80 % pure”) |
||||
0207 25 10 |
Smrznuta puretina vrste domesticus, očišćena od perja i utrobe, bez glava i nogu, ali s vratovima, srcima, jetrom i želucima, poznata kao „80 % pure” |
||||
0207 25 90 |
Smrznuta puretina vrste domesticus, očišćena od perja i utrobe bez glava, nogu, vratova, srca, jetre i želudaca, poznata kao „73 % pure”, i ostali oblici puretine, neizrezane na komade (osim „80 % pure”) |
||||
0207 26 10 |
Svježi ili rashlađeni komadi puretine vrste domesticus, bez kostiju |
||||
0207 26 20 |
Svježe ili rashlađene polovice ili četvrtine pure vrste domesticus |
||||
0207 26 30 |
Svježa ili rashlađena cijela krila, sa ili bez vrhova, pure vrste domesticus |
||||
0207 26 50 |
Svježa ili rashlađena prsa i komadi od njih, puretine vrste domesticus, s kostima |
||||
0207 26 60 |
Svježi ili rashlađeni bataci i komadi od njih, puretine vrste domesticus, s kostima |
||||
0207 26 70 |
Svježe ili rashlađene noge i komadi od njih, puretine vrste domesticus, s kostima (osim bataka) |
||||
0207 26 80 |
Svježi ili rashlađeni komadi puretine vrste domesticus, s kostima (osim polovica i četvrtina, cijelih krila, sa ili bez vrhova, hrptova, vratova, hrptova s vratovima, zabataka i vrhova krila, prsa, nogu i njihovih dijelova) |
||||
0207 26 99 |
Svježi ili rashlađeni jestivi klaonički proizvodi pure vrste domesticus (osim jetre) |
||||
0207 27 10 |
Smrznuti komadi puretine vrste domesticus, bez kostiju |
||||
0207 27 20 |
Smrznute polovice i četvrtine puretine vrste domesticus |
||||
0207 27 30 |
Smrznuta cijela krila, sa ili bez vrhova, puretine vrste domesticus |
||||
0207 27 50 |
Smrznuta prsa i komadi od njih, puretine vrste domesticus, s kostima |
||||
0207 27 60 |
Smrznuti bataci i komadi od njih, puretine vrste domesticus, s kostima |
||||
0207 27 70 |
Smrznute noge i komadi od njih, puretine vrste domesticus, s kostima (osim bataka) |
||||
0207 27 80 |
Smrznuti komadi puretine vrste domesticus, s kostima (osim polovica ili četvrtina, cijelih krila, sa ili bez vrhova, hrptova, vratova, hrptova s vratovima, zabataka i vrhova krila, prsa, nogu i njihovih dijelova) |
||||
0207 27 99 |
Smrznuti jestivi klaonički proizvodi pure vrste domesticus (osim jetre) |
||||
0207 41 30 |
Svježe ili rashlađeno meso domaćih pataka, neizrezano na komade, očišćeno od perja i utrobe, bez glava i nogu ali s vratovima, srcima, jetrima i želucima, poznato kao „70 % patke” |
||||
0207 41 80 |
Svježe ili rashlađeno meso domaćih pataka, neizrezano na komade, očišćeno od perja i utrobe, bez glava i nogu i bez vratova, srca, jetara i želudaca, poznato kao „63 % patke”, ili drukčije podneseno |
||||
0207 42 30 |
Smrznuto meso domaćih pataka, neizrezano na komade, očišćeno od perja i utrobe, bez glava i nogu, ali s vratovima, srcima, jetrima i želucima, poznato kao „70 % patke” |
||||
0207 42 80 |
Smrznuto meso domaćih pataka, neizrezano na komade, očišćeno od perja i utrobe, bez glava i nogu i bez vratova, srca, jetara i želudaca, poznato kao „63 % patke”, ili drukčije podneseno |
||||
0207 44 10 |
Svježe ili rashlađeno meso domaćih pataka, u komadima, bez kostiju |
||||
0207 44 21 |
Svježe ili rashlađene polovice ili četvrtine domaćih pataka |
||||
0207 44 31 |
Svježa ili rashlađena cijela krila domaćih pataka |
||||
0207 44 41 |
Svježi ili rashlađeni hrptovi, vratovi, hrptovi s vratovima, bataci i vrhovi krila domaćih pataka |
||||
0207 44 51 |
Svježa ili rashlađena prsa i komadi od njih, od domaćih pataka, s kostima |
||||
0207 44 61 |
Svježe ili rashlađene noge i komadi od njih, od domaćih pataka, s kostima |
||||
0207 44 71 |
Svježi ili rashlađeni paltoi, od domaćih pataka, s kostima |
||||
0207 44 81 |
Svježi ili rashlađeni komadi mesa domaćih pataka, s kostima, d. n. |
||||
0207 44 99 |
Svježi ili rashlađeni jestivi klaonički proizvodi, od domaćih pataka (osim jetre) |
||||
0207 45 10 |
Smrznuti komadi mesa domaćih pataka, bez kostiju |
||||
0207 45 21 |
Smrznute polovice ili četvrtine, od domaćih pataka |
||||
0207 45 31 |
Smrznuta cijela krila domaćih od pataka |
||||
0207 45 41 |
Smrznuti hrptovi, vratovi, hrptovi s vratovima, bataci i vrhovi krila, od domaćih pataka |
||||
0207 45 51 |
Smrznuta prsa i komadi od njih, od domaćih pataka, s kostima |
||||
0207 45 61 |
Smrznute noge i komadi od njih, od domaćih pataka, s kostima |
||||
0207 45 81 |
Smrznuti komadi mesa domaćih pataka, s kostima, d. n. |
||||
0207 45 99 |
Smrznuti jestivi klaonički proizvodi, od domaćih pataka (osim jetre) |
||||
0207 51 10 |
Svježi ili rashlađeni komadi mesa domaćih gusaka, neizrezano na komade, očišćeno od perja, iskrvavljeno, neočišćeno, s glavama i nogama, poznato kao „82 % guske” |
||||
0207 51 90 |
Svježe ili rashlađeno meso domaćih gusaka, neizrezano na komade, očišćeno od perja i utrobe, bez glava i nogu, sa ili bez srca i želudaca, „75 % guske”, ili drukčije podneseno |
||||
0207 52 90 |
Smrznuto meso domaćih gusaka, neizrezano na komade, očišćeno od perja i utrobe, bez glava i nogu, sa ili bez srca i želudaca, „75 % guske”, ili drukčije podneseno |
||||
0207 54 10 |
Svježe ili rashlađeno meso domaćih gusaka, u komadima, bez kostiju |
||||
0207 54 21 |
Svježe ili rashlađene polovice ili četvrtine domaćih gusaka |
||||
0207 54 31 |
Svježa ili rashlađena cijela krila domaćih gusaka |
||||
0207 54 41 |
Svježi ili rashlađeni hrptovi, vratovi, hrptovi s vratovima, bataci i vrhovi krila domaćih gusaka |
||||
0207 54 51 |
Svježa ili rashlađena prsa i komadi od njih, od domaćih gusaka, s kostima |
||||
0207 54 61 |
Svježa ili rashlađena prsa i komadi od njih, od domaćih gusaka, s kostima |
||||
0207 54 71 |
Svježi ili rashlađeni paltoi domaćih gusaka, s kostima |
||||
0207 54 81 |
Svježi ili rashlađeni komadi mesa domaćih gusaka, s kostima, d. n. |
||||
0207 54 99 |
Svježi ili rashlađeni jestivi klaonički proizvodi domaćih gusaka (osim jetre) |
||||
0207 55 10 |
Smrznuti komadi mesa domaćih gusaka, bez kostiju |
||||
0207 55 21 |
Smrznute polovice ili četvrtine domaćih gusaka |
||||
0207 55 31 |
Smrznuta cijela krila domaćih od gusaka |
||||
0207 55 41 |
Smrznuti hrptovi, vratovi, hrptovi s vratovima, bataci i vrhovi krila, od domaćih gusaka |
||||
0207 55 51 |
Smrznuta prsa i komadi od njih, od domaćih gusaka, s kostima |
||||
0207 55 61 |
Smrznute noge i komadi od njih, od domaćih gusaka, s kostima |
||||
0207 55 81 |
Smrznuti komadi mesa domaćih gusaka, s kostima, d. n. |
||||
0207 55 99 |
Smrznuti jestivi klaonički proizvodi, od domaćih gusaka (osim jetre) |
||||
0207 60 05 |
Svježe, rashlađeno ili smrznuto meso domaćih biserki, neizrezano na komade |
||||
0207 60 10 |
Svježe, rashlađeno ili smrznuto meso domaćih biserki, u komadima, bez kostiju |
||||
0207 60 31 |
Svježa, rashlađena ili smrznuta cijela krila domaćih biserki |
||||
0207 60 41 |
Svježi, rashlađeni ili smrznuti hrptovi, vratovi, hrptovi s vratovima, bataci i vrhovi krila domaćih biserki |
||||
0207 60 51 |
Svježa, rashlađena ili smrznuta prsa i komadi od njih, od domaćih biserki, s kostima |
||||
0207 60 61 |
Svježe, rashlađene ili smrznute noge i komadi od njih, od domaćih biserki, s kostima |
||||
0207 60 81 |
Svježe, rashlađeno ili smrznuto meso domaćih biserki, u komadima, s kostima, d. n. |
||||
0207 60 99 |
Svježi, rashlađeni ili smrznuti jestivi klaonički proizvodi, od domaćih biserki (osim jetre) |
||||
1602 31 11 |
Proizvodi koji sadržavaju isključivo nekuhano pureće meso (osim kobasica i sličnih proizvoda) |
||||
1602 31 19 |
Meso ili klaonički proizvodi od „mesa peradi” pura, pripremljeni ili konzervirani, s masenim udjelom mesa ili klaoničkih proizvoda od peradi od 57 % ili većim (osim onih koji sadržavaju isključivo nekuhano pureće meso, kobasica i sličnih proizvoda, fino homogeniziranih proizvoda spremljenih za maloprodaju kao dječja ili kao dijetetska hrana, u ambalaži neto težine ne veće od 250 g, proizvoda od jetre i mesnih ekstrakata) |
||||
1602 31 80 |
Meso ili klaonički proizvodi domaćih pura, pripremljeni ili konzervirani, s masenim udjelom mesa ili klaoničkih proizvoda od peradi „bez kostiju” manjim od 57 % (osim kobasica i sličnih proizvoda, fino homogeniziranih proizvoda spremljenih za maloprodaju kao dječja ili kao dijetetska hrana, u ambalaži neto težine ne veće od 250 g, proizvoda od jetre i mesnih ekstrakata) |
||||
1602 32 11 |
Nekuhano, pripremljeno ili konzervirano meso ili mesni klaonički proizvodi, od kokoši vrste Gallus domesticus, s udjelom mesa i klaoničkih proizvoda peradi od 57 % ili većim (osim kobasica i sličnih proizvoda i proizvoda od jetre) |
||||
1602 32 19 |
Kuhano, pripremljeno ili konzervirano meso ili mesni klaonički proizvodi, od kokoši vrste Gallus domesticus, s udjelom mesa ili klaoničkih proizvoda peradi od 57 % ili većim (osim kobasica i sličnih proizvoda, fino homogeniziranih proizvoda spremljenih za maloprodaju kao dječja ili kao dijetetska hrana, u ambalaži neto težine ne veće od 250 g, proizvoda od jetre i mesnih ekstrakata) |
||||
1602 32 30 |
Pripremljeno ili konzervirano meso ili mesni klaonički proizvodi, od kokoši vrste Gallus domesticus, s masenim udjelom mesa peradi ili klaoničkih proizvoda od 25 % ili većim, ali manjim od 57 % (osim kobasica i sličnih proizvoda, fino homogeniziranih proizvoda spremljenih za maloprodaju kao dječja ili kao dijetetska hrana, u ambalaži neto težine ne veće od 250 g, proizvoda od jetre i mesnih ekstrakata) |
||||
1602 32 90 |
Pripremljeno ili konzervirano meso ili mesni klaonički proizvodi, od kokoši vrste Gallus domesticus (osim onog s udjelom mesa i klaoničkih proizvoda od 25 % ili većim, mesa ili klaoničkih proizvoda pura ili biserki, kobasica i sličnih proizvoda, fino homogeniziranih proizvoda spremljenih za maloprodaju kao dječja ili kao dijetetska hrana, u ambalaži neto težine ne veće od 250 g, proizvoda od jetre i mesnih ekstrakata i sokova) |
||||
1602 39 21 |
Nekuhano, pripremljeno ili konzervirano meso ili mesni klaonički proizvodi, od pataka, gusaka i biserki vrste domesticus, koji sadržavaju 57 % ili više mesa ili klaoničkih proizvoda peradi (osim kobasica i sličnih proizvoda te proizvoda od jetre) |
||||
|
0402 10 11 |
Mlijeko i vrhnje, u krutim oblicima, s masenim udjelom masti ne većim od 1,5 %, nezaslađeni, u izvornom pakiranju neto sadržaja ne većeg od 2,5 kg |
1 650 |
||
0402 10 19 |
Mlijeko i vrhnje, u krutim oblicima, s masenim udjelom masti ne većim od 1,5 %, nezaslađeni, u izvornom pakiranju neto sadržaja većeg od 2,5 kg |
||||
0402 10 91 |
Mlijeko i vrhnje, u krutim oblicima, s masenim udjelom masti ne većim od 1,5 %, zaslađeni, u izvornom pakiranju neto sadržaja ne većeg od 2,5 kg |
||||
0402 10 99 |
Mlijeko i vrhnje, u krutim oblicima, s masenim udjelom masti ne većim od 1,5 %, zaslađeni, u izvornom pakiranju neto sadržaja većeg od 2,5 kg |
||||
0405 10 11 |
Prirodni maslac, s masenim udjelom masti od 80 % ili većim, ali ne većim od 85 %, u izvornom pakiranju neto sadržaja ne većeg od 1 kg (osim dehidriranog maslaca i otopljenoga bivoljeg maslaca) |
||||
0405 10 19 |
Prirodni maslac, s masenim udjelom masti od 80 % ili većim, ali ne većim od 85 % (osim onog u izvornom pakiranju neto sadržaja ne većeg od 1 kg i dehidriranog maslaca i otopljenoga bivoljeg maslaca) |
||||
0405 10 30 |
Rekombinirani maslac, s masenim udjelom masti od 80 % ili većim, ali ne većim od 85 % (osim dehidriranog maslaca i otopljenoga bivoljeg maslaca) |
||||
0405 10 50 |
Surutkin maslac, s masenim udjelom masti od 80 % ili većim, ali ne većim od 85 % (osim dehidriranog maslaca i otopljenoga bivoljeg maslaca) |
||||
0405 10 90 |
Maslac, s masenim udjelom masti većim od 85 %, ali ne većim od 95 % (osim dehidriranog maslaca i otopljenoga bivoljeg maslaca) |
||||
|
0407 21 00 |
Svježa jaja od domaćih kokoši, u ljusci (osim oplođenih jaja za liježenje) |
6 600 (1) |
||
0407 29 10 |
Svježa jaja od peradi, u ljusci (osim od kokoši i oplođenih jaja za liježenje) |
||||
0407 90 10 |
Jaja od peradi, u ljusci, konzervirana ili kuhana |
||||
|
0408 11 80 |
Sušeni žumanjci jaja, namijenjeni prehrani ljudi, sa ili bez dodanog šećera ili ostalih sladila |
330 |
||
0408 19 81 |
Žumanjci jaja, tekući, prikladni za prehranu ljudi, sa ili bez dodanog šećera ili ostalih sladila |
||||
0408 19 89 |
Žumanjci jaja (osim tekućih), smrznuti ili drukčije konzervirani, prikladni za prehranu ljudi, sa ili bez dodanog šećera ili ostalih sladila (osim sušenih) |
||||
0408 91 80 |
Sušena ptičja jaja, bez ljuske, sa ili bez dodanog šećera ili ostalih sladila, prikladna za prehranu ljudi (osim žumanjaka jaja) |
||||
0408 99 80 |
Ptičja jaja, bez ljuske, svježa, kuhana na pari ili u vodi, oblikovana, smrznuta ili drukčije konzervirana, sa ili bez dodanog šećera ili ostalih sladila, prikladna za prehranu ljudi (osim sušenih i žumanjaka jaja) |
||||
3502 11 90 |
Albumin iz jaja, sušen „npr. u listićima, ljuskicama, pahuljicama, prahu”, prikladan za prehranu ljudi |
||||
3502 19 90 |
Albumin iz jaja, prikladan za prehranu ljudi (osim sušenog (npr. u listićima, pahuljicama, kristalima, prahu)) |
||||
3502 20 91 |
Albumin iz mlijeka „laktoalbumin”, uključujući koncentrate koji sadržavaju dvije ili više bjelančevina surutke, s masenim udjelom bjelančevina surutke većim od 80 %, računano na suhu tvar, prikladni za prehranu ljudi, sušeni (npr. u listićima, ljuskicama, pahuljicama, prahu) |
||||
3502 20 99 |
Albumin iz mlijeka „laktoalbumin”, uključujući koncentrate koji sadržavaju dvije ili više bjelančevina surutke, s masenim udjelom bjelančevina surutke većim od 80 %, računano na suhu tvar, prikladni za prehranu ljudi (osim sušeni (npr. u listićima, pahuljicama, kristalima, prahu)) |
||||
|
0711 51 00 |
Gljive roda Agaricus, privremeno konzervirane, npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje, ali koje su u tom stanju neprikladne za neposrednu konzumaciju |
220 |
||
2003 10 20 |
Gljive roda Agaricus, privremeno konzervirane na drugi način, osim u octu ili octenoj kiselini, potpuno kuhane |
||||
2003 10 30 |
Gljive roda Agaricus, pripremljene ili konzervirane na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini (osim potpuno kuhanih gljiva i privremeno konzerviranih gljiva) |
||||
|
1001 91 90 |
Pšenica, za sjetvu (osim tvrde pšenice, obične pšenice i pira) |
200 000 |
||
1001 99 00 |
Pšenica i suražica (osim za sjetvu i tvrde pšenice) |
||||
1003 90 00 |
Ječam (osim za sjetvu) |
||||
1004 10 00 |
Zob, za sjetvu |
||||
1004 90 00 |
Zob (osim za sjetvu) |
||||
1005 90 00 |
Kukuruz (osim za sjetvu) |
||||
1101 00 15 |
Brašno od obične pšenice i pira |
||||
1101 00 90 |
Brašno od suražice |
||||
1102 20 10 |
Kukuruzno brašno, s masenim udjelom masti ne većim od 1,5 % |
||||
1102 20 90 |
Kukuruzno brašno, s masenim udjelom masti većim od 1,5 % |
||||
1102 90 10 |
Ječmeno brašno |
||||
1102 90 90 |
Brašno od žitarica (osim pšeničnog, raženog, kukuruznog, rižinog, ječmenog, zobenog brašna i brašna od suražice) |
||||
1103 11 90 |
Prekrupa i krupica od obične pšenice i pira |
||||
1103 13 10 |
Prekrupa i krupica od kukuruza, s masenim udjelom masti ne većim od 1,5 % |
||||
1103 13 90 |
Prekrupa i krupica od kukuruza, s masenim udjelom masti većim od 1,5 % |
||||
1103 19 20 |
Prekrupa i krupica od raži ili ječma |
||||
1103 19 90 |
Prekrupa i krupica od žitarica (osim pšenice, zobi, kukuruza, riže, raži i ječma) |
||||
1103 20 25 |
Pelete od raži ili ječma |
||||
1103 20 40 |
Pelete od kukuruza |
||||
1103 20 60 |
Pelete od pšenice |
||||
1103 20 90 |
Pelete od žitarica (osim raži, ječma, zobi, kukuruza, riže i pšenice) |
||||
1104 19 10 |
Pšenična zrna, valjana ili u pahuljicama |
||||
1104 19 50 |
Kukuruzna zrna, valjana ili u pahuljicama |
||||
1104 19 61 |
Zrna od ječma, valjana |
||||
1104 19 69 |
Zrna od ječma, u pahuljicama |
||||
1104 23 40 |
Zrna od kukuruza, oljuštena, neovisno jesu li rezana ili drobljena ili ne; perlirana zrna od kukuruza |
||||
1104 23 98 |
Rezana, drobljena ili drukčije obrađena zrna od kukuruza (osim valjanih, u pahuljicama, oljuštenih, perliranih te peleta i brašna) |
||||
1104 29 04 |
Zrna od ječma, oljuštena, neovisno jesu li rezana ili drobljena ili ne |
||||
1104 29 05 |
Perlirana zrna od ječma |
||||
1104 29 08 |
Rezana, drobljena ili drukčije obrađena zrna od ječma (osim valjanih, u pahuljicama, oljuštenih, perliranih te peleta i brašna) |
||||
1104 29 17 |
Zrna od žitarica, oljuštena, neovisno jesu li rezana ili drobljena ili ne (osim od riže, zobi, kukuruza i ječma) |
||||
1104 29 30 |
Perlirana zrna od žitarica (osim od ječma, zobi, kukuruza ili riže) |
||||
1104 29 51 |
Zrna žitarica od pšenice, samo drobljena |
||||
1104 29 59 |
Zrna žitarica, samo drobljena (osim od ječma, zobi, kukuruza, pšenice ili raži) |
||||
1104 29 81 |
Pšenična zrna, rezana, drobljena ili drukčije obrađena (osim valjanih, u pahuljicama, brašna, peleta, oljuštenih, perliranih, samo drobljenih) |
||||
1104 29 89 |
Zrna žitarica, rezana, drobljena ili drukčije obrađena (osim od ječma, zobi, kukuruza, pšenice i raži te valjanih, u pahuljicama, brašna, peleta, oljuštenih, perliranih, samo drobljenih i od polubijele ili bijele riže i lomljene riže) |
||||
1104 30 10 |
Klice pšenice, cijele, valjane, u pahuljicama ili mljevene |
||||
1104 30 90 |
Klice žitarica, cijele, valjane, u pahuljicama ili mljevene (osim pšenice) |
||||
|
1107 10 11 |
Pšenični slad u obliku brašna (osim prženog) |
330 |
||
1107 10 19 |
Pšenični slad (osim u obliku brašna i prženog) |
||||
1107 10 91 |
Slad u obliku brašna (osim prženog i pšeničnog) |
||||
1107 10 99 |
Slad (osim prženog, pšeničnog i u obliku brašna) |
||||
1107 20 00 |
Prženi slad |
||||
1109 00 00 |
Pšenični gluten, osušen ili neosušen |
||||
|
1108 11 00 |
Pšenični škrob |
550 |
||
1108 12 00 |
Kukuruzni škrob |
||||
1108 13 00 |
Krumpirov škrob |
||||
|
1701 12 10 |
Sirovi šećer od šećerne repe, za rafiniranje (osim s dodanim aromama ili tvarima za bojenje) |
8 000 |
||
1701 12 90 |
Sirovi šećer od šećerne repe (osim za rafiniranje i s dodanim aromama ili tvarima za bojenje) |
||||
1701 91 00 |
Rafinirani šećer od šećerne trske ili šećerne repe, s dodanim aromama ili tvarima za bojenje, u krutom stanju |
||||
1701 99 10 |
Bijeli šećer, s masenim udjelom saharoze u suhom stanju od 99,5 % ili većim (osim šećera koji sadržava dodane arome ili tvari za bojenje) |
||||
1701 99 90 |
Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i kemijski čista saharoza, u krutom stanju (osim šećera od šećerne trske ili šećerne repe, koji sadržava dodane arome ili tvari za bojenje te sirovog i bijelog šećera) |
||||
1702 20 10 |
Šećer od javora u krutom stanju, s dodanim aromama ili tvarima za bojenje |
||||
1702 30 10 |
Izoglukoza u krutom stanju, bez fruktoze ili s masenim udjelom fruktoze manjim od 20 % u suhom stanju |
||||
1702 30 50 |
Glukoza „dekstroza” u obliku bijelog kristalnog praha, aglomerirana ili neaglomerirana, bez fruktoze ili s masenim udjelom glukoze manjim od 20 % u suhom stanju (osim izoglukoze) |
||||
1702 30 90 |
Glukoza u krutom stanju i glukozni sirup, bez dodanih aroma ili tvari za bojenje i bez fruktoze ili s masenim udjelom fruktoze manjim od 20 % u suhom stanju (osim izoglukoze i glukoze „dekstroze” u obliku bijelog kristalnog praha, aglomerirane ili neaglomerirane) |
||||
1702 40 10 |
Izoglukoza u krutom stanju, s masenim udjelom fruktoze u suhom stanju od 20 % ili većim, ali manjim od 50 % (osim invertnog šećera) |
||||
1702 40 90 |
Glukoza u krutom stanju i glukozni sirup, bez dodanih aroma ili tvari za bojenje, s masenim udjelom fruktoze u suhom stanju od 20 % ili većim, ali manjim od 50 % (osim izoglukoze i invertnog šećera) |
||||
1702 60 10 |
Izoglukoza u krutom stanju, s masenim udjelom fruktoze u suhom stanju većim od 50 % (osim kemijski čiste fruktoze i invertnog šećera) |
||||
1702 60 80 |
Inulinski sirup, dobiven izravnom hidrolizom inulina ili oligofruktoza, s masenim udjelom fruktoze u slobodnom obliku većim od 50 % u suhom stanju ili kao saharoza |
||||
1702 60 95 |
Fruktoza u krutom stanju i fruktozni sirup, bez dodanih aroma ili tvari za bojenje, s masenim udjelom fruktoze većim od 50 % u suhom stanju (osim izoglukoze, inulinskog sirupa, kemijski čiste fruktoze i invertnog šećera) |
||||
1702 90 30 |
Izoglukoza u krutom stanju, s masenim udjelom fruktoze 50 % u suhom stanju, dobivena od polimera glukoze |
||||
1702 90 50 |
Maltodekstrin u krutom satnju i maltodekstrinski sirup (osim aromatiziranog ili obojenog tvarima za bojanje) |
||||
1702 90 71 |
Šećer i melasa, karamelizirani, s masenim udjelom saharoze od 50 % ili većim u suhom stanju |
||||
1702 90 75 |
Šećer i melasa, karamelizirani, s masenim udjelom saharoze manjim od 50 % u suhom stanju, u prahu, aglomerirani ili neaglomerirani |
||||
1702 90 79 |
Šećer i melasa, karamelizirani, s masenim udjelom saharoze manjim od 50 % u suhom stanju (osim šećera i melase u prahu, aglomeriranih ili neaglomeriranih) |
||||
1702 90 80 |
Inulinski sirup, dobiven izravnom hidrolizom inulina ili oligofruktoze, s masenim udjelom fruktoze u slobodnom obliku od 10 % ili većim u suhom stanju, ali ne većim od 50 % ili kao saharoza |
||||
1702 90 95 |
Šećeri u krutom stanju, uključujući invertni šećer, šećer i šećerne sirupe s masenim udjelom fruktoze 50 % u suhom stanju, bez arome ili umjetnih tvari za bojanje (osim šećera od trske ili repe, kemijski čiste saharoze i maltoze, laktoze, javorovog šećera, glukoze, fruktoze, maltodekstrina i maltodekstrinskog sirupa, izoglukoze, inulinskog sirupa i karamela) |
||||
2106 90 30 |
Aromatizirani ili obojeni izoglukozni sirupi |
||||
2106 90 55 |
Aromatizirani ili obojeni glukozni i maltodekstrinski sirupi |
||||
2106 90 59 |
Aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi (osim izoglukoznih, laktoznih, glukoznih i maltodekstrinskih sirupa) |
||||
|
2302 10 10 |
Posije od kukuruza i ostali ostaci, peletirani ili nepeletirani, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom, s udjelom škroba ne većim od 35 % |
2 200 |
||
2302 10 90 |
Posije od kukuruza i ostali ostaci, peletirani ili nepeletirani, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom, s udjelom škroba većim od 35 % |
||||
2302 30 10 |
Posije i ostali ostaci dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom pšenica, nepeletirani ili peletirani, s masenim udjelom škroba ne većim od 28 % i kod kojih količina koja prolazi kroz sito veličine otvora oko 0,2 mm nije veća od 10 % masenog udjela, ili alternativno dio koji prolazi kroz sito sadržava u suhom proizvodu 1,5 % ili više pepela |
||||
2302 30 90 |
Posije pšenice i ostali ostaci, nepeletirani ili peletirani, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom (osim onih s masenim udjelom škroba ne većim od 28 % i kod kojih količina koja prolazi kroz sito veličine otvora oko 0,2 mm nije veća od 10 % masenog udjela, ili ako više od 10 % prolazi kroz sito, dio koji prolazi kroz sito sadržava u suhom proizvodu 1,5 % ili više pepela) |
||||
2302 40 10 |
Posije i ostali ostaci, peletirani ili nepeletirani, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica, s masenim udjelom škroba ne većim od 28 % i kod kojih je količina koja prolazi kroz sito veličine otvora 0,2 mm 10 % masenog udjela ili manja, ili ako više od 10 % prolazi kroz sito, dio koji prolazi kroz sito sadržava u suhom proizvodu 1,5 % ili više pepela (osim posija i ostalih ostataka kukuruza, riže ili pšenice) |
||||
2302 40 90 |
Posije i ostali ostaci žitarica, peletirani ili nepeletirani, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom (osim onih od kukuruza, riže i pšenice te onih čiji sadržaj škroba nije veći od 28 %, pod uvjetom da najviše 10 % prolazi kroz sito otvora 0,2 mm, ili ako više od 10 % količine koja prolazi kroz sito, dio koji prolazi kroz sito sadržava 1,5 % ili više pepela) |
||||
2303 10 11 |
Ostaci od proizvodnje škroba iz kukuruza, koji sadržavaju u suhom proizvodu više od 40 % proteina (osim koncentriranih tekućina za namakanje) |
||||
Prerađeni poljoprivredni proizvodi |
|||||
|
0710 40 00 |
Kukuruz šećerac, nekuhan ili kuhan na pari ili u vodi, smrznut |
1 500 |
||
0711 90 30 |
Kukuruz šećerac, privremeno konzerviran, npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje, ali u stanju neprikladnom za neposrednu konzumaciju |
||||
2001 90 30 |
Kukuruz šećerac Zea mays var. saccharata, pripremljen ili konzerviran u octu ili octenoj kiselini |
||||
2004 90 10 |
Kukuruz šećerac Zea mays var. saccharata, pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, smrznut |
||||
2005 80 00 |
Slatki kukuruz Zea mays var. saccharata, pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini (osim smrznutog) |
||||
|
1302 20 10 |
Suhe pektinske tvari, pektinati i pektati u prahu |
6 000 |
||
1302 20 90 |
Tekuće pektinske tvari, pektinati i pektati |
||||
1702 50 00 |
Kemijski čista fruktoza u krutom stanju |
||||
1702 90 10 |
Kemijski čista maltoza u krutom stanju |
||||
1704 90 99 |
Paste, marcipan, lješnjak i ostali pripravci proizvoda od šećera, koji ne sadržavaju kakao (osim žvakaćih guma, bijele čokolade, pastila za grlo i bombona protiv kašlja, gumenih i žele proizvoda, uključujući voćne paste u obliku proizvoda od šećera, bombona, karamela i sličnih slatkiša, komprimata i pasti, uključujući marcipan, u originalnom pakiranju od 1 kg ili većem) |
||||
1806 10 30 |
Zaslađeni kakao prah, s masenim udjelom saharoze (uključujući invertni šećer izražen kao saharoza) ili izoglukoze izražene kao saharoza 65 % ili većim, ali manjim od 80 % |
||||
1806 10 90 |
Zaslađeni kakao prah, s masenim udjelom saharoze (uključujući invertni šećer izražen kao saharoza) ili izoglukoze izražene kao saharoza 80 % ili većim |
||||
1806 20 95 |
Čokolada i ostali proizvodi koji sadržavaju kakao, u blokovima, pločama ili rebrima mase veće od 2 kg ili u tekućem stanju, pasti, prahu, granulama ili u drugim oblicima u rasutom stanju, u posudama ili u izvornim pakiranjima sadržaja većeg od 2 kg, s ukupnim masenim udjelom kakao maslaca manjim od 18 % (osim kakao praha, čokoladnog preljeva i čokoladnih mliječnih mrvica [„crumb”]) |
||||
1901 90 99 |
Prehrambeni proizvodi od brašna, prekrupe, krupice, škroba ili sladnog ekstrakta koji ne sadržavaju kakao ili s masenim udjelom kakaa manjim od 40 % računano na potpuno odmašćenu osnovu, i prehrambeni proizvodi od mlijeka, vrhnja, mlaćenice, kiselog mlijeka, kiselog vrhnja, surutke, jogurta, kefira ili sličnih proizvoda iz tarifnih brojeva 0401 do 0404, bez kakaa ili s masenim udjelom kakaa manjim od 5 % računano na potpuno odmašćenu osnovu, d. n. (osim ekstrakta slada i pripravaka za dječju hranu, pakiranih za maloprodaju, mješavina i tijesta za pripremu pekarskih proizvoda i proizvoda iz podbroja 1901 90 91) |
||||
2101 12 98 |
Proizvodi na osnovi kave |
||||
2101 20 98 |
Proizvodi na osnovi čaja ili mate-čaja |
||||
2106 90 98 |
Prehrambeni proizvodi, d. n., koji sadržavaju 1,5 % ili više mliječne masti, 5 % ili više saharoze ili izoglukoze, 5 % ili više glukoze ili 5 % ili više škroba |
||||
3302 10 29 |
Proizvodi na osnovi mirisnih tvari, koji sadržavaju sve mirisne tvari svojstvene za određenu vrstu pića, s masenim udjelom mliječne masti od 1,5 % ili većim, saharoze ili izoglukoze od 5 % ili većim, glukoze od 5 % ili većim ili škroba od 5 % ili većim, za uporabu u industriji pića (osim onih stvarne alkoholne jakosti veće od 0,5 vol. %) |
||||
|
1904 30 00 |
Bulgur pšenica u obliku obrađenih zrna, dobivenih kuhanjem pšeničnih zrna |
3 300 |
||
2207 10 00 |
Nedenaturirani etilni alkohol, stvarne alkoholne jakosti od 80 % ili veće |
||||
2207 20 00 |
Denaturirani etilni alkohol i ostali alkoholi bilo koje jačine |
||||
2208 90 91 |
Nedenaturalizirani etilni alkohol, alkoholne jakosti manje od 80 %, u posudama zapremnine ne veće od 2 l |
||||
2208 90 99 |
Nedenaturalizirani etilni alkohol, alkoholne jakosti manje od 80 %, u posudama zapremnine veće od 2 l |
||||
2905 43 00 |
Manitol |
||||
2905 44 11 |
D-glucitol „sorbitol”, u vodenoj otopini, masenog udjela d-manitola ne većeg od 2 %, računano na sadržaj d-glucitola |
||||
2905 44 19 |
D-glucitol „sorbitol” u vodenoj otopini (osim sa sadržajem masenog udjela d-manitola ne većeg od 2 %, računano na sadržaj d-glucitola) |
||||
2905 44 91 |
D-glucitol „sorbitol” masenog udjela d-manitola ne većeg od 2 %, računano na sadržaj d-glucitola (osim u vodenoj otopini) |
||||
2905 44 99 |
D-glucitol „sorbitol” (osim u vodenoj otopini i s masenim udjelom d-manitola ne većim od 2 %, računano na sadržaj d-glucitola) |
||||
3505 10 10 |
Dekstrini |
||||
3505 10 50 |
Eterificirani i esterificirani škrobovi (osim dekstrina) |
||||
3505 10 90 |
Modificirani škrobovi (osim eterificiranih škrobova, esterficiranih škrobova i dekstrina) |
||||
3505 20 30 |
Ljepila s masenim udjelom škroba, dekstrina ili drugih modificiranih škrobova od 25 % ili većim, ali manjim od 55 % (osim onih pripremljenih u pakiranja za pojedinačnu prodaju neto mase ne veće od 1 kg) |
||||
3505 20 50 |
Ljepila s masenim udjelom škroba, dekstrina ili drugih modificiranih škrobova od 55 % ili većim, ali manjim od 80 % (osim onih pripremljenih u pakiranja za pojedinačnu prodaju neto mase ne veće od 1 kg) |
||||
3505 20 90 |
Ljepila s masenim udjelom škroba, dekstrina ili drugih modificiranih škrobova od 80 % ili većim (osim onih pripremljenih u pakiranja za pojedinačnu prodaju neto mase ne veće od 1 kg) |
||||
3809 10 10 |
Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja ili fiksiranje bojila te drugi proizvodi i pripravci poput sredstava za apreturu i nagrizanje vrste koja se koristi u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj ili sličnim industrijama, d. n., na osnovi škrobnih tvari, s masenim udjelom tih tvari manjim od 55 % |
||||
3809 10 30 |
Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja ili fiksiranje bojila te drugi proizvodi i pripravci poput sredstava za apreturu i nagrizanje vrste koja se koristi u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj ili sličnim industrijama, d. n., na osnovi škrobnih tvari, s masenim udjelom tih tvari od 55 % ili većim, ali manjim od 70 % |
||||
3809 10 50 |
Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja ili fiksiranje bojila te drugi proizvodi i pripravci poput sredstava za apreturu i nagrizanje vrste koja se koristi u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj ili sličnim industrijama, d. n., na osnovi škrobnih tvari, s masenim udjelom tih tvari od 70 % ili većim, ali manjim od 83 % |
||||
3809 10 90 |
Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja ili fiksiranje bojila te drugi proizvodi i pripravci poput sredstava za apreturu i nagrizanje vrste koja se koristi u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj ili sličnim industrijama, d. n., na osnovi škrobnih tvari, s masenim udjelom tih tvari od 83 % ili većim |
||||
3824 60 11 |
Sorbitol u vodenoj otopini, s masenim udjelom d-manitola ne većim od 2 %, računano na sadržaj d-glucitola (osim d-glucitola [sorbitola]) |
||||
3824 60 19 |
Sorbitol u vodenoj otopini, s masenim udjelom d-manitola većim od 2 %, računano na sadržaj d-glucitola (osim d-glucitola [sorbitola]) |
||||
3824 60 91 |
Sorbitol s masenim udjelom d-manitola ne većim od 2 %, računano na sadržaj d-glucitola (osim sorbitola u vodenoj otopini i d-glucitola [sorbitola]) |
||||
3824 60 99 |
Sorbitol s masenim udjelom d-manitola većim od 2 %, računano na sadržaj d-glucitola (osim sorbitola u vodenoj otopini i d-glucitola [sorbitola]) |
||||
|
2402 10 00 |
Cigare, cheroots i cigarilosi koji sadržavaju duhan |
500 |
||
2402 20 90 |
Cigarete koje sadržavaju duhan (osim onih sa sadržajem klinčića) |
PRILOG III.
PRIBLIŽAVANJE
PRILOG III.A
POPIS SEKTORSKOG ZAKONODAVSTVA ZA PRIBLIŽAVANJE
Sljedećim su popisom prikazani prioriteti Gruzije u pogledu približavanja direktivama EU-a novog pristupa i globalnog pristupa, kako su uključene u strategiju gruzijske vlade za standardizaciju, akreditaciju, ocjenu sukladnosti, tehničke propise i metrologiju te programe o zakonodavnoj reformi i donošenje tehničkih propisa od ožujka 2010.
1. |
Direktiva 2000/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o žičarama za prijevoz osoba
|
2. |
Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 95/16/EZ od 29. lipnja 1995. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dizala
|
3. |
Direktiva 97/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. svibnja 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica o tlačnoj opremi
|
4. |
Direktiva Vijeća 92/42/EEZ od 21. svibnja 1992. o zahtjevima za stupanj djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekuća ili plinovita goriva
|
5. |
Direktiva 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na jednostavne tlačne posude
|
6. |
Direktiva 94/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 1994. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s rekreacijskim plovilima
|
7. |
Direktiva Komisije 2008/43/EZ od 4. travnja 2008. o uspostavljanju sustava za identifikaciju i sljedivost eksploziva za civilnu uporabu u skladu s Direktivom Vijeća 93/15/EEZ
|
8. |
Direktiva 94/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. ožujka 1994. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na opremu i zaštitne sustave namijenjene za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama
|
9. |
Direktiva 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i o uzajamnom priznavanju njihove sukladnosti
|
10. |
Direktiva br. 2004/108/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost
|
11. |
Direktiva 2006/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na električnu opremu namijenjenu za uporabu unutar određenih naponskih granica
|
12. |
Direktiva Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima
|
13. |
Direktiva 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima
|
14. |
Direktiva Vijeća 90/385/EEZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstva država članica koja se odnose na aktivne medicinske proizvode za ugradnju
|
15. |
Direktiva 2009/142/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30 studenoga 2009. o aparatima na plinovita goriva
|
16. |
Direktiva Vijeća 89/686/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na osobnu zaštitnu opremu
|
17. |
Direktiva 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o usklađivanju zakonodavstva država članica koje se odnosi na strojeve
|
18. |
Direktiva 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka
|
19. |
Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda
|
20. |
Direktiva 2009/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o neautomatskim vagama
|
21. |
Direktiva 2004/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o mjernim instrumentima
|
PRILOG III.B
OKVIRNI POPIS HORIZONTALNOG ZAKONODAVSTVA
U sljedećem su popisu navedeni horizontalna „načela i prakse utvrđeni u relevantnoj pravnoj stečevini Unije” iz članka 47. stavka 1. ovog Sporazuma. Tim se popisom Gruziji pružaju neiscrpne smjernice u svrhu približavanja horizontalnim mjerama Unije.
1. |
Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda |
2. |
Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište |
3. |
Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda |
4. |
Direktiva Vijeća 80/181/EEZ od 20. prosinca 1979. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjerne jedinice, kako je izmijenjena Direktivom 2009/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća |
5. |
Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji |
6. |
Direktiva Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode |
PRILOG IV.
POKRIVENOST
PRILOG IV.A
SANITARNE I FITOSANITARNE MJERE
DIO 1.
Mjere koje se primjenjuju na glavne kategorije živih životinja
I. |
Ekvidi (uključujući zebre) ili magarci ili križanci navedenih vrsta |
II. |
Goveda (uključujući Bubalus bubalis i Bison) |
III. |
Ovce i koze |
IV. |
Svinje |
V. |
Perad (uključujući kokoši, pure, biserke, patke i guske) |
VI. |
Žive ribe |
VII. |
Rakovi |
VIII. |
Mekušci |
IX. |
Ikra i gamete živih riba |
X. |
Jaja za valenje |
XI. |
Sperma, jajne stanice, embriji |
XII. |
Ostali sisavci |
XIII. |
Ostale ptice |
XIV. |
Gmazovi |
XV. |
Vodozemci |
XVI. |
Ostali kralježnjaci |
XVII. |
Pčele |
DIO 2.
Mjere koje se primjenjuju na životinjske proizvode
I. Glavne kategorije proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi
1. |
Svježe meso domaćih papkara i kopitara, peradi, dvojezubaca, divljači iz uzgoja i slobodno živuće divljači uključujući nusproizvode klanja |
2. |
Mljeveno meso, mesni pripravci, strojno otkošteno meso (SOM), proizvodi od mesa |
3. |
Žive školjke |
4. |
Proizvodi ribarstva |
5. |
Sirovo mlijeko, kolostrum, mliječni proizvodi i proizvodi na osnovi kolostruma |
6. |
Jaja i proizvodi od jaja |
7. |
Žablji kraci i puževi |
8. |
Topljena životinjska mast i čvarci |
9. |
Obrađeni želuci, mjehuri i crijeva |
10. |
Želatine, sirovine za proizvodnju želatine namijenjene prehrani ljudi |
11. |
Kolagen |
12. |
Med i pčelarski proizvodi |
II. Glavne kategorije nusproizvoda životinjskog podrijetla
U klaonicama |
Nusproizvodi životinjskog podrijetla za prehranu krznaša |
Nusproizvodi životinjskog podrijetla za proizvodnju hrane za kućne ljubimce |
|
Krv i proizvodi od krvi ekvida za uporabu izvan hranidbenog lanca |
|
Svježe ili rashlađene kože papkara i kopitara |
|
Nusproizvodi životinjskog podrijetla za proizvodnju proizvoda koji se dobivaju od njih za uporabu izvan hranidbenog lanca |
|
U mljekarama |
Mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka i proizvodi od mlijeka |
Kolostrum i proizvodi od kolostruma |
|
U drugim objektima za prikupljanje ili postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla (tj. neobrađeni/netretirani materijali) |
Krv i proizvodi od krvi ekvida za uporabu izvan hranidbenog lanca |
Netretirani proizvodi od krvi, osim od ekvida, za proizvode koji se dobivaju od njih, za uporabu izvan hranidbenog lanca za životinje iz uzgoja |
|
Tretirani proizvodi od krvi, osim od ekvida, za proizvodnju proizvoda koji se dobivaju od njih, za uporabu izvan hranidbenog lanca za životinje iz uzgoja |
|
Svježe ili rashlađene kože papkara i kopitara |
|
Svinjske čekinje iz trećih zemalja ili njihovih regija u kojima nije prisutna afrička svinjska kuga |
|
Kosti i proizvodi od kostiju (osim koštanog brašna), rogovi i proizvodi od rogova (osim brašna od rogova) te kopita i proizvodi od kopita (osim brašna od kopita) koji nisu namijenjeni prehrani životinja, kao organsko gnojivo ili sredstva za poboljšavanje kvalitete tla |
|
Rogovi i proizvodi od rogova, osim brašna od rogova te kopita i proizvodi od kopita, osim brašna od kopita, za proizvodnju organskog gnojiva ili sredstava za poboljšavanje kvalitete tla |
|
Želatina koja nije namijenjena prehrani ljudi, za uporabu u fotografskoj industriji |
|
Vuna i dlaka |
|
Obrađeno perje, dijelovi perja i paperje |
|
U pogonima za preradu |
Prerađene životinjske bjelančevine uključujući mješavine i proizvode, osim hrane za kućne ljubimce, koji sadržavaju takve bjelančevine |
Proizvodi od krvi koji se mogu koristiti kao materijal za prehranu životinja |
|
Obrađene kože papkara i kopitara |
|
Obrađene kože preživača i ekvida (21 dan) |
|
Svinjske čekinje iz trećih zemalja ili njihovih regija u kojima je prisutna afrička svinjska kuga |
|
Riblje ulje za prehranu životinja ili za uporabu izvan hranidbenog lanca |
|
Topljene masti za prehranu životinja |
|
Topljene masti za određene svrhe izvan hranidbenog lanca životinja iz uzgoja |
|
Želatina ili kolagen za prehranu životinja ili za uporabu izvan hranidbenog lanca |
|
Hidrolizirane bjelančevine, dikalcij fosfat ili trikalcijev fosfat za prehranu životinja ili za uporabu izvan hranidbenog lanca |
|
Pčelarski nusproizvodi isključivo za uporabu u pčelarstvu |
|
Derivati masti za uporabu izvan hranidbenog lanca |
|
Derivati masti za prehranu životinja ili za uporabu izvan hranidbenog lanca |
|
Proizvodi od jaja koji se mogu koristiti kao materijal za prehranu životinja |
|
U pogomina za proizvodnju hrane za kućne ljubimce (uključujući za proizvodnju proizvoda za žvakanje za pse i aromatiziranih iznutrica) |
Konzervirana hrana za kućne ljubimce |
Prerađena hrana za kućne ljubimce, osim konzervirane hrane za kućne ljubimce |
|
Proizvodi za žvakanje za pse |
|
Sirova hrana za kućne ljubimce za neposrednu prodaju |
|
Aromatizirane iznutrice za proizvodnju hrane za kućne ljubimce |
|
U pogonima za proizvodnju trofeja od divljači |
Tretirani trofeji divljači i ostali preparati ptica, kopitara ili papkara, samo kosti, rogovi, kopita, pandže, parošci, zubi, kože |
Trofeji divljači ili drugi preparati ptica, kopitara ili papkara, cijeli dijelovi, netretirani |
|
U pogonima ili poslovnim jedinicama za proizvodnju poluproizvoda |
Poluproizvodi |
Gnojiva i sredstva za poboljšavanje kvalitete tla |
Prerađene životinjske bjelančevine uključujući mješavine i proizvode, osim hrane za kućne ljubimce, koji sadržavaju takve bjelančevine |
Prerađeni stajnjak, proizvodi dobiveni od prerađenog stajnjaka i guana od šišmiša |
|
U skladištu za dobivene proizvode |
Svi dobiveni proizvodi |
III. Patogeni agensi
DIO 3.
Bilje, biljni proizvodi i drugi predmeti
Bilje, biljni proizvodi i drugi predmeti (1) koji su potencijalni prenositelji štetočina i koji po svojoj prirodi ili načinu obrade mogu predstavlja rizik od unošenja ili širenja štetočina.
DIO 4.
Mjere koje se primjenjuju na dodatke hrani i dodatke hrani za životinje
Hrana:
1. |
dodaci hrani (svi dodaci hrani i bojila); |
2. |
pomoćna sredstva u preradi; |
3. |
prehrambene arome; |
4. |
prehrambeni enzimi; |
Hrana za životinje (2):
5. |
dodaci hrani za životinje; |
6. |
sredstva za prehranu životinja; |
7. |
krmne smjese i hrana za kućne ljubimce, osim ako nije pokriveno dijelom 2. (II.); |
8. |
nepoželjne tvari u hrani za životinje. |
(1) Pakiranja, transportna sredstva, spremnici, zemlja i supstrati za rast te bilo koji drugi organizmi, predmeti ili materijali koji mogu sadržavati štetočine ili ih širiti.
(2) Samo nusproizvodi životinjskog podrijetla od životinja ili dijelova životinja koji su proglašeni prikladnima za prehranu ljudi smiju ući u hranidbeni lanac životinja iz uzgoja.
PRILOG IV.B
NORME ZA DOBROBIT ŽIVOTINJA
Norme za dobrobit životinja s obzirom na:
1. |
omamljivanje i klanje životinja; |
2. |
prijevoz životinja i povezane postupke; |
3. |
uzgoj životinja. |
PRILOG IV.C
OSTALE MJERE OBUHVAĆENE POGLAVLJEM 4. GLAVE IV.
1. |
Kemikalije koje migriraju iz materijala za pakiranje |
2. |
Sastavljeni proizvodi |
3. |
Genetički modificirani organizmi (GMO) |
4. |
Hormoni za poticanje rasta, tireostatici, određeni hormoni i beta-agonisti |
Gruzija provodi približavanje svojeg zakonodavstva o GMO-u zakonodavstvu Unije koje je navedeno na popisu zakonodavstva za približavanje kako je utvrđeno člankom 55. stavkom 4. ovog Sporazuma.
PRILOG IV.D
MJERE KOJE JE POTREBNO UKLJUČITI NAKON PRIBLIŽAVANJA ZAKONODAVSTVA UNIJE
1. |
Kemikalije za dekontaminaciju hrane |
2. |
Klonovi |
3. |
Ozračivanje (ionizacija) |
PRILOG V.
POPIS BOLESTI ŽIVOTINJA I AKVAKULTURE KOJE PODLIJEŽU OBVEZI OBAVJEŠĆIVANJA I REGULIRANIH ŠTETOČINA ZA KOJE SE MOŽE PRIZNATI REGIONALNA NEZARAŽENOST
PRILOG V.A
BOLESTI ŽIVOTINJA I RIBA KOJE PODLIJEŽU OBVEZI OBAVJEŠĆIVANJA, ZA KOJE JE PRIZNAT STATUS STRANAKA I U VEZI S KOJIMA SE MOGU DONIJETI ODLUKE O REGIONALIZACIJI
1. |
Slinavka i šap |
2. |
Vezikularna bolest svinja |
3. |
Vezikularni stomatitis |
4. |
Afrička konjska kuga |
5. |
Afrička svinjska kuga |
6. |
Bolest plavog jezika |
7. |
Patogena influenca ptica |
8. |
Newcastleska bolest (NCD) |
9. |
Goveđa kuga |
10. |
Klasična svinjska kuga |
11. |
Zarazna pleuropneumonija goveda |
12. |
Kuga ovaca i koza (kuga malih preživača) |
13. |
Boginje ovaca i koza |
14. |
Groznica riftske doline |
15. |
Bolest kvrgave kože |
16. |
Venezuelski encefalitis konja |
17. |
Maleus |
18. |
Durina |
19. |
Zarazna uzetost svinja |
20. |
Zarazna hematopoetska nekroza (ZHN) |
21. |
Virusna hemoragijska septikemija (VHS) |
22. |
Zarazna anemija lososa (ZAL) |
23. |
Bonamia ostreae |
24. |
Marteilia refringens |
PRILOG V.B
PRIZNAVANJE STATUSA ŠTETOČINA, PODRUČJA BEZ ŠTETOČINA ILI ZAŠTIĆENIH ZONA
A. Priznavanje statusa štetočina
Svaka stranka uspostavlja i dostavlja popis reguliranih štetočina na temelju sljedećih načela:
1. |
štetočine za koje nije poznato da postoje u bilo kojem dijelu vlastitog područja; |
2. |
štetočine za koje je poznato da postoje u bilo kojem dijelu vlastitog područja i da su pod službenom kontrolom; |
3. |
štetočine za koje je poznato da postoje u jednom dijelu vlastitog područja, da su pod službenom kontrolom i za koje su uspostavljena područja bez štetočina i zaštićene zone. |
O svakoj promjeni na popisu statusa štetočina neposredno se obavješćuje druga stranka osim ako se nadležnu međunarodnu organizaciju obavješćuje drukčije.
B. Priznavanje područja bez štetočina i zaštićenih zona
Stranke priznaju zaštićene zone i koncept područja bez štetočina te njihovu primjenu u pogledu referentnih Međunarodnih normi za fitosanitarne mjere (ISPM).
PRILOG VI.
REGIONALIZACIJA/ZONIRANJE, PODRUČJA BEZ ŠTETOČINA I ZAŠTIĆENE ZONE
A. Bolesti životinja i akvakulture
1. Bolesti životinja
Temelj za priznavanje statusa bolesti životinja područja ili regije stranke je Kodeks o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE).
Temelj za odluke o regionalizaciji za bolesti životinja je Kodeks o zdravlju kopnenih životinja OIE-a.
2. Bolesti akvakulture
Temelj za odluke o regionalizaciji za bolesti akvakulture je Kodeks o zdravlju akvatičnih životinja OIE-a.
B. Štetočine
Kriteriji za uspostavljanje područja bez štetočina ili zaštićenih zona za određene štetočine moraju biti u skladu s odredbama:
— |
međunarodne norme FAO-a za fitosanitarne mjere br. 4 o zahtjevima za uspostavu područja bez štetočina i definiranje relevantnih ISPM-ova, ili |
— |
članka 2. stavka 1. točke (h) Direktive Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovoga širenja unutar Zajednice. |
C. Kriteriji za priznavanje posebnog statusa za bolesti životinja na području ili u regiji stranke
1. |
Ako stranka uvoznica smatra da na njezinom području ili dijelu njega ne postoje bolesti životinja koje nisu navedene u Prilogu V.A ovom Sporazumu, ona stranci izvoznici predočuje prikladne prateće dokumente u kojima se posebice navode sljedeći kriteriji:
|
2. |
Dodatna jamstva, opća ili posebna, koja stranka uvoznica može zahtijevati ne smiju premašiti ona koja stranka uvoznica provodi na nacionalnoj razini. |
3. |
Stranke se uzajamno obavješćuju o svim promjenama kriterija navedenih u stavku 1. točki C ovog Priloga koji se odnose na bolest. U svjetlu takve obavijesti, dodatna jamstva definirana u skladu sa stavkom 2. točkom C ovog Priloga može izmijeniti ili opozvati pododbor za SPS. |
PRILOG VII.
PRIVREMENO ODOBRENJE POSLOVNIH JEDINICA
Uvjeti i odredbe za privremeno odobrenje poslovnih jedinica
1. Privremeno odobrenje poslovnih jedinica znači da u svrhu uvoza stranka uvoznica privremeno odobrava poslovne jedinice u stranci izvoznici na osnovi prikladnih jamstava te stranke bez provođenja prethodne inspekcije pojedinačnih poslovnih jedinica od strane stranke uvoznice u skladu s odredbama stavka 4. ovog Priloga. Postupci i uvjeti iz stavka 4. ovog Priloga koriste se za izmjenu ili dopunu popisâ iz stavka 2. ovog Priloga radi uzimanja u obzir novih prijava ili jamstava. Jedino u pogledu prvog popisa poslovnih jedinica provjera može biti dio postupka u skladu s odredbama stavka 4. točke (d).
2. Privremeno odobrenje prvo se primjenjuje na sljedeće kategorije poslovnih jedinica:
2.1. |
Poslovne jedinice za proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi:
|
2.2. |
Ovlaštene ili registrirane poslovne jedinice za proizvodnju nusproizvoda životinjskog podrijetla i glavnih kategorija nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi
|
3. Stranka uvoznica sastavlja popise privremeno odobrenih poslovnih jedinica kako su navedene u stavcima 2.1. i 2.2. te ih čini dostupnima javnosti.
4. Uvjeti i postupci za privremeno odobrenje:
(a) |
ako je stranka uvoznica odobrila uvoz određenog proizvoda životinjskog podrijetla iz stranke izvoznice i ako su utvrđeni odgovarajući uvjeti uvoza i zahtjevi certificiranja tih proizvoda; |
(b) |
ako je nadležno tijelo stranke izvoznice pružilo dostatna jamstva stranci uvoznici da poslovne jedinice s njezinog popisa ili njezinih popisa ispunjuju odgovarajuće zdravstvene zahtjeve za prerađene proizvode stranke uvoznice i ako su službeno odobrila poslovne jedinice s popisa za izvoz u stranku uvoznicu; |
(c) |
u slučaju nepridržavanja navedenih jamstava nadležno tijelo stranke izvoznice mora imati stvarnu ovlast suspendirati aktivnosti izvoza u stranku uvoznicu iz poslovne jedinice za koji je nadležno tijelo dalo jamstva; |
(d) |
provjera od strane stranke uvoznice u skladu s odredbama članka 62. ovog Sporazuma može biti dio postupka za privremeno odobrenje. Ta se provjera odnosi na strukturu i organizaciju nadležnog tijela odgovornog za odobrenje poslovne jedinice kao i raspoložive ovlasti nadležnog tijela te jamstva koja može dati u pogledu provedbe pravila stranke uvoznice. Ta provjera može uključivati inspekcije na licu mjesta određenog reprezentativnog broja poslovnih jedinica s jednog ili više popisa koje je dostavila stranka izvoznica. Uzimajući u obzir specifičnu strukturu i podjelu nadležnosti u Europskoj uniji, takva se provjera u Europskoj uniji može odnositi na pojedinačne države članice; |
(e) |
temeljem rezultata provjere iz točke (d) ovog stavka, stranka uvoznica može izmijeniti postojeći popis poslovnih jedinica. |
PRILOG VIII.
POSTUPAK PRIZNAVANJA JEDNAKOVRIJEDNOSTI
1. Načela:
(a) |
jednakovrijednost se može utvrditi za pojedinačnu mjeru, skupinu mjera ili sustav koji se odnose na određenu robu ili kategoriju robe ili za sve navedeno; |
(b) |
provjera zahtjeva koju provodi stranka uvoznica radi priznavanja jednakovrijednosti mjera u pogledu određene robe stranke izvoznice nije razlog za prekid trgovine ili suspenziju tekućeg uvoza te robe iz stranke izvoznice; |
(c) |
postupak priznavanja jednakovrijednosti interaktivni je postupak između stranke izvoznice i stranke uvoznice. Postupak se sastoji od objektivnog dokazivanja jednakovrijednosti pojedinačnih mjera od strane stranke izvoznice i objektivne ocjene jednakovrijednosti u pogledu mogućeg priznavanja jednakovrijednosti od strane stranke uvoznice; |
(d) |
konačno priznavanje jednakovrijednosti dotičnih mjera stranke izvoznice ovisi isključivo o stranci uvoznici. |
2. Preduvjeti:
(a) |
postupak ovisi o statusu bolesti ili štetočina, zakonodavstvu i učinkovitosti sustava inspekcija i kontrola u odnosu na robu u stranci izvoznici. U tu svrhu u obzir se uzima zakonodavstvo dotičnog sektora te struktura nadležnog tijela stranke izvoznice, zapovjedni lanac, ovlast, operativni postupci i resursi te učinkovitost nadležnih tijela u pogledu sustavâ inspekcija i kontrola uključujući razinu izvršenja u vezi s robom te redovitost i brzinu dostave informacija stranci uvoznici u slučaju utvrđenih opasnosti. To priznavanje može se potkrijepiti dokumentacijom, provjerama i dokumentima, izvješćima i informacijama povezanima s ranije dokumentiranim prijašnjim iskustvima, ocjenjivanjima i provjerama; |
(b) |
nakon uspješnog dovršetka približavanja mjere, skupine mjera ili sustava navedenih na popisu zakonodavstva za približavanje utvrđenom u članku 55. stavku 4. ovog Sporazuma stranke pokreću postupak priznavanja jednakovrijednosti u skladu s člankom 57. ovog Sporazuma; |
(c) |
stranka izvoznica pokreće postupak samo ako stranka uvoznica ne primjenjuje nikakve zaštitne mjere prema stranci izvoznici u pogledu robe. |
3. Postupak:
(a) |
stranka izvoznica pokreće postupak podnošenjem zahtjeva stranci uvoznici za priznavanje jednakovrijednosti za pojedinačnu mjeru, skupinu mjera ili sustav koji se odnose na određenu robu ili kategoriju robe u određenom sektoru ili podsektoru ili za sve navedeno; |
(b) |
prema potrebi, taj zahtjev uključuje i zahtjev i potrebnu dokumentaciju za odobrenje od strane stranke uvoznice temeljem jednakovrijednosti nekog programa ili plana stranke izvoznice koju stranka uvoznica traži i/ili stanja približavanja kako je utvrđeno u Prilogu XI. ovog Sporazuma u pogledu mjera ili sustava opisanih u točki (a) ovog stavka, kao uvjet za dopuštanje uvoza te robe ili kategorija robe; |
(c) |
ovim zahtjevom stranka izvoznica:
|
(d) |
u odgovoru na ovaj zahtjev stranka uvoznica pojašnjava ukupne i pojedinačne ciljeve te razloge za svoje mjere, uključujući i utvrđivanje rizika; |
(e) |
tim pojašnjenjem stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o odnosu nacionalnih mjera i uvjeta uvoza za tu robu ili kategorije robe; |
(f) |
stranka izvoznica objektivno dokazuje stranci uvoznici da su mjere koje je ona utvrdila jednakovrijedne uvjetima uvoza za tu robu ili kategoriju robe; |
(g) |
stranka uvoznica objektivno ocjenjuje dokazivanje jednakovrijednosti stranke izvoznice; |
(h) |
stranka uvoznica donosi zaključak o tome je li jednakovrijednost postignuta ili ne; |
(i) |
stranka uvoznica dostavlja stranci izvoznici puno pojašnjenje i podatke koji potkrepljuju utvrđeno i njezinu odluku ako stranka izvoznica to zatraži. |
4. Dokaz jednakovrijednosti mjera stranke izvoznice i ocjena tog dokaza od strane stranke uvoznice:
(a) |
stranka izvoznica objektivno dokazuje jednakovrijednost za svaku od utvrđenih mjera stranke uvoznice koje su navedene u njezinim uvjetima uvoza. Kada je prikladno, jednakovrijednost se objektivno dokazuje za svaki plan ili program koji stranka uvoznica postavlja kao uvjet za dozvolu uvoza (npr. plan nadzora ostataka itd.); |
(b) |
objektivni dokaz i ocjena u ovom kontekstu trebali bi se zasnivati u najvećoj mjeri na sljedećem:
|
5. Odluka stranke uvoznice
Postupak može uključivati inspekciju ili provjeru;
U slučaju da stranka uvoznica donese negativnu odluku, stranci izvoznici dostavlja detaljno i obrazloženo objašnjenje.
6. Za bilje i biljne proizvode jednakovrijednost u pogledu fitosanitarnih mjera zasniva se na uvjetima iz članka 57. stavka 6. ovog Sporazuma.
PRILOG IX.
UVOZNE KONTROLE I INSPEKCIJSKE NAKNADE
A. Načela uvoznih kontrola
Uvozne kontrole sastoje se od dokumentacijskog pregleda, identifikacijskog pregleda i fizičkog pregleda.
U pogledu životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, fizički pregledi i njihova učestalost temelje se na razini rizika povezanog s takvim uvozom.
Pri kontroli zdravlja bilja stranka uvoznica osigurava da su bilje, biljni proizvodi i ostali predmeti podvrgnuti detaljnoj službenoj inspekciji, bilo u cijelosti ili na temelju reprezentativnog uzorka, kako bi se osiguralo da nisu zaraženi štetočinama.
U slučaju da se kontrolom utvrdi nepridržavanje mjerodavnih normi i/ili zahtjeva, stranka uvoznica poduzima mjere koje su proporcionalne razini rizika. Kada je to moguće, uvozniku ili njegovom predstavniku omogućava se pristup pošiljci i mogućnost pružanja relevantnih podataka kako bi se pomoglo stranci uvoznici u donošenju konačne odluke u pogledu pošiljke. Takva je odluka proporcionalna razini rizika povezanog s takvim uvozom.
B. Učestalost fizičkih pregleda
B.1. Uvoz životinja i proizvoda životinjskog podrijetla iz Gruzije u Europsku uniju i iz Europske unije u Gruziju
Vrsta graničnog pregleda |
Stopa učestalosti |
||
|
100 % |
||
|
100 % |
||
|
|
||
Žive životinje 100 % |
100 % |
||
Proizvodi kategorije I. Svježe meso uključujući nusproizvode klanja i proizvodi od goveda, ovaca, koza, svinja i konja utvrđeni u Direktivi Vijeća 64/433/EEZ od 26. lipnja 1964. o zdravstvenim uvjetima za proizvodnju i stavljanje na tržište svježeg mesa, kako je izmijenjena Riblji proizvodi u hermetički zatvorenim spremnicima čija je namjena da ih učine postojanima na sobnoj temperaturi, svježa ili smrznuta riba i sušeni i/ili usoljeni riblji proizvodi Cijela jaja Salo i topljene masti Životinjska crijeva Jaja za valenje |
20 % |
||
Proizvodi kategorije II. Meso peradi i proizvodi od mesa peradi Meso zečeva, meso divljači (divlje/uzgojene) i njihovi proizvodi Mlijeko i mliječni proizvodi namijenjeni prehrani ljudi Proizvodi od jaja Prerađene životinjske bjelančevine namijenjene prehrani ljudi (100 % za prvih šest pošiljki u rasutom stanju, Direktiva Vijeća 92/118/EEZ od 17. prosinca 1992. o utvrđivanju zahtjeva za zdravlje životinja i zahtjeva za javno zdravlje kojima se uređuje trgovina i uvoz u Zajednicu proizvoda koji ne podliježu navedenim zahtjevima utvrđenima u posebnim pravilima Zajednice iz Priloga A dijela I. Direktivi Vijeća 89/662/EEZ te, s obzirom na patogene tvari, iz Direktive Vijeća 90/425/EEZ, kako je izmijenjena). Ostali riblji proizvodi osim onih navedenih u Odluci Komisije 2006/766/EZ od 6. studenoga 2006. o utvrđivanju popisa trećih zemalja i državnih područja iz kojih je dozvoljen uvoz školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka, morskih puževa i proizvoda ribarstva (priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 5171), kako je izmijenjena. Školjkaši Med |
50 % |
||
Proizvodi kategorije III. Sperma Embriji Stajnjak Mlijeko i mliječni proizvodi (koji nisu namijenjeni prehrani ljudi) Želatina Žablji kraci i puževi Kosti i proizvodi od kostiju Kože Čekinje, vuna, dlaka i perje Rogovi, proizvodi od rogova, kopita, proizvodi od kopita Proizvodi pčelarstva Trofeji od divljači Prerađena hrana za kućne ljubimce Sirovine za proizvodnju hrane za kućne ljubimce Sirovine, krv, proizvodi od krvi, žlijezde i organi za farmaceutsku ili tehničku uporabu Sijeno i slama Patogene tvari Prerađene životinjske bjelančevine (pakirane) |
Minimalno 1 % Maksimalno 10 % |
||
Prerađene životinjske bjelančevine koje nisu namijenjene prehrani ljudi (nepakirane) |
100 % za prvih šest pošiljki (točka 10. i 11. poglavlja II. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u vezi s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, kako je izmijenjena. |
B.2. Uvoz hrane koja nije životinjskog podrijetla iz Gruzije u Europsku uniju i iz Europske unije u Gruziju
(Hrana — sušeni začini)
|
10 % za Sudan bojila |
B.3. Uvoz bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u Europsku uniju ili Gruziju
Za bilje, biljne proizvode i ostale predmete navedene u dijelu B Priloga V. Direktivi 2000/29/EZ:
Stranka uvoznica preglede izvršava u cilju provjere fitosanitarnog statusa pošiljke/pošiljaka.
Stranke ocjenjuju nužnost uvoznih kontrola zdravlja bilja u bilateralnoj trgovini za robu iz prethodnog priloga podrijetlom iz trećih zemalja.
Smanjena učestalost uvoznih kontrola u pogledu zdravlja bilja mogla bi se uvesti za reguliranu robu s iznimkom bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta određenih u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1756/2004 od 11. listopada 2004. o detaljnim uvjetima za potrebne dokaze i kriterijima za tip i razinu smanjivanja provjere zdravstvenog stanja određenog bilja, biljnih proizvoda ili drugih nadziranih predmeta navedenih u dijelu B Priloga V. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ.
PRILOG X.
CERTIFICIRANJE
A. Načela certificiranja
Bilje, biljni proizvodi i drugi predmeti:
U pogledu certificiranja bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta nadležna tijela primjenjuju načela utvrđena u odgovarajućim ISPM-ovima.
Životinje i proizvodi životinjskog podrijetla:
1. |
Nadležna tijela stranaka osiguravaju da ovlaštene osobe koje izdaju certifikate imaju zadovoljavajuće znanje o veterinarskom zakonodavstvu kad je riječ o životinjama ili proizvodima životinjskog podrijetla za koje treba izdati certifikat i, općenito, da budu obaviještene o pravilima koja trebaju poštovati za sastavljanje i izdavanje certifikata te, prema potrebi, o naravi i opsegu analiza, ispitivanja ili pregleda koje potrebno provesti prije certificiranja. |
2. |
Ovlaštene osobe koje izdaju certifikate ne smiju potvrđivati podatke o kojima nemaju osobna saznanja ili koje ne mogu provjeriti. |
3. |
Ovlaštene osobe koje izdaju certifikate ne smiju potpisati prazne ili nepotpune certifikate ili certifikate koji se odnose na životinje ili proizvode životinjskog podrijetla koje nisu pregledale ili koji su prošli mimo njihove kontrole. Ako se certifikat potpisuje na temelju drugog certifikata ili potvrde, ovlaštena osoba koja izdaje certifikat mora biti u posjedu navedenog dokumenta prije potpisivanja. |
4. |
Ovlaštene osobe koje izdaju certifikate mogu certificirati podatke koji su:
|
5. |
Nadležna tijela stranaka poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurao integritet izdavanja certifikata. Ona posebno osiguravaju da po njima imenovane ovlaštene osobe koje izdaju certifikate:
|
6. |
Kako bi se osiguralo da se određeni certifikat odnosi na određenu pošiljku, certifikati se sastavljaju na jeziku kojeg razumije ovlaštena osoba koja izdaje certifikat i najmanje na jednom od službenih jezika stranke uvoznice kako je navedeno u dijelu C ovog Priloga. |
7. |
Svako je nadležno tijelo u stanju povezati certifikat s odgovarajućom ovlaštenom osobom koja je izdala certifikat i osigurati da preslika svih izdanih certifikata bude na raspolaganju u razdoblju koje navedeno nadležno tijelo određuje. |
8. |
Svaka stranka uvodi takve preglede i kontrole potrebne za sprečavanje izdavanja lažnih ili obmanjujućih certifikata i zlouporabe certifikata koji su navodno izdani za potrebe utvrđene u veterinarskom zakonodavstvu. |
9. |
Ne dovodeći u pitanje bilo kakve sudske postupke ili sankcije, nadležna tijela provode istrage ili provjere i poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi kaznili svaki slučaj lažnog ili obmanjujućeg izdavanja certifikata o kojemu imaju saznanje. Takve mjere mogu obuhvaćati privremenu suspenziju ovlaštenih osoba koje izdaju certifikate s njihovih dužnosti do završetka istrage. Posebice u sljedećim slučajevima:
|
B. Certifikat iz članka 60. stavka 2. točke (a) ovog Sporazuma
Potvrda o zdravlju iz certifikata odgovara statusu jednakovrijednosti dotične robe. Potvrdom o zdravlju dokazuje se da su ispunjene norme proizvodnje stranke izvoznice koje je stranka uvoznica priznala kao jednakovrijedne.
C. Službeni jezici certificiranja
1. Uvoz u Europsku uniju
Za bilje, biljne proizvode i druge predmete:
certifikati se sastavljaju na jeziku koji razumije ovlaštena osoba koja izdaje certifikat i najmanje na jednom od službenih jezika zemlje uvoznice.
Za životinje i proizvode životinjskog podrijetla:
potvrda o zdravlju mora se sastaviti najmanje na jednom od službenih jezika države članice EU-a odredišta i na službenom jeziku države članice EU-a u kojoj se provode uvozne kontrole iz članka 63. ovog Sporazuma. Međutim, država članica EU-a može pristati na uporabu službenog jezika Unije koji nije njezin službeni jezik.
2. Uvoz u Gruziju
Potvrda o zdravlju mora se sastaviti na gruzijskom i najmanje na jednom od službenih jezika države članice EU-a koja izdaje certifikat.
PRILOG XI.
PRIBLIŽAVANJE
PRILOG XI.A
NAČELA ZA OCJENU NAPRETKA U POSTUPKU PRIBLIŽAVANJA U SVRHU PRIZNAVANJA JEDNAKOVRIJEDNOSTI
DIO I.
Postupno približavanje
1. Opća pravila
Gruzijsko sanitarno i fitosanitarno zakonodavstvo te zakonodavstvo o dobrobiti životinja postupno se približavaju zakonodavstvu Unije na temelju popisa sanitarnog i fitosanitarnog zakonodavstva te zakonodavstva o dobrobiti životinja EU-a za približavanje. Navedeni se popis dijeli na prioritetna područja koja su povezana s mjerama, kako je utvrđeno u Prilogu IV. ovom Sporazumu. U tu svrhu Gruzija utvrđuje svoja prioritetna područja trgovine.
Gruzija nacionalne propise približava pravnoj stečevini EU-a na jedan od sljedećih načina:
(a) |
donošenjem dodatnih nacionalnih pravila ili postupaka za primjenu i provedbu pravila iz odgovarajuće pravne stečevine EU-a; ili |
(b) |
izmjenom odgovarajućih nacionalnih pravila ili postupaka u cilju uključivanja pravila odgovarajuće pravne stečevine EU-a. |
U oba slučaja Gruzija:
(a) |
uklanja sve zakone i druge propise te sve druge mjere koji nisu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom u pogledu kojeg je provedeno približavanje; |
(b) |
osigurava učinkovitu provedbu nacionalnog zakonodavstva u pogledu kojeg je provedeno približavanje. |
Gruzija dokumentira takvo približavanje u tablicama korespondencije u skladu s predloškom u kojemu se navodi datum stupanja na snagu nacionalnih pravila i službeni list u kojemu su pravila objavljena. Predložak tablica korespondencije za pripremu i ocjenu predviđen je u dijelu II. ovog Priloga. Ako približavanje nije potpuno, ocjenjivači (1) opisuju nedostatke u stupcu za primjedbe.
Neovisno o odabranom prioritetnom području, Gruzija priprema posebne tablice korespondencije u kojima se prikazuje približavanje za drugo opće i specifično zakonodavstvo, posebno uključujući opća pravila koja se odnose na:
(a) |
sustave kontrole:
|
(b) |
zdravlje i dobrobit životinja:
|
(c) |
sigurnost hrane:
|
(d) |
nusproizvode životinjskog podrijetla; |
(e) |
zdravlje bilja:
|
(f) |
genetski modificirane organizme:
|
DIO II.
Ocjena
1. Postupak i metoda
U pogledu gruzijskog sanitarnog i fitosanitarnog zakonodavstva te zakonodavstva o dobrobiti životinja koja su obuhvaćena poglavljem 4. (Sanitarne i fitosanitarne mjere) glave IV. (Trgovina i s njom povezana pitanja) ovog Sporazuma provodi se postupno približavanje zakonodavstvu Unije te se ona učinkovito provode (2).
Tablice korespondencije pripremaju se u skladu s predloškom kako je utvrđeno u točki 2. ovog Priloga za svaki pojedinačni akt u pogledu kojeg je provedeno približavanje i dostavljaju na engleskom jeziku na pregled ocjenjivačima.
Ako je rezultat ocjene za pojedinačnu mjeru, skupinu mjera ili sustav koji se primjenjuje na sektor, podsektor, robu ili skupinu robe pozitivan primjenjuju se uvjeti iz članka 57. stavka 4. ovog Sporazuma.
2. Tablice korespondencije
2.1. Pri pripremi tablica korespondencije u obzir se uzima sljedeće:
Akti EU-a temelj su za pripremu tablice korespondencije. U tu svrhu upotrebljava se verzija koja je na snazi u trenutku približavanja. Posebna se pozornost posvećuje preciznom prijevodu na nacionalni jezik jer bi neprecizan prijevod mogao dovesti do krivog tumačenja, posebno ako se odnosi na područje primjene prava (3).
2.2. Predložak tablice korespondencije:
Tablica korespondencije
IZMEĐU
Naziv akta EU-a s najnovijim izmjenama:
I
Naziv nacionalnog akta
(objavljenog u)
Datum objave:
Datum provedbe:
Akt EU-a |
Nacionalno zakonodavstvo |
Napomene (Gruzije) |
Primjedbe ocjenjivača |
|
|
|
|
Legenda:
|
Akt EU-a: njegovi članci, stavci, podstavci itd. navode se punim nazivom i upućivanjem (4) u lijevom stupcu tablice korespondencije. |
|
Nacionalno zakonodavstvo: odredbe nacionalnog zakonodavstva koje odgovaraju odredbama Unije u lijevom stupcu navode se punim nazivom i upućivanjem. Njihov se sadržaj detaljno opisuje u drugom stupcu. |
|
Napomene Gruzije: u ovom stupcu Gruzija navodi upućivanje ili druge odredbe povezane s navedenim člankom, stavcima, podstavcima itd., posebno ako u odnosu na tekst odredbe nije provedeno približavanje. Za nepostojanje približavanja daju se odgovarajući razlozi. |
|
Primjedbe ocjenjivača: ako ocjenjivači smatraju da približavanje nije postignuto, tu ocjenu obrazlažu i opisuju relevantne nedostatke u ovom stupcu. |
(1) Ocjenjivači su stručnjaci koje imenuje Europska komisija.
(2) U tome može dobiti podršku stručnjaka država članica EU-a zasebno ili u okviru sveobuhvatnog programa izgradnje institucija (twinning projekti, TAIEX itd.).
(3) Kako bi se olakšao postupak približavanja, pročišćene verzije određenih zakonodavnih akata Unije dostupne su na internetskim stranicama EUR-LEX:
http://eur-lex.europa.eu/homepage.html
(4) Primjerice, kako je navedeno na internetskim stranicama EUR-LEX:
http://eur-lex.europa.eu/homepage.html
PRILOG XI.B
POPIS ZAKONODAVSTVA EU-a U POGLEDU KOJEG GRUZIJA TREBA PROVESTI PRIBLIŽAVANJE
Gruzija dostavlja popis zakonodavstva za približavanje utvrđen u članku 55. stavku 4. ovog Sporazuma u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
PRILOG XII.
STATUS JEDNAKOVRIJEDNOSTI
PRILOG XIII.
PRIBLIŽAVANJE CARINSKOG ZAKONODAVSTVA
Carinski zakonik
Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice
Vremenski raspored: približavanje odredbama prethodno navedene uredbe, osim članaka od 1. do 3., članka 8. stavka 1. prve alineje, članaka 18. i 19., članka 94. stavka 1., članaka 97., članaka 113., članka 117. točke (c), članaka 129., od 163. do 165., 174., 179., 209., 210. i 211., članka 215. stavka 4., članaka od 247. do 253., provodi se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Stranke preispituju približavanje članku 84. i člankcima od 130. do 136. koji se odnose na postupak prerade pod carinom prije isteka roka za približavanje, kako je prethodno navedeno.
Približavanje članku 173., članku 221. stavku 3. i članku 236. stavku 2. provodi se na temelju najvećih mogućih napora.
Zajednički postupak provoza i jedinstvena carinska deklaracija
Konvencija od 20. svibnja 1987. o pojednostavljivanju formalnosti u trgovini robom
Konvencija od 20. svibnja 1987. o zajedničkom postupku provoza
Vremenski raspored: približavanje odredbama prethodno navedenih konvencija, uključujući mogućim pristupanjem Gruzije tim konvencijama, provodi se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Oslobođenje od carina
Uredba Vijeća (EZ) br. 1186/2009 od 16. studenoga 2009. o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici
Vremenski raspored: približavanje glavama I. i II. prethodno navedene uredbe provodi se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Zaštita prava intelektualnog vlasništva
Uredba (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva
Vremenski raspored: približavanje odredbama prethodno navedene uredbe, osim članka 26., provodi se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Iz same obveze približavanja Uredbi br. 608/2013 ne proizlazi obveza za Gruziju da provodi mjere kada pravo intelektualnog vlasništva nije zaštićeno u skladu s njezinim materijalnim zakonima i drugim propisima o intelektualnom vlasništvu.
PRILOG XIV.
POPIS REZERVI U POGLEDU POSLOVNOG NASTANA; POPIS OBVEZA U POGLEDU PREKOGRANIČNOG PRUŽANJA USLUGA; POPIS REZERVI U POGLEDU KLJUČNOG OSOBLJA, DIPLOMIRANIH VJEŽBENIKA I PRODAVATELJA POSLOVNIH USLUGA; POPIS REZERVI U POGLEDU UGOVORNIH PRUŽATELJA USLUGA I NEOVISNIH STRUČNJAKA
Unija
1. |
Popis rezervi u pogledu poslovnog nastana: Prilog XIV.A |
2. |
Popis obveza u pogledu prekograničnog pružanja usluga: Prilog XIV.B |
3. |
Popis rezervi u pogledu ključnog osoblja, diplomiranih vježbenika i prodavatelja poslovnih usluga: Prilog XIV.C |
4. |
Popis rezervi u pogledu ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka: Prilog XIV.D |
Gruzija
5. |
Popis rezervi u pogledu poslovnog nastana: Prilog XIV.E |
6. |
Popis obveza u pogledu prekograničnog pružanja usluga: Prilog XIV.F |
7. |
Popis rezervi u pogledu ključnog osoblja, diplomiranih vježbenika i prodavatelja poslovnih usluga: Prilog XIV.G |
8. |
Popis rezervi u pogledu ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka: Prilog XIV.H Za potrebe priloga XVI.A, XVI.B, XVI.C i XIV.D koriste se sljedeće kratice:
|
Za potrebe priloga XIV.E, XIV.F, XIV.G i XIV.H koristi se sljedeća kratica:
GE |
Gruzija |
PRILOG XIV.A
POPIS REZERVI U POGLEDU POSLOVNOG NASTANA (UNIJA)
1. |
U popisu rezervi u nastavku navode se gospodarske djelatnosti za koje Unija na temelju članka 79. stavka 2. ovog Sporazuma na poslovni nastan i poduzetnike iz Gruzije primjenjuje rezerve u odnosu na nacionalni tretman ili najpovlašteniji tretman. Popis se sastoji od sljedećih elemenata:
Rezerva koja odgovara djelatnosti koja nije liberalizirana (Ne preuzima obveze) izražava se na sljedeći način: „Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije”. Ako rezerva iz točke (a) ili (b) sadržava samo rezerve za konkretnu državu članicu, države članice koje pri tome nisu spomenute preuzimaju u dotičnom sektoru obveze iz članka 79. stavka 2. ovog Sporazuma bez rezervi (nepostojanje rezervi za konkretnu državu članicu u određenom sektoru ne dovodi u pitanje horizontalne rezerve ili sektorske rezerve za cijelu Uniju koje se mogu primjenjivati). |
2. |
U skladu s člankom 76. stavkom 3. ovog Sporazuma, u popisu u nastavku nisu uključene mjere koje se odnose na subvencije koje dodjeljuju stranke. |
3. |
Prava i obveze koje proizlaze iz popisa u nastavku ne proizvode učinak sami po sebi i stoga se njima ne dodjeljuju prava izravno fizičkim ili pravnim osobama. |
4. |
U skladu s člankom 79. ovog Sporazuma, nediskriminirajući zahtjevi, primjerice oni koji se odnose na zakonski oblik ili obvezu dobivanja licencije ili dozvole primjenjivi na sve pružatelje koji djeluju na području bez obzira na državljanstvo, boravište ili jednakovrijedne kriterije, nisu na popisu ovog Priloga s obzirom na to da ih se Sporazumom ne dovodi u pitanje. |
5. |
Ako Unija zadrži rezervu kojom se od pružatelja usluga zahtijeva državljanstvo, stalno boravište ili boravište na njezinom području kao uvjet pružanja usluga na njezinom području, rezerva navedena u Prilogu XIV.C ovom Sporazumu djeluje, u mjeri u kojoj je to moguće, kao rezerva u pogledu poslovnog nastana u skladu s ovim Prilogom. |
Horizontalne rezerve
Javne komunalne službe
EU: Gospodarske djelatnosti koje se smatraju uslugama javnih komunalnih službi na nacionalnoj ili lokalnoj razini mogu podlijegati javnim monopolima ili isključivim pravima dodijeljenima privatnim operaterima (1).
Vrste poslovnog nastana
EU: Tretmanom dodijeljenim društvima kćerima (gruzijskih društava) osnovanima u skladu s pravom država članica, čije su sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja u Uniji, nisu obuhvaćene podružnice ili agencije koje su društva iz Gruzije osnovala u državama članicama (2).
AT: Glavni direktori podružnica pravnih osoba moraju imati boravište u Austriji; fizičke osobe unutar pravne osobe ili podružnice koje su odgovorne za poštovanje austrijskog Zakonika o trgovini moraju imati boravište u Austriji.
EE: Najmanje polovica članova upravnog odbora imaju boravište u EU-u.
FI: Stranac koji trguje kao privatni poduzetnik i najmanje jedan od partnera u javnom ili komanditnom trgovačkom društvu trebaju imati stalno boravište u Europskom gospodarskom prostoru (EGP). Za sve sektore potrebno je da najmanje jedan od redovnih članova i zamjenika članova upravnog odbora te glavni direktor imaju boravište u EGP-u. Međutim, određenim trgovačkim društvima mogu se odobriti iznimke. Ako gruzijska organizacija namjerava obavljati poslovnu ili trgovačku djelatnost osnivanjem podružnice u Finskoj, obvezna je pribaviti dozvolu za obavljanje trgovačke djelatnosti.
HU: Za stjecanje državne imovine nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
IT: Za pristup industrijskim, trgovačkim i obrtničkim djelatnostima može biti potrebna boravišna dozvola.
PL: Gruzijski poduzetnici mogu poduzimati i obavljati gospodarsku djelatnost samo u obliku komanditnog društva, komanditno-dioničkog društva, društva s ograničenom odgovornošću i dioničkog društva (u slučaju pravnih usluga samo u obliku registriranog partnerstva i komanditnog društva).
RO: Jedini upravitelj ili predsjednik upravnog odbora, kao i polovica ukupnog broja upravitelja trgovačkog društva moraju biti rumunjski državljani, osim ako je drukčije određeno u ugovoru trgovačkog društva ili njegovom statutu. Većina revizora trgovačkih društava i njihovi zamjenici rumunjski su državljani.
SE: Strano društvo, koje nije osnovalo pravnu osobu u Švedskoj ili obavlja svoje poslovanje posredovanjem trgovačkog zastupnika, obavlja svoju trgovačku djelatnost putem podružnice prijavljene u Švedskoj, s neovisnom upravom i odvojenim računima. Glavni direktor podružnice i njegov zamjenik, ako je imenovan, moraju imati boravište unutar EGP-a. Fizička osoba koja nema boravište u EGP-u, koja obavlja trgovačku djelatnost u Švedskoj, imenuje i prijavljuje predstavnika koji ima boravište i koji je odgovoran za djelatnosti u Švedskoj. Za djelatnosti u Švedskoj drže se odvojeni računi. Nadležno tijelo može u pojedinačnim slučajevima dopustiti izuzeća od zahtjeva u pogledu podružnica i boravišta. Građevinski projekti u trajanju kraćem od godinu dana, koje je provelo trgovačko društvo smješteno izvan EGP-a ili fizička osoba s boravištem izvan EGP-a, izuzeti su od uvjeta o osnivanju podružnice ili imenovanju zastupnika s boravištem. Fizička osoba s boravištem unutar EGP-a, švedska pravna osoba ili pravna osoba koja je osnovana u skladu s zakonodavstvom u državi unutar EGP-a i koja ima svoj registrirani ured, sjedište ili glavno mjesto poslovanja unutar EGP-a, može osnovati švedsko društvo s ograničenom odgovornošću. Trgovačko društvo može biti osnivač samo ako svi vlasnici s neograničenom osobnom odgovornošću imaju boravište unutar EGP-a. Osnivači izvan EGP-a mogu podnijeti zahtjev za dozvolu nadležnog tijela. U slučaju društva s ograničenom odgovornošću i gospodarskih zadruga, najmanje 50 % članova upravnog odbora, najmanje 50 % zamjenika članova upravnog odbora, glavni direktor, zamjenik glavnog direktora i najmanje jedna od osoba ovlaštena za potpisivanje u ime društva, ako postoji, mora imati boravište unutar EGP-a. Nadležno tijelo može dopustiti izuzeća od tog zahtjeva. Ako nijedan zastupnik poduzeća/društva nema boravište u Švedskoj, odbor mora imenovati i prijaviti osobu koja ima boravište u Švedskoj i koja je ovlaštena za primanje usluga u ime poduzeća/društva. Na osnivanje svih drugih vrsta pravnih osoba primjenjuju se odgovarajući uvjeti.
SK: Gruzijska fizička osoba čije će se ime upisati u trgovački registar kao ime osobe ovlaštene za nastupanje u ime poduzetnika mora predočiti dozvolu za boravak u Slovačkoj.
Ulaganje
ES: Za ulaganja stranih vlada i stranih javnih subjekata u Španjolskoj (čime se utječe, osim na gospodarske interese države, i na one koji to nisu) izravno ili putem trgovačkih društava ili drugih subjekata koje izravno ili neizravno kontroliraju strane vlade, potrebna je prethodna suglasnost vlade.
BG: Strani ulagači ne mogu sudjelovati u privatizaciji. Strani ulagači i bugarske pravne osobe s kontrolirajućim gruzijskim udjelom trebaju dozvolu za:
(a) |
istraživanje, razvoj ili vađenje prirodnih resursa iz teritorijalnih mora, epikontinentalnog pojasa ili isključivog gospodarskog pojasa i |
(b) |
stjecanje kontrolirajućeg vlasničkog udjela u trgovačkim društvima koja se bave bilo kojom od djelatnosti navedenih pod točkom (a). |
FR: Stjecanja kojima su Gruzijci stekli više od 33,33 % udjela u kapitalu ili prava glasa u postojećim francuskim poduzećima, ili više od 20 % u francuskim trgovačkim društvima koja su uvrštena na burzu, podliježu sljedećim propisima:
— |
ulaganja manja od 7,6 milijuna EUR u francuska poduzeća s prometom ne većim od 76 milijuna EUR postaju neograničena nakon roka od 15 dana nakon prethodne obavijesti i provjere jesu li ti iznosi ispravni; |
— |
nakon isteka razdoblja od mjesec dana nakon prethodne obavijesti smatra se da je suglasnost prešutno dana za druga ulaganja, osim ako Ministarstvo gospodarstva nije, u iznimnim slučajevima, iskoristilo svoje pravo na odgodu ulaganja. |
Strano sudjelovanje u novo privatiziranim trgovačkim društvima može se ograničiti na promjenjivi udio koji utvrđuje francuska vlada na temelju svakog pojedinačnog slučaja, ovisno o kapitalu ponuđenom javnosti. Za osnivanje u svrhu obavljanja određenih trgovinskih, industrijskih ili zanatskih djelatnosti potrebna je posebna suglasnost ako glavni direktor nema dozvolu za stalno boravište.
HU: U pogledu gruzijskog sudjelovanja u novo privatiziranim trgovačkim društvima nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
IT: Vlada se može koristiti određenim posebnim ovlaštenjima u poduzećima koja djeluju u područjima obrane i nacionalne sigurnosti (u pogledu svih pravnih osoba koje obavljaju djelatnosti koje se smatraju od strateške važnosti u područjima obrane i nacionalne sigurnosti) te u određenim djelatnostima od strateške važnosti u područjima energetike, prijevoza i komunikacija.
PL: Stranci (strane fizičke osobe ili strane pravne osobe) trebaju dozvolu za izravno i neizravno stjecanje nekretnina. Ne preuzima obveze koje se odnose na stjecanje zemljišta u državnom vlasništvu, tj. propisa kojima se uređuje postupak privatizacije.
Nekretnine
Stjecanje zemljišta i nekretnina podliježe sljedećim ograničenjima (3):
AT: Strane fizičke i pravne osobe trebaju za stjecanje, kupnju, najam ili zakup nekretnina odobrenje od nadležnih regionalnih tijela (Länder) koja će presuditi utječe li to na važne gospodarske, socijalne ili kulturne interese.
BG: Strane fizičke ili pravne osobe (uključujući putem podružnica) ne mogu steći vlasništvo nad zemljištem. Bugarske pravne osobe sa stranim sudjelovanjem ne mogu steći vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem. Strane pravne osobe i strani građani sa stalnim boravištem u inozemstvu mogu steći vlasništvo nad zgradama i ograničena vlasnička prava na nekretninama (pravo korištenja, pravo gradnje, pravo podizanja nadgradnje i pravo služnosti).
CZ: Poljoprivredno i šumsko zemljište mogu steći samo strane fizičke osobe sa stalnim boravištem u Češkoj i poduzeća s pravnom osobnošću sa stalnim boravištem u Češkoj. Za poljoprivredno i šumsko zemljište u državnom vlasništvu vrijede posebna pravila. Državno poljoprivredno zemljište mogu stjecati samo češki državljani, općine i javna sveučilišta (za izobrazbu i istraživanje). Pravne osobe (neovisno o obliku i mjestu boravišta) mogu otkupiti državno poljoprivredno zemljište od države samo ako je objekt, koji već posjeduju, sagrađen na njemu ili ako je to zemljište neophodno za uporabu tog objekta. Samo općine i javna sveučilišta mogu steći državne šume.
CY: Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
DK: Ograničenja za kupnju nekretnina od strane fizičkih i pravnih osoba koje nemaju boravište. Ograničenja za kupnju poljoprivrednih nekretnina od strane stranih fizičkih i pravnih osoba.
HU: Podložno iznimkama obuhvaćenima zakonodavstvom o obradivom zemljištu, stjecanje obradivog zemljišta nije dopušteno stranim pravnim ili fizičkim osobama. Pri kupnji nekretnina stranci podliježu obvezi pribavljanja dozvole agencije državne uprave koja je nadležna s obzirom na mjesto na kojem se nekretnina nalazi.
EL: U skladu sa Zakonom br. 1892/90, za stjecanje zemljišta u područjima u blizini granica potrebna je dozvola ministarstva obrane. U skladu s upravnim praksama, dozvola se jednostavno daje za izravno ulaganje.
HR: Ne preuzima obveze povezane sa stjecanjem nekretnina pružatelja usluga koji nemaju poslovni nastan i nisu osnovani u Hrvatskoj. Dopušteno je stjecanje nekretnina koje su radi pružanja usluga potrebne društvima s poslovnim nastanom i osnovanima u Hrvatskoj kao pravne osobe. Za stjecanje nekretnina koje je potrebno radi pružanja usluga putem podružnica potrebno je odobrenje ministarstva pravosuđa. Strane fizičke ili pravne osobe ne mogu steći poljoprivredno zemljište.
IE: Domaća ili strana trgovačka društva ili strani državljani trebaju za stjecanje bilo kakvog interesa u irsko zemljište prethodno pisano odobrenje Komisije za zemljišta. Ako je takvo zemljište za industrijsku uporabu (osim poljoprivrede), tog se zahtjeva odriče podložno potvrdi koju u tu svrhu izdaje ministar poduzetništva, trgovine i zapošljavanja. Taj se zakon ne primjenjuje na zemljište unutar granica gradova i mjesta.
IT: Stjecanje nekretnina od strane stranih fizičkih i pravnih osoba podložno je uvjetu reciprociteta.
LT: Stjecanje vlasništva nad zemljištem, unutarnjim vodama i šumama dopušteno je stranim fizičkim i pravnim osobama koje ispunjuju kriterije europskih i transatlantskih integracija. Postupak stjecanja zemljišnih čestica, uvjeti i ograničenja utvrđuju se ustavnim pravom.
LV: Ograničenja za stjecanje zemljišta u ruralnim područjima i zemljišta u gradovima ili gradskim područjima; zakup zemljišta ne traje dulje od dopuštenih 99 godina.
PL: Za izravno i neizravno stjecanje nekretnina potrebna je dozvola. Dozvola se izdaje upravnom odlukom ministra nadležnog za unutarnje poslove uz suglasnost ministra nacionalne obrane, a u slučaju poljoprivrednih nekretnina potrebna je i suglasnost ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja.
RO: Fizičke osobe bez rumunjskog državljanstva i bez boravišta u Rumunjskoj te pravne osobe bez rumunjske državne pripadnosti i sjedišta u Rumunjskoj ne mogu steći vlasništvo ni nad kakvim zemljišnim česticama na temelju pravnih poslova među živima.
SI: Podružnice koje su u Republici Sloveniji osnovale strane osobe mogu stjecati samo nekretnine, osim zemljišta, koje su potrebne za obavljanje gospodarskih djelatnosti radi kojih su osnovane.
SK: Strane fizičke ili pravne osobe ne mogu steći poljoprivredno i šumsko zemljište. Za određene druge kategorije nekretnina vrijede posebna pravila. Strani pravni subjekti mogu stjecati nekretnine osnivanjem slovačkih pravnih subjekata ili sudjelovanjem u zajedničkim pothvatima. Stranim je osobama za stjecanje zemljišta potrebno odobrenje (za načine 3 i 4).
Sektorske rezerve
A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo i sječa drva
FR: Trgovačkim društvima koja nisu iz EU-a potrebno je odobrenje za osnivanje poljoprivrednih poduzeća, a poduzetnicima koji nisu iz EU-a odobrenje za stjecanje vinograda.
AT, HU, MT, RO: Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za poljoprivredne djelatnosti.
CY: Sudjelovanje ulagača dopušteno je samo do 49 %.
IE: Poslovni nastan osoba s boravištem u Gruziji u djelatnostima proizvodnje brašna podliježe odobrenju.
BG: Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za djelatnosti sječe drva.
B. Ribarstvo i akvakultura
EU: Pristup biološkim resursima i ribarskim područjima koji se nalaze u morskim vodama koje su pod suverenitetom ili pod jurisdikcijom država članica, kao i njihova uporaba, može se ograničiti na ribarske brodice koje plove pod zastavom nekog područja EU-a, osim ako je drukčije predviđeno.
SE: Plovilo se smatra švedskim i može ploviti pod švedskom zastavom ako je u vlasništvu više od polovine švedskih državljana ili pravnih osoba. Vlada može dopustiti stranim plovilima da plove pod švedskom zastavom ako su njihove djelatnosti pod švedskom kontrolom ili vlasnik ima stalno boravište u Švedskoj. Plovila koja su u 50 postotnom vlasništvu državljana država članica EGP-a ili poduzeća čije su sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja u EGP-u i čije djelatnosti nadzire Švedska, mogu također biti upisana u švedski registar. Profesionalna dozvola za ribolov, koja je potrebna za profesionalni ribolov, izdaje se samo ako je ribolov povezan sa švedskom ribarskom industrijom. Veza može, primjerice, biti iskrcavanje pola ulova tijekom kalendarske godine (u vrijednosti) u Švedskoj ili da je pola izlazaka u ribolov iz švedske luke ili da polovica ribara posade ima stalno boravište u Švedskoj. Za plovila duža od pet metara potrebna je dozvola za plovilo uz profesionalnu dozvolu za ribolov. Dozvola se izdaje ako je plovilo, među ostalim, upisano u nacionalni registar i ako ima stvarnu gospodarsku vezu sa Švedskom.
UK: Za stjecanje plovila koja plove pod zastavom Ujedinjene Kraljevine nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije, osim ako je ulaganje barem 75 % u vlasništvu državljana Ujedinjene Kraljevine i/ili društava koja su barem 75 % u vlasništvu državljana Ujedinjene Kraljevine; obvezno boravište odnosno sjedište u Ujedinjenoj Kraljevini za sve osobe. Plovila se moraju voditi, upravljati i kontrolirati iz Ujedinjene Kraljevine.
C. Rudarenje i kamenolomi
EU: Ne postoje obveze nacionalnog tretmana i tretmana najpovlaštenije nacije u odnosu na pravne osobe koje su pod kontrolom (4) fizičkih ili pravnih osoba iz zemlje izvan EU-a iz koje Europska unija uvozi više od 5 % svoje nafte ili prirodnog plina. Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za izravno širenje poslovne mreže (zahtijeva se osnivanje društva).
D. Proizvodnja
EU: Ne postoje obveze nacionalnog tretmana i tretmana najpovlaštenije nacije u odnosu na pravne osobe koje su pod kontrolom (5) fizičkih ili pravnih osoba iz zemlje izvan EU-a iz koje EU uvozi više od 5 % nafte ili prirodnog plina. Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za izravno širenje poslovne mreže (zahtijeva se osnivanje društva).
HR: Zahtjev u pogledu boravišta za objavljivanje, tiskanje i reprodukciju snimljenog materijala.
IT: Vlasnici izdavačkih kuća i tiskara moraju biti državljani jedne od država članica. Trgovačka društva moraju imati svoja sjedišta u državi članici.
SE: Vlasnici časopisa koji se tiskaju i objavljuju u Švedskoj, koji su fizičke osobe, moraju imati boravište u Švedskoj ili biti državljani zemlje unutar EGP-a. Vlasnici takvih časopisa koji su pravne osobe moraju imati poslovni nastan u EGP-u. Časopisi koji se tiskaju i objavljuju u Švedskoj te tehničke snimke moraju imati odgovornog urednika sa stalnim boravištem u Švedskoj.
Za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, plina, pare i tople vode za vlastite potrebe (6) (osim proizvodnje električne energije u nuklearnim postrojenjima)
EU: Za proizvodnju električne energije, prijenos i distribuciju električne energije za vlastite potrebe te proizvodnju plina i distribuciju plinovitih goriva nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
Za proizvodnju, prijenos i distribuciju pare i tople vode
EU: Ne postoje obveze nacionalnog tretmana i tretmana najpovlaštenije nacije u odnosu na pravne osobe koje su pod kontrolom (7) fizičkih ili pravnih osoba iz zemlje izvan EU-a iz koje EU uvozi više od 5 % nafte, električne energije ili prirodnog plina. Ne preuzima obveze za izravno širenje poslovne mreže (zahtijeva se osnivanje društva).
FI: Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za proizvodnju, prijenos i distribuciju pare i tople vode.
1. Poslovne usluge
Usluge stručnjaka
EU: Kada je riječ o uslugama pravnog savjetovanja i uslugama sastavljanja pravne dokumentacije i potvrđivanja koje pružaju pravni stručnjaci kojima su povjerene javne funkcije, primjerice bilježnici, „huissiers de justice” ili ostali „officiers publics et ministériels” te o uslugama koje pružaju ovrhovoditelji koje službenim aktom imenuje vlada, nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
EU: Punopravno članstvo u odvjetničkoj komori, koje se zahtijeva za obavljanje odvjetničke djelatnosti s domaćim pravom (pravo EU-a i pravo država članica), podliježe uvjetu u pogledu državljanstva i/ili boravišta.
AT: Kada je riječ o pravnim uslugama, sudjelovanje stranih odvjetnika (koji moraju biti punopravni članovi odvjetničke komore u svojoj matičnoj zemlji) u temeljnom kapitalu i njihovi udjeli u poslovnom rezultatu bilo kojeg odvjetničkog društva ne smiju premašivati 25 %. Ti odvjetnici ne smiju imati odlučujući utjecaj prilikom odlučivanja. Stranim manjinskim ulagačima ili njihovom kvalificiranom osoblju pružanje pravnih usluga odobrava se samo u vezi s međunarodnim javnim pravom i pravom države u kojoj su kvalificirani za obavljanje odvjetničke djelatnosti; za pružanje pravnih usluga u vezi s domaćim pravom (pravo EU-a i pravo država članica), uključujući zastupanje pred sudovima, zahtijeva se punopravno članstvo u odvjetničkoj komori koje podliježe uvjetu u pogledu državljanstva.
U pogledu računovodstvenih, knjigovodstvenih i revizorskih usluga te usluga poreznog savjetovanja, sudjelovanje u temeljnom kapitalu i prava glasa osoba koje imaju pravo obavljati djelatnost u skladu sa stranim pravom ne smiju premašivati 25 %.
Za medicinske (osim za stomatološke usluge i za psihologe i psihoterapeute) i veterinarske usluge nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
BG: Kada je riječ o pravnim uslugama, neki pravni oblici koji služe za njihovo pružanje („advokatsko sadrujue” i „advokatsko drujestvo”) ograničeni su na odvjetnike koji su punopravni članovi odvjetničke komore u Bugarskoj. Za usluge posredovanja zahtijeva se stalno boravište. Kada je riječ o uslugama oporezivanja primjenjuje se uvjet u pogledu državljanstva jedne od država članica EU-a. Kada je riječ o arhitektonskim uslugama, uslugama urbanističkog planiranja i krajobrazne arhitekture te inženjerskim i integriranim inženjerskim uslugama, strane fizičke i pravne osobe koje imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti projektiranja prema svojem nacionalnom zakonodavstvu mogu samostalno procjenjivati i projektirati radove u Bugarskoj tek nakon što su bili uspješni u natječajnom postupku te su odabrani kao izvođači pod uvjetima i u skladu s postupkom utvrđenima u zakonu o javnoj nabavi; za projekte od nacionalne ili regionalne važnosti, gruzijski ulagači moraju djelovati u partnerstvu s lokalnim ulagačima ili kao njihovi podizvođači. Kada je riječ o uslugama urbanističkog planiranja i krajobrazne arhitekture primjenjuje se uvjet u pogledu državljanstva. Za usluge primalja i medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
DK: Strani revizori mogu ući u partnerstvo s ovlaštenim danskim računovođama nakon stjecanja dozvole Danskog tijela za poslovanje.
FI: Ne postoje obveze nacionalnog tretmana i tretmana najpovlaštenije nacije u odnosu na javno ili privatno financirane zdravstvene usluge i usluge socijalne skrbi (tj. medicinske, uključujući psihologe, i stomatološke usluge; usluge primalja; usluge fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja).
FI: Kada je riječ o revizorskim uslugama, barem jedan od revizora finskog društva s ograničenom odgovornošću mora biti osoba koja ima boravište u Finskoj.
FR: Kada je riječ o pravnim uslugama, neki pravni oblici koji služe za njihovo pružanje („association d'avocats” i „société en participation d'avocat”) ograničeni su na odvjetnike koji su punopravni članovi odvjetničke komore u Francuskoj. Kada je riječ o arhitektonskim uslugama, medicinskim (uključujući psihologe) i stomatološkim uslugama te uslugama primalja, medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja, strani poduzetnici imaju pristup samo pravnim oblicima„société d'exercice liberal”(sociétés anonymes, sociétés à responsabilité limitée ou sociétés en commandite par actions) i „société civile professionnelle”. Uvjet u pogledu državljanstva i reciprocitet primjenjuju se na veterinarske usluge.
EL: U odnosu na zubotehničare nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. Državljanstvo jedne od država članica EU-a potrebno je za dobivanje dozvole za pružanje usluga ovlaštenog revizora i veterinarskih usluga.
ES: Ovlašteni revizori i odvjetnici u području industrijskog vlasništva podliježu uvjetu u pogledu državljanstva jedne od država članica EU-a.
HR: Ne preuzima obveze, osim za savjetovanje u području prava matične zemlje, stranog prava i međunarodnog prava. Zastupanje stranaka pred sudovima dopušteno je samo članovima Hrvatske odvjetničke komore (hrvatski naziv „odvjetnici”). Za članstvo u odvjetničkoj komori zahtijeva se državljanstvo. U postupcima pred arbitražnim i ad hoc sudovima u kojima su uključeni međunarodni elementi stranke mogu zastupati odvjetnici koji su članovi odvjetničkih komora drugih zemalja.
Za pružanje revizorskih usluga zahtijeva se licencija. Fizičke i pravne osobe mogu pružati arhitektonske i inženjerske usluge po odobrenju Hrvatske komore arhitekata odnosno Hrvatske komore inženjera.
HU: Poslovni nastan trebao bi biti u obliku partnerstva s mađarskim odvjetnikom (ügyvéd) ili s odvjetničkim uredom (ügyvédi iroda) ili sa zastupništvom. Vrijedi zahtjev u pogledu boravišta za osobe koje nisu državljani država članica EGP-a u veterinarskim službama.
LV: U trgovačkom društvu zaprisegnutih revizora više od 50 % udjela u kapitalu s pravom glasa u vlasništvu su zaprisegnutih revizora ili trgovačkih društava zaprisegnutih revizora iz EU-a ili EGP-a.
LT: Kada je riječ o revizorskim uslugama, najmanje tri četvrtine dionica revizorskog društva mora pripadati revizorima ili revizorskim društvima iz EU-a ili EGP-a.
PL: Odvjetnicima iz EU-a raspoložive su druge vrste pravnog oblika, a strani odvjetnici imaju pristup samo pravnim oblicima registriranog partnerstva i komanditnog društva. Uvjet u pogledu državljanstva jedne od država članica EU-a primjenjuje se na pružanje veterinarskih usluga.
SK: Za pružanje arhitektonskih, inženjerskih i veterinarskih usluga zahtijeva se boravište.
SE: Kada je riječ o pravnim uslugama, članstvo u odvjetničkoj komori, potrebno samo za uporabu švedskog naziva „advokat”, podliježe zahtjevu u pogledu boravišta. Za stečajne upravitelje vrijedi zahtjev u pogledu boravišta. Nadležno tijelo može dopustiti izuzeće od tog uvjeta. Postoje uvjeti EGP-a povezani s imenovanjem izdavatelja potvrda gospodarskog plana. Vrijedi zahtjev u pogledu boravišta u EGP-u za revizorske usluge.
Usluge istraživanja i razvoja
EU: Za javno financirane usluge istraživanja i razvoja, isključiva prava i/ili odobrenja mogu se dodijeliti samo državljanima EU-a i pravnim osobama iz EU-a koje imaju sjedište u EU-u.
Unajmljivanje/iznajmljivanje bez izvođača
A. U pogledu plovila:
LT: Brodovi moraju biti u vlasništvu litvanskih fizičkih osoba ili trgovačkih društava osnovanih u Litvi.
SE: Za plovidbu pod švedskom zastavom, mora se dostaviti dokaz o prevladavajućem švedskom utjecaju u upravljanju u slučaju gruzijskih vlasničkih udjela u brodovima.
B. U pogledu zrakoplova:
EU: Kada je riječ o unajmljivanju i iznajmljivanju zrakoplova, zrakoplov mora biti u vlasništvu bilo fizičkih osoba koje ispunjuju posebne uvjete državljanstva bilo pravnih osoba koje ispunjuju posebne uvjete u pogledu vlasništva kapitala i kontrole (uključujući državljanstvo direktora). Za ugovore o kratkoročnom zakupu uvjet se može zanemariti.
Ostale poslovne usluge
EU, osim HU i SE: Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za pružanje usluga osoblja za pomoć u kućanstvu, drugih trgovinskih i industrijskih radnika, njegovateljica i ostalog osoblja. Zahtijeva se boravište ili komercijalna prisutnost, a mogu postojati i uvjeti u pogledu državljanstva.
EU osim BE, DK, EL, ES, FR, HU, IE, IT, LU, NL, SE i UK: Uvjeti u pogledu državljanstva i zahtjev u pogledu boravišta za usluge pronalaženja i zapošljavanja osoblja.
EU, osim AT i SE: Za usluge istraga nema obveze nacionalnog tretmana i obveze najpovlaštenijeg tretmana. Zahtijeva se boravište ili komercijalna prisutnost, a mogu postojati i uvjeti u pogledu državljanstva.
AT: Kada je riječ o uslugama zapošljavanja i agencijama za najam radne snage, odobrenja se mogu dodijeliti samo pravnim osobama koje imaju sjedište u EGP-u, a članovi upravnog odbora ili članovi društva/dioničari koji su ovlašteni zastupati pravnu osobu moraju biti državljani država članica EGP-a i imati stalno prebivalište u EGP-u.
BE: Trgovačko društvo s glavnim uredom izvan EGP-a mora dokazati da pruža usluge zapošljavanja u svojoj matičnoj zemlji. Kada je riječ o uslugama zaštite, rukovodeće osoblje mora imati državljanstvo u jednoj od država članica EU-a i stalno prebivalište u EU-u.
BG: Zahtijeva se državljanstvo za usluge fotografiranja iz zraka te za geodetske usluge, katastarsko mjerenje i kartografske usluge. Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za usluge pronalaženja i zapošljavanja osoblja, usluge zapošljavanja; usluge pronalaženja pomoćnog uredskog osoblja; usluge istraga; usluge zaštite; usluge tehničkog ispitivanja i analize; usluge na temelju ugovora o popravku i rastavljanju opreme na naftnim i plinskim poljima. Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za službeno pismeno i usmeno prevođenje.
DE: Uvjet u pogledu državljanstva za zaprisegnute usmene prevoditelje.
DK: Kada je riječ o uslugama zaštite, za većinu članova upravnog odbora i za direktore vrijede zahtjev u pogledu boravišta i uvjet u pogledu državljanstva. Za zaštitne usluge zračnih luka nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
EE: Za usluge zaštite nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. Uvjet u pogledu državljanstva u jednoj od država članica EU-a za zaprisegnute pismene prevoditelje.
FI: Zahtjev u pogledu boravišta u jednoj od država članica EGP-a za ovlaštene prevoditelje.
FR: U pogledu dodjele prava u području usluga zapošljavanja nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
FR: Strani poduzetnici moraju imati posebno odobrenje za usluge traženja i istraživanja za usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja.
HR: Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za usluge zapošljavanja; usluge istraga i usluge zaštite.
IT: Uvjet u pogledu državljanstva Italije ili jedne država članica EU-a i zahtjev u pogledu boravišta za stjecanje potrebnog odobrenja radi pružanja usluga sigurnosnog čuvara. Vlasnici izdavačkih kuća i tiskara moraju biti državljani jedne od država članica. Trgovačka društva moraju imati svoja sjedišta u državi članici. Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze najpovlaštenijeg tretmana za usluge agencije za naplate i kreditnog izvješćivanja.
LV: Kada je riječ o uslugama istraga, pravo na dobivanje dozvole imaju samo detektivska društva čiji su rukovoditelj i sve osobe koje su zaposlene u upravi tog društva državljani država članica EU-a ili EGP-a. Kada je riječ o uslugama zaštite, za dobivanje dozvole najmanje polovica temeljnog kapitala trebala bi biti u vlasništvu fizičke ili pravne osobe iz EU-a ili EGP-a.
LT: Djelatnost pružanja usluga zaštite mogu obavljati samo osobe s državljanstvom države članice EGP-a ili države članice NATO-a.
PL: Kada je riječ o uslugama istraga, profesionalna se dozvola može izdati osobi s poljskim državljanstvom ili državljaninu neke druge države članice EU-a, države članice EGP-a ili Švicarske. Kada je riječ o uslugama zaštite, profesionalna se dozvola može izdati samo osobi s poljskim državljanstvom ili državljaninu neke druge države članice EU-a, države članice EGP-a ili Švicarske. Uvjet u pogledu državljanstva jedne od država članica EU-a za zaprisegnute pismene prevoditelje. Uvjet u pogledu poljskog državljanstva za pružanje usluga fotografiranja iz zraka i za glavnog urednika novina i časopisa.
PT: Za usluge istraga nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. Uvjet u pogledu državljanstva jedne od država članica EU-a za poduzetnike za pružanje usluga agencije za naplate i kreditnog izvješćivanja. Uvjet u pogledu državljanstva za stručno osoblje za usluge zaštite.
SE: Zahtjev u pogledu boravišta za nakladnike te vlasnike izdavačkih kuća i tiskara. Samo stanovništvo Sami može posjedovati i uzgajati sobove.
SK: Kada je riječ o uslugama istraga i uslugama zaštite, dozvole se mogu izdati samo ako ne postoje sigurnosni rizici te ako su svi rukovoditelji državljani države članice EU-a, države članice EGP-a ili Švicarske.
4. Usluge distribucije
EU: Kada je riječ o distribuciji oružja, streljiva i eksploziva nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
EU: Uvjet u pogledu državljanstva i zahtjev u pogledu boravišta primjenjuju se u nekim državama na djelatnosti ljekarnika i prodavača duhanskih proizvoda.
FR: Kada je riječ o dodjeli isključivih prava u sektoru maloprodaje duhana nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
FI: Kada je riječ o distribuciji alkohola i farmaceutskih proizvoda nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
AT: Kada je riječ o distribuciji farmaceutskih proizvoda nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
BG: Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije kada je riječ o distribuciji alkoholnih pića, kemijskih proizvoda, duhana i duhanskih proizvoda, farmaceutskih proizvoda, medicinskih pripravaka i ortopedskih proizvoda; oružja, streljiva ili vojne opreme; nafte i naftnih derivata, plina, plemenitih kovina, dragog kamenja.
DE: Pružanje usluga maloprodaje farmaceutskih proizvoda i posebnih medicinskih pripravaka javnosti dopuštena je samo fizičkim osobama. Za stjecanje dozvole za ljekarnika i/ili za otvaranje ljekarne radi maloprodaje farmaceutskih proizvoda i određenih medicinskih pripravaka javnosti potrebno je boravište. Državljani drugih zemalja ili osobe koje nisu položile stručni ispit za ljekarnika u Njemačkoj mogu steći samo dozvolu za preuzimanjem ljekarne koja je već postojala prethodne tri godine.
HR: Kada je riječ o distribuciji duhanskih proizvoda nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
6. Usluge u području okoliša
EU: Kada je riječ o pružanju usluga povezanih s prikupljanjem, pročišćivanjem i distribucijom vode kućanstvima, industrijskim, komercijalnim i ostalim korisnicima, uključujući pružanje pitke vode i gospodarenje vodama nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
7. Financijske usluge (8)
EU: Samo poduzeća sa sjedištem u EU-u mogu djelovati kao depozitari imovine investicijskih fondova. Osnivanje specijaliziranog društva za upravljanje, s glavnim uredom i sjedištem u istoj državi članici, zahtijeva se za obavljanje djelatnosti upravljanja otvorenim investicijskim fondovima i investicijskim društvima.
AT: Dozvola za podružnice stranih osiguravatelja mora se uskratiti ako osiguravatelj nema pravni oblik koji odgovara ili je usporediv dioničkom društvu ili udruženju uzajamnog osiguranja. Uprava ureda podružnice mora se sastojati od dvije fizičke osobe s boravištem u Austriji.
BG: Mirovinsko osiguranje provodi se putem sudjelovanja u osnovanim društvima za mirovinsko osiguranje. Predsjednik upravnog odbora i predsjednik odbora direktora moraju imati stalno boravište u Bugarskoj. Strani osiguratelj prije osnivanja podružnice ili agencije za pružanje određenih vrsta osiguranja mora u svojoj matičnoj državi imati odobrenje za poslovanje u odnosu na iste vrste osiguranja.
CY: Samo članovi (brokeri) Ciparske burze mogu se baviti poslovima povezanim s trgovanjem vrijednosnim papirima na Cipru. Brokersko poduzeće može biti registrirano samo kao član Ciparske burze ako je osnovano i registrirano u skladu s ciparskim Zakonom o trgovačkim društvima (bez podružnica).
EL: Pravom poslovnog nastana nije obuhvaćeno osnivanje predstavničkih ureda ili ostale trajne prisutnosti osiguravajućih društava, osim ako su takvi uredi osnovani kao zastupništva, podružnice ili glavni uredi.
ES: Strani osiguratelj prije osnivanja podružnice ili agencije za pružanje određenih vrsta osiguranja mora u svojoj matičnoj državi dobiti odobrenje za poslovanje u odnosu na iste vrste osiguranja.
HU: Podružnicama stranih institucija nije dopušteno pružanje usluga upravljanja imovinom za privatne mirovinske fondove ili upravljanja poduzetničkim kapitalom. Odbor financijske institucije trebao bi uključivati najmanje dva člana koji su državljani Mađarske, rezidenti u smislu odgovarajućih deviznih propisa i imaju stalno boravište u Mađarskoj barem jednu godinu.
IE: U slučaju programa zajedničkih ulaganja osnovanih u obliku uzajamnih investicijskih fondova ili otvorenih investicijskih društava (osim društava za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire, UCITS), skrbnik/depozitar i društvo za upravljanje moraju biti osnovani u Irskoj ili u nekoj drugoj državi članici Zajednice (bez podružnica). U slučaju investicijskih komanditnih društava, barem jedan komplementar mora biti registriran u Irskoj. Da bi postao član burze u Irskoj, subjekt mora biti
(a) |
ovlašten u Irskoj, što zahtijeva osnivanje društva ili partnerstvo, s glavnim uredom/sjedištem u Irskoj ili |
(b) |
ovlašten u nekoj drugoj državi članici. |
PT: Usluge upravljanja mirovinskim fondovima mogu pružati samo specijalizirana trgovačka društva osnovana u Portugalu u tu svrhu te osiguravajuća društva osnovana u Portugalu i ovlaštena za obavljanje poslova životnog osiguranja ili subjekti ovlašteni za upravljanje mirovinskim fondovima u drugim državama članicama EU-a.
Strana osiguravajuća društva moraju za osnivanje podružnice u Portugalu dokazati prethodno iskustvo u poslovanju od najmanje pet godina. Izravno širenje poslovne mreže nije dopušteno za posredovanje u osiguranju koje je ograničeno na trgovačka društva koja su osnovana u skladu s pravom države članice.
FI: Za osiguravajuća društva koja pružaju usluge obveznog mirovinskog osiguranja: najmanje polovica promotora i članova upravnog odbora i nadzornog odbora imaju svoje mjesto boravišta u EU-u, osim ako su nadležna tijela odobrila izuzeće.
Za osiguravajuća društva koja ne pružaju usluge obveznog mirovinskog osiguranja: vrijedi zahtjev u pogledu boravišta za najmanje jednog člana upravnog odbora, nadzornog odbora i glavnog direktora.
Glavni zastupnik gruzijskog osiguravajućeg društva mora imati boravište u Finskoj, osim ako se glavni ured društva nalazi u EU-u.
Strani osiguratelji ne mogu dobiti dozvolu u Finskoj kao podružnica radi pružanja usluga zakonskog mirovinskog osiguranja.
Za bankarske usluge: vrijedi zahtjev u pogledu boravišta za barem jednog od osnivača, jednog člana upravnog odbora i nadzornog odbora, glavnog direktora i osobe ovlaštene za potpisivanje u ime kreditne institucije.
IT: Kako bi bilo ovlašteno upravljati sustavom za namiru vrijednosnih papira s poslovnim nastanom u Italiji, trgovačko društvo mora biti osnovano u Italiji (bez podružnica). Kako bi bilo ovlašteno upravljati uslugama središnjeg depozitorija vrijednosnih papira s poslovnim nastanom u Italiji, trgovačko društvo mora biti osnovano u Italiji (bez podružnica). U slučaju programa zajedničkih ulaganja, osim poduzeća za zajedničko ulaganje u prenosive vrijednosne papire, koja su u skladu sa zakonodavstvom EU-a, skrbnik/depozitar mora biti osnovan u Italiji ili u nekoj drugoj državi članici i s poslovnim nastanom kao podružnica u Italiji. Društva za upravljanje UCITS-a koja nisu usklađena na temelju zakonodavstva EU-a također moraju biti osnovana u Italiji (bez podružnica). Samo banke, osiguravajuća društva, investicijska društva i društva koja upravljaju UCITS-om usklađenim na temelju zakonodavstva EU-a s glavnim uredom u EU-u te UCITS-i osnovani u Italiji mogu obavljati djelatnosti upravljanja sredstvima mirovinskih fondova. U obavljanju djelatnosti prodaje od vrata do vrata, posrednici moraju koristiti ovlaštenog financijskog trgovca navedenog u talijanskom registru. Predstavnički uredi stranih posrednika ne mogu obavljati djelatnosti u cilju pružanja investicijskih usluga.
LT: Za potrebe upravljanja imovinom, zahtijeva se osnivanje kao specijalizirano trgovačko društvo za upravljanje (bez podružnica).
Samo poduzeća sa sjedištem ili podružnicom u Litvi mogu djelovati kao depozitari mirovinskih fondova.
Samo banke sa sjedištem ili podružnicom u Litvi i koje su ovlaštene za pružanje investicijskih usluga u državi članici EU-a ili državi članici EGP-a mogu djelovati kao depozitari imovine mirovinskih fondova.
PL: Za posrednike u osiguranju zahtijeva se lokalno osnivanje (bez podružnica).
SK: Strani državljani mogu osnovati osiguravajuće društvo u obliku dioničkog društva ili mogu obavljati djelatnost osiguranja putem svojih društava kćeri sa sjedištem u Slovačkoj (bez podružnica).
Investicijske usluge u Slovačkoj mogu pružati banke, investicijska društva, investicijski fondovi i trgovci vrijednosnim papirima koji imaju pravni oblik dioničkog društva s vlasničkim kapitalom u skladu sa zakonom (bez podružnica).
SE: Poduzeća za osigurateljno posredovanje koja nisu osnovana u Švedskoj mogu ostvariti poslovni nastan samo kao podružnica. Osnivač banke štedionice fizička je osoba s boravištem u EU-u.
8. Zdravstvene usluge, usluge socijalne skrbi i usluge obrazovanja
EU: Kada je riječ o javno financiranim zdravstvenim uslugama, uslugama socijalne skrbi i uslugama obrazovanja nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
EU: Kada je riječ o drugim privatno financiranim zdravstvenim uslugama nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
EU: Kada je riječ o privatno financiranim uslugama obrazovanja uvjet u pogledu državljanstva može vrijediti za većinu članova upravnog odbora.
EU (osim za NL, SE i SK): Kada je riječ o pružanju drugih privatno financiranih usluga obrazovanja, osim onih koje su svrstane među usluge osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja te usluge obrazovanja odraslih, nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
BE, CY, CZ, DK, FR, DE, EL, HU, IT, ES, PT i UK: Kada je riječ o pružanju privatno financiranih usluga socijalne skrbi, osim usluga lječilišta i odmarališta te domova za starije i nemoćne osobe, nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
FI: Kada je riječ o privatno financiranim zdravstvenim uslugama i uslugama socijalne skrbi nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
BG: Strane ustanove visokog obrazovanja ne mogu otvoriti svoje odsjeke na državnom području Bugarske. Strane ustanove visokog obrazovanja mogu otvoriti fakultete, odsjeke, institute i visoke škole u Bugarskoj samo u okviru bugarskih ustanova visokog obrazovanja i u suradnji s njima.
EL: Kada je riječ o uslugama visokoškolskog obrazovanja, nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za osnivanje obrazovnih institucija koje izdaju državno priznate diplome. Za vlasnike i većinu članova odbora, učitelje u privatno financiranim osnovnim i srednjim školama vrijedi uvjet u pogledu državljanstva jedne od država članica EU-a.
HR: Kada je riječ o osnovnom obrazovanju nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
SE: zadržava pravo donijeti i zadržati bilo koju mjeru u pogledu pružatelja usluga obrazovanja koje su odobrila nadležna tijela radi pružanja usluga obrazovanja. Ova rezerva primjenjuje se na pružatelje javno i privatno financiranih usluga obrazovanja koji se koriste nekim oblikom državne potpore, među ostalim pružatelji usluga obrazovanja koje priznaje država, pružatelji usluga obrazovanja pod nadzorom države ili obrazovanje koje daje pravo na potporu studiranju.
UK: Kada je riječ o pružanju privatno financiranih usluga hitne pomoći ili privatno financiranih usluga zdravstvenih ustanova za stanovanje osim bolničkih usluga nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
9. Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima
BG, CY, EL, ES i FR: Uvjet u pogledu državljanstva za turističke vodiče.
BG: Za hotelske usluge, usluge restorana te usluge pripreme i dostave hrane i pića (catering), osim pripreme i dostave hrane i pića u uslugama zračnog prijevoza, zahtijeva se osnivanje društva (bez podružnica).
IT: Turistički vodiči iz trećih zemalja trebaju pribaviti posebnu dozvolu.
10. Rekreacijske, kulturne i sportske usluge
Usluge novinskih i tiskovnih agencija
FR: Strano sudjelovanje u postojećim trgovačkim društvima koja objavljuju izdanja na francuskom jeziku ne može premašivati 20 % kapitala ili prava glasa u trgovačkom društvu. Kada je riječ o tiskovnim agencijama, nacionalni tretman u pogledu osnivanja pravnih osoba podliježe načelu reciprociteta.
Sportske i ostale rekreacijske usluge
EU: Kada je riječ o uslugama kockarnica i kladionica nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. Radi pravne sigurnosti pojašnjava se da pristup tržištu nije odobren.
AT: Kada je riječ o uslugama škola skijanja i planinarskih vodiča, administrativni direktori pravnih osoba moraju biti državljani država članica EGP-a.
Usluge knjižnica, arhiva, muzeja i usluge iz područja javne kulture
BE, FR, HR i IT: Za usluge knjižnica, arhiva, muzeja i ostale usluge iz područja javne kulture nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
11. Prijevoz
Pomorski prijevoz
EU: Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze najpovlaštenijeg tretmana za osnivanje registriranog trgovačkog društva za potrebe upravljanja flotom pod nacionalnom zastavom države osnivanja.
FI: Pomoćne usluge u pomorskom prijevozu mogu pružati samo brodovi koji plove pod finskom zastavom.
HR: Za pružanje pomoćnih usluga u pomorskom prijevozu od stranih pravnih osoba zahtijeva se osnivanje trgovačkog društva u Hrvatskoj kojem lučka uprava treba dodijeliti koncesiju nakon provedenog javnog natječaja. Broj pružatelja usluga može se ograničiti zbog ograničenog kapaciteta luke.
Promet unutarnjim plovnim putovima (9)
EU: Kada je riječ o nacionalnom kabotažnom prijevozu nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. Mjere temeljene na postojećim ili budućim sporazumima o pristupu unutarnjim plovnim putovima (uključujući sporazume koji prate poveznicu Rajna-Majna-Dunav), rezerviraju dio prava prometa za subjekte čije je sjedište u predmetnim zemljama i koji ispunjuju kriterije državljanstva u pogledu vlasništva. Podliježe propisima o provedbi Konvencije iz Mannheima o plovidbi Rajnom.
AT i HU: Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije za osnivanje registriranog trgovačkog društva za potrebe upravljanja flotom pod nacionalnom zastavom države osnivanja.
AT: Kada je riječ o unutarnjim plovnim putovima, koncesija se dodjeljuje samo pravnim osobama iz EGP-a i više od 50 % temeljnog kapitala, prava glasa te većina u upravnom odboru rezervirani su za državljane država članica EGP-a.
HR: Za promet unutarnjim plovnim putovima nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
Usluge zračnog prijevoza
EU: Uvjeti obostranog pristupa tržištu u zračnom prijevozu uređuju se Sporazumom o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Gruzije s druge strane.
EU: Zrakoplovi kojima se koriste zračni prijevoznici iz EU-a moraju biti registrirani u državi članici koja je zračnom prijevozniku dala dozvolu ili drugdje u EU-u. Kada je riječ o iznajmljivanju zrakoplova s posadom, zrakoplov mora biti u vlasništvu bilo fizičkih osoba koje ispunjuju posebne uvjete državljanstva ili pravnih osoba koje ispunjuju posebne uvjete u pogledu vlasništva kapitala i kontrole. Zrakoplovom moraju upravljati zračni prijevoznici koji su u vlasništvu ili fizičkih osoba koje ispunjuju posebne uvjete državljanstva ili pravnih osoba koje ispunjuju posebne uvjete u pogledu vlasništva kapitala i kontrole.
EU: Kada je riječ o uslugama sustava računalnih rezervacija, kada pružatelji usluga sustava računalnih rezervacija izvan EU-a ne osiguravaju zračnim prijevoznicima iz EU-a jednaki tretman (10) koji se osigurava u EU-u, ili kada zračni prijevoznici koji nisu iz EU-a ne osiguravaju pružateljima usluga sustava računalnih rezervacija iz EU-a jednaki tretman koji se osigurava u EU-u, mogu se poduzeti mjere kako bi se osiguralo da pružatelji usluga sustava računalnih rezervacija iz EU-a osiguraju jednaki tretman zračnim prijevoznicima koji nisu iz EU-a, odnosno da zračni prijevoznici iz EU-a osiguraju jednaki tretman pružateljima usluga sustava računalnih rezervacija koji nisu iz EU-a.
Željeznički prijevoz
HR: Za prijevoz putnika i tereta te za usluge guranja i tegljenja nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
Cestovni prijevoz
EU: Za obavljanje kabotaže zahtijeva se osnivanje (bez podružnica). Za upravitelja prijevoza potrebno je boravište.
AT: Za prijevoz putnika i tereta, isključiva prava i/ili odobrenja mogu se dodijeliti samo državljanima država članica EU-a te pravnim osobama iz EU-a koje imaju svoja sjedišta u EU-u.
BG: Za prijevoz putnika i tereta, isključiva prava i/ili odobrenja mogu se dodijeliti samo državljanima država članica EU-a te pravnim osobama iz EU-a koje imaju svoja sjedišta u EU-u. Zahtijeva se osnivanje društva. Za fizičke osobe vrijedi uvjet u pogledu državljanstva jedne od država članica EU-a.
EL: Za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika tereta potrebna je grčka dozvola. Dozvole se dodjeljuju u skladu s nediskriminirajućim uvjetima. Cestovni prijevoznici tereta s poslovnim nastanom u Grčkoj mogu se koristiti isključivo vozilima registriranima u Grčkoj.
FI: Za pružanje usluga cestovnog prijevoza zahtijeva se odobrenje koje se ne odnosi na vozila registrirana u inozemstvu.
FR: Stranim poduzetnicima nije dopušteno pružanje usluga međugradskog prijevoza.
LV: Za usluge prijevoza putnika i tereta potrebno je odobrenje koje se ne odnosi na vozila registrirana u inozemstvu. Subjekti s poslovnim nastanom trebaju se koristiti vozilima s nacionalnom registracijom.
RO: Za dobivanje dozvole prijevoznici u cestovnom prijevozu tereta i putnika mogu se koristiti isključivo vozilima registriranima u Rumunjskoj, koja su u vlasništvu i koja se koriste u skladu s odredbama Pravilnika Vlade.
SE: Za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika potrebna je švedska dozvola. Kriterijima za dobivanje dozvole za upravljanje taksijem obuhvaćeno je da trgovačko društvo imenuje fizičku osobu koja će djelovati kao upravitelj prijevoza (vrijedi de facto zahtjev za boravištem – vidi švedske rezerve u pogledu vrsta poslovnog nastana). Kriterijima za dobivanje dozvole za ostale cestovne prijevoznike zahtijeva se da trgovačko društvo ima poslovni nastan u EU-u, poslovni nastan u Švedskoj i da imenuje fizičku osobu upraviteljem prijevoza koja mora imati boravište u EU-u. Dozvole se dodjeljuju u skladu s nediskriminirajućim uvjetima, osim što se prijevoznici u cestovnom prijevozu tereta i putnika u pravilu smiju koristiti isključivo vozilima registriranima u nacionalnom registru vozila. Ako je vozilo registrirano u inozemstvu, ako je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe s glavnim boravištem u inozemstvu te je dovezeno u Švedsku za privremenu uporabu, vozilo se može privremeno koristiti u Švedskoj. Švedska agencija za promet obično definira privremenu uporabu kao razdoblje ne više od godinu dana.
14. Energetske usluge
EU: Kada je riječ o pravnim osobama iz Gruzije koje su pod kontrolom (11) fizičkih ili pravnih osoba iz zemlje iz koje Europska unija uvozi više od 5 % ulja ili prirodnog plina (12), osim ako EU fizičkim ili pravnim osobama iz te zemlje osigura potpun pristup tom sektoru u kontekstu sporazuma o gospodarskoj integraciji sklopljenog s tom zemljom, nema obveze nacionalnog tretmana i najpovlaštenijeg tretmana.
EU: Kada je riječ o proizvodnji električne energije u nuklearnim elektranama i obradi nuklearnog goriva nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
EU: U skladu s člankom 11. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i člankom 11. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina, certificiranje operatora prijenosnog sustava koji je pod kontrolom fizičke ili pravne osobe ili osoba iz treće zemlje ili trećih zemalja može se odbiti ako operator nije dokazao da se dodjelom certifikata ne bi ugrozila sigurnost opskrbe države članice i/ili EU-a energijom.
AT, BE, BG, CY, CZ, DE, DK, ES, EE, FI, FR, EL, IE, IT, LV, LU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SI, SE i UK: Kada je riječ o uslugama prijevoza goriva cjevovodima, osim za savjetodavne usluge, nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
BE i LV: Kada je riječ o prijevozu prirodnog plina cjevovodima, osim za savjetodavne usluge, nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
AT, BE, BG, CY, CZ, DE, DK, ES, EE, FI, FR, EL, IE, HU, IT, LU, LT, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SE i UK: Kada je riječ o uslugama povezanima s distribucijom energije, osim za savjetodavne usluge, nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
SI: Kada je riječ o uslugama povezanima s distribucijom energije, osim za usluge povezane s distribucijom plina, nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
CY: Zadržava pravo zahtijevati uzajamnost pri izdavanju dozvola koje se odnose na djelatnosti traženja, istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika.
15. Ostale usluge koje nisu nigdje drugdje uključene
PT: Kada je riječ o uslugama povezanima s prodajom opreme ili dodjelom patenta nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
SE: Kada je riječ o pogrebnim uslugama, uslugama kremiranja i uslugama grobara nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
(1) Postoje javne komunalne službe u sektorima kao što su sektori povezani s uslugama znanstvenog i tehničkog savjetovanja, uslugama istraživanja i razvoja u društvenim i humanističkim znanostima, uslugama tehničkog ispitivanja i analize, uslugama u području okoliša, zdravstvenim uslugama, uslugama u prijevozu i pomoćnim uslugama za sve vrste prijevoza. Isključiva prava na takve usluge često se dodjeljuju privatnim subjektima, primjerice subjektima koji imaju koncesije tijela državne uprave, s tim da one podliježu posebnim obvezama. S obzirom na to da javne komunalne službe često postoje na decentraliziranoj razini, detaljan i iscrpan popis na razini pojedinih sektora ne bi bio praktičan. Ova rezerva ne primjenjuje se na telekomunikacijske usluge te računalne i srodne usluge.
(2) U skladu s člankom 54. Ugovora o osnivanju Europske unije, ta društva kćeri smatraju se pravnim osobama iz EU-a. Sve dok imaju stalnu i učinkovitu vezu s gospodarstvom EU-a, imaju koristi od unutarnjeg tržišta Unije, što između ostalog uključuje slobodu uspostavljanja i pružanja usluga u svim državama članicama EU-a.
(3) U pogledu uslužnih sektora, ta ograničenja nisu veća od ograničenja iz postojećih obveza u okviru GATS-a.
(4) Pravna osoba nalazi se pod kontrolom druge fizičke ili pravne osobe/drugih fizičkih ili pravnih osoba ako potonja/potonje ima/imaju ovlasti imenovanja većine njezinih direktora ili na drugi način može/mogu zakonski usmjeriti njezino djelovanje. Posebno, kontrolom se smatra vlasništvo nad više od 50 % vlasničkog udjela u pravnoj osobi.
(5) Pravna osoba nalazi se pod kontrolom druge fizičke ili pravne osobe/drugih fizičkih ili pravnih osoba ako potonja/potonje ima/imaju ovlasti imenovanja većine njezinih direktora ili na drugi način može/mogu zakonski usmjeriti njezino djelovanje. Posebno, kontrolom se smatra vlasništvo nad više od 50 % vlasničkog udjela u pravnoj osobi.
(6) Primjenjuje se horizontalno ograničenje u odnosu na javne komunalne službe.
(7) Pravna osoba nalazi se pod kontrolom druge fizičke ili pravne osobe/drugih fizičkih ili pravnih osoba ako potonja/potonje ima/imaju ovlasti imenovanja većine njezinih direktora ili na drugi način može/mogu zakonski usmjeriti njezino djelovanje. Posebno, kontrolom se smatra vlasništvo nad više od 50 % vlasničkog udjela u pravnoj osobi.
(8) Primjenjuje se horizontalno ograničenje u pogledu razlike u tretmanu između podružnica i društava kćeri. Strane podružnice mogu dobiti odobrenje za poslovanje na državnom području države članice samo pod uvjetima iz odgovarajućeg zakonodavstva te države članice te se stoga od njih može zahtijevati ispunjivanje određenog broja posebnih bonitetnih zahtjeva.
(9) Uključujući pomoćne usluge u prometu unutarnjim plovnim putovima.
(10) Jednaki tretman podrazumijeva nediskriminirajući tretman zračnih prijevoznika iz Unije i pružatelja usluga sustava računalnih rezervacija iz Unije.
(11) Pravna osoba nalazi se pod kontrolom druge fizičke ili pravne osobe / drugih fizičkih ili pravnih osoba ako potonja/potonje ima/imaju ovlasti imenovanja većine njezinih direktora ili na drugi način može/mogu zakonski usmjeriti njezino djelovanje. Posebno, kontrolom se smatra vlasništvo nad više od 50 % vlasničkog udjela u pravnoj osobi.
(12) Na temelju podataka koje je objavila Glavna uprava za energetiku u najnovijoj statističkoj knjižici o energetici u EU-u: uvoz sirove nafte izražen je u težini, a uvoz plina u kaloričnoj vrijednosti.
PRILOG XIV.B
POPIS OBVEZA U POGLEDU PREKOGRANIČNOG PRUŽANJA USLUGA (UNIJA)
1. |
U popisu obveza u nastavku navode se gospodarske djelatnosti koje je stranka Unija liberalizirala na temelju članka 86. ovog Sporazuma, te, u obliku rezervi, ograničenja pristupa tržištu i nacionalnog tretmana koja se primjenjuju na usluge i pružatelje usluga iz Gruzije u tim djelatnostima. Popisi se sastoje od sljedećih elemenata:
Ako stupac iz točke (b) sadržava samo rezerve za konkretnu državu članicu, države članice koje u njemu nisu spomenute preuzimaju obveze u predmetnom sektoru bez rezervi (nepostojanje rezervi za konkretnu državu članicu u određenom sektoru ne dovodi u pitanje horizontalne rezerve ili sektorske rezerve za cijelu Uniju koje se mogu primjenjivati). Obveze se ne preuzimaju u sektorima ili podsektorima koji nisu navedeni u popisu u nastavku. |
2. |
Pri utvrđivanju pojedinačnih sektora ili podsektora:
|
3. |
U popis u nastavku nisu uključene mjere povezane s kvalifikacijskim zahtjevima i postupcima, tehničkim normama te zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola kada isti ne predstavljaju ograničenje pristupa tržištu ili nacionalnog tretmana u smislu članaka 84. i 85. ovog Sporazuma. Te mjere (npr. potreba pribavljanja dozvole, obveze univerzalne usluge, potreba pribavljanja priznanja kvalifikacija u uređenim sektorima, potreba polaganja posebnih ispita, uključujući jezične ispite, nediskriminirajući zahtjev prema kojem se određene djelatnosti ne smiju izvršavati u ekološki zaštićenim zonama ili područjima od posebnog povijesnog ili umjetničkog značenja), čak i ako nisu navedene, u svakom se slučaju primjenjuju na poduzetnike druge stranke. |
4. |
Popis u nastavku ne dovodi u pitanje izvedivost načina 1 u određenim sektorima i podsektorima te ne dovodi u pitanje postojanje javnih monopola i isključivih prava kako su opisana u popisu obveza u vezi s poslovnim nastanom. |
5. |
U skladu s člankom 76. stavkom 3. ovog Sporazuma, u popisu u nastavku nisu uključene mjere koje se odnose na subvencije koje dodjeljuju stranke. |
6. |
Prava i obveze koje proizlaze iz ovog popisa obveza ne proizvode učinak sami po sebi i stoga se njima ne dodjeljuju prava izravno fizičkim ili pravnim osobama. |
7. |
Način 1 i način 2 odnose se na sredstva za pružanje usluga kako su opisana u članku 77. točki (m) podtočki i. odnosno podtočki ii. ovog Sporazuma.
|
(1) Uključuje usluge pravnog savjetovanja, pravnog zastupanja, pravne arbitraže i mirenja/posredovanja te usluge sastavljanja pravne dokumentacije i potvrđivanja. Pružanje pravnih usluga dopušteno je samo u vezi s međunarodnim javnim pravom, pravom EU-a i pravom one države u kojoj su pružatelj usluga ili njegovo osoblje kvalificirani za obavljanje poslovne djelatnosti kao odvjetnici i, kao i pružanje drugih usluga, podliježe zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvole koji su primjenjivi u državama članicama EU-a. Za odvjetnike koji pružaju pravne usluge u vezi s međunarodnim javnim pravom i stranim pravom, one mogu, među ostalim biti u obliku poštovanja lokalnih etičkih kodeksa, korištenja titule stečene u matičnoj zemlji (osim ako nije ishođeno priznanje titule u zemlji domaćinu), zahtjeva u pogledu osiguranja, jednostavne registracije pri odvjetničkoj komori zemlje domaćina ili pojednostavnjenog primitka u odvjetničku komoru zemlje domaćina putem ispitivanja sposobnosti te pravnu ili strukovnu rezidentnost u zemlji domaćinu. Pravne usluge u vezi s pravom EU-a u načelu pruža potpuno kvalificirani odvjetnik koji je član odvjetničke komore u EU-u i djeluje osobno, a pravne usluge povezane s pravom države članice EU-a u načelu pruža potpuno kvalificirani odvjetnik koji je član odvjetničke komore u toj državi članici i djeluje osobno. Stoga bi punopravno članstvo u odvjetničkoj komori odgovarajuće države članice EU-a moglo biti potrebno za zastupanje pred sudovima i drugim nadležnim tijelima u EU-u jer uključuje primjenu postupovnog prava EU-a i nacionalnog postupovnog prava. Međutim, u nekim državama članicama, stranim odvjetnicima koji nisu punopravni članovi odvjetničke komore dopušteno je u građanskim postupcima zastupati stranku koja je državljanin ili pripada državi u kojoj odvjetnik ima pravo obavljati poslovnu djelatnost.
(2) Ne uključuje usluge pravnog savjetovanja i pravnog zastupanja u poreznim pitanjima, koje se nalaze pod točkom 1.A.(a). Pravne usluge.
(3) Opskrba javnosti farmaceutskim proizvodima, primjerice pružanje drugih usluga, podliježe zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola te kvalifikacijskim zahtjevima i postupcima primjenjivima u državama članicama Europske unije U pravilu, ova djelatnost ograničena je na ljekarnike. U nekim državama članicama, za ljekarnike je rezervirana samo dobava lijekova na recept.
(4) Dio SKP-a 85201 koji se nalazi pod točkom 1.A.(h). Medicinske i stomatološke usluge.
(5) Uključena usluga odnosi se na posao agenta nekretninama i ne utječe ni na kakva prava i/ili ograničenja za fizičke ili pravne osobe koje kupuju nekretninu.
(6) Usluge održavanja i popravka prijevozne opreme (SKP 6112, 6122, 8867 i SKP 8868) nalaze se pod točkama 1.F. l) 1. do 1.F. l) 4.
(7) Ne uključuje usluge tiskanja, koje su uvrštene pod SKP 88442 i mogu se naći pod točkom 1.F. p).
(8) „Rukovanje” se odnosi na djelatnosti poput prijema, sortiranja, prijevoza i dostave.
(9) „Poštanski predmet” odnosi se na predmete kojima rukuje bilo koji komercijalni operater, neovisno je li javan ili privatan.
(10) npr. pisma, razglednice.
(11) Ovdje su uključene knjige i katalozi.
(12) dnevnici, novine i periodične publikacije.
(13) Za podsektore i. do iv. mogu se zahtijevati pojedinačne dozvole koje određuju posebne obveze univerzalne usluge i/ili financijski doprinos fondu za naknade.
(14) Usluge ekspresne dostave mogu uključivati, uz veću brzinu i pouzdanost, elemente dodane vrijednosti, primjerice preuzimanje na točki podrijetla, osobna dostava adresatu, praćenje, mogućnost promjene odredišta i adresata u provozu te potvrda primitka.
(15) Davanje mogućnosti, uključujući opskrbu ad hoc prostora kao i prijevoza od treće osobe, omogućujući samostalnu dostavu obostranom razmjenom poštanskih predmeta među korisnicima koji su pretplaćeni na tu uslugu. Poštanski predmet odnosi se na predmete kojima rukuje bilo koji komercijalni operater, neovisno je li javan ili privatan.
(16) „Predmeti korespondencije” znači komunikacija u pisanom obliku na bilo kojoj vrsti fizičkog medija koji se treba prenijeti i dostaviti na adresu koju navodi pošiljatelj na samom predmetu ili na njegovom omotu. Knjige, katalozi, novine i časopisi ne smatraju se predmetima korespondencije.
(17) Prijevoz pošte za vlastite potrebe bilo kojim načinom kopnenog prijevoza.
(18) Prijevoz pošte za vlastite potrebe zrakom.
(19) Te usluge ne uključuju internetske informacije i/ili obradu podataka (uključujući obradu transakcija) (dio SKP-a 843) što se nalazi pod točkom 1.B. Računalne usluge.
(20) Radiodifuzija definira se kao neprekinuti lanac prijenosa koji je potreban za distribuciju signala televizijskog i radijskog programa općoj javnosti, ali ne pokriva veze između operatera.
(21) Te usluge pokrivaju telekomunikacijske usluge koje se sastoje od prijenosa i primitka radijske i televizijske radiodifuzije satelitom (neprekinuti lanac prijenosa putem satelita koji je potreban za distribuciju signala televizijskog i radijskog programa općoj javnosti). To pokriva prodaju uporabe satelitskih usluga, ali ne uključuje prodaju paketa televizijskog programa kućanstvima.
(22) Te usluge, koje uključuju SKP 62271, nalaze se pod naslovom ENERGETSKE USLUGE u točki 18.D.
(23) Ne uključuje usluge održavanja i popravka, koje se nalaze pod naslovom POSLOVNE USLUGE u točkama 1.B i 1.F.l).
(24) Maloprodaja farmaceutskih, medicinskih i ortopedskih proizvoda nalazi se pod naslovom PROFESIONALNE USLUGE u točki 1.A.k).
(25) Odgovara uslugama povezanima s kanalizacijom.
(26) Odgovara uslugama čišćenja ispušnih plinova.
(27) Odgovara dijelovima usluga zaštite prirode i krajobraza.
(28) Priprema i dostava hrane i pića (catering) u uslugama zračnog prijevoza nalazi se pod naslovom POMOĆNE USLUGE PRIJEVOZA pod točkom 12.D.(a). Usluge prihvata i otpreme zrakoplova.
(29) Ne dovodeći u pitanje područje primjene djelatnosti koje se mogu smatrati kabotažom na temelju odgovarajućeg nacionalnog zakonodavstva, ovaj popis ne uključuje nacionalni kabotažni prijevoz za koji se smatra da pokriva prijevoz putnika i robe između luke ili točke u državi članici EU-a i druge luke ili točke u istoj državi članici, uključujući na njezinom kontinentalnom pojasu kako je predviđeno Konvencijom UN-a o pravu mora, i promet koji počinje i završava u istoj luci ili točki u državi članici EU-a.
(30) Uključuje usluge razvoza (feedera) i seljenja opreme od strane pružatelja usluga međunarodnog pomorskog prijevoza između luka koje se nalaze u istoj državi kada nisu uključeni nikakvi prihodi.
(31) Dio SKP-a 71235, koji se nalazi pod naslovom KOMUNIKACIJSKE USLUGE u točki 2.A. Poštanske i kurirske usluge.
(32) Prijevoz goriva cjevovodima nalazi se pod naslovom ENERGETSKE USLUGE u točki 13.B.
(33) Ne uključuje usluge održavanja i popravka prijevozne opreme, koje se nalaze pod naslovom POSLOVNE USLUGE u točkama 1.F.l) l. do 1.F.l) 4.
(34) „Jednaki tretman” podrazumijeva nediskriminirajući tretman zračnih prijevoznika iz Unije i pružatelja usluga sustava računalnih rezervacija iz Unije.
(35) Pomoćne usluge u prijevozu goriva cjevovodima nalaze se pod naslovom ENERGETSKE USLUGE u točki 13.C.
(36) Uključuje sljedeće usluge koje se pružaju uz naknadu ili na temelju ugovora: savjetodavne i konzultantske usluge povezane s rudarenjem, priprema rudarskih zemljišta, instalacija opreme na mjestu iskopa, bušenje, usluge s oruđem za bušenje, usluge povezane s kućištem i cijevima, usluge u području tehnike mulja i dobave, nadzor krutih tvari, posebne operacije istraživanja i rada u oknima, geologija bušotina i nadzor bušenja, uzimanje uzoraka jezgre, ispitivanje okana, usluge ožičenja, dostava i rad tekućina za završne radove (slana voda), dostava i ugradnja uređaja za završne radove, cementiranje (ubrizgavanje pod tlakom), usluge stimulacije (lomljenje, obrada kiselinama i ubrizgavanje pod tlakom), usluge završnih radova i popravka okna, pečaćenje i napuštanje okana.
(37) Usluge terapeutske masaže i termalnog liječenja nalaze se u točkama 1.A.h) medicinske usluge, 1.A.j) 2. Usluge medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja te zdravstvene usluge (8.A i 8.C).
PRILOG XIV.C
POPIS REZERVI U POGLEDU KLJUČNOG OSOBLJA, DIPLOMIRANIH VJEŽBENIKA I PRODAVATELJA POSLOVNIH USLUGA (UNIJA);
1. |
U popisu rezervi u nastavku navode se liberalizirane gospodarske djelatnosti u skladu s glavom IV. poglavljem 6. (Poslovni nastan, trgovina uslugama i elektronička trgovina) odjeljcima 2. i 3. ovog Sporazuma na koje se primjenjuju ograničenja u pogledu ključnog osoblja i diplomiranih vježbenika u skladu s člankom 89. ovog Sporazuma te u pogledu prodavatelja poslovnih usluga u skladu s člankom 90. ovog Sporazuma te se određuju takva ograničenja. Taj je popis sastavljen od sljedećih elemenata:
Ako stupac iz točke (b) sadržava samo rezerve za konkretnu državu članicu, države članice koje u njemu nisu spomenute preuzimaju obveze u predmetnom sektoru bez rezervi (nepostojanje rezervi za konkretnu državu članicu u određenom sektoru ne dovodi u pitanje horizontalne rezerve ili sektorske rezerve za cijelu Uniju koje se mogu primjenjivati). Unija ne preuzima nikakve obveze za ključno osoblje, diplomirane vježbenike i prodavatelje poslovnih usluga u gospodarskim djelatnostima koje nisu liberalizirane (ostaju bez obveza) u skladu s glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavljem 6. (Poslovni nastan, trgovina uslugama i elektronička trgovina) odjeljcima 2. i 3. ovog Sporazuma. |
2. |
Pri utvrđivanju pojedinačnih sektora ili podsektora:
|
3. |
Obveze u pogledu ključnog osoblja, diplomiranih vježbenika, prodavatelja poslovnih usluga i prodavatelja robe ne primjenjuju se u slučajevima u kojima je namjera ili učinak njihove privremene prisutnosti miješati se u ili na drugi način utjecati na ishod bilo kakvog spora ili pregovora o pravima radnika / o upravljanju. |
4. |
U popis u nastavku nisu uključene mjere povezane s kvalifikacijskim zahtjevima i postupcima, tehničkim normama te zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola kada isti ne predstavljaju ograničenje u smislu članaka 89. i 90. ovog Sporazuma. Te mjere (npr. potreba pribavljanja dozvole, potreba pribavljanja priznanja kvalifikacija u zakonski uređenim sektorima, potreba polaganja posebnih ispita, uključujući jezične ispite i potrebu za pravnom poreznom rezidentnošću na području gdje se gospodarska djelatnost obavlja), čak i ako nisu navedene, u svakom se slučaju primjenjuju na ključno osoblje, diplomirane vježbenike i prodavatelje poslovnih usluga iz Gruzije. |
5. |
Svi ostali zahtjevi u skladu sa zakonima i drugim propisima EU-a i njegovih država članica u pogledu ulaska, boravka, rada i mjera socijalne sigurnosti nastavljaju se primjenjivati, uključujući propise o razdoblju boravka, minimalnim plaćama i kolektivnim ugovorima o plaćama. |
6. |
U skladu s člankom 76. stavkom 3. ovog Sporazuma, u popisu u nastavku nisu uključene mjere koje se odnose na subvencije koje dodjeljuje stranka. |
7. |
Popisom u nastavku ne dovodi se u pitanje postojanje javnih monopola i isključivih prava kako su opisana u popisu obveza u pogledu poslovnog nastana. |
8. |
U onim sektorima u kojima se primjenjuju ispitivanja gospodarskih potreba, njihovi glavni kriteriji bit će procjena odgovarajućeg stanja na tržištu u državi članici ili regiji u kojoj se usluga treba pružati, uključujući u odnosu na broj postojećih pružatelja usluga i utjecaj na njih. |
9. |
Prava i obveze koje proizlaze iz popisa u nastavku ne proizvode učinak sami po sebi i stoga se njima ne dodjeljuju prava izravno fizičkim ili pravnim osobama.
|
(1) U pogledu uslužnih sektora, ta ograničenja nisu veća od ograničenja iz postojećih obveza prema GATS-u.
(2) Kako bi se državljanima zemalja koje nisu članice EU-a priznale njihove kvalifikacije širom EU-a, potreban je sporazum o uzajamnom priznavanju, o kojem se pregovara u okviru utvrđenom u članku 96. ovog Sporazuma.
(3) Uključuje usluge pravnog savjetovanja, usluge pravnog zastupanja, usluge pravne arbitraže i mirenja/posredovanja te usluge sastavljanja pravne dokumentacije i ovjeravanja. Pružanje pravnih usluga dopušteno je samo u vezi s međunarodnim javnim pravom, pravom EU-a i pravom one države u kojoj su pružatelj usluga ili njegovo osoblje kvalificirani za obavljanje poslovne djelatnosti kao odvjetnici i, kao i pružanje drugih usluga, podliježe zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvole koji su primjenjivi u državama članicama EU-a. Za odvjetnike koji pružaju pravne usluge u vezi s javnim međunarodnim pravom i stranim pravom, ti zahtjevi u pogledu dozvole i postupci mogu, između ostalog, biti sukladnost s lokalnim etičkim kodeksima, uporaba naziva dobivenoga u domaćoj zemlji (osim ako je naziv priznat u zemlji domaćinu), zahtjevi u pogledu osiguranja, jednostavan upis u Odvjetničku komoru ili pojednostavnjeni pristup Odvjetničkoj komori zemlje domaćina putem testiranja sposobnosti i pravna ili profesionalna porezna rezidentnost u zemlji domaćinu. Pravne usluge u pogledu prava EU-a u načelu pruža potpuno kvalificirani odvjetnik koji je član odvjetničke komore u državi članici EU-a i djeluje osobno, a pravne usluge u pogledu prava države članice EU-a u načelu pruža potpuno kvalificirani odvjetnik koji je član odvjetničke komore u toj državi članici i djeluje osobno. Stoga bi punopravno članstvo u odvjetničkoj komori odgovarajuće države članice EU-a moglo biti potrebno za zastupanje pred sudovima i drugim nadležnim tijelima u Uniji jer uključuje primjenu postupovnog prava EU-a i nacionalnog postupovnog prava. Međutim, u nekim državama članicama strani odvjetnici koji nemaju puno članstvo u Odvjetničkoj komori smiju u građanskim postupcima zastupati stranku koja je državljanin ili pripada državi u kojoj se odvjetnik smije baviti pravom.
(4) Ne uključuje usluge pravnog savjetovanja i pravnog zastupanja o poreznim pitanjima, koje se nalaze pod točkom 6.A.a) Pravne usluge.
(5) Opskrba javnosti farmaceutskim proizvodima, primjerice pružanje drugih usluga, podliježe zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola te kvalifikacijskim zahtjevima i postupcima primjenjivima u državama članicama Europske unije U pravilu, ova djelatnost ograničena je na ljekarnike. U nekim državama članicama, na ljekarnike je ograničena opskrba lijekovima koji se izdaju na recept.
(6) Uključena usluga odnosi se na zanimanje agenta nekretninama i ne utječe ni na kakva prava i/ili ograničenja za fizičke ili pravne osobe koje kupuju nekretninu.
(7) Usluge održavanja i popravka prijevozne opreme (SKP 6112, SKP 6122, SKP 8867 i SKP 8868) nalaze se pod točkama 6.F. l) 6. do 6.F. l) 4.
Usluge održavanja i popravka za uredske strojeve i opremu, uključujući računala (SKP 845) nalaze se pod točkom 6.B. Računalne i srodne usluge.
(8) Ne uključuje usluge tiskanja, koje su uvrštene pod SKP 88442 i mogu se naći pod točkom 6.F. p).
(9) Ne uključuje usluge održavanja i popravka, koje se nalaze pod naslovom POSLOVNE USLUGE u točkama 6.B i 6.F.l).
(10) Priprema i dostava hrane i pića (catering) u uslugama zračnog prijevoza nalaze se pod naslovom POMOĆNE USLUGE U PRIJEVOZU pod točkom 17.E.a) Usluge prihvata i otpreme zrakoplova.
(11) Dio SKP-a 71235, koji se nalazi pod naslovom KOMUNIKACIJSKE USLUGE u točki 7.A. Poštanske i kurirske usluge.
(12) Prijevoz goriva cjevovodima nalazi se pod naslovom ENERGETSKE USLUGE u točki 19.B.
(13) Ne uključuje usluge održavanja i popravka prijevozne opreme, koje se nalaze pod naslovom POSLOVNE USLUGE u točkama 6.F.l) l. do 6.F.l) 4.
(14) Pomoćne usluge u prijevozu goriva cjevovodima nalaze se pod naslovom ENERGETSKE USLUGE u točki 19.C.
(15) Uključuje sljedeće usluge koje se pružaju uz naknadu ili na temelju ugovora: savjetodavne i konzultantske usluge povezane s rudarenjem, priprema rudarskih zemljišta, instalacija opreme na mjestu iskopa, bušenje, usluge s oruđem za bušenje, usluge povezane s kućištem i cijevima, usluge u području tehnike mulja i dobave, nadzor krutih tvari, posebne operacije istraživanja i rada u oknima, geologija bušotina i nadzor bušenja, uzimanje uzoraka jezgre, ispitivanje okana, usluge ožičenja, dostava i rad tekućina za završne radove (slana voda), dostava i ugradnja uređaja za završne radove, cementiranje (ubrizgavanje pod tlakom), usluge stimulacije (lomljenje, obrada kiselinama i ubrizgavanje pod tlakom), usluge završnih radova i popravka okna, pečaćenje i napuštanje okana.
Ne uključuje izravan pristup prirodnim resursima ili iskorištavanje prirodnih resursa.
Ne uključuje pripremne radove na lokaciji za rudarenje resursa osim nafte i plina (SKP 5115) koje se nalazi pod naslovom 8. GRADITELJSTVO I POVEZANE INŽENJERSKE USLUGE
(16) Usluge terapeutske masaže i termalnog liječenja nalaze se u točkama 6.A.h) Medicinske i stomatološke usluge, 6.A.j) 2. Usluge medicinskih sestara, fizioterapeuta i paramedicinskog osoblja te zdravstvene usluge (13.A i 13.C).
PRILOG XIV.D
POPIS REZERVI U POGLEDU UGOVORNIH PRUŽATELJA USLUGA I NEOVISNIH STRUČNJAKA (UNIJA)
1. |
Stranke dopuštaju pružanje usluga ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka druge stranke na svojim područjima prisutnošću fizičkih osoba, u skladu s člancima 91. i 92. ovog Sporazuma, za gospodarske djelatnosti navedene u nastavku i koje podliježu odgovarajućim ograničenjima. |
2. |
Popis se sastoji od sljedećih elemenata:
Unija preuzima obveze za ugovorne pružatelje usluga i neovisne stručnjake samo za one sektore gospodarske djelatnosti koji su izrijekom navedeni u nastavku. |
3. |
Pri utvrđivanju pojedinačnih sektora ili podsektora:
|
4. |
Obveze u pogledu ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka ne primjenjuju se u slučajevima u kojima je namjera ili učinak njihove privremene prisutnosti miješati se u ili na drugi način utjecati na ishod bilo kakvog spora ili pregovora o pravima radnika / o upravljanju. |
5. |
U popis u nastavku nisu uključene mjere povezane s kvalifikacijskim zahtjevima i postupcima, tehničkim normama te zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola kada isti ne predstavljaju ograničenje u smislu članaka 91. i 92. ovog Sporazuma. Te mjere (npr. potreba pribavljanja dozvole, potreba pribavljanja priznanja kvalifikacija u zakonski uređenim sektorima, potreba polaganja posebnih ispita, uključujući jezične ispite i potrebu za pravnom poreznom rezidentnošću na području gdje se gospodarska djelatnost obavlja), čak i ako nisu navedene, u svakom se slučaju primjenjuju na ugovorne pružatelje usluga i neovisne stručnjake iz Gruzije. |
6. |
Svi ostali zahtjevi u skladu sa zakonima i drugim propisima EU-a i njegovih država članica u pogledu ulaska, boravka, rada i mjera socijalne sigurnosti nastavljaju se primjenjivati, uključujući propise o razdoblju boravka, minimalnim plaćama i kolektivnim ugovorima o plaćama. |
7. |
U popis u nastavku nisu uključene mjere koje se odnose na subvencije koje dodjeljuju stranke. |
8. |
Popisom u nastavku ne dovodi se u pitanje postojanje javnih monopola ili isključivih prava u odgovarajućem sektoru kako ih je Unija utvrdila u Prilogu XIV.A ovom Sporazumu. |
9. |
U onim sektorima u kojima se primjenjuju ispitivanja gospodarskih potreba, njihovi glavni kriteriji bit će procjena odgovarajućeg stanja na tržištu u državi članici ili regiji u kojoj se usluga treba pružati, uključujući u odnosu na broj postojećih pružatelja usluga i utjecaj na njih. |
10. |
Prava i obveze koje proizlaze iz popisa u nastavku ne proizvode učinak sami po sebi i stoga se njima ne dodjeljuju prava izravno fizičkim ili pravnim osobama. Stranke dopuštaju pružanje usluga ugovornih pružatelja usluga druge stranke na svojim područjima prisutnošću fizičkih osoba, podložno uvjetima navedenima u članku 91. ovog Sporazuma, za sljedeće podsektore:
Stranke dopuštaju pružanje usluga neovisnih stručnjaka druge stranke na svojim područjima prisutnošću fizičkih osoba, podložno uvjetima navedenima u članku 92. ovog Sporazuma, za sljedeće podsektore:
|
(1) Kako bi se državljanima trećih zemalja priznale njihove kvalifikacije širom Unije, potrebno je putem pregovora postići sporazum o uzajamnom priznavanju u okviru utvrđenom u članku 96. ovog Sporazuma.
(2) Poput pružanja drugih usluga, pravne usluge podliježu zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvole koji su primjenjivi u državama članicama EU-a. Za odvjetnike koji pružaju pravne usluge u pogledu međunarodnog javnog prava i stranog prava, one mogu, među ostalim, biti u obliku poštovanja lokalnih etičkih kodeksa, uporabe titule stečene u matičnoj zemlji (osim ako nije ishođeno priznanje titule u zemlji domaćinu), zahtjeva u pogledu osiguranja, jednostavne registracije pri odvjetničkoj komori zemlje domaćina ili pojednostavnjenog primitka u odvjetničku komoru zemlje domaćina putem ispitivanja sposobnosti te pravne ili strukovne rezidentnosti u zemlji domaćinu.
(3) Ne uključuje usluge pravnog savjetovanja i pravnog zastupanja u poreznim pitanjima, koje se nalaze pod uslugama pravnog savjetovanja u pogledu međunarodnog javnog prava i stranog prava.
(4) Dio SKP-a 85201 koji se nalazi pod naslovom Medicinske i stomatološke usluge.
(5) Za sve države članice osim DK, odobrenje istraživačke organizacije i sporazum o gostovanju moraju ispunjivati uvjete određene na temelju Direktive br. 2005/71/EZ od 12. listopada 2005. o posebnom postupku za ulazak državljana trećih zemalja u svrhu znanstvenog istraživanja.
(6) Usluge održavanja i popravka uredskih strojeva i opreme, uključujući računala (SKP 845) nalaze se pod naslovom Računalne usluge.
(7) Odgovara uslugama u području otpadnih voda.
(8) Odgovara uslugama čišćenja ispušnih plinova.
(9) Odgovara dijelovima usluga zaštite prirode i krajolika.
(10) Pružatelji usluga čija je funkcija pratiti skupinu na putovanju koja se sastoji od najmanje 10 osoba, a ne djeluju kao vodiči na konkretnim lokacijama.
(11) Ako kvalifikacija nije stečena u EU-u i njegovim državama članicama, predmetna država članica može ocijeniti je li jednakovrijedna kvalifikaciji koja se zahtijeva na njezinu području.
PRILOG XIV.E
POPIS REZERVI U POGLEDU POSLOVNOG NASTANA (GRUZIJA)) (1)
1. |
U popisu u nastavku navode se gospodarske djelatnosti za koje Gruzija na temelju članka 79. stavka 1. ovog Sporazuma na poslovni nastan i poduzetnike iz Unije primjenjuje rezerve u odnosu na nacionalni tretman ili tretman najpovlaštenije nacije. Popis se sastoji od sljedećih elemenata:
Rezerva koja odgovara djelatnosti koja nije liberalizirana (Ne preuzima obveze) izražava se na sljedeći način: „Nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije”. U sektorima u kojima Gruzija nije izrazila rezervu, zemlja preuzima obveze iz članka 79. stavka 1. ovog Sporazuma bez rezervi (nepostojanje rezervi u određenom sektoru ne dovodi u pitanje horizontalne rezerve). |
2. |
U skladu s člankom 76. stavkom 3. ovog Sporazuma, u popisu u nastavku nisu uključene mjere koje se odnose na subvencije koje dodjeljuju stranke. |
3. |
Prava i obveze koje proizlaze iz popisa u nastavku ne proizvode učinak sami po sebi i stoga se njima ne dodjeljuju prava izravno fizičkim ili pravnim osobama. |
4. |
U skladu s člankom 79. ovog Sporazuma, nediskriminirajući zahtjevi, primjerice oni koji se odnose na zakonski oblik ili obvezu dobivanja licencije ili dozvole primjenjivi na sve pružatelje koji djeluju na području bez obzira na državljanstvo, boravište ili jednakovrijedne kriterije, nisu na popisu ovog Priloga s obzirom na to da ih se Sporazumom ne dovodi u pitanje. |
5. |
Ako Gruzija zadrži rezervu kojom se od pružatelja usluga zahtijeva državljanstvo, stalno boravište ili boravište na njezinom državnom području kao uvjet pružanja usluga na njezinom državnom području, rezerva navedena u Prilogu XIV.G ovom Sporazumu djeluje, u mjeri u kojoj je to moguće, kao rezerva u pogledu poslovnog nastana u skladu s ovim Prilogom. |
Horizontalne rezerve
Subvencije
Pravo na subvencije može se ograničiti na osobe osnovane na određenom geografskom dijelu Gruzije.
Privatizacija
Organizacija, u kojoj Vlada ima više od 25 % udjela, nema pravo sudjelovati kao kupac u postupku privatizacije (ograničenje pristupa tržištu).
Najmanje jedan rukovoditelj „društva s ograničenom odgovornošću” mora imati boravište u Gruziji. Za osnivanje podružnice potreban je predstavnik (fizička osoba) s boravištem u Gruziji kojeg je društvo na odgovarajući način ovlastilo da ga u potpunosti predstavlja.
Kupnja nekretnina
Ne preuzima obveze, osim za sljedeće:
i. |
kupnju nepoljoprivrednog zemljišta; |
ii. |
kupnju objekata potrebnih za pružanje usluga; |
iii. |
zakup poljoprivrednog zemljišta za najviše 49 godina i nepoljoprivrednog zemljišta za najviše 99 godina; |
iv. |
kupnju poljoprivrednog zemljišta u okviru zajedničkih pothvata. |
Sektorske rezerve
Ribarstvo
Kada je riječ o ribarstvu nema obveze pristupa tržištu, nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. Pristup gruzijskim vodama za ulov ribe daje se na temelju reciprociteta.
Poslovne usluge
— |
Kada je riječ o transplantatima i obdukciji (9312) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o ostalim uslugama stručnjaka (1,A(k)) (2) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o uslugama povezanima s poljoprivredom, lovom i šumarstvom (SKP 881, osim 88110) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o uslugama povezanima s proizvodnjom koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva, uz naplatu ili na osnovi ugovora (SKP 8845), nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o fotografiranju iz zraka (dio SKP-a 87504) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
Komunikacijske usluge
— |
Kada je riječ o poštanskim uslugama (SKP 7511) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o uslugama proizvodnje kombiniranog programa i uslugama emitiranja (SKP 96133) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o uslugama prijenosa programa (SKP 7524) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o ostalim komunikacijskim uslugama (2,E)* nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
Graditeljstvo i povezane inženjerske usluge
Najmanje 50 % ukupnog osoblja moraju biti gruzijski građani.
Usluge distribucije
Kada je riječ o ostalim uslugama distribucije (4,E)* nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
Usluge obrazovanja
— |
Kada je riječ o javno financiranim uslugama srednjoškolskog obrazovanja (SKP 922) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o javno financiranim uslugama visokoškolskog obrazovanja (SKP 923) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o ostalim uslugama obrazovanja (SKP 929) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
Financijske usluge
— |
Kada je riječ o ostalim financijskim uslugama, uključujući naknadu radnicima (7,C)*, nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
Zdravstvene usluge i usluge socijalne skrbi
— |
Znanje gruzijskog jezika (službeni jezik) obvezno je za liječnike koji rade u Gruziji. |
— |
Kada je riječ o ostalim zdravstvenim uslugama i uslugama socijalne skrbi (8,D)* nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
Turističke usluge i usluge povezane s putovanjima
Kada je riječ o ostalim turističkim uslugama i uslugama povezanima s putovanjima (9,D)* nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
Rekreacijske, kulturne i sportske usluge
Kada je riječ o ostalim rekreacijskim, kulturnim i sportskim uslugama (10,E)* nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije.
Usluge prijevoza
— |
Kada je riječ o prijevozu putnika u pomorskom prijevozu (SKP 7211) i pomoćnim uslugama u pomorskom prijevozu (dio SKP-a 745) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o uslugama zračnog prijevoza, uključujući prijevoz putnika (SKP 731), prijevoz tereta (SKP 732), iznajmljivanje zrakoplova s posadom (SKP 734) i pomoćne usluge u zračnom prijevozu (SKP 746), nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Usluge željezničkog prijevoza (SKP 7111, SKP 7112 i SKP 7113) – Željeznička infrastruktura u državnom je vlasništvu i za njezino iskorištavanje postoji monopol. Nema ograničenja za željeznički prijevoz. |
— |
Kada je riječ o pomoćnim uslugama u željezničkom prijevozu (SKP 743) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o uslugama cestovnog prijevoza, uključujući prijevoz putnika (SKP 7121 i SKP 7122), iznajmljivanje gospodarskih vozila s vozačem (SKP 7124) i pomoćne usluge u cestovnom prijevozu (SKP 744), nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. Dvostrani sporazumi o cestovnom prijevozu na temelju reciprociteta kojima se odgovarajućim zemljama omogućuje međunarodni prijevoz putnika i tereta. |
— |
Kada je riječ o prijevozu cjevovodima, uključujući prijevoz goriva (SKP 7131) i prijevoz ostale robe (SKP 7139), nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o ostalim uslugama prijevoza (11,I)* nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
— |
Kada je riječ o ostalim uslugama koje nisu nigdje drugdje uključene (SKP 95, SKP 97, SKP 98 i SKP 99) nema obveze nacionalnog tretmana i obveze tretmana najpovlaštenije nacije. |
(1) Ovaj je dokument pripremljen na temelju popisa Sektorske klasifikacije usluga WTO-a (MTN.GNS/W/120) od 10. srpnja 1991.
(2) Klasifikacija usluge prema popisu Sektorske klasifikacije usluga WTO-a (MTN.GNS/W/120) od 10. srpnja 1991.
PRILOG XIV.F
POPIS OBVEZA U POGLEDU PREKOGRANIČNOG PRUŽANJA USLUGA (GRUZIJA) (1)
1. |
U popisu obveza u nastavku navode se gospodarske djelatnosti koje je stranka Gruzija liberalizirala na temelju članka 86. ovog Sporazuma, te, u obliku rezervi, ograničenja pristupa tržištu i nacionalnog tretmana koja se primjenjuju na usluge i pružatelje usluga iz Unije u tim djelatnostima. Popisi se sastoje od sljedećih elemenata:
Obveze se ne preuzimaju u sektorima ili podsektorima koji nisu navedeni u popisu u nastavku. |
2. |
U utvrđivanju pojedinačnih sektora ili podsektora, „SKP” znači Središnja klasifikacija proizvoda kako je određena u popisu Sektorske klasifikacije usluga WTO-a (MTN.GNS/W/120) od 10. srpnja 1991. |
3. |
U popis u nastavku nisu uključene mjere povezane s kvalifikacijskim zahtjevima i postupcima, tehničkim normama te zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola kada isti ne predstavljaju ograničenje pristupa tržištu ili nacionalnog tretmana u smislu članaka 84. i 85. ovog Sporazuma. Te mjere (npr. potreba pribavljanja dozvole, obveze univerzalne usluge, potreba pribavljanja priznanja kvalifikacija u uređenim sektorima, potreba polaganja posebnih ispita, uključujući jezične ispite, nediskriminirajući zahtjev prema kojem se određene djelatnosti ne smiju izvršavati u ekološki zaštićenim zonama ili područjima od posebnog povijesnog ili umjetničkog značenja), čak i ako nisu navedene, u svakom se slučaju primjenjuju na poduzetnike druge stranke. |
4. |
Popis u nastavku ne dovodi u pitanje izvedivost načina 1 u određenim sektorima i podsektorima te ne dovodi u pitanje postojanje javnih monopola i isključivih prava kako su opisana u popisu obveza povezanima s poslovnim nastanom. |
5. |
U skladu s člankom 76. stavkom 3. ovog Sporazuma, u popisu u nastavku nisu uključene mjere koje se odnose na subvencije koje dodjeljuju stranke. |
6. |
Prava i obveze koje proizlaze iz ovog popisa obveza ne proizvode učinak sami po sebi i stoga se njima ne dodjeljuju prava izravno fizičkim ili pravnim osobama. |
7. |
Način 1 i način 2 odnose se na sredstva za pružanje usluga kako su opisana u članku 77. točki (m) podtočki i. odnosno podtočki ii. ovog Sporazuma. |
Horizontalne rezerve
Ne preuzima obveze za subvencije
Sektorske rezerve
Sektor ili podsektor |
Opis rezervi |
||||||
1. POSLOVNE USLUGE |
|||||||
|
|||||||
(uključujući savjetovanje u području prava matične zemlje i međunarodnog prava) (SKP 861) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 862) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 863) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8671) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8672) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8673) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8674*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(osim transplantata i obdukcije) (SKP 9312) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 932) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 841) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 842) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 843) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 844) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 845) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 849) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 851) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 852) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 853) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 821) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 822) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 83103) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 83104) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 83101, SKP 83102 i SKP 83105) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 83106 do SKP 83109) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 83202) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 871) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 864) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 865) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 866) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8676) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 88110) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 882**) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 883**) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 885, SKP 886, SKP 8841 do SKP 8844 i SKP 8846 do SKP 8849) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 887**) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 87205 i SKP 87206) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8675) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 875) osim fotografiranja iz zraka |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 876) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 88442) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(dio SKP-a 8790) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
Usluge popravka osobnih i kućanskih artikala (SKP 633) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
Usluge popravka povezane s metalnim proizvodima, strojevima i opremom (SKP 886) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
Ostale poslovne usluge (SKP 879 osim 87909) |
Za način 1 Ne preuzima obveze. Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
2. KOMUNIKACIJSKE USLUGE |
|||||||
(SKP 7512) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 7521) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7523*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7523*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7523*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7522) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7521* i SKP 7529*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7522* i SKP 7523*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7523*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7523*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7523*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7523*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7523*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 843*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 75213*) Osobne komunikacijske usluge (SKP 75213*) Usluge osobnog poziva (SKP 75291*) Mobilne podatkovne usluge (SKP 7523*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 9611) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 9612) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 9613 osim 96133) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
3. GRADITELJSTVO I POVEZANE INŽENJERSKE USLUGE |
|||||||
(SKP 512) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 513) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 514 i 516) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 517) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 511, SKP 515 i SKP 518) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
4. USLUGE DISTRIBUCIJE |
|||||||
(SKP 621) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 622) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 631, SKP 632, SKP 611 i SKP 612) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8929) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
5. USLUGE OBRAZOVANJA |
|||||||
(SKP 921) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 922*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 923*) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 924) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
6. USLUGE U PODRUČJU OKOLIŠA |
|||||||
(SKP 9401) |
Za način 1 Ne preuzima obveze osim za usluge savjetovanja Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 9402) |
Za način 1 Ne preuzima obveze osim za usluge savjetovanja Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 9403) |
Za način 1 Ne preuzima obveze osim za usluge savjetovanja Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 9404) |
Za način 1 Ne preuzima obveze osim za usluge savjetovanja Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 9405) |
Za način 1 Ne preuzima obveze osim za usluge savjetovanja Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 9406) |
Za način 1 Ne preuzima obveze osim za usluge savjetovanja Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 9409) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
7. FINANCIJSKE USLUGE |
|||||||
|
|||||||
(SKP 81211, SKP 81291 i SKP 81212) |
Za način 1 Ne preuzima obveze. Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8129 osim SKP 81291 i osim SKP 81293) |
Za način 1 Ne preuzima obveze. Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 81293) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 81299) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8140) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
Posredovanje u osiguranju, primjerice posredništvo i zastupništvo (SKP 8140) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 81115 do SKP 81119) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8113) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8112) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 81339) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 81199) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 81339);
(SKP 81333); |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 81339) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 81339) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
- (SKP 81321) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 81339) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8132) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 81339) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8119 i SKP 81323) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 81339 i SKP 81319) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8131 i SKP 8133) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8131, SKP 842 i SKP 844) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
8. ZDRAVSTVENE USLUGE I USLUGE SOCIJALNE SKRBI |
|||||||
(SKP 931, osim SKP 93191) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 933) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
9. TURISTIČKE USLUGE I USLUGE POVEZANE S PUTOVANJIMA |
|||||||
(SKP 641 do SKP 643) |
Za način 1 Ne preuzima obveze. Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7471) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7472) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
10. REKREACIJSKE, KULTURNE I SPORTSKE USLUGE |
|||||||
(SKP 9619) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 962) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 963) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 964) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
11. USLUGE PRIJEVOZA |
|||||||
|
|||||||
(SKP 7212) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7213) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8868**) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7214) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 7221) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7222) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7223) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8868**) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7224) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 745**) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
|
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
Sustavi računalnih rezervacija |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8868**) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7111, SKP 7112 i SKP 7113) |
Za način 1 Ne preuzima obveze. Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 8868**) |
Za način 1 Ne preuzima obveze. Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 6112 i SKP 8867) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 7123) |
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
|||||||
(SKP 741) |
Za način 1 Ne preuzima obveze. Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 742) |
Za način 1 Ne preuzima obveze. Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 748) |
Za način 1 Ne preuzima obveze. Za način 2 Nema ograničenja. |
||||||
(SKP 749*)
|
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
||||||
|
Za načine 1 i 2 Nema ograničenja. |
(1) Ovaj je dokument pripremljen na temelju popisa Sektorske klasifikacije usluga WTO-a (MTN.GNS/W/120) od 10. srpnja 1991.
PRILOG XIV.G
POPIS REZERVI U POGLEDU KLJUČNOG OSOBLJA, DIPLOMIRANIH VJEŽBENIKA I PRODAVATELJA POSLOVNIH USLUGA (1) (GRUZIJA)
1. |
U popisu rezervi u nastavku navode se liberalizirane gospodarske djelatnosti u skladu s glavom IV. poglavljem 6. (Poslovni nastan, trgovina uslugama i elektronička trgovina) odjeljcima 2. i 3. ovog Sporazuma na koje se primjenjuju ograničenja u pogledu ključnog osoblja i diplomiranih vježbenika u skladu s člankom 89. ovog Sporazuma te u pogledu prodavatelja poslovnih usluga u skladu s člankom 90. ovog Sporazuma te se utvrđuju takva ograničenja. Taj popis sastavljen je od sljedećih elemenata:
Gruzija ne preuzima nikakve obveze za ključno osoblje, diplomirane vježbenike i prodavatelje poslovnih usluga u gospodarskim djelatnostima koje nisu liberalizirane (ostaju bez obveza) u skladu s glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavljem 6. (Poslovni nastan, trgovina uslugama i elektronička trgovina) odjeljcima 2. i 3. ovog Sporazuma. |
2. |
U utvrđivanju pojedinačnih sektora ili podsektora, „SKP” znači Središnja klasifikacija proizvoda kako je određena u popisu Sektorske klasifikacije usluga WTO-a (MTN.GNS/W/120) od 10. srpnja 1991. |
3. |
Obveze u pogledu ključnog osoblja, diplomiranih vježbenika, prodavatelja poslovnih usluga i prodavatelja robe ne primjenjuju se u slučajevima u kojima je namjera ili učinak njihove privremene prisutnosti miješati se u ili na drugi način utjecati na ishod bilo kakvog spora ili pregovora o pravima radnika / o upravljanju. |
4. |
U popis u nastavku nisu uključene mjere povezane s kvalifikacijskim zahtjevima i postupcima, tehničkim normama te zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola kada isti ne predstavljaju ograničenje u smislu članaka 89. i 90. ovog Sporazuma. Te mjere (npr. potreba pribavljanja dozvole, potreba pribavljanja priznanja kvalifikacija u zakonski uređenim sektorima, potreba polaganja posebnih ispita, uključujući jezične ispite i potrebu za pravnom poreznom rezidentnošću na području gdje se gospodarska djelatnost obavlja), čak i ako nisu navedene, u svakom se slučaju primjenjuju na ključno osoblje, diplomirane vježbenike i prodavatelje poslovnih usluga iz EU-a. |
5. |
Svi ostali zahtjevi u skladu sa zakonima i drugim propisima Gruzije u pogledu ulaska, boravka, rada i mjera socijalne sigurnosti nastavljaju se primjenjivati, uključujući propise o razdoblju boravka, minimalnim plaćama i kolektivnim ugovorima o plaćama. |
6. |
U skladu s člankom 76. stavkom 3. ovog Sporazuma, u popisu u nastavku nisu uključene mjere koje se odnose na subvencije koje dodjeljuje stranka. |
7. |
Popisom u nastavku ne dovodi se u pitanje postojanje javnih monopola i isključivih prava kako su opisana u popisu obveza u pogledu poslovnog nastana. |
8. |
U onim sektorima u kojima se primjenjuju ispitivanja gospodarskih potreba, njihovi glavni kriteriji bit će procjena odgovarajućeg stanja na tržištu u Gruziji ili regiji u kojoj se usluga treba pružati, uključujući u odnosu na broj postojećih pružatelja usluga i utjecaj na njih. |
9. |
Prava i obveze koje proizlaze iz popisa u nastavku ne proizvode učinak sami po sebi i stoga se njima ne dodjeljuju prava izravno fizičkim ili pravnim osobama. Sektorske rezerve
|
(1) Ovaj je dokument pripremljen na temelju popisa Sektorske klasifikacije usluga WTO-a (MTN.GNS/W/120) od 10. srpnja 1991.
(2) * Klasifikacija usluge prema popisu Sektorske klasifikacije usluga WTO-a (MTN.GNS/W/120) od 10. srpnja 1991.
PRILOG XIV.H
POPIS REZERVI U POGLEDU UGOVORNIH PRUŽATELJA USLUGA I NEOVISNIH STRUČNJAKA (1) (GRUZIJA)
1. |
Stranke dopuštaju pružanje usluga ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka druge stranke na svojim područjima prisutnošću fizičkih osoba, u skladu s člancima 91. i 92. ovog Sporazuma, za gospodarske djelatnosti navedene u nastavku i koje podliježu odgovarajućim ograničenjima. |
2. |
Popis se sastoji od sljedećih elemenata:
Gruzija preuzima obveze za ugovorne pružatelje usluga i neovisne stručnjake samo za one sektore gospodarske djelatnosti koji su izrijekom navedeni u ovom Prilogu. |
3. |
U utvrđivanju pojedinačnih sektora ili podsektora, „SKP” znači Središnja klasifikacija proizvoda kako je određena u popisu Sektorske klasifikacije usluga WTO-a (MTN.GNS/W/120) od 10. srpnja 1991. |
4. |
Obveze u pogledu ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka ne primjenjuju se u slučajevima u kojima je namjera ili učinak njihove privremene prisutnosti miješati se u ili na drugi način utjecati na ishod bilo kakvog spora ili pregovora o pravima radnika / o upravljanju. |
5. |
U popis u nastavku nisu uključene mjere povezane s kvalifikacijskim zahtjevima i postupcima, tehničkim normama te zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola kada isti ne predstavljaju ograničenje u smislu članaka 91. i 92. ovog Sporazuma. Te mjere (npr. potreba pribavljanja dozvole, potreba pribavljanja priznanja kvalifikacija u zakonski uređenim sektorima, potreba polaganja posebnih ispita, uključujući jezične ispite i potrebu za pravnom poreznom rezidentnošću na području gdje se gospodarska djelatnost obavlja), čak i ako nisu navedene, u svakom se slučaju primjenjuju na ugovorne pružatelje usluga i neovisne stručnjake iz Unije. |
6. |
Svi ostali zahtjevi u skladu sa zakonima i drugim propisima Gruzije u pogledu ulaska, boravka, rada i mjera socijalne sigurnosti nastavljaju se primjenjivati, uključujući propise o razdoblju boravka, minimalnim plaćama i kolektivnim ugovorima o plaćama. |
7. |
U popis u nastavku nisu uključene mjere koje se odnose na subvencije koje dodjeljuju stranke. |
8. |
Popisom u nastavku ne dovodi se u pitanje postojanje javnih monopola ili isključivih prava u odgovarajućem sektoru kako ih je Gruzija utvrdila u Prilogu XIV.E ovom Sporazumu. |
9. |
U onim sektorima u kojima se primjenjuju ispitivanja gospodarskih potreba, njihovi glavni kriteriji bit će procjena odgovarajućeg stanja na tržištu u Gruziji ili regiji u kojoj se usluga treba pružati, uključujući u odnosu na broj postojećih pružatelja usluga i utjecaj na njih. |
10. |
Prava i obveze koje proizlaze iz popisa u nastavku ne proizvode učinak sami po sebi i stoga se njima ne dodjeljuju prava izravno fizičkim ili pravnim osobama. |
11. |
Stranke dopuštaju pružanje usluga neovisnih stručnjaka druge stranke na svojim područjima prisutnošću fizičkih osoba, podložno uvjetima navedenima u članku 92. ovog Sporazuma, za sljedeće sektore:
Sektorske rezerve
|
(1) Ovaj je dokument pripremljen na temelju popisa Sektorske klasifikacije usluga WTO-a (MTN.GNS/W/120) od 10. srpnja 1991.
PRILOG XV.
PRIBLIŽAVANJE
PRILOG XV.A
PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA FINANCIJSKE USLUGE
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a u utvrđenim rokovima:
A. BANKARSTVO
Direktiva 2007/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 92/49/EEZ i direktiva 2002/83/EZ, 2004/39/EZ, 2005/68/EZ i 2006/48/EZ o pravilima postupanja i kriterijima procjene za bonitetnu procjenu stjecanja i povećanja udjela u financijskom sektoru
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2007/44/EZ provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju aktivnosti kreditnih institucija (1)
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2006/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o adekvatnosti kapitala investicijskih društava i kreditnih institucija (2)
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o sustavima osiguranja depozita
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Međutim, Gruzija može, osim razina pragova utvrđenih u toj direktivi, uzeti u obzir različite razine pragova te će uputiti prijedlog Vijeću za pridruživanje uzimajući u obzir razvoje lokalnih tržišta u Gruziji, najkasnije pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2001/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o izmjeni direktiva 78/660/EEZ, 83/349/EEZ i 86/635/EEZ u vezi s pravilima vrednovanja za godišnje financijske i konsolidirane financijske izvještaje određenih vrsta trgovačkih društava, kao i banaka i drugih financijskih institucija
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2001/65/EZ provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2003/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2003. o izmjeni direktiva 78/660/EEZ, 83/349/EEZ, 86/635/EEZ i 91/674/EEZ o godišnjim i konsolidiranim financijskim izvještajima određenih vrsta trgovačkih društava, banaka i drugih financijskih institucija te osiguravajućih poduzeća
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2003/51/EZ provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2006/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o izmjeni Direktive Vijeća 78/660/EEZ o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava, Direktive Vijeća 83/349/EEZ o konsolidiranim financijskim izvještajima, Direktive Vijeća 86/635/EEZ o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija i Direktive Vijeća 91/674/EEZ o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima osiguravajućih poduzeća
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2006/46/EZ provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2001/24/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
B. OSIGURANJE
Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II)
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima društava za osiguranje
Vremenski raspored: odredbe te direktive, osim članka 33., provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Prijedlog u pogledu provedbe članka 33. te direktive podnosi se Vijeću za pridruživanje najkasnije pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Preporuka Komisije od 18. prosinca 1991. o posrednicima u osiguranju (92/48/EEZ)
Vremenski raspored: ne primjenjuje se
Direktiva 2002/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. prosinca 2002. o posredovanju u osiguranju
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti
Vremenski raspored: prijedlog u pogledu provedbe te direktive podnosi se Vijeću za pridruživanje uzimajući u obzir razvoj lokalnog tržišta u Gruziji najkasnije pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
C. VRIJEDNOSNI PAPIRI
Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2006/73/EZ od 10. kolovoza 2006. o provedbi Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na organizacijske zahtjeve i uvjete poslovanja investicijskih društava i izraze definirane za potrebe te direktive
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EZ) br. 1287/2006 od 10. kolovoza 2006. o provedbi Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s obvezom vođenja evidencija investicijskih društava, izvještavanjem o transakcijama, transparentnosti tržišta, uvrštavanjem financijskih instrumenata za trgovanje i određenim pojmovima za potrebe navedene Direktive
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EZ) br. 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti te o njihovom obliku, upućivanju na informacije i objavljivanju takvih prospekata i distribuciji oglasa
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2007/14/EZ od 8. ožujka 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u odnosu na informacije o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2007/14/EZ provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknada štete za investitore
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Međutim, Gruzija može uzeti u obzir različite razine pragova za sustave naknada štete za investitore te će uputiti prijedlog Vijeću za pridruživanje uzimajući u obzir razvoj lokalnog tržišta u Gruziji najkasnije pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem (zlouporabi tržišta)
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2004/72/EZ od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prihvaćenih tržišnih praksi, definicije povlaštene informacije u odnosu na izvedenice na robu, izrade popisa upućenih osoba, prijavljivanja transakcija osoba na rukovodećim položajima i prijavljivanja sumnjivih transakcija
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2004/72/EZ provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2003/124/EZ od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu definicije i javnog objavljivanja povlaštenih informacija i definicije manipuliranja tržištem
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2003/124/EZ provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2003/125/EZ od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu primjerenog prikaza preporuka za ulaganje i objavljivanja sukoba interesa
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2003/125/EZ provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EZ) br. 2273/2003 od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za programe otkupa i stabilizacije financijskih instrumenata
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
D. SUBJEKTI ZA ZAJEDNIČKA ULAGANJA U PRENOSIVE VRIJEDNOSNE PAPIRE (UCITS)
Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS)
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2007/16/EZ od 19. ožujka 2007. o provedbi Direktive Vijeća 85/611/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) s obzirom na razjašnjenje nekih definicija
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2007/16/EZ provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
E. INFRASTRUKTURA TRŽIŠTA
Direktiva 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2009/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o izmjeni Direktive 98/26/EZ o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira i Direktive 2002/47/EZ o ugovorima o financijskom kolateralu s obzirom na povezane sustave i kreditna potraživanja
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2009/44/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
F. PLAĆANJA
Direktiva 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 924/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
G. SPREČAVANJE PRANJA NOVCA
Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2006/70/EZ od 1. kolovoza 2006. o utvrđivanju provedbenih mjera za Direktivu 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s definicijom „politički izložene osobe” i tehničkim kriterijima za postupke pojednostavljene temeljite identifikacije stranaka i za oslobođenje na temelju financijske djelatnosti koja se provodila povremeno ili u vrlo ograničenom opsegu
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2006/70/EZ provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i vijeća od 15. studenoga 2006. o podacima o uplatitelju koji su priloženi uz prijenose financijskih sredstava
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
(1) Međutim, Gruzija može odgoditi provedbu naprednijih pristupa predmetnim rizicima i provedbu pravila za knjigu trgovanja. Gruzija će podupirati razvoj kapaciteta unutar svojeg bankarskog sektora te potaknuti regulatorna tijela na uporabu naprednijih pristupa u sljedećim godinama u cilju njihove provedbu unutar osam godina. Sve dok se pravila za knjigu trgovanja ne provode, Gruzija će osigurati da su knjige trgovanja gruzijskih banaka i investicijskih društava ispod pragova de minimis utvrđenih člankom 18. stavkom 2. Direktive 2006/49/EZ.
(2) Međutim, Gruzija može odgoditi provedbu naprednijih pristupa predmetnim rizicima i provedbu pravila za knjigu trgovanja. Gruzija će podupirati razvoj kapaciteta unutar svojeg bankarskog sektora te potaknuti regulatorna tijela na uporabu naprednijih pristupa u sljedećim godinama u cilju njihove provedbu unutar 8 godina. Sve dok se pravila za knjigu trgovanja ne provode, Gruzija će osigurati da su knjige trgovanja gruzijskih banaka i investicijskih društava ispod pragova de minimis utvrđenih člankom 18. stavkom 2. Direktive 2006/49/EZ.
PRILOG XV.B
PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a u utvrđenim rokovima:
Direktiva 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (okvirna direktiva) kako je izmijenjena Direktivom 2009/140/EZ
Primjenjuju se sljedeće odredbe Direktive 2002/21/EZ:
— |
jačanje neovisnosti i upravne sposobnosti nacionalnog regulatora u području elektroničkih komunikacija, |
— |
uspostava postupaka za javno savjetovanje za nove regulatorne mjere, |
— |
uspostava učinkovitih mehanizama za podnošenje žalbi na odluke nacionalnih regulatora u području elektroničkih komunikacija, |
— |
definiranje mjerodavnih tržišta za proizvode i usluge u sektoru elektroničkih komunikacija koja podliježu prethodnoj regulaciji i analiza tih tržišta u cilju utvrđivanja postoji li znatna tržišna snaga u njima, |
Vremenski raspored: te odredbe Direktive 2002/21/EZ provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2002/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o ovlaštenju u području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Direktiva o ovlaštenju) kako je izmijenjena Direktivom 2009/140/EZ
Primjenjuju se sljedeće odredbe Direktive 2002/20/EZ:
— |
provedba propisa kojim se daje opće odobrenje i ograničava potreba za pojedinačnim licencijama na specifične i valjano opravdane slučajeve. |
Vremenski raspored: te odredbe Direktive 2002/20/EZ provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o pristupu i međusobnom povezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme (Direktiva o pristupu) kako je izmijenjena Direktivom 2009/140/EZ
Na temelju analize tržišta koja je provedena u skladu s Direktivom 2002/21/EZ, nacionalni regulator u području elektroničkih komunikacija nameće primjerene regulatorne obveze operaterima za koje je utvrđeno da imaju znatnu tržišnu snagu na mjerodavnim tržištima u pogledu:
— |
pristupa i uporabe određene mrežne opreme, |
— |
kontrole cijena naknada za pristup i međusobno povezivanje, uključujući orijentacijske cijene, |
— |
transparentnosti, nediskriminacije i odvojenog knjigovodstva. |
Vremenski raspored: te odredbe Direktive 2002/19/EZ provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (Direktiva o univerzalnoj usluzi) kako je izmijenjena Direktivom 2009/136/EZ
Primjenjuju se sljedeće odredbe Direktive 2002/22/EZ:
— |
provedba propisa o obvezama univerzalne usluge (USO) uključujući uspostavljanje mehanizama za izračun troškova i financiranje, |
— |
poštovanje interesa i prava korisnika, posebice uvođenjem prenosivosti brojeva i jedinstvenog europskog broja za hitne slučajeve 112. |
Vremenski raspored: te odredbe Direktive 2002/22/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) kako je izmijenjena Direktivom 2009/136/EZ
Primjenjuju se sljedeće odredbe Direktive 2002/58/EZ:
— |
provedba propisa kako bi se osigurala zaštita temeljnih prava i sloboda te posebno prava na privatnost u pogledu obrade podataka u području elektroničkih komunikacija te kako bi se osiguralo slobodno kretanje takvih podataka te elektroničke komunikacijske opreme i usluga. |
Vremenski raspored: te odredbe Direktive 2002/58/EZ provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Odluka br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru za politiku radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici
— |
donošenje politike i propisa za osiguravanje usklađene dostupnosti i učinkovitog korištenja spektra. |
Vremenski raspored: mjere koje proizlaze iz djelovanja te odluke provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
PRILOG XV.C
PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA POŠTANSKE I KURIRSKE USLUGE
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a u utvrđenim rokovima:
Direktiva 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga u Zajednici i poboljšanje kvalitete usluga
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2002/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o izmjeni Direktive 97/67/EZ u vezi s daljnjim otvaranjem tržišta poštanskih usluga u Zajednici
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2002/39/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2008/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o izmjeni Direktive 97/67/EZ u pogledu potpunog postizanja unutarnjeg tržišta poštanskih usluga u Zajednici
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2008/6/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
PRILOG XV.D
PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA MEĐUNARODNI POMORSKI PROMET
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima:
Pomorska sigurnost – država zastave / klasifikacijska društva
Direktiva 2009/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Država zastave
Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Nadzor države luke
Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (1)
Odredbe te direktive primjenjuju se uz iznimku sljedećeg:
— |
uvodne izjave 15. preambule te direktive, |
— |
točke 1. četvrte alineje Priloga XII. toj direktivi (u pogledu sastavljanja bijelih, sivih i crnih popisa država zastave), |
— |
članka 16. te direktive, u pogledu mjera odbijanja pristupa određenim brodovima, |
— |
odredbi te direktive koje se posebno pozivaju na Pariški memorandum o razumijevanju o nadzoru države luke, i to uvodne izjave 9., 13., 14., 30. i 40. preambule, članak 1. točke (b) i (c), članak 2. točke 2., 4. i 22., članak 3. stavak 2., članak 5. stavak 2. točka (b) i stavak 3., članak 7. stavak 3., članak 8. stavak 1. točke (a) i (b) i stavak 3. točka (a), članak 10. stavak 3., članak 13. stavak 1. točka (b), članak 19. stavak 4., članak 24. stavak 1., članak 26., članak 32. prvi stavak točka (a), članak 33., Prilog I. točka I. podtočke 1(c) i. i ii., 1(d) i. i ii., 1(e) i. te ii., Prilog I. točka II. podtočke 1., 2.A i 2.B, Prilog III. točka (f), Prilog VI., Prilog VIII. točke 2. i 11., Prilog X. točka 3.2. podtočka 13. Priloga X., Prilog XII. točka 1. |
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se, uz iznimku prethodno navedenog popisa, u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Nadzor plovidbe
Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Istraživanje nesreća
Dirktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Odgovornost prijevoznika u prijevozu putnika
Uredba (EZ) br. 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 336/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o provedbi Međunarodnoga pravilnika o upravljanju sigurnošću unutar Zajednice
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Tehnička i operativna pravila
Putnički brodovi
Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 1999/35/EZ od 29. travnja 1999. o sustavu obveznih pregleda radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2003/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2003. o posebnim zahtjevima stabiliteta za ro-ro putničke brodove
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Tankeri za naftu
Uredba (EZ) br. 417/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. veljače 2002. o ubrzanom uvođenju zahtjeva za dvostruku oplatu ili jednakovrijedni dizajn tankera za naftu
Vremenski raspored povlačenja tankera za naftu s jednostrukom oplatom slijedi plan koji je naveden u MARPOL konvenciji.
Brodovi za rasuti teret
Direktiva 2001/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2001. o utvrđivanju usklađenih zahtjeva i postupaka za siguran ukrcaj i iskrcaj brodova za rasuti teret
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Posada
Direktiva 2008/106/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Okoliš
Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 782/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2003. o zabrani organokositrenih spojeva na brodovima
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Tehnički uvjeti
Direktiva 2010/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Socijalni uvjeti
Direktiva Vijeća 92/29/EEZ od 31. ožujka 1992. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za poboljšanje medicinske skrbi na brodovima
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 1999/63/EZ od 21. lipnja 1999. o Sporazumu o organizaciji radnog vremena pomoraca koji su sklopili Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Savez sindikata transportnih radnika u Europskoj uniji (FST) – Prilog: Europski sporazum o organizaciji radnog vremena pomoraca
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 1999/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o provedbi odredaba o radnom vremenu pomoraca na brodovima koji pristaju u lukama Zajednice
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Pomorska sigurnost
Direktiva 2005/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o jačanju sigurnosne zaštite luka
Vremenski raspored: odredbe te direktive (osim onih koje se odnose na preglede Komisije) provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka
Vremenski raspored: odredbe te uredbe (osim onih koje se odnose na preglede Komisije) provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
(1) Stavljanje izvan snage Direktive Vijeća 95/21/EZ od 19. lipnja 1995. o provedbi međunarodnih standarda o sigurnosti brodova, sprečavanju onečišćenja i životnim i radnim uvjetima na brodovima koji se koriste u lukama Zajednice te plove u vodama pod jurisdikcijom država članica (nadzor države luke).
PRILOG XVI.
JAVNA NABAVA
PRILOG XVI.A
PRAGOVI
1. |
Vrijednosti pragova navedene u članku 142. stavku 3. ovog Sporazuma za obje stranke iznose:
|
2. |
Pragovi navedeni u stavku 1. prilagođavaju se kako bi odražavali pragove koji se primjenjuju prema Uredbi Komisije (EU) br. 1336/2013 оd 13. prosinca 2013. o izmjeni direktiva 2004/17/EZ, 2004/18/EZ i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora u trenutku stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
PRILOG XVI.B
OKVIRNI VREMENSKI RASPORED ZA INSTITUCIONALNE REFORME, PRIBLIŽAVANJE I PRISTUP TRŽIŠTU
Faza |
|
Okvirni vremenski raspored |
EU-u odobren pristup tržištu od strane Gruzije |
Gruziji odobren pristup tržištu od strane EU-a |
|
1. |
Provedba članka 143. stavka 2. i članka 144. ovog Sporazuma Dogovor strategije reforme navedene u članku 145. ovog Sporazuma |
Tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma |
Nabava za tijela središnje vlasti |
Nabava za tijela središnje vlasti |
|
2. |
Približavanje i provedba osnovnih elemenata Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 89/665/EEZ |
Pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma |
Nabava za državna, regionalna i lokalna tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava |
Nabava za državna, regionalna i lokalna tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava |
Prilozi XVI.C i XVI.D ovom Sporazumu |
3. |
Približavanje i provedba osnovnih elemenata Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 92/13/EEZ |
Šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma |
Nabava za sve naručitelje u području komunalnih usluga |
Nabava za sve naručitelje |
Prilozi XVI.E i XVI.F ovom Sporazumu |
4. |
Približavanje i provedba ostalih elemenata Direktive 2004/18/EZ |
Sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma |
Ugovori o uslugama i radovima te koncesije za sve javne naručitelje |
Ugovori o uslugama i radovima te koncesije za sve javne naručitelje |
Prilozi XVI.G, XVI.H i XVI.I ovom Sporazumu |
5. |
Približavanje i provedba ostalih elemenata Direktive 2004/17/EZ |
Osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma |
Ugovori o uslugama i radovima za sve naručitelje u području komunalnih usluga |
Ugovori o uslugama i radovima za sve naručitelje u području komunalnih usluga |
Prilozi XVI.J i XVI.K ovom Sporazumu |
PRILOG XVI.C
OSNOVNI ELEMENTI DIREKTIVE 2004/18/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (1)
(FAZA 2.)
GLAVA I.
Definicije i opća načela
Članak 1. Definicije (stavci 1., 2., 8., 9., stavak 11. točke (a), (b) i (d), stavci 12., 13., 14. i 15.)
Članak 2. Načela sklapanja ugovora
Članak 3. Dodjela posebnih ili isključivih prava: klauzula o zabrani diskriminacije
GLAVA II.
Pravila koja se tiču ugovora o javnoj nabavi
POGLAVLJE I.
Opće odredbe
Članak 4. Gospodarski subjekti
Članak 6. Tajnost
POGLAVLJE II.
Područje primjene
Odjeljak 1. — Pragovi
Članak 8. Ugovori koje subvencioniraju javni naručitelji s više od 50 %
Članak 9. Načini izračunavanja procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i dinamičkih sustava nabave
Odjeljak 2. — Posebne situacije
Članak 10. Nabava za potrebe obrane
Odjeljak 3. — Izuzeti ugovori
Članak 12. Ugovori u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (samo ako je provedeno približavanje osnovnim pravilima Direktive 2004/17/EZ)
Članak 13. Posebna izuzeća u području telekomunikacija
Članak 14. Tajni ugovori i ugovori koji zahtijevaju posebne sigurnosne mjere
Članak 15. Ugovori sklopljeni u skladu s međunarodnim pravilima
Članak 16. Posebna izuzeća
Članak 18. Ugovori za usluge sklopljeni na temelju isključivog prava
Odjeljak 4. — Posebno rješenje
Članak 19. Rezervirani ugovori
POGLAVLJE III.
Rješenja za ugovore o javnim uslugama
Članak 20. Ugovori o uslugama navedeni u Prilogu II. A
Članak 21. Ugovori o uslugama navedeni u Prilogu II. B
Članak 22. Mješoviti ugovori koji se sastoje od usluga navedenih u Prilogu II. A i usluga navedenih u Prilogu II. B
POGLAVLJE IV.
Posebna pravila kojima se uređuju specifikacije i ugovorni dokumenti
Članak 23. Tehničke specifikacije
Članak 24. Varijante
Članak 25. Podizvođenje
Članak 26. Uvjeti za izvršenje ugovora
Članak 27. Obveze koje se odnose na poreze, zaštitu okoliša, odredbe o zaštiti radnog mjesta i radne uvjete
POGLAVLJE V.
Postupci
Članak 28. Korištenje otvorenih, ograničenih i pregovaračkih postupaka i natjecateljskog dijaloga
Članak 30. Slučajevi koji opravdavaju uporabu pregovaračkog postupka s prethodnom objavom poziva na nadmetanje
Članak 31. Slučajevi koji opravdavaju uporabu pregovaračkog postupka bez objave poziva na nadmetanje
POGLAVLJE VI.
Pravila o objavljivanju i transparentnosti
Odjeljak 1. — Objava obavijesti
Članak 35. Obavijesti: stavak 1. mutatis mutandis; stavak 2.; stavak 4. podstavci prvi, treći i četvrti
Članak 36. Oblik i način objave obavijesti: stavak 1.; stavak 7.
Odjeljak 2. — Rokovi
Članak 38. Rokovi za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje i zaprimanje ponuda
Članak 39. Otvoreni postupci: specifikacije, dodatni dokumenti i podaci
Odjeljak 3. — Sadržaj informacija i sredstva prijenosa
Članak 40. Pozivi na dostavu ponude, na sudjelovanje u dijalogu ili na pregovaranje
Članak 41. Obavješćivanje natjecatelja i ponuditelja
Odjeljak 4. — Komunikacija
Članak 42. Pravila primjenjiva na komunikaciju
POGLAVLJE VII.
Vođenje postupka
Odjeljak 1. — Opće odredbe
Članak 44. Provjera sposobnosti, izbor sudionika i sklapanje ugovora
Odjeljak 2. — Kriteriji za kvalitativni odabir
Članak 45. Osobna situacija natjecatelja ili ponuditelja
Članak 46. Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti
Članak 47. Ekonomska i financijska sposobnost
Članak 48. Tehnička i/ili stručna sposobnost
Članak 49. Norme osiguranja kvalitete
Članak 50. Norme za upravljanje okolišem
Članak 51. Dodatna dokumentacija i informacije
Odjeljak 3. — Sklapanje ugovora
Članak 53. Kriteriji za odabir ponude
Članak 55. Izuzetno niske ponude
PRILOZI Direktivi 2004/18/EZ
Prilog I. Lista djelatnosti kako su navedene u članku 1. stavku 2. točki (b)
Prilog II. Usluge kako su navedene u članku 1. stavku 2. točki (d)
Prilog II. A
Prilog II. B
Prilog V. Popis proizvoda navedenih u članku 7. vezano uz ugovore koje sklapaju nadležna tijela u području obrane
Prilog VI. Definicija određenih tehničkih specifikacija
Prilog VII. Podaci koje treba uključiti u objave
Prilog VII. A Podaci koji moraju biti uključeni u poziv na nadmetanje
Prilog X. Zahtjevi vezani uz uređaje za elektroničko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudjelovanje te planova i projekata u natječajima
(1) Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama.
PRILOG XVI.D
OSNOVNI ELEMENTI DIREKTIVE VIJEĆA 89/665/EEZ (1) KAKO JE IZMIJENJENA DIREKTIVOM 2007/66/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (2)
(FAZA 2.)
Članak 1. |
Područje primjene i dostupnost postupaka pravne zaštite |
Članak 2. |
Zahtjevi za postupke pravne zaštite |
Članak 2.a |
Rok mirovanja |
Članak 2.b |
Odstupanja od roka mirovanja Članak 2.b stavak 1. točka (b) |
Članak 2.c |
Rokovi za podnošenje zahtjeva za pravnu zaštitu |
Članak 2.d |
Nevaženje Stavak 1. točka (b) Stavci 2. i 3. |
Članak 2.e |
Kršenja ove Direktive i alternativne sankcije |
Članak 2.f |
Rokovi |
(1) Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima.
(2) Direktiva 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi.
PRILOG XVI.E
OSNOVNI ELEMENTI DIREKTIVE 2004/17/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (1)
(FAZA 3.)
GLAVA I.
Opće odredbe koje se primjenjuju na ugovore i natječaje
POGLAVLJE I.
Osnovni pojmovi
Članak 1. Definicije (stavci 2., 7., 9., 11., 12. i 13.)
POGLAVLJE II.
Definicija obuhvaćenih djelatnosti i subjekata
Odjeljak 1. — Subjekti
Članak 2. Naručitelji
Odjeljak 2. — Djelatnosti
Članak 3. Plin, toplinska i električna energija
Članak 4. Voda
Članak 5. Prijevozne usluge
Članak 6. Poštanske usluge
Članak 7. Traženje ili vađenje nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva, kao i luke i zračne luke
Članak 9. Ugovori koji obuhvaćaju nekoliko djelatnosti
POGLAVLJE III.
Opća načela
Članak 10. Načela sklapanja ugovora
GLAVA II.
Pravila koja se primjenjuju na ugovore
POGLAVLJE I.
Opće odredbe
Članak 11. Gospodarski subjekti
Članak 13. Povjerljivost
POGLAVLJE II.
Odredbe o pragovima i izuzećima
Odjeljak 1. - Pragovi
Članak 16. Pragovi za ugovore
Članak 17. Načini izračunavanja procijenjene vrijednosti ugovora, okvirnih sporazuma i dinamičkih sustava nabave
Odjeljak 2. - Ugovori i koncesije te ugovori podložni posebnim dogovorima
Pododjeljak 2. - Izuzeća koja se primjenjuju na sve naručitelje i na sve tipove ugovora
Članak 19. Ugovori koji se sklapaju u svrhu daljnje prodaje ili iznajmljivanja trećim osobama
Članak 20. Ugovori koji se sklapaju u svrhe koje ne uključuju obavljanje obuhvaćene djelatnosti ili obavljanje takve djelatnosti u trećoj zemlji: stavak 1.
Članak 21. Ugovori koji su tajni ili koji zahtijevaju posebne mjere sigurnosti
Članak 22. Ugovori koji se sklapaju u skladu s međunarodnim pravilima
Članak 23. Ugovori koji se sklapaju s povezanim društvom, zajedničkim pothvatom ili naručiteljem koji je sastavni dio zajedničkog pothvata
Pododjeljak 3. - Izuzeća koja se primjenjuju na sve naručitelje, ali samo na ugovore o nabavi usluga
Članak 24. Ugovori koji se odnose na određene usluge koje su izuzete iz područja primjene ove Direktive
Članak 25. Ugovori o nabavi usluga koji se sklapaju na temelju isključivog prava
Pododjeljak 4. - Izuzeća koja se primjenjuju samo na određene naručitelje
Članak 26. Ugovori koje sklapaju određeni naručitelji u svrhu nabave vode i u svrhu nabave energije ili goriva za proizvodnju energije
POGLAVLJE III.
Pravila koja se primjenjuju na ugovore o nabavi usluga
Članak 31. Ugovori o nabavi usluga navedenih u Prilogu XVII. A
Članak 32. Ugovori o nabavi usluga navedenih u Prilogu XVII. B
Članak 33. Mješoviti ugovori o uslugama koji obuhvaćaju usluge navedene u Prilogu XVII. A i usluge navedene u Prilogu XVII. B
POGLAVLJE IV.
Posebna pravila kojima se uređuju specifikacije i ugovorni dokumenti
Članak 34. Tehničke specifikacije
Članak 35. Stavljanje na raspolaganje tehničkih specifikacija
Članak 36. Varijante
Članak 37. Podizvođenje
Članak 39. Obveze koje se odnose na poreze, zaštitu okoliša, odredbe o zaštiti radnog mjesta i uvjete rada
POGLAVLJE V.
Postupci
Članak 40. Korištenje otvorenih, ograničenih i pregovaračkih postupaka (osim stavka 3. točaka (i) i (l))
POGLAVLJE VI.
Pravila o objavljivanju i transparentnosti
Odjeljak 1. — Objava obavijesti
Članak 41. Periodične indikativne obavijesti i obavijesti o uspostavljanju sustava kvalifikacije
Članak 42. Obavijesti koje se koriste kao sredstvo pozivanja na nadmetanje: stavci 1. i 3.
Članak 43. Obavijesti o sklopljenim ugovorima (osim za stavak 1. drugi i treći podstavak)
Članak 44. Oblik i način objave obavijesti (osim za stavak 2. prvi podstavak i stavke 4., 5. i 7.)
Odjeljak 2. — Rokovi
Članak 45. Rokovi za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje i za zaprimanje ponuda
Članak 46. Otvoreni postupci: specifikacije, dodatni dokumenti i podaci
Članak 47. Pozivi na dostavu ponude ili na pregovaranje
Odjeljak 3. — Komunikacija i informiranje
Članak 48. Pravila koja se primjenjuju na komunikaciju
Članak 49. Informiranje podnositelja zahtjeva za kvalifikaciju, natjecatelja i ponuditelja
POGLAVLJE VII.
Provedba postupka
Članak 51. Opće odredbe
Odjeljak 1. — Kvalifikacija i uvjeti sposobnosti
Članak 52. Uzajamno priznavanje u pogledu administrativnih, tehničkih ili financijskih uvjeta, te potvrda, testova i dokaza
Članak 54. Uvjeti sposobnosti
Odjeljak 2. — Sklapanje ugovora
Članak 55. Kriteriji za odabir ponude
Članak 57. Izuzetno niske ponude
PRILOZI Direktivi 2004/17/EZ
Prilog XIII. |
Podaci koje trebaju sadržavati pozivi na nadmetanje:
|
||||||
Prilog XIV. |
Podaci koje treba sadržavati obavijest o uspostavljanju sustava kvalifikacije |
||||||
Prilog XV. A |
Podaci koje treba sadržavati periodična indikativna obavijest |
||||||
Prilog XV. B |
Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o objavi periodične obavijesti na profilu kupca, a koje se ne koriste kao sredstvo pozivanja na nadmetanje |
||||||
Prilog XVI. |
Podaci koje treba sadržavati obavijest o sklopljenim ugovorima |
||||||
Prilog XVII. A |
Usluge u smislu članka 31. |
||||||
Prilog XVII. B |
Usluge u smislu članka 32. |
||||||
Prilog XX. |
Obilježja objavljivanja |
||||||
Prilog XXI. |
Definicija određenih tehničkih specifikacija |
||||||
Prilog XXIII. |
Odredbe međunarodnog radnog prava u smislu članka 59. stavka 4. |
||||||
Prilog XXIV. |
Zahtjevi vezani za uređaje za elektroničko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju, kao i planova i projekata |
(1) Direktiva 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga.
PRILOG XVI.F
OSNOVNI ELEMENTI DIREKTIVE VIJEĆA 92/13/EEZ (1) KAKO JE IZMIJENJENA DIREKTIVOM 2007/66/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (2)
(FAZA 3.)
Članak 1. |
Područje primjene i dostupnost postupaka pravne zaštite |
Članak 2. |
Zahtjevi za postupke pravne zaštite |
Članak 2.a |
Rok mirovanja |
Članak 2.b |
Odstupanja od roka mirovanja Članak 2.b stavak 1. točka (b) |
Članak 2.c |
Rokovi za podnošenje zahtjeva za pravnu zaštitu |
Članak 2.d |
Nevaženje Stavak 1. točka (b) Stavci 2. i 3. |
Članak 2.e |
Kršenja ove Direktive i alternativne sankcije |
Članak 2.f |
Rokovi |
(1) Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru.
(2) Direktiva 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi.
PRILOG XVI.G
OSTALI NEOBVEZNI ELEMENTI DIREKTIVE 2004/18/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (1)
(FAZA 4.)
Približavanje elemenata Direktive 2004/18/EZ koji su navedeni u ovom Prilogu nije obvezno, već se preporučuje. Gruzija može provesti približavanje tih elemenata unutar roka utvrđenoga u Prilogu XVI.B.
GLAVA I.
Definicije i opća načela
Članak 1. Definicije (stavci: 5., 6., 7., 10. i stavak 11. točka (c))
GLAVA II.
Pravila koja se tiču ugovora o javnoj nabavi
POGLAVLJE II.
Područje primjene
Odjeljak 2. — Posebne situacije
Članak 11. Ugovori o javnoj nabavi i okvirni sporazumi koje sklapaju središnja tijela nabave
Odjeljak 4. — Posebno rješenje
Članak 19. Rezervirani ugovori
POGLAVLJE V.
Postupci
Članak 29. Natjecateljski dijalog
Članak 32. Okvirni sporazumi
Članak 33. Dinamički sustavi nabave
Članak 34. Ugovori o javnim radovima: posebna pravila o subvencioniranim programima stanogradnje
POGLAVLJE VI.
Pravila o objavljivanju i transparentnosti
Odjeljak 1. — Objava obavijesti
Članak 35. Obavijesti: stavak 3. i stavak 4. podstavci 2. i 3.
POGLAVLJE VII.
Vođenje postupka
Odjeljak 2. — Kriteriji za kvalitativni odabir
Članak 52. Službene liste odobrenih gospodarskih subjekata i potvrđivanje od tijela osnovanih sukladno javnom ili privatnom pravu
Odjeljak 3. — Sklapanje ugovora
Članak 54. Korištenje elektroničkih dražbi
(1) Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama.
PRILOG XVI.H
OSTALI OBVEZNI ELEMENTI DIREKTIVE 2004/18/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (1)
(FAZA 4.)
GLAVA I.
Definicije i opća načela
Članak 1. Definicije (stavci: 3., 4. i stavak 11. točka (e))
GLAVA II.
Pravila koja se tiču ugovora o javnoj nabavi
POGLAVLJE II.
Područje primjene
Odjeljak 3. — Izuzeti ugovori
Članak 17. Koncesije za usluge
GLAVA III.
Pravila o koncesijama za javne radove
POGLAVLJE I.
Pravila koja uređuju koncesije za javne radove
Članak 56. Područje primjene
Članak 57. Izuzeća od područja primjene (osim posljednjeg stavka)
Članak 58. Objava obavijesti za koncesije za javne radove
Članak 59. Rok
Članak 60. Podizvođenje
Članak 61. Dodjeljivanje dodatnih radova koncesionarima
POGLAVLJE II.
Pravila primjenjiva na ugovore koje sklapaju koncesionari koji su javni naručitelji
Članak 62. Primjenjiva pravila
POGLAVLJE III.
Pravila primjenjiva na ugovore koje sklapaju koncesionari koji nisu javni naručitelji
Članak 63. Pravila oglašavanja: pragovi i izuzeća
Članak 64. Objava obavijesti
Članak 65. Rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje i za zaprimanje ponuda
GLAVA IV.
Pravila kojima se uređuju natječaji
Članak 66. Opće odredbe
Članak 67. Područje primjene
Članak 68. Izuzeća od područja primjene
Članak 69. Obavijesti
Članak 70. Oblik i način objave obavijesti o natječaju
Članak 71. Sredstva komunikacije
Članak 72. Odabir natjecatelja
Članak 73. Sastav ocjenjivačkog suda
Članak 74. Odluke ocjenjivačkog suda
PRILOZI Direktivi 2004/18/EZ
Prilog VII. B Podaci koji moraju stajati u obavijestima o namjeri davanja koncesije za javne radove
Prilog VII. C Podaci koji moraju stajati u obavijestima o namjeri sklapanja ugovora o radovima koncesionara koji nisu javni naručitelji
Prilog VII. D Podaci koji moraju stajati u pozivu na natječaj
(1) Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama.
PRILOG XVI.I
OSTALI ELEMENTI DIREKTIVE VIJEĆA 89/665/EEZ (1) KAKO JE IZMIJENJENA DIREKTIVOM 2007/66/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (2)
(FAZA 4.)
Članak 2.b |
Odstupanja od roka mirovanja Članak 2.b stavak 1. točka (c) |
Članak 2.d |
Nevaženje Članak 2.d stavak 1. točka (c) Stavak 5. |
(1) Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima.
(2) Direktiva 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi.
PRILOG XVI.J
OSTALI NEOBVEZNI ELEMENTI DIREKTIVE 2004/17/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (1)
(FAZA 5.)
Približavanje elemenata Direktive 2004/17/EZ koji su navedeni u ovom Prilogu nije obvezno, već se preporučuje. Gruzija može provesti približavanje tih elemenata unutar roka utvrđenog u Prilogu XVI.B.
GLAVA I.
Opće odredbe koje se primjenjuju na ugovore i natječaje
POGLAVLJE I.
Osnovni pojmovi
Članak 1. Definicije (stavci 4., 5., 6. i 8.)
GLAVA II.
Pravila koja se primjenjuju na ugovore
POGLAVLJE I.
Opće odredbe
Članak 14. Okvirni sporazumi
Članak 15. Dinamički sustavi nabave
Odjeljak 2. - Ugovori i koncesije te ugovori podložni posebnim dogovorima
Pododjeljak 5. — Ugovori podložni posebnim dogovorima, odredbe o središnjim tijelima za nabavu i opći postupak u slučaju izravne izloženosti tržišnom natjecanju
Članak 28. Rezervirani ugovori
Članak 29. Ugovori i okvirni sporazumi koje sklapaju središnja tijela za nabavu
POGLAVLJE V.
Postupci
Članak 40. stavak 3. točke (i) i (l)
POGLAVLJE VI.
Pravila o objavljivanju i transparentnosti
Odjeljak 1. — Objava obavijesti
Članak 42. Obavijesti koje se koriste kao sredstvo pozivanja na nadmetanje: stavak 2.
Članak 43. Obavijesti o sklopljenim ugovorima (samo za stavak 1. drugi i treći podstavak)
POGLAVLJE VII.
Provedba postupka
Odjeljak 2. — Sklapanje ugovora
Članak 56. Korištenje elektroničkih dražbi
PRILOG Direktivi 2004/17/EZ
Prilog XIII. Podaci koje trebaju sadržavati pozivi na nadmetanje:
D. Pojednostavljeni poziv na nadmetanje za uporabu u dinamičkom sustavu nabave
(1) Direktiva 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga.
PRILOG XVI.K
OSTALI ELEMENTI DIREKTIVE VIJEĆA 92/13/EEZ (1) KAKO JE IZMIJENJENA DIREKTIVOM 2007/66/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (2)
(FAZA 5.)
Članak 2.b |
Odstupanja od roka mirovanja Članak 2.b stavak 1. točka (c) |
Članak 2.d |
Nevaženje Članak 2.d stavak 1. točka (c) Stavak 5. |
(1) Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru.
(2) Direktiva 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi.
PRILOG XVI.L
ODREDBE DIREKTIVE 2004/18/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (1) KOJE NISU OBUHVAĆENE POSTUPKOM PRIBLIŽAVANJA
Elementi koji su navedeni u ovom Prilogu nisu predmet postupka približavanja.
GLAVA II.
Pravila koja se tiču ugovora o javnoj nabavi
POGLAVLJE I.
Opće odredbe
Članak 5. Uvjeti koji se odnose na sporazume sklopljene u okviru Svjetske trgovinske organizacije
POGLAVLJE VI.
Pravila o objavljivanju i transparentnosti
Odjeljak 1. — Objava obavijesti
Članak 36. Oblik i način objave obavijesti: stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 8.
Članak 37. Neobvezno objavljivanje
Odjeljak 5. — Izvješća
Članak 43. Sadržaj izvješća
GLAVA V.
Statističke obveze, izvršne ovlasti i završne odredbe
Članak 75. Statističke obveze
Članak 76. Sadržaj statističkih izvješća
Članak 77. Savjetodavni odbor
Članak 78. Revizija pragova
Članak 79. Izmjene
Članak 80. Provedba
Članak 81. Mehanizmi nadzora
Članak 82. Opozivi
Članak 83. Stupanje na snagu
Članak 84. Primatelji
PRILOZI Direktivi 2004/18/EZ
Prilog III. Lista tijela i kategorija tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava kako je navedeno u drugom podstavku članka 1. stavka 9.
Prilog IV. Tijela središnje državne uprave
Prilog VIII. Obilježja objavljivanja
Prilog IX. Registri
Prilog IX. A Ugovori o javnim radovima
Prilog IX. B Ugovori o javnoj nabavi robe
Prilog IX. C Ugovori o javnim uslugama
Prilog XI. Rokovi za prenošenje i primjenu (članak 80.)
Prilog XII. Tablica međusobnih odnosa
(1) Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama.
PRILOG XVI.M
ODREDBE DIREKTIVE 2004/17/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (1) KOJE NISU OBUHVAĆENE POSTUPKOM PRIBLIŽAVANJA
Elementi koji su navedeni u ovom Prilogu nisu predmet postupka približavanja.
GLAVA I.
Opće odredbe koje se primjenjuju na ugovore i natječaje
POGLAVLJE II.
Definicija obuhvaćenih djelatnosti i subjekata
Odjeljak 2. — Djelatnosti
Članak 8. Popis naručitelja
GLAVA II.
Pravila koja se primjenjuju na ugovore
POGLAVLJE I.
Opće odredbe
Članak 12. Uvjeti koji se odnose na sporazume koji su sklopljeni u okviru Svjetske trgovinske organizacije
Odjeljak 2. - Ugovori i koncesije te ugovori podložni posebnim dogovorima
Pododjeljak 1.
Članak 18. Koncesije za radove i usluge
Pododjeljak 2. - Izuzeća koja se primjenjuju na sve naručitelje i na sve tipove ugovora
Članak 20. Ugovori koji se sklapaju u svrhe koje ne uključuju obavljanje obuhvaćene djelatnosti ili obavljanje takve djelatnosti u trećoj zemlji: stavak 2.
Pododjeljak 5. — Ugovori podložni posebnim dogovorima, odredbe o središnjim tijelima za nabavu i opći postupak u slučaju izravne izloženosti tržišnom natjecanju
Članak 27. Ugovori podložni posebnim dogovorima
Članak 30. Postupak za utvrđivanje je li određena djelatnost izravno izložena tržišnom natjecanju
POGLAVLJE IV.
Posebna pravila kojima se uređuju specifikacije i ugovorni dokumenti
Članak 38. Uvjeti za izvršenje ugovora
POGLAVLJE VI.
Pravila o objavljivanju i transparentnosti
Odjeljak 1. — Objava obavijesti
Članak 44. Oblik i način objave obavijesti (samo za stavak 2. prvi podstavak i stavke 4., 5. i 7.)
Odjeljak 3. — Komunikacija i informiranje
Članak 50. Podaci koji se čuvaju u vezi sa sklapanjem ugovora
POGLAVLJE VII.
Provedba postupka
Odjeljak 3. — Ponude koje obuhvaćaju proizvode s podrijetlom iz trećih zemalja i odnosi s tim zemljama
Članak 58. Ponude koje obuhvaćaju proizvode s podrijetlom iz trećih zemalja
Članak 59. Odnosi s trećim zemljama u vezi s ugovorima o uslugama
GLAVA IV.
Statističke obveze, izvršne ovlasti i završne odredbe
Članak 67. Statističke obveze
Članak 68. Postupak odbora
Članak 69. Revizija pragova
Članak 70. Izmjena
Članak 71. Provedba Direktive
Članak 72. Nadzorni mehanizmi
Članak 73. Opoziv
Članak 74. Stupanje na snagu
Članak 75. Adresati
PRILOZI Direktivi 2004/17/EZ
Prilog I. Naručitelji u sektoru prijenosa ili distribucije plina ili toplinske energije
Prilog II. Naručitelji u sektoru proizvodnje, prijenosa ili distribucije električne energije
Prilog III. Naručitelji u sektoru proizvodnje, prijenosa ili distribucije pitke vode
Prilog IV. Naručitelji u području željezničkih usluga
Prilog V. Naručitelji u području usluga gradske željeznice, tramvaja, trolejbusa ili autobusa
Prilog VI. Naručitelji u sektoru poštanskih usluga
Prilog VII. Naručitelji u sektoru istraživanja i vađenja nafte ili plina
Prilog VIII. Naručitelji u sektoru istraživanja i vađenja ugljena i ostalih krutih goriva
Prilog IX. Naručitelji u području morskih ili riječnih luka, ili druge terminalne opreme
Prilog X. Naručitelji u području instalacija zračne luke
Prilog XI. Popis zakonodavstva Zajednice koje se spominje u članku 30. stavku 3.
Prilog XII. Popis djelatnosti navedenih u članku 1. stavku 2. točki (b)
Prilog XXII. Tablični sažetak rokova utvrđenih u članku 45.
Prilog XXV. Rokovi za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo i provedbu
Prilog XXVI. Korelacijska tablica
(1) Direktiva 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga.
PRILOG XVI.N
ODREDBE DIREKTIVE VIJEĆA 89/665/EEZ (1) KAKO JE IZMIJENJENA DIREKTIVOM 2007/66/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (2) KOJE NISU OBUHVAĆENE POSTUPKOM PRIBLIŽAVANJA
Elementi koji su navedeni u ovom Prilogu nisu predmet postupka približavanja.
Članak 2.b |
Odstupanja od roka mirovanja Članak 2.b stavak 1. točka (a) |
Članak 2.d |
Nevaženje Članak 2.d stavak 1. točka (a) Stavak 4. |
Članak 3. |
Korektivni mehanizmi |
Članak 3.a |
Sadržaj obavijesti za dobrovoljnu ex ante transparentnost |
Članak 3.b |
Odborski postupak |
Članak 4. |
Provedba |
Članak 4.a |
Revizija |
(1) Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima.
(2) Direktiva 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi.
PRILOG XVI.O
ODREDBE DIREKTIVE VIJEĆA 92/13/EEZ (1) KAKO JE IZMIJENJENA DIREKTIVOM 2007/66/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (2) KOJE NISU OBUHVAĆENE POSTUPKOM PRIBLIŽAVANJA
Elementi koji su navedeni u ovom Prilogu nisu predmet postupka približavanja.
Članak 2.b |
Odstupanja od roka mirovanja Članak 2.b stavak 1. točka (a) |
Članak 2.d |
Nevaženje Članak 2.d stavak 1. točka (a) Stavak 4. |
Članak 3.a |
Sadržaj obavijesti za dobrovoljnu ex ante transparentnost |
Članak 3.b |
Odborski postupak |
Članak 8. |
Korektivni mehanizam |
Članak 12. |
Provedba |
Članak 12.a |
Revizija |
(1) Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru.
(2) Direktiva 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi.
PRILOG XVI.P
GRUZIJA: OKVIRNI POPIS PITANJA ZA SURADNJU
1. |
Izobrazba u državama EU-a i Gruziji gruzijskih službenika iz državnih tijela koja se bave javnom nabavom; |
2. |
Izobrazba dobavljača koji su zainteresirani za sudjelovanje u javnoj nabavi; |
3. |
Razmjena informacija i iskustava o najboljoj praksi i regulatornim pravilima u području javne nabave; |
4. |
Jačanje funkcionalnosti mrežnog mjesta za javnu nabavu i uspostava sustava za praćenje javne nabave; |
5. |
Savjetovanje i metodološka pomoć od strane Unije u primjeni modernih elektroničkih tehnologija u području javne nabave; |
6. |
Jačanje tijela nadležnih za osiguranje koherentne politike u svim područjima koja su povezana s javnom nabavom te neovisni i nepristrani pregled (preispitivanje) odluka javnih naručitelja. (Usporedi članak 143. stavak 2. ovog Sporazuma) |
PRILOG XVII.
OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
PRILOG XVII.A
ELEMENTI ZA REGISTRACIJU I KONTROLU OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA IZ ČLANKA 170. STAVAKA 1. I 2.
1. |
Registar oznaka zemljopisnog podrijetla koje su zaštićene na dotičnom području. |
2. |
Upravni postupak kojim se provjerava identificiraju li oznake zemljopisnog podrijetla robu kao robu koja potječe iz područja, regije ili lokaliteta jedne ili više država, ako se kvaliteta, ugled ili druge značajke robe u osnovi pripisuju zemljopisnom podrijetlu. |
3. |
Zahtjev da registrirani naziv odgovara konkretnom proizvodu ili proizvodima za koje je utvrđena specifikacija koja se može izmijeniti samo odgovarajućim administrativnim postupkom. |
4. |
Odredbe o kontroli koje se primjenjuju na proizvodnju. |
5. |
Pravo svakog proizvođača s poslovnim nastanom na dotičnom području koji podliježe sustavu kontrola da proizvodi proizvod označen zaštićenim nazivom, pod uvjetom da poštuje specifikaciju proizvoda. |
6. |
Postupak prigovora kojim se omogućuje uzimanje u obzir legitimnih interesa ranijih korisnika naziva, neovisno o tome jesu li nazivi zaštićeni kao oblik intelektualnog vlasništva ili nisu. |
7. |
Pravilo o tome da zaštićeni nazivi ne mogu postati generički. |
8. |
Odredbe o registraciji, koje mogu uključivati odbijanje registracije, djelomičnih ili potpunih homonima registriranih izraza, izraza uvriježenih u svakodnevnom govoru kao uobičajeni naziv za robu, izraza koji obuhvaćaju ili uključuju nazive biljnih sorti i životinjskih pasmina. Tim se odredbama uzimaju u obzir legitimni interesi svih zainteresiranih strana. |
PRILOG XVII.B
KRITERIJI KOJI SE UKLJUČUJU U POSTUPAK PRIGOVORA ZA PROIZVODE IZ ČLANKA 170. STAVAKA 2. I 3.
1. |
Popis imena s odgovarajućom transkripcijom na latinično ili gruzijsko pismo. |
2. |
Informacije o klasi proizvoda. |
3. |
Poziv državama članicama, u slučaju EU-a, ili trećoj zemlji ili fizičkim ili pravnim osobama koje imaju legitimni interes, s poslovnim nastanom ili boravištem u državi članici u slučaju Europske unije, u Gruziji ili trećoj zemlji da podnesu prigovore na dotičnu zaštitu ulaganjem propisno obrazložene izjave. |
4. |
Izjave prigovora moraju pristići Europskoj komisiji ili Vladi Gruzije u roku od tri mjeseca od dana objave informativne obavijesti. |
5. |
Izjave prigovora dopuštene su samo ako su primljene u roku utvrđenom u stavku 4. i ako dokazuju da bi zaštita predloženog naziva:
|
6. |
Kriteriji iz stavka 5. ocjenjuju se u odnosu na područje EU-a, koje se u slučaju prava intelektualnog vlasništva odnosi samo na područje ili područja na kojima su prava zaštićena, ili u odnosu na državno područje Gruzije. |
PRILOG XVII.C
OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA PROIZVODÂ IZ ČLANKA 170. STAVAKA 3. I 4.
Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi osim vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina iz Europske unije koji se zaštićuju u Gruziji
Država članica Europske unije |
Naziv koji se zaštićuje |
Prijepis na gruzijskom pismu |
Vrsta proizvoda |
AT |
Gailtaler Speck |
გაილტალერ შპეკ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
AT |
Tiroler Speck |
ტიროლერშპეკ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
AT |
Gailtaler Almkäse |
გაილტალერ ალმკეზე |
Sirevi |
AT |
Tiroler Almkäse; Tiroler Alpkäse |
ტიროლერ ალმკეზე; ტიროლერ ალპკეზე |
Sirevi |
AT |
Tiroler Bergkäse |
ტიროლერ ბერგკეზე |
Sirevi |
AT |
Tiroler Graukäse |
ტიროლერ გრაუკეზე |
Sirevi |
AT |
Vorarlberger Alpkäse |
ფორარლბერგერ ალპკეზე |
Sirevi |
AT |
Vorarlberger Bergkäse |
ფორარლბერგერბერგკეზე |
Sirevi |
AT |
Steierisches Kürbiskernöl |
შტაირიშეზ კიუბისკერნოოლ |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
AT |
Marchfeldspargel |
მარხფელდშპარგელ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
AT |
Steirischer Kren |
შტაირიშერკრენ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
AT |
Wachauer Marille |
ვაჰაუერ მარილიე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
AT |
Waldviertler Graumohn |
ვალდფიერტლერ გრაუმოჰნ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
BE |
Jambon d'Ardenne |
ჟამბონ დ’აღდენ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
BE |
Fromage de Herve |
ფღომაჟ დე ეღვ |
Sirevi |
BE |
Beurre d'Ardenne |
ბეღ დ’აღდენ |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
BE |
Brussels grondwitloof |
ბრასელს გრონვიტლოფ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
BE |
Vlaams–Brabantse Tafeldruif |
ფლამს-ბრაბანცე ტაფელდრუიფ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
BE |
Pâté gaumais |
პატე გომე |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) (začini itd.) |
BE |
Geraardsbergse Mattentaart |
გერარსბერგსე მატენტაარტ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
CY |
Λουκούμι Γεροσκήπου |
ლუკუმი ღეროსკიპუ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
CZ |
Nošovické kysané zelí |
ნოშოვიცკე კისანე ზელი |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
CZ |
Všestarská cibule |
ვშესტარსკა ციბულე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
CZ |
Pohořelický kapr |
პოჰორჟელიცკი კაპრ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
CZ |
Třeboňský kapr |
ტრჟებონსკი კაპრ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
CZ |
Český kmín |
ჩესკი კმინ |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
CZ |
Chamomilla bohemica |
ხამომილაბოჰემიკა |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
CZ |
Žatecký chmel |
ჟატეცკი ხმელ |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
CZ |
Budějovické pivo |
ბუდეიოვიცკე პივო |
Piva |
CZ |
Budějovický měšťanský var |
ბუდეიოვიცკი მეშტიანსკი ვარ |
Piva |
CZ |
České pivo |
ჩესკე პივო |
Piva |
CZ |
Českobudějovické pivo |
ჩესკობუდეიოვიცკე პივო |
Piva |
CZ |
Chodské pivo |
ხოდსკე პივო |
Piva |
CZ |
Znojemské pivo |
ზნოიემსკე პივო |
Piva |
CZ |
Hořické trubičky |
ჰორჟიცკეტრუბიჩკი |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
CZ |
Karlovarský suchar |
კარლოვარსკი სუხარ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
CZ |
Lomnické suchary |
ლომნიცკე სუხარი |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
CZ |
Mariánskolázeňské oplatky |
მარიანსკოლაზენსკე ოპლატკი |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
CZ |
Pardubický perník |
პარდუბიცკი პერნიკ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
CZ |
Štramberské uši |
შტრამბერსკე უში |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
DE |
Diepholzer Moorschnucke |
დიპჰოლცერ მოორშნუკე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
DE |
Lüneburger Heidschnucke |
ლიუნებურგერ ჰაიდეშნუკე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
DE |
Schwäbisch-Hällisches Qualitätsschweinefleisch |
შვებიშ-ჰელიშეს კვალიტეტსშვაინეფლაიშ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
DE |
Ammerländer Dielenrauchschinken; Ammerländer Katenschinken |
ამერლენდერ დილენრაუხშინკენ; ამერლენდერ კატენშინკენ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
DE |
Ammerländer Schinken; Ammerländer Knochenschinken |
ამერლენდერ შინკენ; ამერლენდერ კნოხენშინკენ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
DE |
Greußener Salami |
გროისნერ სალამი |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
DE |
Nürnberger Bratwürste; Nürnberger Rostbratwürste |
ნიურენბერგერ ბრატვი- ურსტე; ნიურენბერგერ როსტბრატვიურსტე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
DE |
Schwarzwälder Schinken |
შვარცველდერ შინკენ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
DE |
Thüringer Leberwurst |
თიურინგერლებერვურსტ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
DE |
Thüringer Rostbratwurst |
თიურინგერ როსტბრატვურსტ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
DE |
Thüringer Rotwurst |
თიურინგერროტვურსტ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
DE |
Allgäuer Bergkäse |
ალგოიერ ბერგკეზე |
Sirevi |
DE |
Allgäuer Emmentaler |
ალგოიერ ემენტალერ |
Sirevi |
DE |
Altenburger Ziegenkäse |
ალტენბურგერ ციგენკეზე |
Sirevi |
DE |
Odenwälder Frühstückskäse |
ოდენველდერ ფრიუშტუკსკეზე |
Sirevi |
DE |
Lausitzer Leinöl |
ლაუტიცერლაინოელ |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
DE |
Bayerischer Meerrettich; Bayerischer Kren |
ბაიერიშერ მეერრეტიჰ; ბაიერიშერ კრენ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
DE |
Feldsalate von der Insel Reichenau |
ფელდსალატე ფონ დერ ინზელ რაიჰენაუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
DE |
Gurken von der Insel Reichenau |
გურკენ ფონ დერ ინზელ რაიჰენაუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
DE |
Salate von der Insel Reichenau |
სალატე ფონ დერ ინზელ რაიჰენაუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
DE |
Spreewälder Gurken |
შპრეეველდერ გურკენ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
DE |
Spreewälder Meerrettich |
შპრეეველდერ მეერრეტიჰ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
DE |
Tomaten von der Insel Reichenau |
ტომატენ ფონ დერ ინზელ რაიჰენაუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
DE |
Holsteiner Karpfen |
ჰოლშტაინერ კარპფენ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
DE |
Oberpfälzer Karpfen |
ობერპფელცერ კარპფენ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
DE |
Schwarzwaldforelle |
შვარცვალდფორელე |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
DE |
Bayerisches Bier |
ბაიერიშეს ბიერ |
Piva |
DE |
Bremer Bier |
ბრემერ ბიერ |
Piva |
DE |
Dortmunder Bier |
დორტმუნდერ ბიერ |
Piva |
DE |
Hofer Bier |
გიოგინგერბიერ |
Piva |
DE |
Kölsch |
ჰოფერ ბიერ |
Piva |
DE |
Kulmbacher Bier |
კიოლშ |
Piva |
DE |
Mainfranken Bier |
კულმბახერ ბიერ |
Piva |
DE |
Münchener Bier |
მაინფრანკენ ბიერ |
Piva |
DE |
Reuther Bier |
მიუნჰენერ ბიერ |
Piva |
DE |
Wernesgrüner Bier |
როითერ ბიერ |
Piva |
DE |
Aachener Printen |
რიზერ ვაიცენბიერ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
DE |
Lübecker Marzipan |
ვერნერსგრიუნერ ბიერ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
DE |
Meißner Fummel |
მაისნერფუმელ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
DE |
Nürnberger Lebkuchen |
ნიურენბერგერ ლებკუხენ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
EL |
Ανεβατό |
ანევატო |
Sirevi |
EL |
Γαλοτύρι |
ღალოტირი |
Sirevi |
EL |
Γραβιέρα Αγράφων |
ღრავიერა აღრაფონ |
Sirevi |
EL |
Γραβιέρα Κρήτης |
ღრავიერა კრიტის |
Sirevi |
EL |
Γραβιέρα Νάξου |
ღრავიერა ნაქსუ |
Sirevi |
EL |
Καλαθάκι Λήμνου |
კალათაკილიმნუ |
Sirevi |
EL |
Κασέρι |
კასერი |
Sirevi |
EL |
Κατίκι Δομοκού |
კატიკიდომოკუ |
Sirevi |
EL |
Κεφαλογραβιέρα |
კეფალოღრავიერა |
Sirevi |
EL |
Κοπανιστή |
კოპანისტი |
Sirevi |
EL |
Λαδοτύρι Μυτιλήνης |
ლადოტირიმიტილინის |
Sirevi |
EL |
Μανούρι |
მანური |
Sirevi |
EL |
Μετσοβόνε |
მეცოვონე |
Sirevi |
EL |
Μπάτζος |
ბაძოს |
Sirevi |
EL |
Ξυνομυζήθρα Κρήτης |
ქსინომიზითრა კრიტის |
Sirevi |
EL |
Πηχτόγαλο Χανίων |
პიხტოღალო ხანიონ |
Sirevi |
EL |
Σαν Μιχάλη |
სან მიხალი |
Sirevi |
EL |
Σφέλα |
შფელა |
Sirevi |
EL |
Φέτα |
ფეტა |
Sirevi |
EL |
Φορμαέλλα Αράχωβας Παρνασσού |
ფორმაელა არახოვას პარნასუ |
Sirevi |
EL |
Άγιος Ματθαίος Κέρκυρας |
აღიოს მატთეოს კერკირას |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Αποκορώνας Χανίων Κρήτης |
აპოკორონას ხანიონ კრიტის |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Αρχάνες Ηρακλείου Κρήτης |
არხანეს ირაკლიუ კრიტის |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Βιάννος Ηρακλείου Κρήτης |
ვიანოს ირაკლიუ კრიტის |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Βόρειος Μυλοπόταμος Ρεθύμνης Κρήτης |
ვორიოს მილოპოტამოს რეთიმნის კრიტის |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Εξαιρετικό παρθένο ελαιόλαδο „Τροιζηνία” |
ექსერეტიკოპართენო ელეოლადო „ტრიზინია” |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Εξαιρετικό παρθένο ελαιόλαδο Θραψανό |
ექსერეტიკოპართენო ელეოლადოთრაფსანო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Ζάκυνθος |
ზაკინთოს |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Θάσος |
თასოს |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Καλαμάτα |
კალამატა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Κεφαλονιά |
კეფალონია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Κολυμβάρι Χανίων Κρήτης |
კოლიმვარი ხანიონ კრიტის |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Κρανίδι Αργολίδας |
კრანიდი არღოლიდას |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Κροκεές Λακωνίας |
კროკეეს არღოლიდას |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Λακωνία |
ლაკონია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Λέσβος, Mυτιλήνη |
ლესვოს; მიტილინი |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Λυγουριό Ασκληπιείου |
ლიღურიო ასკლიპიიუ |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Ολυμπία |
ოლიმპია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Πεζά Ηρακλείου Κρήτης |
პეზა ირაკლიუ კრიტის |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Πέτρινα Λακωνίας |
პეტრინა ლაკონიას |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Πρέβεζα |
პრევეზა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Ρόδος |
როდოს |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Σάμος |
სამოს |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Σητεία Λασιθίου Κρήτης |
სიტია ლასითიუ კრიტის |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Φοινίκι Λακωνίας |
ფინიკი ლაკონიას |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Χανιά Κρήτης |
ხანია კრიტის |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
EL |
Ακτινίδιο Πιερίας |
აკტინიდიო პიერიას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Ακτινίδιο Σπερχειού |
აკტინიდიო სპერხიუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Ελιά Καλαμάτας |
ელია კალამატას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Θρούμπα Αμπαδιάς Ρεθύμνης Κρήτης |
თრუმბა ამბადიას რეთიმნის კრიტის |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Θρούμπα Θάσου |
თრუმბა თასუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Θρούμπα Χίου |
თრუმბა ხიუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Κελυφωτό φυστίκι Φθιώτιδας |
კელიფოტოფისტიკი ფტიოტიდას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Κεράσια τραγανά Ροδοχωρίου |
კერასია ტრაღანა როდოხორიუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Κονσερβολιά Αμφίσσης |
კონსერვოლია ამფისის |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Κονσερβολιά Άρτας |
კონსერვოლია არტას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Κονσερβολιά Αταλάντης |
კონსერვოლია ატალანტის |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Κονσερβολιά Πηλίου Βόλου |
კონსერვოლია პილიუ ვოლუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Κονσερβολιά Ροβίων |
კონსერვოლია როვიონ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Κονσερβολιά Στυλίδας |
კონსერვოლია სტილიდას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Κορινθιακή Σταφίδα Βοστίτσα |
კორინთიაკი სტაფიდა ვოსტიცა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Κουμ Κουάτ Κέρκυρας |
კუმ კუატ კერკირას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Μήλα Ζαγοράς Πηλίου |
მილა ზაგორას პილიუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Μήλα Ντελίσιους Πιλαφά Τριπόλεως |
მილა დელისიუს პილაფა ტრიპოლეოს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Μήλο Καστοριάς |
მილო კასტორიას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Ξερά σύκα Κύμης |
ქსერა სიკაკიმის |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Πατάτα Κάτω Νευροκοπίου |
პატატა კატო ნევროკოპიუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Πορτοκάλια Μάλεμε Χανίων Κρήτης |
პორტოკალია მალემე ხანიონ კრიტის |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Ροδάκινα Νάουσας |
როდაკინა ნაუსას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Σταφίδα Ζακύνθου |
სტაფიდა ზაკინთუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Σύκα Βραβρώνας Μαρκοπούλου Μεσογείων |
სიკა ვრავრონას მარკოპულუ მესოგიონ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Τσακώνικη μελιτζάνα Λεωνιδίου |
ცაკონიკი მელიტძანა ლეონიდიუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Φασόλια (Γίγαντες Ελέφαντες) Πρεσπών Φλώρινας |
ფასოლია (ღიღანტეს ელეფანტეს) პრესპონ ფლორინას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Φασόλια (πλακέ μεγαλόσπερμα) Πρεσπών Φλώρινας |
ფასოლია (პლაკე მეგალო- სპერმა) პრესპონ ფლორინას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
ΦΑΣΟΛΙΑ ΓΙΓΑΝΤΕΣ — ΕΛΕΦΑΝΤΕΣ ΚΑΣΤΟΡΙΑΣ |
ფასოლია ღიღანტეს ელეფანტესკასტორიასG |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Φασόλια γίγαντες ελέφαντες Κάτω Νευροκοπίου |
ფასოლია ღიღანტეს ელეფანტესკატო ნევროკოპიუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Φασόλια κοινά μεσόσπερμα Κάτω Νευροκοπίοu |
ფასოლია კინა მესოსპერმა კატო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Φυστίκι Αίγινας |
ფისტიკი ეღინას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Φυστίκι Μεγάρων |
ფისტიკი მეღარონ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
EL |
Αυγοτάραχο Μεσολογγίου |
ავღოტარახო მესოლონღუ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
EL |
Κρόκος Κοζάνης |
კროკოს კოზანის |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
EL |
Μέλι Ελάτης Μαινάλου Βανίλια |
მელი ელატის მენალუ ვანილია |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
EL |
Κρητικό παξιμάδι |
კრიტიკო პაქსიმადი |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
EL |
Μαστίχα Χίου |
მასტიხელიო ხიუ |
Prirodne gume i smole |
EL |
Τσίχλα Χίου |
ციხლა ხიუ |
Prirodne gume i smole |
EL |
Μαστιχέλαιο Χίου |
მასტიხა ხიუ |
Eterična ulja |
ES |
Carne de Ávila |
კარნე დე ავილა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Carne de Cantabria |
კარნე დე კანტაბრია |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Carne de la Sierra de Guadarrama |
კარნე დე ლა სიერა დე გვადარამა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Carne de Morucha de Salamanca |
კარნე დე ლა სიერა დე სალამანკა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Carne de Vacuno del País Vasco; Euskal Okela |
კარნე დე ვაკუნო დელ პაის ვასკო;ეუსკალ ოკელა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Cordero de Navarra; Nafarroako Arkumea |
კორდერო დე ნავარა; ნაფაროაკოარკუმეა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Cordero Manchego |
კორდერო მანჩეგო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Lacón Gallego |
ლაკონ გალიეგო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Lechazo de Castilla y León |
ლეჩასო დეკასტილია ი ლეონ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Pollo y Capón del Prat |
პოლიო ი კაპონ დელ პრატ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Ternasco de Aragón |
ტერნასკო დე არაგონ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Ternera Asturiana |
ტერნერა ასტურიანა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Ternera de Extremadura |
ტერნერა დე ექსტრემადურა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Ternera de Navarra; Nafarroako Aratxea |
ტერნერა დე ნავარა; ნაფაროაკოარატხეა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Ternera Gallega |
ტერნერა გალიეგა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
ES |
Botillo del Bierzo |
ბოტილიო დელ ბიერსო |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
ES |
Cecina de León |
სესინა დელეონ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
ES |
Dehesa de Extremadura |
დეესა დე ესტრემადურა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
ES |
Guijuelo |
გიხუელო |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
ES |
Jamón de Huelva |
ხამონ დე უელვა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
ES |
Jamón de Teruel |
ხამონ დე ტერუელ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
ES |
Jamón de Trevélez |
ხამონე ტრეველეს |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
ES |
Salchichón de Vic; Llonganissa de Vic |
სალჩიჩონ დე ვიკ; ლიონგანისა დე ვიკ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
ES |
Sobrasada de Mallorca |
სობრასადა დე მალიორკა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
ES |
Afuega'l Pitu |
აფუეგალ პიტუ |
Sirevi |
ES |
Cabrales |
კაბრალეს |
Sirevi |
ES |
Cebreiro |
სებრეირო |
Sirevi |
ES |
Gamoneu; Gamonedo |
გამონეუ; გამონედო |
Sirevi |
ES |
Idiazábal |
იდიაზაბალ |
Sirevi |
ES |
Mahón-Menorca |
მაონ-მენორკა |
Sirevi |
ES |
Picón Bejes-Tresviso |
პიკონ ბეხეს-ტრესვისო |
Sirevi |
ES |
Queso de La Serena |
კესო დელა სერენა, |
Sirevi |
ES |
Queso de l'Alt Urgell y la Cerdanya |
კესო დე ალტ ურჟეი ი ლა სერდანია |
Sirevi |
ES |
Queso de Murcia |
კესო დე მურსია |
Sirevi |
ES |
Queso de Murcia al vino |
კესო დე მურსია ალ ვინო |
Sirevi |
ES |
Queso de Valdeón |
კესოდე ვალდეონ |
Sirevi |
ES |
Queso Ibores |
კესო იბორეს |
Sirevi |
ES |
Queso Majorero |
კესო მახორერო |
Sirevi |
ES |
Queso Manchego |
კესო მანჩეგო |
Sirevi |
ES |
Queso Nata de Cantabria |
კესო ნატა დე კანტაბრია |
Sirevi |
ES |
Queso Palmero; Queso de la Palma |
კესო პალმერო; კესო დე ლა პალმა |
Sirevi |
ES |
Queso Tetilla |
კესო ტეტილია |
Sirevi |
ES |
Queso Zamorano |
კესო სამორანო |
Sirevi |
ES |
Quesucos de Liébana |
კესუკოს დე ლიებანა |
Sirevi |
ES |
Roncal |
რონკალ |
Sirevi |
ES |
San Simón da Costa |
სან სიმონ და კოსტა |
Sirevi |
ES |
Torta del Casar |
ტორტა დელ კასარ |
Sirevi |
ES |
Miel de Galicia; Mel de Galicia |
იდიაზაბალ |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
ES |
Miel de Granada |
მაონ-მენორკა |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
ES |
Miel de La Alcarria |
პიკონ ბეხეს-ტრესვისო |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
ES |
Aceite de La Alcarria |
კესო დელა სერენა, |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Aceite de la Rioja |
კესო დე ალტ ურჟეი ი ლა სერდანია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Aceite de Mallorca; Aceite mallorquín; Oli de Mallorca; Oli mallorquí |
კესო დე მურსია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Aceite de Terra Alta; Oli de Terra Alta |
კესო დე მურსია ალ ვინო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Aceite del Baix Ebre-Montsià; Oli del Baix Ebre-Montsià |
კესოდე ვალდეონ |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Aceite del Bajo Aragón |
ასეიტე დელ ბახო არაგონ |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Aceite Monterrubio |
ასეიტე მონტერუბიო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Antequera |
ანტეკერა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Baena |
ბაენა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Gata-Hurdes |
გატა-ურდეს |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Les Garrigues |
ლეს გარიგეს |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Mantequilla de l'Alt Urgell y la Cerdanya; Mantega de l'Alt Urgell i la Cerdanya |
მანტეკილია დე ლ’ალტ ურხელ ი ლა სერდანია; მანტეგა დელ’ალტ ურხელ ი ლა სერნდანია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Mantequilla de Soria |
მანტეკილია დე სორია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Montes de Granada |
მონტეს დე გრანადა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Montes de Toledo |
მონტეს დეტოლედო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Poniente de Granada |
პონიენტე დე გრანადა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Priego de Córdoba |
პრიეგო დე კორდობა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Sierra de Cádiz |
სიერა დე კადის |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Sierra de Cazorla |
სიერა დე კასორლა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Sierra de Segura |
სიერა დე სეგურა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Sierra Mágina |
სიერა დე მახინა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Siurana |
სიურანა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
ES |
Ajo Morado de las Pedroñeras |
ახო მორადო დე ლას პედრონიერას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Alcachofa de Benicarló; Carxofa de Benicarló |
ალკაჩოფადე ბენიკარლო; კარშოფა დე ბენიკარლო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Alcachofa de Tudela |
ალკაჩოფა დე ტუდელა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Arroz de Valencia; Arròs de València |
აროს დე ვალენსია; აროს დე ვალენსია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Arroz del Delta del Ebro; Arròs del Delta de l'Ebre |
აროს დელ დელტა დელ ებრო; აროს დელ დელტა დელ ებრ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Avellana de Reus |
აველიანა დე რეუს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Berenjena de Almagro |
ბერენხენა დე ალმაგრო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Calasparra |
კალასპარა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Calçot de Valls |
კალსოტ დევალს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Cereza del Jerte |
სერესა დელ ხერტე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Cerezas de la Montaña de Alicante |
სერესას დელა მონტანია დე ალიკანტე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Cítricos Valencianos; Cítrics Valencians |
სიტრიკოს ვალენსიანოს; სიტრიკს ვალენსიანს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Clementinas de las Tierras del Ebro; Clementines de les Terres de l'Ebre |
კლემენტინას დე ლას ტიერას დელ ებრო; კლემანტინ დე ლე ტეღ დე ლ’ებღ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Coliflor de Calahorra |
კოლიფლორ დე კალაორა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Espárrago de Huétor-Tájar |
ესპარაგო დე უეტორ- თაჯარ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Espárrago de Navarra |
ესპარაგოდე ნავარა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Faba Asturiana |
ფაბა ასტურიანა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Garbanzo de Fuentesaúco |
გარბანსო დე ფუენტესაუკო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Judías de El Barco de Ávila |
ხუდიას დე ელ ბარკო დე ავილა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Kaki Ribera del Xúquer |
კაკი რიბერა დელ ხუკერ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Lenteja de La Armuña |
ლენტეხა დე ლა არმუნია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Lenteja Pardina de Tierra de Campos |
ლენტეხა პარდინა დე ტიერა დე კამპოს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Manzana de Girona; Poma de Girona |
მანსანა დე ხირონა; პომა დე ხირონა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Manzana Reineta del Bierzo |
მანსანა რეინეტა დელ ბიერსო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Melocotón de Calanda |
მელოკოტონ დე კალანდა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Nísperos Callosa d'En Sarriá |
ნისპეროს კალიოსა დ’ენ სარია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Pataca de Galicia; Patata de Galicia |
პატაკა დე გალისია; პატატა დე გალისია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Patatas de Prades; Patates de Prades |
პატატას დე პრადეს; პატატ დე პრად |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Pera de Jumilla |
პერა დე ხუმილია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Peras de Rincón de Soto |
პერას დე რინკონ დე სოტო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Pimiento Asado del Bierzo |
პიმიენტო ასადო დელ ბიერსო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Pimiento Riojano |
პიმიენტო რიოხანო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Pimientos del Piquillo de Lodosa |
პიმიენტოს დელ პიკილიო დე ლოდოსა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Uva de mesa embolsada „Vinalopó” |
უვა დე მესა ემბოლსადა „ვინაპოლო” |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
ES |
Caballa de Andalucia |
კაბაია დე ანდალუსია |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
ES |
Mejillón de Galicia; Mexillón de Galicia |
მეხილიონ დე გალისია; მეშილიონ დე გალისია |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
ES |
Melva de Andalucia |
მელვა დე ანდალუსია |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
ES |
|
ასაფრან დე ლა მანჩა |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
ES |
Chufa de Valencia |
ჩუფა დე ვალენსია |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
ES |
Pimentón de la Vera |
პიმენტონ დე ლა ვერა |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
ES |
Pimentón de Murcia |
პიმენტონ დე მურსია PDO |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
ES |
Sidra de Asturias; Sidra d'Asturies |
სიდრა დე ასტურიას; სიდრა დ’ასტური |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
ES |
Alfajor de Medina Sidonia |
ალფახორ დე მედინა სიდონია |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
ES |
Ensaimada de Mallorca; Ensaimada mallorquina |
ენსაიმადა დე მალიორკა; ენსაიმადა მალიორკინა |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
ES |
Jijona |
ხიხონა |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
ES |
Mantecadas de Astorga |
მანტეკადასდე ასტორგა |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
ES |
Mazapán de Toledo |
მასაპან დე ტოლედო |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
ES |
Pan de Cea |
პან დე სეა |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
ES |
Turrón de Agramunt; Torró d'Agramunt |
ტურონ დე აგრამუნტ; ტორო დ’აგრამუნტ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
ES |
Turrón de Alicante |
ტურონ დე ალიკანტე |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
FI |
Lapin Poron liha |
ლაპინ პორო, ლიჰა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FI |
Lapin Puikula |
ლაპენ პუიკულა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FI |
Kainuun rönttönen |
კენუნ რენტენენ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
FR |
Agneau de l'Aveyron |
ტურონ დე აგრამუნტ; ტორო დ’აგრამუნტ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Agneau de Lozère |
ტურონ დე ალიკანტე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Agneau de Pauillac |
ლაპინ პორო, ლიჰა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Agneau de Sisteron |
ლაპენ პუიკულა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Agneau du Bourbonnais |
კენუნ რენტენენ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Agneau du Limousin |
ანიო დე ლ’ავეიღონ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Agneau du Poitou-Charentes |
ანიო დე ლოზეღ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Agneau du Quercy |
ანიო დე პოიაკ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Barèges-Gavarnie |
ანიო დე სისტეღონ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Bœuf charolais du Bourbonnais |
ანიო დიუ ბუღბონე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Boeuf de Bazas |
ბეფ დე ბაზას |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Bœuf de Chalosse |
ბეფ დე შალოს |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Bœuf du Maine |
ბეფ დიუ მენ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Dinde de Bresse |
დინდ დე ბღეს |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Porc de la Sarthe |
პოღ დე ლასარტ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Porc de Normandie |
პოღ დე ნოღმანდი |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Porc de Vendée |
პოღ დე ვანდე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Porc du Limousin |
პოღ დიუ ლიმუზენ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Taureau de Camargue |
ტოღო დე კამაღგ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Veau de l'Aveyron et du Ségala |
ვო დე ლ’ავეიღონ ე დიუ სეგალა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Veau du Limousin |
ვო დიუ ლიმუზენ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles d'Alsace |
ვოლაი დ’ალზას |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles d'Ancenis |
ვოლაი დ’ანსენი |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles d'Auvergne |
ვოლაი დ’ოვეღნ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Bourgogne |
ვოლაი დე ბურგონ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Bresse |
ვოლაი დე ბღეს |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Bretagne |
ვოლაი დე ბღეტან |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Challans |
ვოლაი დე შალან |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Cholet |
ვოლაი დე შოლე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Gascogne |
ვოლაი დე გასკონ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Houdan |
ვოლაი დე უდან |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Janzé |
ვოლაი დეჟანზე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de la Champagne |
ვოლაი დელა შამპან |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de la Drôme |
ვოლაი დელა დღომ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de l'Ain |
ვოლაი დელ’ენ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Licques |
ვოლაი დელიკ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de l'Orléanais |
ვოლაი დელ’ოღლეანე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Loué |
ვოლაი დელუე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Normandie |
ვოლაი დენოღმანდი |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles de Vendée |
ვოლაი დევანდე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles des Landes |
ვოლაი დელანდ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Béarn |
ვოლაი დიუბეაღნ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Berry |
ვოლაი დიუბეღი |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Charolais |
ვოლაი დიუშაღოლე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Forez |
ვოლაი დიუფორე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Gatinais |
ვოლაი დიუ გატინე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Gers |
ვოლაი დიუჟეღ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Languedoc |
ვოლაი დიულანგედოკ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Lauragais |
ვოლაი დიულოღაგე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Maine |
ვოლაი დიუმენ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du plateau de Langres |
ვოლაი დიუპლატო დე ლანგღ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Val de Sèvres |
ვოლაიდიუვალ დე სევღ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Volailles du Velay |
ვოლაი დიუველე |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
FR |
Boudin blanc de Rethel |
ბუდენ ბლან დე ღეტელ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
FR |
Canard à foie gras du Sud-Ouest (Chalosse, Gascogne, Gers, Landes, Périgord, Quercy) |
კანაღ ა ფუა გღა დიუ სიუდ უესტ(შალოს, გასკონ, ჟეღ, ლანდ, პეღიგოღ, კეღსი) |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
FR |
Jambon de Bayonne |
ჟამბონ დე ბაიონ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
FR |
Jambon sec et noix de jambon sec des Ardennes |
ჟამბონ სეკე ნუა დე ჟამბონ სეკდეზ აღდენ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
FR |
Abondance |
აბონდანს |
Sirevi |
FR |
Banon |
ბანონ |
Sirevi |
FR |
Beaufort |
ბოფორ |
Sirevi |
FR |
Bleu d'Auvergne |
ბლე დ'ოვერნ |
Sirevi |
FR |
Bleu de Gex Haut-Jura; Bleu de Septmoncel |
ბლე დე ჟექს ო-ჟიურა; ბლე დე სეტმონსელ |
Sirevi |
FR |
Bleu des Causses |
ბლე დეზ კოსეს |
Sirevi |
FR |
Bleu du Vercors-Sassenage |
ბლე დუ ვერკორ-სასენაჟ |
Sirevi |
FR |
Brie de Meaux |
ბრი დე მო |
Sirevi |
FR |
Brie de Melun |
ბრი დე მელან |
Sirevi |
FR |
Brocciu Corse; Brocciu |
ბროკსიუ კოღს, ბროკსიუ |
Sirevi |
FR |
Camembert de Normandie |
კამამბერ დე ნორმანდი |
Sirevi |
FR |
Cantal; Fourme de Cantal; Cantalet |
კანტალი; ფურმ დე კანტალი; კანტალე |
Sirevi |
FR |
Chabichou du Poitou |
შაბიშუ დე პუატუ |
Sirevi |
FR |
Chaource |
შაურს |
Sirevi |
FR |
Chevrotin |
შევროტენ |
Sirevi |
FR |
Comté |
კომტე |
Sirevi |
FR |
Crottin de Chavignol; Chavignol |
კროტენ დეშავინიოლი, შავინიოლი |
Sirevi |
FR |
Emmental de Savoie |
ემანტალ დე სავუა |
Sirevi |
FR |
Emmental français est-central |
ემანტალ ფღანსე ესტ-სანტღალ |
Sirevi |
FR |
Époisses |
ეპუასე |
Sirevi |
FR |
Fourme d'Ambert; Fourme de Montbrison |
ფურმ დ'ამბერ, ფურმ დე მონბისონ |
Sirevi |
FR |
Laguiole |
ლაგიოლ |
Sirevi |
FR |
Langres |
ლანგრე |
Sirevi |
FR |
Livarot |
ლივარო |
Sirevi |
FR |
Maroilles; Marolles |
მაროილი; მაროლი |
Sirevi |
FR |
Mont d'or; Vacherin du Haut-Doubs |
მონ დ'ორი;ვაშერენი ო-დუბიდან |
Sirevi |
FR |
Morbier |
მორბიე |
Sirevi |
FR |
Munster; Munster-Géromé |
მუნსტერი; მუნსტერ-ჟერომე |
Sirevi |
FR |
Neufchâtel |
ნეფშატელ |
Sirevi |
FR |
Ossau-Iraty |
ოსო-ირატი |
Sirevi |
FR |
Pélardon |
პელარდონ |
Sirevi |
FR |
Picodon de l'Ardèche; Picodon de la Drôme |
პიკოდონ დე ლ’აღდეშ; პიკოდონ დე ლა დღომ |
Sirevi |
FR |
Pont-l'Évêque |
პონ-ლ'ევეკ |
Sirevi |
FR |
Pouligny-Saint-Pierre |
პულინი-სენ-პიერ |
Sirevi |
FR |
Reblochon; Reblochon de Savoie |
რებლოშონი, რებლოშონ დე სავუა |
Sirevi |
FR |
Rocamadour |
როკამადურ |
Sirevi |
FR |
Roquefort |
როკფორ |
Sirevi |
FR |
Sainte-Maure de Touraine |
სენტ-მორ დე ტურენ |
Sirevi |
FR |
Saint-Nectaire |
სენ-ნეკტერ |
Sirevi |
FR |
Salers |
სალერ |
Sirevi |
FR |
Selles-sur-Cher |
სელ-სიურ-შერ |
Sirevi |
FR |
Tome des Bauges |
ტომდე ბოჟ |
Sirevi |
FR |
Tomme de Savoie |
ტომ დე სავუა |
Sirevi |
FR |
Tomme des Pyrénées |
ტომ დე პიღენე |
Sirevi |
FR |
|
ვალანსეი |
Sirevi |
FR |
Crème d'Isigny |
კღემ დ’ისინი |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
FR |
Crème fraîche fluide d'Alsace |
კღემ ფღეშ ფლუიდ დ’ალზას |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
FR |
Miel d'Alsace |
მიელ დ’ალზას |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
FR |
Miel de Corse; Mele di Corsica |
მიელ დე კოღს; მელე დი კორსიკა |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
FR |
Miel de Provence |
მიელ დე პღოვანს |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
FR |
Miel de sapin des Vosges |
მიელ დე საპენ დე ვოსჟ |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
FR |
Œufs de Loué |
ე დე ლუე |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
FR |
Beurre Charentes-Poitou; Beurre des Charentes; Beurre des Deux-Sèvres |
ბეღ შაღანტ-პუატუ; ბეღ დე შაღანტ; ბერ დე დე-სევრ |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
FR |
Beurre d'Isigny |
ბეღ დ’ისინი |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
FR |
Huile d'olive d'Aix-en-Provence |
უილ დ’ოლივდ’ექს-ან- პროვანს |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
FR |
Huile d'olive de Corse; Huile d'olive de Corse-Oliu di Corsica |
უილ დ’ოლივდე კოღს; უილ დ’ოლივდე კოღს- ოლიუ დი კორსიკა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
FR |
Huile d'olive de Haute-Provence |
უილ დ’ოლივდე ოტ- პროვანს |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
FR |
Huile d'olive de la Vallée des Baux-de-Provence |
უილ დ’ოლივდელა ვალე დე ბო-დე-პღოვანს |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
FR |
Huile d'olive de Nice |
უილ დ’ოლივდენის |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
FR |
Huile d'olive de Nîmes |
უილ დ’ოლივდენიმ |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
FR |
Huile d'olive de Nyons |
უილ დ’ოლივდენიონ |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
FR |
Huile essentielle de lavande de Haute-Provence |
უილ ესანსიელ დე ლავანდ დე ოტ-პღოვანს |
Eterična ulja |
FR |
Ail blanc de Lomagne |
აი ბლან დე ლომან |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Ail de la Drôme |
აი დელა დღომ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Ail rose de Lautrec |
აი ღოზ დელოტღეკ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Asperge des sables des Landes |
ასპერჟ დე საბლ დე ლანდ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Chasselas de Moissac |
შასელა დე მუასაკ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Clémentine de Corse |
კლემენტინ დე კოღს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Coco de Paimpol |
კოკო დე პემპოლ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Fraise du Périgord |
ფღეზ დიუ პეღიგოღ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Haricot tarbais |
არიკო ტაღბე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Kiwi de l'Adour |
კივი დე ლ’ადურ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Lentille vert du Puy |
ლანტი ვერდიუ პვი |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Lentilles vertes du Berry |
ლანტიივეღტ დიუ ბეღი |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Lingot du Nord |
ლინგო დიუ ნორ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Mâche nantaise |
მაშ ნანტეზ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Melon du Haut-Poitou |
მელონ დიუ ო-პუატუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Melon du Quercy |
მელონ დიუკეღსი |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Mirabelles de Lorraine |
მიღაბელ დე ლოღენ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Muscat du Ventoux |
მუსკატ დიუ ვანტუ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Noix de Grenoble |
ნუა დე გღენობლ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Noix du Périgord |
ნუა დიუ პერიგორ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Oignon doux des Cévennes |
ონიონ დუ დე სევენ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Olive de Nice |
უილ დ’ოლივ დენის |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Olives cassées de la Vallée des Baux-de-Provence |
ოლივ კასე დე ლა ვალე დე ბო-დე-პროვანს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Olives noires de la Vallée des Baux-de-Provence |
ოლივ ნუარ დე ლა ვალე დე ბო დე პროვანს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Olives noires de Nyons |
ოლივ ნუარ დე ნიონ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Petit Epeautre de Haute-Provence |
პეტი ეპოტრ დე ოტ პროვანს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Poireaux de Créances |
პუარო დეკრეანს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Pomme de terre de l'Île de Ré |
პომ დე ტერ დე ლ’ილ დერე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Pomme du Limousin |
პომ დიუ ლიმუზენ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Pommes de terre de Merville |
პომ დე ტერ დე მერვილ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Pommes et poires de Savoie |
პომ ე პუარ დე სავუა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Pruneaux d'Agen; Pruneaux d'Agen mi-cuits |
პრიუნო დ’აჟენ; პრიუნო დ’აჟენ მი-კვი |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Riz de Camargue |
რი დე კამარგ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
FR |
Anchois de Collioure |
ანსუა დე კოლიურ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
FR |
Coquille Saint-Jacques des Côtes d'Armor |
კოკი სენ-ჟაკ დე კოტ დ’აღმოღ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
FR |
Cidre de Bretagne; Cidre Breton |
სიდღ დე ბრეტან; სიდღ ბრეტონ; |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
FR |
Cidre de Normandie; Cidre Normand |
სიდღ დე ნოღმანდი; სიდღ ნოღმან |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
FR |
Cornouaille |
კორნუაი |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
FR |
Domfront |
დომფრონ |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
FR |
Huîtres Marennes Oléron |
უიტრ მარენ ოლერონ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
FR |
Pays d'Auge; Pays d'Auge-Cambremer |
პეი დ’ოჟ; პეუ დ’ოჟ-კამბრემერ |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
FR |
Piment d'Espelette; Piment d'Espelette - Ezpeletako Biperra |
პიმან დ’ესპელეტ; პიმან დ’ესპელეტ-ეზპელეტაკო ბიპერა |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
FR |
Bergamote(s) de Nancy |
ბერგამოტ დე ნანსი |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
FR |
Brioche vendéenne |
ბრიოშვანდეენ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
FR |
Pâtes d'Alsace |
პატ დ’ალზას |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
FR |
Foin de Crau |
ფუენ დე კღო |
Sijeno |
HU |
Budapesti téliszalámi |
ბუდაპეშტი ტელისალიამი |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
HU |
Szegedi szalámi; Szegedi téliszalámi |
სეგედი სალიამი; სეგედი ტელისალიამი |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IE |
Connemara Hill lamb; Uain Sléibhe Chonamara |
კონემარა ჰილ ლამბ; უაინ სლეიბ ჩონამარა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
IE |
Timoleague Brown Pudding |
თიმოლიგ ბრაუნ პუდინგ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IE |
Imokilly Regato |
იმოკილირეგატო |
Sirevi |
IE |
Clare Island Salmon |
კლეარ აილანდ სალმონ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
IT |
Abbacchio Romano |
აბბაკიო რომანო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
IT |
Agnello di Sardegna |
ანიელლო დისარდენია |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
IT |
Mortadella Bologna |
მორტადელლა ბოლონია |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Prosciutto di S. Daniele |
პროშუტო დის. დანიელე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Vitellone bianco dell'Appennino Centrale |
ვიტელლონე ბიანცო დელლ’აპპენინო ჩენტრალე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Bresaola della Valtellina |
ბრეზაოლადელლა ვალტელლინა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Capocollo di Calabria |
კაპოკოლლო დი კალაბრია |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Coppa Piacentina |
კოპპა პიაჩენტინა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Cotechino Modena |
კოტეკინო მოდენა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Culatello di Zibello |
კულატელლო დი ძიბელლო |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Lardo di Colonnata |
ლარდო დი კოლონნატა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Pancetta di Calabria |
პანჩეტტა დი კალაბრია |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Pancetta Piacentina |
პანჩეტტა პიაჩენტინა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Prosciutto di Carpegna |
პროშუტო დიკარპენია |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Prosciutto di Modena |
პროშუტო დიმოდენა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Prosciutto di Norcia |
პროშუტო დი ნორჩია |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Prosciutto di Parma |
პროშუტოდი პარმა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Prosciutto Toscano |
პროშუტო ტოსკანო |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Prosciutto Veneto Berico-Euganeo |
პროშუტოვენეტო ბერიკო- აუგანეო |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Salame Brianza |
სალამე ბრიანცა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Salame Cremona |
სალამე კრემონა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Salame di Varzi |
სალამე დივარძი |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Salame d'oca di Mortara |
სალამე დ’ოკა მორტარა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Salame Piacentino |
სალამე პიაჩენტინო |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Salame S. Angelo |
სალამე ს. ანჯელო |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Salamini italiani alla cacciatora |
სალამინი იტალიანი ალლა კაჩჩატორა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Salsiccia di Calabria |
სალსიჩა დი კალაბრია |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Soppressata di Calabria |
სოპრესსატა დი კალაბრია |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Soprèssa Vicentina |
სოპრესსა ვიჩენტინა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Speck dell'Alto Adige; Südtiroler Markenspeck; Südtiroler Speck |
სპეკ დელლ’ალტო ადიჯე; სუდტიროლერ მარკენსპეკ; სუდტიროლერ სპეკ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Valle d'Aosta Jambon de Bosses |
ვალლე დ’აოსტა ჟამბონ დე ბოსსეს |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Valle d'Aosta Lard d'Arnad |
ვალლე დ’აოსტა ლარდ დ’არნად |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Zampone Modena |
ძამპონე მოდენა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
IT |
Asiago |
აზიაგო |
Sirevi |
IT |
Bitto |
ბიტტო |
Sirevi |
IT |
Bra |
ბრა |
Sirevi |
IT |
Caciocavallo Silano |
კაჩოკავალლო სილანო |
Sirevi |
IT |
Canestrato Pugliese |
კანესტრატო პულიეზე |
Sirevi |
IT |
Casatella Trevigiana |
კაზატელლა ტრევიჯანა |
Sirevi |
IT |
Casciotta d'Urbino |
კაშოტტა დ’ურბინო |
Sirevi |
IT |
Castelmagno |
კასტელმანიო |
Sirevi |
IT |
Fiore Sardo |
ფიორე სარდო |
Sirevi |
IT |
Fontina |
ფონტინა |
Sirevi |
IT |
Formai de Mut dell'Alta Valle Brembana |
ფორმაი დემუტ დელლ’ალტა ვალლე ბრემბანა |
Sirevi |
IT |
Gorgonzola |
გორგონძოლა |
Sirevi |
IT |
Grana Padano |
გრანა პადანო |
Sirevi |
IT |
Montasio |
მონტასიო |
Sirevi |
IT |
Monte Veronese |
მონტე ვერონეზე |
Sirevi |
IT |
Mozzarella di Bufala Campana |
მოცცარელლა დი ბუფალა კამპანა |
Sirevi |
IT |
Murazzano |
მურაცცანო |
Sirevi |
IT |
Parmigiano Reggiano |
პარმიჯანო რეჯანო |
Sirevi |
IT |
Pecorino di Filiano |
პეკორინო დი ფილიანო |
Sirevi |
IT |
Pecorino Romano |
პეკორინო რომანო |
Sirevi |
IT |
Pecorino Sardo |
პეცორინო სარდო |
Sirevi |
IT |
Pecorino Siciliano |
პეცორინო სიჩილიანო |
Sirevi |
IT |
Pecorino Toscano |
პეცორინო ტოსკანო |
Sirevi |
IT |
Provolone Valpadana |
პროვოლონე ვალპადანა |
Sirevi |
IT |
Quartirolo Lombardo |
კუარტიროლო ლომბარდო |
Sirevi |
IT |
Ragusano |
რაგუსანო |
Sirevi |
IT |
Raschera |
რასკერა |
Sirevi |
IT |
Ricotta Romana |
რიკოტტა რომანა |
Sirevi |
IT |
Robiola di Roccaverano |
რობიოლა დიროკკავერანო |
Sirevi |
IT |
Spressa delle Giudicarie |
სპრესსა დელლე ჯუდიკარიე |
Sirevi |
IT |
Stelvio; Stilfser |
სტელვიო; სტილფსერ |
Sirevi |
IT |
Taleggio |
ტალეჯო |
Sirevi |
IT |
Toma Piemontese |
ტომა პიემონტეზე |
Sirevi |
IT |
Valle d'Aosta Fromadzo |
ვალლე დ’აოსტა ფრომადძო |
Sirevi |
IT |
Valtellina Casera |
ვალტელლინა კაზერა |
Sirevi |
IT |
Miele della Lunigiana |
მიელე დელლა ლუნიჯანა |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
IT |
Alto Crotonese |
ალტო კროტონეზე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Aprutino Pescarese |
აპრუტინო პესკარეზე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Brisighella |
ბრიზიგელლა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Bruzio |
ბრუციო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Canino |
კანინო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Cartoceto |
კარტოჩეტო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Chianti Classico |
კიანტი კლასსიკო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Cilento |
ჩილენტო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Collina di Brindisi |
კოლლინა დი ბრინდიზი |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Colline di Romagna |
კოლლინე დიღომანია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Colline Salernitane |
კოლლინე სალერნიტანე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Colline Teatine |
კოლლინე ტეატინე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Dauno |
დაუნო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Garda |
გარდა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Laghi Lombardi |
ლაგი ლომბარდი |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Pretuziano delle Colline Teramane |
პრეტუციანო დელლე კოლლინე ტერამანე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Riviera Ligure |
რივიერა ლიგურე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Sabina |
საბინა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Sardegna |
სარდენია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Tergeste |
ტერჯესტე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Terra di Bari |
ტერრა დი ბარი |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Terra d'Otranto |
ტერრა დ’ოტრანტო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Terre di Siena |
ტერრე დი სიენა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Terre Tarentine |
ტერრე ტარენტინე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Toscano |
ტოსკანო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Tuscia |
ტუშია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Umbria |
უმბრია |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Val di Mazara |
ვალ დი მაძარა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Valdemone |
ვალდემონე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Valle del Belice |
ვალლე დელ ბელიჩე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Valli Trapanesi |
ვალლი ტრაპანეზი |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Veneto Valpolicella, Veneto Euganei e Berici, Veneto del Grappa |
ვენეტოვალპოლიჩელლა, ვენეტო ეუგანეი ე ბერიჩი, ვენეტო დელ გრაპპა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
IT |
Arancia del Gargano |
არანჩა დელ გარგანო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Arancia Rossa di Sicilia |
არანჩა როსსა დი სიჩილია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Asparago Bianco di Bassano |
ასპარაგო ბიანკო დი ბასსანო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Asparago bianco di Cimadolmo |
ასპარაგო ბიანკო დი ჩიმადოლმო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Asparago verde di Altedo |
ასპარაგო ვერდე დი ალტედო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Basilico Genovese |
ბაზილიკოჯენოვეზე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Cappero di Pantelleria |
კაპპერო დიპენტელლერია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Carciofo di Paestum |
კარჩოფო დი პაესტუმ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Carciofo Romanesco del Lazio |
კარჩოფო რომანესკო დელ ლაციო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Carota dell'Altopiano del Fucino |
კაროტა დელლ’ალტოპიანო ფუჩინო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Castagna Cuneo |
კასტანია კუნეო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Castagna del Monte Amiata |
კასტანია დელ მონტე ამიატა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Castagna di Montella |
კასტანია დი მონტელლა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Castagna di Vallerano |
კასტანია დი ვალლერანო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Ciliegia di Marostica |
ჩილიეჯა დი მაროსტიკა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Cipolla Rossa di Tropea Calabria |
ჩიპოლლა როსსა დი ტროპეა კალაბრია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Cipollotto Nocerino |
ჩიპოლოტტო Nნოჩერინო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Clementine del Golfo di Taranto |
კლემენტინედელ გოლფო დი ტარანტო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Clementine di Calabria |
კლემენტინედი კალაბრია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Fagiolo di Lamon della Vallata Bellunese |
ფაჯოლო დი ლამონ დელლა ვალლატა ბელუნეზე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Fagiolo di Sarconi |
ფაჯოლო დისარკონი |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Fagiolo di Sorana |
ფაჯოლო დისორანა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Farina di Neccio della Garfagnana |
ფარინა დინეჩო დელლა გარფანიანა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Farro della Garfagnana |
ფარრო დელლა გარფანიანა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Fico Bianco del Cilento |
ფიკო ბიანკო დელ ჩილენტო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Ficodindia dell'Etna |
ფიკოდინდია დელლ’ეტნა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Fungo di Borgotaro |
ფუნგო დი ბორგოტარო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Kiwi Latina |
კივი ლატინა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
La Bella della Daunia |
ლა ბელლა დელლა დაუნია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Lenticchia di Castelluccio di Norcia |
ლენტიკიადი კასტელუჩჩიო დი ნორჩია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Limone Costa d'Amalfi |
ლიმონე კოსტა დ’ამალფი |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Limone di Sorrento |
ლიმონე დისორრენტო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Limone Femminello del Gargano |
ლიმონე ფემმინელლოდელ გარგანო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Marrone del Mugello |
მარრონე დელ მუჯელლო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Marrone di Castel del Rio |
მარრონე დი კასტელ დელ რიო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Marrone di Roccadaspide |
მარრონე დი როკკადასპიდე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Marrone di San Zeno |
მარრონე დი სან ძენო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Mela Alto Adige; Südtiroler Apfel |
მელა ალტო ადიჯე; სუდტიროლერ აპფელ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Mela Val di Non |
მელა ვალ დი ნონ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Melannurca Campana |
მელანურკა კამპანა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Nocciola del Piemonte; Nocciola Piemonte |
ნოჩიოლა დელ პიემონტე; ნოჩიოლა პიემონტე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Nocciola di Giffoni |
ნოჩიოლა დი ჯიფფონი |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Nocellara del Belice |
ნოჩელლარა დელ ბელიჩე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Oliva Ascolana del Piceno |
ოლივე ასკოლანა დელ პიჩენო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Peperone di Senise |
პეპერონე დი სენიზე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Pera dell'Emilia Romagna |
პერა დელლ’ემილია რომანია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Pera mantovana |
პერა მანტოვანა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Pesca e nettarina di Romagna |
პესკა ე ნეტტარინა დი რომანია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Pomodoro di Pachino |
პომოდოროდი პაკინო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Pomodoro S. Marzano dell'Agro Sarnese-Nocerino |
პომოდოროს. მარცანო დელლ’აგრო სარნეზე- ნოჩერინო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Radicchio di Chioggia |
რადიკკიო დიკიოჯა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Radicchio di Verona |
რადიკკიო დი ვერონა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Radicchio Rosso di Treviso |
რადიკკიო როსსო დი ტრევიზო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Radicchio Variegato di Castelfranco |
რადიკკიო ვარიეგატო დი კასტელფრანკო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Riso di Baraggia Biellese e Vercellese |
რიზო დი ბარაჯჯია ბიელლეზეე ვერჩელლეზე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Riso Nano Vialone Veronese |
რიზო ნანო ვიალონე ვერონეზე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Scalogno di Romagna |
სკალონიოდი რომანია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Uva da tavola di Canicattì |
უვა და ტავოლა დი კანიკატტი’ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Uva da tavola di Mazzarrone |
უვა და ტავოლა დი მაცარონე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
IT |
Acciughe Sotto Sale del Mar Ligure |
აჩუგე სოტტო სალე დელ მარ ლიგურე |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
IT |
Tinca Gobba Dorata del Pianalto di Poirino |
ტინკა გობბა დორატა დელ პიანალტო დი პოირინო |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
IT |
Zafferano di Sardegna |
ძაფერანო დისარდენია |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
IT |
Aceto Balsamico di Modena |
აჩეტო ბალზამიკო დი მოდენა |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
IT |
Aceto balsamico tradizionale di Modena |
აჩეტო ბალზამიკო ტრადიციონალე დი მოდენა |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
IT |
Aceto balsamico tradizionale di Reggio Emilia |
აჩეტო ბალზამიკო ტრადი- ციონალე დი რეჯო ემილია |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
IT |
Zafferano dell'Aquila |
ძაფფერანო დელლ’აკუილა |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
IT |
Zafferano di San Gimignano |
ძაფფერანო დი სან ჟიმინიანო |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
IT |
Coppia Ferrarese |
კოპპიაფერრარეზე |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
IT |
Pagnotta del Dittaino |
პანიოტტა დელ დიტტანო |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
IT |
Pane casareccio di Genzano |
პანე კაზარეჩჩიო დი ჯენცანო |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
IT |
Pane di Altamura |
პანე დი ალტამურა |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
IT |
Pane di Matera |
პანე დი მატერა |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
IT |
Bergamotto di Reggio Calabria - Olio essenziale |
ბერგამოტტო დი რეჯიო კალაბრია – ოლიო ესენციალე |
Eterična ulja |
LU |
Viande de porc, marque nationale grand-duché de Luxembourg |
ვიანდ დე პორ მარკ ნასი- ონალ დიუ გრან-დიუშე დე ლიუქსამბურ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
LU |
Salaisons fumées, marque nationale grand-duché de Luxembourg |
სალეზონ ფიუმე, მარკ ნასიონალ დიუ გრან-დიუშ დე ლიუქსამბურ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
LU |
Miel - Marque nationale du Grand-Duché de Luxembourg |
მიელ-მარკნასიონალდიუ გრან-დიუშედე ლიუქსამ- ბურ |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
LU |
Beurre rose - Marque Nationale du Grand-Duché de Luxembourg |
ბერ როზ –მარკ ნასი- ონალ დიუ გრანდ-დიუშე დე ლიუქსამბურ |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
NL |
Boeren-Leidse met sleutels |
ბურენ-ლეიდსე მეტ სლეიტელს |
Sirevi |
NL |
Kanterkaas; Kanternagelkaas; Kanterkomijnekaas |
კანტერკას; კანტერმახელ- კას; კანტერკომეინეკას; |
Sirevi |
NL |
Noord-Hollandse Edammer |
ნორდ-ჰოლანდს ედამერ |
Sirevi |
NL |
Noord-Hollandse Gouda |
ნორდ-ჰოლანდს ხაუდა |
Sirevi |
NL |
Opperdoezer Ronde |
ოპერდუზერ რონდე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
NL |
Westlandse druif |
ვესტლანდსე დრეიფ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PL |
Bryndza Podhalańska |
ბრინდჟა პოდჰალანსკა |
Sirevi |
PL |
Oscypek |
ოსციპეკ |
Sirevi |
PL |
Wielkopolski ser smażony |
ველკოპოლსკი სერ სმაჟონი |
Sirevi |
PL |
Miód wrzosowy z Borów Dolnośląskich |
მიუდ ვჟოსოვი ზ ბორუვ დოლნოშლონსკის |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PL |
Andruty kaliskie |
ანდრუტი კალასკიე |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
PL |
Rogal świętomarciński |
როგალ შვენტომარჩინსკი |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
PT |
Borrego da Beira |
ბორეგო დე ბეირა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Borrego de Montemor-o-Novo |
ბორეგო დე მონტემორ-ო-ნოვო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Borrego do Baixo Alentejo |
ბორეგო დო ბაიშო ალენტეჟო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Borrego do Nordeste Alentejano |
ბორეგო დო ბაიშო ალენტეჟო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Borrego Serra da Estrela |
ბორეგო სერა დე ესტრელა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Borrego Terrincho |
ბორეგო ტერინკო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Cabrito da Beira |
კაბრიტო და ბეირა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Cabrito da Gralheira |
კაბრიტო და გრალიეირა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Cabrito das Terras Altas do Minho |
კაბრიტო დას ტერას ალტას დო მინო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Cabrito de Barroso |
კაბრიტო დე ბაროზო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Cabrito Transmontano |
კაბრიტო ტრანსმონტანო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carnalentejana |
კარნალენტეჟანა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne Arouquesa |
კარნე აროუკეზა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne Barrosã |
კარნე ბაროზენ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne Cachena da Peneda |
კარნე კაკენა და პენედა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne da Charneca |
კარნე და კარნეკა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne de Bísaro Transmonano; Carne de Porco Transmontano |
კარნე დე ბიზარო ტრანსმონანო; კარნე დე პორკო ტრანსმონტანო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne de Bovino Cruzado dos Lameiros do Barroso |
კარნე დე ბუვინო კრუზადო დოს ლამეიროს დო ბაროზო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne de Porco Alentejano |
კარნე დე პორკო ალენტეჟანო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne dos Açores |
კარნე დოს ასორეს |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne Marinhoa |
კარნე მარინიოა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne Maronesa |
კარნე მარონეზა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne Mertolenga |
კარნე მერტოლენგა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Carne Mirandesa |
კარნე მირანდეზა |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Cordeiro Bragançano |
კორდიერო ბრაგანსანო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Cordeiro de Barroso; Anho de Barroso; Cordeiro de leite de Barroso |
კოდეირო დე ბაროზო; ანიო დე ბაროზო; კორდეიროდე ლეიტე დე ბაროზო |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Vitela de Lafões |
ვიტელა დე ლაფონშ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
PT |
Alheira de Barroso-Montalegre |
ალიეირა დე ბაროზო-მონტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Alheira de Vinhais |
ალეირა დევინიას |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Butelo de Vinhais; Bucho de Vinhais; Chouriço de Ossos de Vinhais |
ბუტელო დე ვინიას; ბუკო დე ვინიას; კორისო დე ოსოს დე ვინიას |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Cacholeira Branca de Portalegre |
კაკოლეირა ბრანკა დე პორტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Chouriça de carne de Barroso-Montalegre |
კორისა დე კარნე დე ბაროზო-მონტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Chouriça de Carne de Vinhais; Linguiça de Vinhais |
კოურისა დე კარნე დე ვინიაის; ლინგუისა დე ვინიაის |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Chouriça doce de Vinhais |
კორისა დოსე დე ვინიას |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Chouriço azedo de Vinhais; Azedo de Vinhais; Chouriço de Pão de Vinhais |
კორისო აზედო დე ვინიას; აზედო დე ვინიას; კორისო დე პაო დე ვინიას |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Chouriço de Abóbora de Barroso-Montalegre |
კორისო დეაბობორა დე ბაროზო-მონტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Chouriço de Carne de Estremoz e Borba |
კოურისო დე კარნე დე ესტრემოზ ე ბორბა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Chouriço de Portalegre |
კოურისო დე პორტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Chouriço grosso de Estremoz e Borba |
კორისო გროსო დე ესტრემოზ ე ბორბა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Chouriço Mouro de Portalegre |
კოურისო მორო დე პორტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Farinheira de Estremoz e Borba |
ფარინეირადე ესტრემოზ ე ბორბა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Farinheira de Portalegre |
ფარინეირადე პორტა- ლეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Linguiça de Portalegre |
ლინგუისა დე პორტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Linguíça do Baixo Alentejo; Chouriço de carne do Baixo Alentejo |
ლინგუიჩა დო ბაიშო ალენტეჟო; კურისო დე კარნე დო ბაიშო ალენტეჟო |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Lombo Branco de Portalegre |
ლომბო ბრანკო დე პორტა- ლეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Lombo Enguitado de Portalegre |
ლომბო ენგუიტადო დე პორტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Morcela de Assar de Portalegre |
მორსელა დე ასარ დე პორტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Morcela de Cozer de Portalegre |
მორსელა დეკოზერ დე პორტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Morcela de Estremoz e Borba |
მორსელა დე ესტრემოზ ე ბორბა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Paia de Estremoz e Borba |
პაია დე ესტრემოზ ე ბორბა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Paia de Lombo de Estremoz e Borba |
პაია დელომბო დე ესტრემოზ ე ბორბა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Paia de Toucinho de Estremoz e Borba |
პაია დე ტოუსინო დე ესტრემოზ ე ბორბა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Painho de Portalegre |
პაინო დე პორტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Paio de Beja |
პაიო დე ბეჟა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Presunto de Barrancos |
პრესუნტო დე ბარანკოს |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Presunto de Barroso |
პრეზუნტოდე ბაროზო |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Presunto de Camp Maior e Elvas; Paleta de Campo Maior e Elvas |
პრეზუნტოდე კამპ მაიორ ე ელვას; პალეტა დე კამპუ მაიორ ე ელვას |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Presunto de Santana da Serra; Paleta de Santana da Serra |
პრეზუნტოდე სანტანადა სერა; პალეტა დე სანტანა და სერა |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Presunto de Vinhais / Presunto Bísaro de Vinhais |
პრეზუნტოდე ვინიას/ პრეზუნტო ბიზარო დე ვინიას |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Presunto do Alentejo; Paleta do Alentejo |
პრეზუნტოდუ ალენტეჟუ; პალეტა დუალენტეჟუ |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Salpicão de Barroso-Montalegre |
სალპიკან დე ბაროზო-მონტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Salpicão de Vinhais |
სალპიკონ დე ვინიაის |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Sangueira de Barroso-Montalegre |
შანგუეირადე ბაროზო-მონტალეგრე |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
PT |
Queijo de Azeitão |
კეიჟო დეაზეიტენ |
Sirevi |
PT |
Queijo de cabra Transmontano |
კეიჟო დე კაბრა ტრანსმონტანო |
Sirevi |
PT |
Queijo de Nisa |
კეიჟო დე ნიზა |
Sirevi |
PT |
Queijo do Pico |
კეიჟო დო პიკო |
Sirevi |
PT |
Queijo mestiço de Tolosa |
კეიჟო მესტიკო დე ტოლოზა |
Sirevi |
PT |
Queijo Rabaçal |
კეიჟო რაბასალ |
Sirevi |
PT |
Queijo S. Jorge |
კეიჟო ს. ჟორჟე |
Sirevi |
PT |
Queijo Serpa |
კეიჟო სერპა |
Sirevi |
PT |
Queijo Serra da Estrela |
კეიჟო სერა და ესტრელა |
Sirevi |
PT |
Queijo Terrincho |
კეიჟო ტერინკო |
Sirevi |
PT |
Queijos da Beira Baixa (Queijo de Castelo Branco, Queijo Amarelo da Beira Baixa, Queijo Picante da Beira Baixa) |
კეიჟოს დე ბეირა ბაიშა (კეიჟო დე კასტელო ბრანკო, კეიჟო ამარელო და ბეირა ბაიშა, კეიჟო პიკანტე და ბეირა ბაიშა) |
Sirevi |
PT |
Azeite do Alentejo Interior |
აზეიტე დოალენტეჟო ინტერიორ |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
PT |
Mel da Serra da Lousã |
მელ და სერა და ლოუზენ |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PT |
Mel da Serra de Monchique |
მელ და სერა დე მონკიკე |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PT |
Mel da Terra Quente |
მელ და ტერა კუენტე |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PT |
Mel das Terras Altas do Minho |
მელ დას ტერას ალტას დო მინო |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PT |
Mel de Barroso |
მელ დე ბაროზო |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PT |
Mel do Alentejo |
მელ დო ალენტეჟო |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PT |
Mel do Parque de Montezinho |
მელ დო პარკე დე მონტე- ზინიო |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PT |
Mel do Ribatejo Norte (Serra d'Aire, Albufeira de Castelo de Bode, Bairro, Alto Nabão |
მელ დო რიბატეჟო ნორტე (სერა დ’აირე, ალბუფეირა დე კასტელო დე ბოდე, ბაირო, ალტო ნაბენო |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PT |
Mel dos Açores |
მელ დოს ასორეს |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PT |
Requeijão Serra da Estrela |
რეკეიჟენსერა და ესტრელა |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
PT |
Azeite de Moura |
აზეიტე დე მორა |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
PT |
Azeite de Trás-os-Montes |
აზეიტე დეტრას-ოს- მონტეს |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
PT |
Azeites da Beira Interior (Azeite da Beira Alta, Azeite da Beira Baixa) |
აზეიტეს დაბეირა ინტერიორ (აზეიტე და ბეირა ალტა, აზეიტე და ბეირა ბაიშა) |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
PT |
Azeites do Norte Alentejano |
აზეიტეს დო ნორტე ალენტეჟანო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
PT |
Azeites do Ribatejo |
აზეიტეს დო რიბატეჟო |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
PT |
Queijo de Évora |
კეიჟო დე ევორა |
Sirevi |
PT |
Ameixa d'Elvas |
ამეიშა დ’ელვას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Amêndoa Douro |
ამენდოა დოურო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Ananás dos Açores/São Miguel |
ანანას დოს ასორეს/სან მიგუელ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Anona da Madeira |
ანონა და Mადეირა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Arroz Carolino Lezírias Ribatejanas |
აროზ კაროლინო ლეზირიას რიბატეჟანას |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Azeitona de conserva Negrinha de Freixo |
აზეიტონა დე კონსერვა ნეგრინა დეფრეიშო |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Azeitonas de Conserva de Elvas e Campo Maior |
ასეიტონასდე კონსერვა დე ელვას ე კამპო მაიორ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Batata de Trás-os-montes |
ბატატა დეტრას-ოს- მონტეს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Castanha da Terra Fria |
კასტანია დე ტერა ფრია |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Castanha de Padrela |
კასტანია დე პადრელა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Castanha dos Soutos da Lapa |
კასტანა დოს სოუტოს დე ლაპა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Castanha Marvão-Portalegre |
კასტანია მარვეონ-პორტალეგრე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Cereja da Cova da Beira |
ჩერეჯა და ჩოვა და Bეირა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Cereja de São Julião-Portalegre |
სერეჟა დე სან ჟულიენო-პორტალეგრე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Citrinos do Algarve |
ჩიტრინოს დო ალგარვე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Maçã Bravo de Esmolfe |
მასან ბრავო დე ესმოლფე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Maçã da Beira Alta |
მასან და ბეირა ალტა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Maçã da Cova da Beira |
მასან და კოვა და ბეირა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Maçã de Alcobaça |
მასან დე ალკობასა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Maçã de Portalegre |
მასან დე პორტალეგრე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Maracujá dos Açores/S. Miguel |
მარაკუჟა დოს ასორეს/ს.მიგუელ |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Pêra Rocha do Oeste |
პერა როკადო ოესტე |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Pêssego da Cova da Beira |
პესეგო და კოვა და ბეირა |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
PT |
Ovos moles de Aveiro |
ოვუშ მოლეს დე ავეირუ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
SE |
Svecia |
შვეცია |
Sirevi |
SE |
Skånsk spettkaka |
სქონსქ სფეთთქაქა |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
SI |
Ekstra deviško oljčno olje Slovenske Istre |
ექსტრა დევიშკო ოლჩნო ოლე სლოვენსკტრლსტრე |
Ulja i masti (maslac, margarin, ulje itd.) |
SK |
Slovenská bryndza |
სლოვენსკაბრინდზა |
Sirevi |
SK |
Slovenská parenica |
სლოვენსკაპარენიცა |
Sirevi |
SK |
Slovenský oštiepok |
სლოვენსკი ოშტიეპოკ |
Sirevi |
SK |
Skalický trdelník |
სკალიკი ტრელნიკ |
Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi |
UK |
Isle of Man Manx Loaghtan Lamb |
აისლ ოფმენ მანქს ლოუთან ლამბ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
UK |
Orkney beef |
ორკნი ბიფ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
UK |
Orkney lamb |
ორკნი ლამბ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
UK |
Scotch Beef |
სკოჩ ბიფ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
UK |
Scotch Lamb |
სკოჩ ლამბ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
UK |
Shetland Lamb |
შეტლანდ ლამბ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
UK |
Welsh Beef |
უელშ ბიფ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
UK |
Welsh lamb |
უელშლამბ |
Svježe meso (i nusproizvodi klanja) |
UK |
Beacon Fell traditional Lancashire cheese |
ბეკონ ფელ ტრადიშენალ ლანკაშირ ჩიზ |
Sirevi |
UK |
Bonchester cheese |
ბონჩესტერ ჩიზ |
Sirevi |
UK |
Buxton blue |
ბაქსტონ ბლიუ |
Sirevi |
UK |
Dorset Blue Cheese |
დორსეტ ბლიუ ჩიზ |
Sirevi |
UK |
Dovedale cheese |
დოვედეილ ჩიზ |
Sirevi |
UK |
Exmoor Blue Cheese |
ექსმურ ბლიუ ჩიზ |
Sirevi |
UK |
Single Gloucester |
სინგლ გლუსტერ |
Sirevi |
UK |
Staffordshire Cheese |
სტაფორდშირ ჩიზ |
Sirevi |
UK |
Swaledale cheese; Swaledale ewes' cheese |
სუელდეილ ჩიზ; სუელდეილ უეს’ ჩიზ |
Sirevi |
UK |
Teviotdale Cheese |
ტევაიოტდეილ ჩიზ |
Sirevi |
UK |
West Country farmhouse Cheddar cheese |
უესტ კანტრიფერმჰაუზ ჩედარ ჩიზ |
Sirevi |
UK |
White Stilton cheese; Blue Stilton cheese |
უაიტ სტიტონ ჩიზ; ბლიუ სტიტონ ჩიზ |
Sirevi |
UK |
Melton Mowbray Pork Pie |
მელტონ მოუბრეი პორკ პაი |
Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.) |
UK |
Cornish Clotted Cream |
კორნიშ კლოტიდ ქრიმ |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.) |
UK |
Jersey Royal potatoes |
ჯერსიროიალ პიტეიტოს |
Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni |
UK |
Arbroath Smokies |
არბროუთ სმოუკიზ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
UK |
Scottish Farmed Salmon |
სკოტიშ ფარმდ სალმონ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
UK |
Whitstable oysters |
უაიტსტეიბლ ოისტერზ |
Svježa riba, mekušci i ljuskavci te od njih dobiveni proizvodi |
UK |
Gloucestershire cider/perry |
გლუსტერშირი სიდრ/პერი |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
UK |
Herefordshire cider/perry |
ჰერფორდშირ სიდრ/პერი |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
UK |
Worcestershire cider/perry |
უორსტერშირი სიდრ/პერი |
Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.) |
UK |
Kentish ale and Kentish strong ale |
კენტიშ ეილ ანდ კენტიშ სტრონგ ეილ |
Piva |
UK |
Rutland Bitter |
რუტლანდ ბიტერ |
Piva |
Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi osim vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina iz Gruzije koji se zaštićuju u Europskoj uniji
[…]
PRILOG XVII.D
OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA PROIZVODÂ IZ ČLANKA 170. STAVAKA 3. I 4.
DIO A
Vina iz Europske unije koja se zaštićuju u Gruziji
Popis vina sa zaštićenom oznakom izvornosti
Država članica Europske unije |
Naziv koji se zaštićuje |
Prijepis na gruzijskom pismu |
BE |
Côtes de Sambre et Meuse |
კოტ დე სამბრ ე მეზ |
BE |
Hagelandse wijn |
ჰაგელანდსე ვინ |
BE |
Haspengouwse Wijn |
ჰასპენგუვსე ვინ |
BE |
Heuvellandse Wijn |
ჰეველანდსე ვინ |
BE |
Vlaamse mousserende kwaliteitswijn |
ვლამსე მოუსერენდე კვალიტისვინ |
BE |
Cremant de Wallonie |
კრემან დე ვალონი |
BE |
Vin mousseux de qualite de Wallonie |
ვენ მუზო დე კალი დე ვალონი |
BG |
Асеновград, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Asenovgrad |
ასენოვგრად, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ასენოვგრად |
BG |
Брестник, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Brestnik |
ბრესტნიკ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ბრესტნიკ |
BG |
Варна, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Varna |
ვარნა, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ვარნა |
BG |
Велики Преслав, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Veliki Preslav |
ველიკი პრესლავ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ველიკი პრესლავ |
BG |
Видин, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Vidin |
ვიდინ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ვიდინ |
BG |
Враца, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Vratsa |
ვრაცა, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ვრაცა |
BG |
Върбица, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Varbitsa |
ვარბიცა, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ვარბიცა |
BG |
Долината на Струма, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Struma valley |
დოლინატა ნა სტრუმა, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სტრუმა ველი |
BG |
Драгоево, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Dragoevo |
დრაგოევო, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: დრაგოევო |
BG |
Евксиноград, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Evksinograd |
ევკსინოგრად, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ევკსინოგრად |
BG |
Ивайловград, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Ivaylovgrad |
ივაილოვგრად, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ივაილოვგრად |
BG |
Карлово, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Karlovo |
კარლოვო, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: კარლოვო |
BG |
Карнобат, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Karnobat |
კარბონატ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: კარბონატ |
BG |
Ловеч, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Lovech |
ლოვეჩ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ლოვეჩ |
BG |
Лозицa, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Lozitsa |
ლოზიცა, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ლოზიცა |
BG |
Лом, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Lom |
ლომ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ლომ |
BG |
Любимец, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Lyubimets |
ლიუბიმეც, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ლიუბიმეც |
BG |
Лясковец, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Lyaskovets |
ლიასკოვეც, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ლიასკოვეც |
BG |
Мелник, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Melnik |
მელნიკ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიო- ნის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: მელნიკ |
BG |
Монтана, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Montana |
მონტანა, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: მონტანა |
BG |
Нова Загора, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Nova Zagora |
ნოვა ზაგორა, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ნოვა ზაგორა |
BG |
Нови Пазар, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Novi Pazar |
ნოვი Pპაზარ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ნოვი პაზარ |
BG |
Ново село, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Novo Selo |
ნოვო სელო, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ნოვო სელო |
BG |
Оряховица, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Oryahovitsa |
ორიახოვიცა, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ორიაჰოვიცა |
BG |
Павликени, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Pavlikeni |
პავლიკენი, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: პავლიკენი |
BG |
Пазарджик, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Pazardjik |
პაზარჯიკ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგი- ონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: პაზარჯიკ |
BG |
Перущица, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Perushtitsa |
პერუშჩიცა, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიულიერთეულის სახელი ე კვივალენტური ტერმინი: პერუშიცა |
BG |
Плевен, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Pleven |
პლევენ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: პლევენ |
BG |
Пловдив, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Plovdiv |
პლოვდივ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგი- ონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: პლოვდივ |
BG |
Поморие, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Pomorie |
პომორიე, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: პომორიე |
BG |
Русе, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Ruse |
რუსე, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: რუსე |
BG |
Сакар, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Sakar |
საკარ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: საკარ |
BG |
Сандански, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Sandanski |
სანდანსკი, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სანდანსკი |
BG |
Свищов, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Svishtov |
სვიშჩოვ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სვიშტოვ |
BG |
Септември, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Septemvri |
სეპტემვრი, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგი- ონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სეპტემვრი |
BG |
Славянци, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Slavyantsi |
სლავიანცი, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრე- გიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სლავიანცი |
BG |
Сливен, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Sliven |
სლივენ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სლივენ |
BG |
Стамболово, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Stambolovo |
სტამბოლოვო, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბ- რეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სტამბოლოვო |
BG |
Стара Загора, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Stara Zagora |
სტარა ზაგორა, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სტარა ზაგორა |
BG |
Сунгурларе, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Sungurlare |
სუნგურლარე, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბ- რეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სუნგურლარე |
BG |
Сухиндол, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Suhindol |
სუხინდოლ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრე- გიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სუჰინდოლ |
BG |
Търговище, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Targovishte |
ტარგოვიშჩე, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ტარგოვიშტე |
BG |
Хан Крум, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Han Krum |
ჰან კრუმ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ჰან კრუმ |
BG |
Хасково, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Haskovo |
ხასკოვო, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიო- ნის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ჰასკოვო |
BG |
Хисаря, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Hisarya |
ხისარია, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიო- ნის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ჰისარია |
BG |
Хърсово, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Harsovo |
ხარსოვო, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგი- ონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ჰარსოვო |
BG |
Черноморски район, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Black Sea Region |
ჩერნომორსკი რაიონ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ბლექ სი რეჯიონ |
BG |
Черноморски район, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Южно Черноморие Istovjetno ime: Southern Black Sea Coast |
ჩერნომორსკი რაიონ, შეიძლება მოსდევდეს იუჟნო ჩერნომორიე ეკვივალენტური ტერმინი: საუთერნ ბლექ სი ქოუსთ |
BG |
Шивачево, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Shivachevo |
შივაჩევო, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: შივაჩევო |
BG |
Шумен, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Shumen |
შუმენ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: შუმენ |
BG |
Ямбол, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Yambol |
იამბოლ, მოსდევს ან არ მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: იამბოლ |
BG |
Болярово Istovjetno ime: Bolyarovo |
ბოლიაროვო ეკვივალენტური ტერმინი: ბოლიაროვო |
CZ |
Čechy, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Litoměřická |
ჩეხი, შეიძლება მოსდევდეს ლიტომერჟიცკა |
CZ |
Čechy, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Mělnická |
ჩეხი, შეიძლება მოსდევდეს მელნიცკა |
CZ |
Morava, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Mikulovská |
მორავა, შეიძლება მოსდევდეს მიკულოვსკა |
CZ |
Morava, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Slovácká |
მორავა, შეიძლება მოსდევდეს სლოვაცკა |
CZ |
Morava, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Velkopavlovická |
მორავა, შეიძლება მოსდევდეს ველკოპავლოვიცკა |
CZ |
Morava, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Znojemská |
მორავა, შეიძლება მოსდევდეს ზნოჟემსკა |
DE |
Ahr, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
არ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Baden, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ბადენ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Franken, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ფრანკენ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Hessische Bergstraße, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ჰესიშე ბერგშტრასე, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Mittelrhein, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
მიტელრაინ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Mosel-Saar-Ruwer, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Mosel |
მოზელ-საარ-რუვერ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: მოზელ |
DE |
Nahe, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ნაე, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Pfalz, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
პფალც, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Rheingau, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
რაინგაუ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Rheinhessen, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
რაინჰესენ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Saale-Unstrut, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ზაალე-უნშრუტ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Sachsen, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ზაქსენ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
DE |
Württemberg, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ვიურტემბერგ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
EL |
Αγχίαλος Istovjetno ime: Anchialos |
ანხიალოს ეკვივალენტური ტერმინი: ანხიალოს |
EL |
Αμύνταιο Istovjetno ime: Amynteo |
ამინტეო ეკვივალენტური ტერმინი: ამინტეო |
EL |
Αρχάνες Istovjetno ime: Archanes |
არხანეზ ეკვივალენტური ტერმინი: არჰანეს |
EL |
Γουμένισσα Istovjetno ime: Goumenissa |
ღუმენისა ეკვივალენტური ტერმინი: გუმენისა |
EL |
Δαφνές Istovjetno ime: Dafnes |
დაფნეზ ეკვივალენტური ტერმინი: დაფნეს |
EL |
Ζίτσα Istovjetno ime: Zitsa |
ზიცა ეკვივალენტური ტერმინი: ზიცა |
EL |
Λήμνος Istovjetno ime: Lemnos |
ლიმნოს ეკვივალენტური ტერმინი: ლემნოს |
EL |
Μαντινεία Istovjetno ime: Mantinia |
მანტინია ეკვივალენტური ტერმინი: მანტინია |
EL |
Μαυροδάφνη Κεφαλληνίας Istovjetno ime: Mavrodafne of Cephalonia |
მავროდაფნი კეფალინიაზ ეკვივალენტური ტერმინი: მავროდაფნი ოფ კეფალონია ან კატლონიას მავროდაფნი |
EL |
Μαυροδάφνη Πατρών Istovjetno ime: Mavrodaphne of Patras |
მავროდაფნი პატრონ ეკვივალენტური ტერმინი: მავროდაფნი ოფ პატრას ან პატრას მავროდაფნი |
EL |
Μεσενικόλα Istovjetno ime: Messenikola |
მესენიკოლა ეკვივალენტური ტერმინი: მესენიკოლა |
EL |
Μοσχάτος Κεφαλληνίας Istovjetno ime: Cephalonia Muscatel |
მოსხატოზ კეფალინიაზ ეკვივალენტური ტერმინი: კეფალონია მუსკატელ |
EL |
Μοσχάτος Λήμνου Istovjetno ime: Lemnos Muscatel |
მოსხატოზ ლიმნუ ეკვივალენტური ტერმინი: ლემნოს მუსკატელ |
EL |
Μοσχάτος Πατρών Istovjetno ime: Patras Muscatel |
მოსხატოზ პატრონ ეკვივალენტური ტერმინი: პატრას მუსკატელ |
EL |
Μοσχάτος Ρίου Πατρών Istovjetno ime: Rio Patron Muscatel |
მოსხატოზ რიუ პატრონ ეკვივალენტური ტერმინი: რიო პატრონ მუსკატელ |
EL |
Μοσχάτος Ρόδου Istovjetno ime: Rhodes Muscatel |
მოსხატოზ როდუ ეკვივალენტური ტერმინი: როდეს მუსკატელ |
EL |
Νάουσα Istovjetno ime: Naoussa |
ნაუსა ეკვივალენტური ტერმინი: ნაუსა |
EL |
Νεμέα Istovjetno ime: Nemea |
ნემეა ეკვივალენტური ტერმინი: ნემეა |
EL |
Πάρος Istovjetno ime: Paros |
პაროს ეკვივალენტური ტერმინი: პაროს |
EL |
Πάτρα Istovjetno ime: Patras |
პატრა ეკვივალენტური ტერმინი: პატრას |
EL |
Πεζά Istovjetno ime: Peza |
პეზა ეკვივალენტური ტერმინი: პეზა |
EL |
Πλαγιές Μελίτωνα Istovjetno ime: Cotes de Meliton |
პლაღიეზ მელიტონა ეკვივალენტური ტერმინი: კოტ დე მელიტონ |
EL |
Ραψάνη Istovjetno ime: Rapsani |
რაფსანი ეკვივალენტური ტერმინი: რაფსანი |
EL |
Ρόδος Istovjetno ime: Rhodes |
როდოზ ეკვივალენტური ტერმინი: როდეს |
EL |
Ρομπόλα Κεφαλληνίας Istovjetno ime: Robola of Cephalonia |
რომპოლა კეფალინიაზ ეკვივალენტური ტერმინი: რობოლა ოფ კეფალონია ან კეფალონიას რობოლა |
EL |
Σάμος Istovjetno ime: Samos |
სამოზ ეკვივალენტური ტერმინი: სამოს |
EL |
Σαντορίνη Istovjetno ime: Santorini |
სანტორინი ეკვივალენტური ტერმინი: სანტორინი |
EL |
Σητεία Istovjetno ime: Sitia |
სიტია ეკვივალენტური ტერმინი: სიტია |
ES |
Abona |
აბონა |
ES |
Alella |
ალელია |
ES |
Alicante, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Marina Alta |
ალიკანტე, შეიძლება მოსდევდეს მარინა ალტა |
ES |
Almansa |
ალმანსა |
ES |
Ampurdán-Costa Brava |
ამპურდან-კოსტა ბრავა |
ES |
Arabako Txakolina Istovjetno ime: Txakolí de Álava |
არაბაკო ტსაკოლინა ეკვივალენტური ტერმინი: ტსაკოლი დე ალავა |
ES |
Arlanza |
არლანსა |
ES |
Arribes |
არიბეს |
ES |
Bierzo |
ბიერსო |
ES |
Binissalem |
ბინისალემ |
ES |
Bizkaiko Txakolina Istovjetno ime: Chacolí de Bizkaia |
ბისკაიკო ტსაკოლინა ეკვივალენტური ტერმინი: ჩაკოლი დე ბისკაია |
ES |
Bullas |
ბულიას |
ES |
Calatayud |
კალატაიუდ |
ES |
Campo de Borja |
კამპო დე ბორხა |
ES |
Cariñena |
კარინენია |
ES |
Cataluña |
კატალუნია |
ES |
Cava |
კავა |
ES |
Chacolí de Bizkaia Istovjetno ime: Bizkaiko Txakolina |
ჩაკოლი დე ბისკაია ეკვივალენტური ტერმინი: ბისკაიკო ტსაკოლინა |
ES |
Chacolí de Getaria Istovjetno ime: Getariako Txakolina |
ჩაკოლი დე ხეტარია ეკვივალენტური ტერმინი: ხეტარიაკო ტსაკოლინა |
ES |
Cigales |
სეგალეს |
ES |
Conca de Barberá |
კონკა დე ბარბერა |
ES |
Condado de Huelva |
კონდადო დე უელვა |
ES |
Costers del Segre, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Artesa |
კოსტერს დელ სეგრე, შეიძლება მოსდევდეს არტესა |
ES |
Costers del Segre, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Les Garrigues |
კოსტერს დელ სეგრე, შეიძლება მოსდევდეს ლე გარიგვეს |
ES |
Costers del Segre, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Raimat |
კოსტერს დელ სეგრე, შეიძლება მოსდევდეს რაიმატ |
ES |
Costers del Segre, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Valls de Riu Corb |
კოსტერს დელ სეგრე, შეიძლება მოსდევდეს ვალს დე რიუ კორბ |
ES |
Dehesa del Carrizal |
დეესა დელ კარისალ |
ES |
Dominio de Valdepusa |
c |
ES |
El Hierro |
ელ იერო |
ES |
Finca Élez |
ფინკა ელეს |
ES |
Getariako Txakolina Istovjetno ime: Chacolí de Getaria |
ხეტარიაკო ტსაკოლინა ეკვივალენტური ტერმინი: ჩაკოლი დე ხეტარია |
ES |
Guijoso |
გიხოსო |
ES |
Jerez-Xérès-Sherry |
ხერეს-სერეს-სერი |
ES |
Jumilla |
ხუმილია |
ES |
La Mancha |
ლა მანჩა |
ES |
La Palma, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Fuencaliente |
ლა პალმა, შეიძლება მოსდევდეს ფუენკალიენტე |
ES |
La Palma, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Hoyo de Mazo |
ლა პალმა, შეიძლება მოსდევდეს ოიო დე მასო |
ES |
La Palma, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Norte de la Palma |
ლა პალმა, შეიძლება მოსდევდეს ნორტე დე ლა პალმა |
ES |
Lanzarote |
ლანსაროტე |
ES |
Málaga |
მალაგა |
ES |
Manchuela |
მანჩუელა |
ES |
Manzanilla Sanlúcar de Barrameda |
მანსანილია სანლუკარ დე ბარამედა |
ES |
Méntrida |
მენტრიდა |
ES |
Mondéjar |
მონდეხარ |
ES |
Monterrei, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ladera de Monterrei |
მონტერეი, შეიძლება მოსდევდეს ლადერა დე მონტერეი |
ES |
Monterrei, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Monterrei |
მონტერეი, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე მონტერეი |
ES |
Montilla-Moriles |
მონტილია-მორილეს |
ES |
Montsant |
მონტსანტ |
ES |
Navarra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Baja Montaña |
ნავარა, შეიძლება მოსდევდეს ბახა მონტანია |
ES |
Navarra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ribera Alta |
ნავარა, შეიძლება მოსდევდეს რიბერა ალტა |
ES |
Navarra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ribera Baja |
ნავარა, შეიძლება მოსდევდეს რიბერა ბახა |
ES |
Navarra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tierra Estella |
ნავარა, შეიძლება მოსდევდეს ტიერა ესტელია |
ES |
Navarra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Valdizarbe |
ნავარა, შეიძლება მოსდევდეს ვალდისარბე |
ES |
Pago de Arínzano Istovjetno ime: Vino de pago de Arinzano |
პაგო დე არინსანო ეკვივალენტური ტერმინი: ვინო დე პაგო დე არინსანო |
ES |
Penedés |
პენედეს |
ES |
Pla de Bages |
პლა დე ბახეს |
ES |
Pla i Llevant |
პლა ი ლევანტ |
ES |
Priorat |
პრიორატ |
ES |
Rías Baixas, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Condado do Tea |
რიას ბაისას, შეიძლება მოსდევდეს კონდადო დო ტეა |
ES |
Rías Baixas, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv O Rosal |
რიას ბაისას, შეიძლება მოსდევდეს ო როსალ |
ES |
Rías Baixas, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ribeira do Ulla |
რიას ბაისას, შეიძლება მოსდევდეს რიბეირა დო ულია |
ES |
Rías Baixas, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Soutomaior |
რიას ბაისას, შეიძლება მოსდევდეს სოტომაიორ |
ES |
Rías Baixas, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val do Salnés |
რიას ბაისას, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დო სალნე |
ES |
Ribeira Sacra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Amandi |
რიბეირა საკრა, შეიძლება მოსდევდეს ამანდი |
ES |
Ribeira Sacra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Chantada |
რიბეირა საკრა, შეიძლება მოსდევდეს ჩანტადა |
ES |
Ribeira Sacra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Quiroga-Bibei |
რიბეირა საკრა, შეიძლება მოსდევდეს კიროგა-ბიბეი |
ES |
Ribeira Sacra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ribeiras do Miño |
რიბეირა საკრა, შეიძლება მოსდევდეს რიბეირას დო მინიო |
ES |
Ribeira Sacra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ribeiras do Sil |
რიბეირა საკრა, შეიძლება მოსდევდეს რიბეირას დო სილ |
ES |
Ribeiro |
რიბეირო |
ES |
Ribera del Duero |
რიბერა დელ დუერო |
ES |
Ribera del Guadiana, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cañamero |
რიბერა დელ გვადიანა, შეიძლება მოსდევდეს განიამერო |
ES |
Ribera del Guadiana, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Matanegra |
რიბერა დელ გვადიანა, შეიძლება მოსდევდეს მატანეგრა |
ES |
Ribera del Guadiana, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Montánchez |
რიბერა დელ გვადიანა, შეიძლება მოსდევდეს მონტანჩეს |
ES |
Ribera del Guadiana, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ribera Alta |
რიბერა დელ გვადიანა, შეიძლება მოსდევდეს რიბერა ალტა |
ES |
Ribera del Guadiana, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ribera Baja |
რიბერა დელ გვადიანა, შეიძლება მოსდევდეს რიბერა ბახა |
ES |
Ribera del Guadiana, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tierra de Barros |
რიბერა დელ გვადიანა, შეიძლება მოსდევდეს ტიერა დე ბაროს |
ES |
Ribera del Júcar |
რიბერა დელ ხუკარ |
ES |
Rioja, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Rioja Alavesa |
რიოხა, შეიძლება მოსდევდეს რიოხა ალავესა |
ES |
Rioja, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Rioja Alta |
რიოხა, შეიძლება მოსდევდეს რიოხა ალტა |
ES |
Rioja, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Rioja Baja |
რიოხა, შეიძლება მოსდევდეს რიოხა ბახა |
ES |
Rueda |
რუედა |
ES |
Sierras de Málaga, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Serranía de Ronda |
სიერას დე მალაგა, შეიძლება მოსდევდეს სერანია დე რონდა |
ES |
Somontano |
სომონტანო |
ES |
Tacoronte-Acentejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Anaga |
ტაროკონტე-ასენტეხო, შეიძლება მოსდევდეს ანაგა |
ES |
Tarragona |
ტარაგონა |
ES |
Terra Alta |
ტერა ალტა |
ES |
Tierra de León |
ტიერა დე ლეონ |
ES |
Tierra del Vino de Zamora |
ტიერა დელ ვინო დე სამორა |
ES |
Toro |
ტორო |
ES |
Txakolí de Álava Istovjetno ime: Arabako Txakolina |
ტსაკოლი დე ალავა ეკვივალენტური ტერმინი: არაბაკო ტსაკოლინია |
ES |
Uclés |
უკლეს |
ES |
Utiel-Requena |
უტიელ-რეკენია |
ES |
Valdeorras |
ვალდეორას |
ES |
Valdepeñas |
ვალდეპენიას |
ES |
Valencia, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Alto Turia |
ვალენსია, შეიძლება მოსდევდეს ალტო ტურია |
ES |
Valencia, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Clariano |
ვალენსია, შეიძლება მოსდევდეს კლარიანო |
ES |
Valencia, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Moscatel de Valencia |
ვალენსია, შეიძლება მოსდევდეს მოსკატელ დე ვალენსია |
ES |
Valencia, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Valentino |
ვალენსია, შეიძლება მოსდევდეს ვალენტინიო |
ES |
Valle de Güímar |
ვალიე დე გვიმარ |
ES |
Valle de la Orotava |
ვალიე დე ლა ოროტავა |
ES |
Valles de Benavente |
ვალიეს დე ბენავენტე |
ES |
Vino de Calidad de Valtiendas |
ვინო დე კალიდად დე ვალტიენდას |
ES |
Vinos de Madrid, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Arganda |
ვინოს დე მადრიდ, შეიძლება მოსდევდეს არგანდა |
ES |
Vinos de Madrid, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Navalcarnero |
ვინოს დე მადრიდ, შეიძლება მოსდევდეს ნავალკარნერო |
ES |
Vinos de Madrid, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv San Martín de Valdeiglesias |
ვინოს დე მადრიდ, შეიძლება მოსდევდეს სან მარტინ დე ვალდეიგლესიას |
ES |
Ycoden-Daute-Isora |
იკოდენ-დოტ-ისორა |
ES |
Yecla |
იეკლა |
FR |
Ajaccio |
აჟასიო |
FR |
Aloxe-Corton |
ალოქს-კორტონ |
FR |
Alsace bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne ime sorte vinove loze i/ili manje zemljopisne cjeline Istovjetno ime: Vin d'Alsace |
ალზას, შეიძლება მოსდევდეს სხვადასხვა ღვინისდა/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ვენ დ’ალზას |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Altenberg de Bergbieten |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ალტენბერგ დე ბერგბიტენ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Altenberg de Bergheim |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ალტენბერგ დე ბერგჰაიმ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Altenberg de Wolxheim |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ალტენბერგ დე ვოლქსჰაიმ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Brand |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ბრენდ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Bruderthal |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ბრიუდერტალ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Eichberg |
ალზას გრან კრიუ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Engelberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ენგელბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Florimont |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ფლორიმონ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Frankstein |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ფრანკშტაინ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Froehn |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ფრენ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Furstentum |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ფურსტენტუმ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Geisberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს გაისბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Gloeckelberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს გლეკელბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Goldert |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს გოლდერტ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Hatschbourg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ჰატშბურგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Hengst |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ჰენგსტ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Kanzlerberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს კანცლერბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Kastelberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს კასტელბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Kessler |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს კესლერ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Kirchberg de Barr |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს კირხბერგ დე ბარ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Kirchberg de Ribeauvillé |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს კირხბერგ დე რიბოვილე |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Kitterlé |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს კიტერლე |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Mambourg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს მამბურგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Mandelberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს მანდელბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Marckrain |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს მარკრაინ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Moenchberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს მენხბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Muenchberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს მუენხბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Ollwiller |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ოლვილერ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Osterberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ოსტერბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi nazivPfersigberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს პფესიგბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Pfingstberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს პფინგშტბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Praelatenberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს პრელატენბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Rangen |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს რანგენ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Saering |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს სერინგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Schlossberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს შლოსბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Schoenenbourg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს შენენბურგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Sommerberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს სომერბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Sonnenglanz |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს სონენგლანც |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Spiegel |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს შპიგელ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Sporen |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს სპორენ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Steinen |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს შტაინენ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Steingrubler |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს შტაინგრუბლერ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Steinklotz |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს შტაინკლოც |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Vorbourg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ფორბურგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Wiebelsberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ვიბელსბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Wineck-Schlossberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ვინეკ-შლოსბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Winzenberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ვინცენბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Zinnkoepflé |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ცინკეპფლე |
FR |
Alsace Grand Cru, nakon kojeg slijedi naziv Zotzenberg |
ალზას გრან კრიუ, მოსდევს ცოცენბერგ |
FR |
Alsace Grand Cru, ispred kojeg se nalazi naziv Rosacker |
ალზას გრან კრიუ, წინ უძღვის როზაკერ |
FR |
Anjou, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux”, a ispred kojeg se nalazi ili ne izraz „Rosé” |
ანჟუ, შეიძლება მოსდევდეს „ვალ დე ლუარ’, „მუ სო’ ან წინ უძღოდეს ”როზე” |
FR |
Anjou Coteaux de la Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
ანჟუ კოტო დე ლა ლუარ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Anjou Villages, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
ანჟუ ვილაჟ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Anjou-Villages Brissac, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
ანჟუ – ვილაჟ ბრისაკ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Arbois, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Pupillin, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” |
არბუა, შეიძლება მოსდევდეს „პუპიილენ”, „მუსო”. |
FR |
Auxey-Duresses, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” |
ოქსი-დიურეს, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დე ბონ”, ან „კოტ დე ბონ-ვილაჟ” |
FR |
Bandol Istovjetno ime: Vin de Bandol |
ბანდოლ ეკვივალენტური ტერმინი: ვენ დე ბანდოლ |
FR |
Banyuls, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Grand Cru” i/ili „Rancio” |
ბანიულ, შეიძლება მოსდევდეს „გრან კრიუ’ და/ან რანსიო” |
FR |
Barsac |
ბარსაკ |
FR |
Bâtard-Montrachet |
ბეტარ-მონტრაშე |
FR |
Béarn, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Bellocq |
ბეარნ, შეიძლება მოსდევდეს ბელოკ |
FR |
Beaujolais, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Villages”, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Supérieur” |
ბოჟოლე, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი, ან „ვილაჟ’, ან”სუპერიერ’ |
FR |
Beaune |
ბონ |
FR |
Bellet Istovjetno ime: Vin de Bellet |
ბელე ეკვივალენტური ტერმინი: ვენ დე ბელე |
FR |
Bergerac, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „sec” |
ბერჟერაკ, შეიძლება მოსდევდეს „სეკ” |
FR |
Bienvenues-Bâtard-Montrachet |
ბიენვენუეს-ბატარ-მონტრაშე |
FR |
Blagny, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte de Beaune / Côte de Beaune-Villages |
ბლანი, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე ბონ / კოტ დე ბონ-ვილაჟ |
FR |
Blanquette de Limoux |
ბლანკეტ დე ლიმუ |
FR |
Blanquette méthode ancestrale |
ბლანკეტ მეტოდ ანსესტრალ |
FR |
Blaye |
ბლეი |
FR |
Bonnes-mares |
ბონ მარ |
FR |
Bonnezeaux, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
ბონეზო, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Bordeaux, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé”, „Mousseux” ili „supérieur” |
ბორდო, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე”, „როზე’, „მუსო’, ”სუპერიერ” |
FR |
Bordeaux Côtes de Francs |
ბორდო კოტ დე ფრან |
FR |
Bordeaux Haut-Benauge |
ბორდო ბენოჟ |
FR |
Bourg Istovjetno ime: Côtes de Bourg / Bourgeais |
ბურ ეკვივალენტური ტერმინი: კოტ დე ბურ / ბურჟე |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Chitry |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე”, „როზე” ანმცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი „შიტრი” |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Côte Chalonnaise |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, „როზე’ ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ”კოტ შალონეზ” |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Côte Saint-Jacques |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, ”როზე’ ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი კოტ სენ-ჟაკ |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Côtes d'Auxerre |
ბურგონ შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, ”როზე’ ანმცირე გეოგრაფიულიერთეულის სახელი კოტ დ’ოქსერ |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Côtes du Couchois |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, ”როზე’ ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი კოტ დიუ კუშუა |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Coulanges-la-Vineuse |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, ”როზე’ ანმცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი კულანჟ-ლა-ვინეზ |
FR |
Bourgogne bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Épineuil |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, ”როზე’ ანმცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეპინეი |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv „Clairet”, „Rosé” ili ime manje zemljopisne cjeline Hautes Côtes de Beaune |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, ”როზე’ ანმცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი კოტ დე ბონ |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Hautes Côtes de Nuits |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’ ”როზე’ ანმცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი კოტ დე ნუი |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice La Chapelle Notre-Dame |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, ”როზე’ ანმცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ლა შაპელ ნოტრ-დამ |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Le Chapitre |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, ”როზე’ ანმცირე გეოგრაფიულიერთეულის სახელი ლე შაპიტრ |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Montrecul / Montre-cul / En Montre-Cul |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, ”როზე’ ანმცირე გეოგრაფიულიერთეულის სახელი მონტრკიულ / მონტრ-კიულ / ან მონტრ-კიულ |
FR |
Bourgogne bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé” ili naziv manje zemljopisne jedinice Vézelay |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე’, ”როზე’ ანმცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ვეზელე |
FR |
Bourgogne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Clairet”, „Rosé”, „ordinaire” ili „grand ordinaire” |
ბურგონ, შეიძლება მოსდევდეს „კლერე”, „როზე”, „ორდინერ” ან „გრან ორდინერ” |
FR |
Bourgogne aligoté |
ბურგონ ალიგოტე |
FR |
Bourgogne passe-tout-grains |
ბურგონ პას-ტუ-გრენ |
FR |
Bourgueil |
ბურგეი |
FR |
Bouzeron |
ბუზრონ |
FR |
Brouilly |
ბრუიი |
FR |
Bugey, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cerdon, a ispred kojeg se nalazi ili ne izraz „Vins du”, „Mousseux du”, „Pétillant” ili „Roussette du” ili nakon kojeg slijedi izraz „Mousseux” ili „Pétillant”, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ბუგე, შეიძლება მოსდევდეს სერდონ, წინ უძღოდეს „ვენ დიუ”, „მუსო დიუ”, „პეტიიან”, ან „რუსეტ დიუ” ან მოსდევდეს „მუსო” ან „პეტიიან” .შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Buzet |
ბუზე |
FR |
Cabardès |
კაბარდე |
FR |
Cabernet d'Anjou, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
კაბერნე დ’ანჟუ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Cabernet de Saumur, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
კაბერნე დე სომურ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Cadillac |
კადილაკ |
FR |
Cahors |
კაორ |
FR |
Cassis |
კასის |
FR |
Cérons |
სერონ |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Beauroy, a nakon kojeg slijedi ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ბოროი ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Berdiot, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ბერდიო ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Beugnons |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ბენიონ |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Butteaux, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ბიუტო ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Chapelot, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს შაპელო ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Chatains, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს შატენ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Chaume de Talvat, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს შომ დე ტალვა |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte de Bréchain, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე ბრეშენ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte de Cuissy |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე კისი |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte de Fontenay, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე ფონტენე ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte de Jouan, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე ჟუან ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte de Léchet, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე ლეშე ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte de Savant, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე სავან ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte de Vaubarousse, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე ვობარუს ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte des Prés Girots, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე პრე ჟირო ან ‘პრემიე კრიუ |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Forêts, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ფორე ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Fourchaume, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ფურშომ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv L'Homme mort, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ლ’ომ მორ ან „პრემიერ კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Les Beauregards |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ლე ბორ გარ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Les Épinottes, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ლე ეპინოტ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Les Fourneaux, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ლე ფურნო ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Les Lys, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ლე ლი ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Mélinots, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს მელინო ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Mont de Milieu, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს მონ დე მილიე ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Montée de Tonnerre |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს მონტე დე ტონერ |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Montmains, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს მონტმენ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Morein, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს მორენ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Pied d'Aloup, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს პიე დ’ალუპ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Roncières, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს რონსიერ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Sécher, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს სეშე ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Troesmes, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ტრემ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vaillons, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ველონ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vau de Vey, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ვო დე ვეი ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vau Ligneau, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ვო ლინიო ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vaucoupin, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ვოკუპენ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vaugiraut, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ვოჟირო ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vaulorent, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოდევდეს ვოლორან ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vaupulent, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ვოპულან ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vaux-Ragons, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ვო-რაგონ ან „პრემიე კრიუ” |
FR |
Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vosgros, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „premier cru” |
შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს ვოსგრო ან პრემიე კრიუ’ |
FR |
Chablis |
შაბლი |
FR |
Chablis grand cru, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Blanchot |
შაბლი გრან კრიუ, შეიძლება მოსდევდეს ბლანშო |
FR |
Chablis grand cru, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Bougros |
შაბლი გრან კრიუ, შეიძლება მოსდევდეს ბუგრო |
FR |
Chablis grand cru, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Grenouilles |
შაბლი გრან კრიუ, შეიძლება მოსდევდეს გრენუი |
FR |
Chablis grand cru, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Les Clos |
შაბლი გრან კრიუ, შეიძლება მოსდევდეს ლე კლო |
FR |
Chablis grand cru, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Preuses |
შაბლი გრან კრიუ, შეიძლება მოსდევდეს პრეზე |
FR |
Chablis grand cru, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Valmur |
შაბლი გრან კრიუ, შეიძლება მოსდევდეს ვალმურ |
FR |
Chablis grand cru, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vaudésir |
შაბლი გრან კრიუ, შეიძლება მოსდევდეს ვოდეზირ |
FR |
Chambertin |
შამბერტენ |
FR |
Chambertin-Clos-de-Bèze |
შამბერტენ კლო დე ბეზ |
FR |
Chambolle-Musigny |
შამბოლ მიუზინი |
FR |
Champagne |
შამპან |
FR |
Chapelle-Chambertin |
შაპელ-შამბერტენ |
FR |
Charlemagne |
შარლემან |
FR |
Charmes-Chambertin |
შარმ-შამბერტენ |
FR |
Chassagne-Montrachet, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte de Beaune / Côtes de Beaune-Villages |
შასან-მონტრაშე, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე ბონ / კოტ დე ბონ-ვილაჟ |
FR |
Château Grillet |
შატო-გრიე |
FR |
Château-Chalon |
შატო-შალონ |
FR |
Châteaumeillant |
შატომეიან |
FR |
Châteauneuf-du-Pape |
შატონეფ-დიუ-პაპ |
FR |
Châtillon-en-Diois |
შატიონ ან-დიუა |
FR |
Chaume - Premier Cru des coteaux du Layon |
შომ-პრემიე კრიუ დე კოტო დიუ ლეონ |
FR |
Chenas |
შენა |
FR |
Chevalier-Montrachet |
მონტრაშე |
FR |
Cheverny |
შავერნი |
FR |
Chinon |
შინო |
FR |
Chiroubles |
შირუბლ |
FR |
Chorey-les-Beaune, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côte de Beaune / Côte de Beaune-Villages |
შორი-ლე-ბონ, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე ბონ / კოტ დე ბონ-ვილაჟ |
FR |
Clairette de Bellegarde |
კლერეტ დე ბელგარდ |
FR |
Clairette de Die |
კლერეტ დე დი |
FR |
Clairette de Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
კლერეტ დე ლანგდოკ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Clos de la Roche |
კლო დე ლა როშ |
FR |
Clos de Tart |
კლო დე ტარ |
FR |
Clos de Vougeot |
კლო დე ვუჟო |
FR |
Clos des Lambrays |
კლო დე ლამბრე |
FR |
Clos Saint-Denis |
კლო სენ-დენი |
FR |
Collioure |
კოლიურ |
FR |
Condrieu |
კონდრიე |
FR |
Corbières |
კორბიერ |
FR |
Cornas |
კორნა |
FR |
Corse, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Calvi, a ispred kojeg se nalazi ili ne izraz „Vin de” |
კორს, შეიძლება მოსდევდეს კალვი ან წინუძღოდეს „ვენ დე” |
FR |
Corse, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Coteaux du Cap Corse, a ispred kojeg se nalazi ili ne izraz „Vin de” |
კორს, შეიძლება მოსდევდეს კოტო დიუ კაპ კორს ან წინ უძღოდეს „ვენ დე” |
FR |
Corse, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Figari, a ispred kojeg se nalazi ili ne izraz „Vin de” |
კორს, შეიძლება მოსდევდეს ფიგარი ან წინუძღოდეს „ვენ დე” |
FR |
Corse, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Porto-Vecchio, a ispred kojeg se nalazi ili ne izraz „Vin de” |
კორს, შეიძლება მოსდევდეს პორტო-ვეკშიო ან წინუსწრებდეს „ვენ დე” |
FR |
Corse, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Sartène, a ispred kojeg se nalazi ili ne izraz „Vin de” |
კორს, შეიძლება მოსდევდეს სარტენ ან წინუძღოდეს „ვენ დე” |
FR |
Corse, ispred kojeg se nalazi ili ne nalazi izraz „Vin de” |
კორს, შეიძლება წინ უძღოდეს „ვენ დე” |
FR |
Corton |
კორტონ |
FR |
Corton-Charlemagne |
კორტონ-შარლემან |
FR |
Costières de Nîmes |
კოსტიერ დე ნიმ |
FR |
Côte de Beaune, ispred kojeg se nalazi naziv manje zemljopisne jedinice |
კოტ დე ბონ, შეიძლება წინ უძღოდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Côte de Beaune-Villages |
კოტ დე ბონ-ვილაჟ |
FR |
Côte de Brouilly |
კოტ დე ბრუი |
FR |
Côte de Nuits-villages |
კოტ დე ნუი-ვილაჟ |
FR |
Côte roannaise |
კოტ როანეზ |
FR |
Côte Rôtie |
კოტ როტი |
FR |
Coteaux champenois, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
კოტო შამპენუა, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Coteaux d'Aix-en-Provence |
კოტო დ’ექს-ან-პროვანს |
FR |
Coteaux d'Ancenis nakon kojeg slijedi naziv sorte vinove loze koto d'anseni, |
შეიძლება მოსდევდეს ღვინისსახეობის სახელი |
FR |
Coteaux de Die |
კოტო დე დი |
FR |
Coteaux de l'Aubance, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
კოტო დე ლობანს, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Coteaux de Pierrevert |
კოტო დე პიერვერ |
FR |
Coteaux de Saumur, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
კოტო დე სომიურ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Coteaux du Giennois |
კოტო დიუ ჟიენუა |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cabrières |
კოტო დიუ ლანგედოგ, შეიძლება მოსდევდეს კაბრიერ |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Coteaux de la Méjanelle / La Méjanelle |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს კოტო დე ლა მეჟანელ / ლა მეჟანელ |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Coteaux de Saint-Christol '/ Saint-Christol |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს კოტო დე სენ-კრისტოლ /სენ-კრისტოლ |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Coteaux de Vérargues / Vérargues |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს კოტო დე ვერარგ / ვერარგ |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Grès de Montpellier |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს გრე დე მონპელიე |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv La Clape |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს ლა კლაპ |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Montpeyroux |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს მონპეირუ |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Pic-Saint-Loup |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს პიკ-სენ-ლუ |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Quatourze |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს კატურ |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Saint-Drézéry |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს სენ-დრეზერი |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Saint-Georges-d'Orques |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს სენ-ჟორჟ დ’ორკ |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Saint-Saturnin |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს სენ-სატურნენ |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Coteaux du Languedoc, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Picpoul-de-Pinet |
კოტო დიუ ლანგედოკ, შეიძლება მოსდევდეს პიკპულ-დე-პენ |
FR |
Coteaux du Layon, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
კოტო დიუ ლეიონ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Coteaux du Layon Chaume, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
კოტო დიუ ლეიონ შომ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Coteaux du Loir, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
კოტო დიუ ლუარ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Coteaux du Lyonnais |
კოტო დიუ ლიონე |
FR |
Coteaux du Quercy |
კოტო დიუ კერსი |
FR |
Coteaux du Tricastin |
კოტო დიუ ტრეკასტენ |
FR |
Coteaux du Vendômois, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire K |
კოტო დიუ ვანდომუა, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Coteaux varois |
კოტო ვარუა |
FR |
Côtes Canon Fronsac Istovjetno ime: Canon Fronsac |
კოტ კანონ ფრონსაკ ეკვივალენტური ტერმინი: კანონ ფრონსაკ |
FR |
Côtes d'Auvergne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Boudes |
კოტ დ’ოვერნ, შეიძლება მოსდევდეს ბუდ |
FR |
Côtes d'Auvergne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Chanturgue |
კოტ დ’ოვერნ, შეიძლება მოსდევდეს შანტურგ |
FR |
Côtes d'Auvergne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Châteaugay |
კოტ დ’ოვერნ, შეიძლება მოსდევდეს შატოგე |
FR |
Côtes d'Auvergne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Corent |
კოტ დ’ოვერნ, შეიძლება მოსდევდეს კორან |
FR |
Côtes d'Auvergne, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Madargue |
ოტ დ’ოვერნ, შეიძლება მოსდევდეს მადარგე |
FR |
Côtes de Bergerac |
კოტ დ’ოვერნ |
FR |
Côtes de Blaye |
კოტ დე ბლე |
FR |
Côtes de Bordeaux Saint-Macaire |
კოტ დე ბორდო დენ მაკერ |
FR |
Côtes de Castillon |
კოტ დე კასტიონ |
FR |
Côtes de Duras |
კოტ დე დიურას |
FR |
Côtes de Millau |
კოტ დე მიო |
FR |
Côtes de Montravel |
კოტ დე მონრაველ |
FR |
Côtes de Provence |
კოტ დე პროვანს |
FR |
Côtes de Saint-Mont |
კოტ დე სენ-მონ |
FR |
Côtes de Toul |
კოტ დე ტულ |
FR |
Côtes du Brulhois |
კოტ დიუ ბრულუა |
FR |
Côtes du Forez |
კოტ დიუ ფორე |
FR |
Côtes du Jura, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” |
კოტ დიუ ჟიურა, შეიძლება მოსდევდეს „მუსო” |
FR |
Côtes du Lubéron |
კოტ დიუ ლიბერონ |
FR |
Côtes du Marmandais |
კოტ დიუ მარმანდე |
FR |
Côtes du Rhône |
კოტ დიუ რონ |
FR |
Côtes du Roussillon |
კოტ დიუ რუსიონ |
FR |
Côtes du Roussillon Villages, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv ime manje zemljopisne cjeline |
კოტ დიუ რუსიონ ვილაჟ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Côtes du Ventoux |
კოტ დიუ ვანტუ |
FR |
Côtes du Vivarais |
კოტ დიუ ვივარე |
FR |
Cour-Cheverny, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
კურ-შევერნი, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Crémant d'Alsace |
კრემან დ’ალზას |
FR |
Crémant de Bordeaux |
კრემან დე ბორდო |
FR |
Crémant de Bourgogne |
კრემან დე ბურგონ |
FR |
Crémant de Die |
კრემან დე დი |
FR |
Crémant de Limoux |
კრემან დე ლიმუ |
FR |
Crémant de Loire |
კრემან დე ლუარ |
FR |
Crémant du Jura |
კრემან დიუ ჟიურა |
FR |
Crépy |
კრეპი |
FR |
Criots-Bâtard-Montrachet |
კრიო-ბატარ-მონტრაშე |
FR |
Crozes-Hermitage Istovjetno ime: Crozes-Ermitage |
კროზ-ერმიტაჟ კროზ-ერმიტაჟ |
FR |
Échezeaux |
ეშეზო |
FR |
Entre-Deux-Mers |
ანტრ დე-მერ |
FR |
Entre-Deux-Mers-Haut-Benauge |
ანტრ-დე-მერ-ო-ბენოჟ |
FR |
Faugères |
ფოჟერ |
FR |
Fiefs Vendéens, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Brem |
ფიეფ ვანდეენ შეიძლება მოსდევდეს ბრემ |
FR |
Fiefs Vendéens, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Mareuil |
ფიეფ ვანდეენ, შეიძლება მოსდევდეს მარეი |
FR |
Fiefs Vendéens, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Pissotte |
ფიეფ ვანდეენ, შეიძლება მოსდევდეს პისოტ |
FR |
Fiefs Vendéens, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vix |
ფიეფ ვანდეენ, შეიძლება მოსდევდეს ვი |
FR |
Fitou |
ფიტუ |
FR |
Fixin |
ფიხენ |
FR |
Fleurie |
ფლერი |
FR |
Floc de Gascogne |
ფლოკ დე გასკონ |
FR |
Fronsac |
ფროსნაკ |
FR |
Frontignan, bez obzira na to nalazi li se ispred toga ili ne izraz „Muscat de” ili „Vin de” |
ფრონტინიან, შეიძლება წინ უძღოდეს „მუსკატ” ან „ვენ დე” |
FR |
Gaillac, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” |
გაიაკ, შეიძლება მოსდევდეს „მუსო” |
FR |
Gaillac premières côtes |
გაიაკ პრემიერ კოტ |
FR |
Gevrey-Chambertin |
ჟევრი-შამბერტენ |
FR |
Gigondas |
ჟიგონდა |
FR |
Givry |
ჟივრი |
FR |
Grand Roussillon, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Rancio” |
გრან-რუსიონ, შეიძლება მოსდევდეს „რანსიო” |
FR |
Grand-Échezeaux |
გრან-ეშეზო |
FR |
Graves, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „supérieures” |
გრავ, შეიძლება მოსდევდეს „სუპერიერ” |
FR |
Graves de Vayres |
გრავ დე ვერ |
FR |
Griotte-Chambertin |
გრიოტ- შამბერტენ |
FR |
Gros plant du Pays nantais |
გრო პლან დიუ პეი ნანტე |
FR |
Haut-Médoc |
ო-მედოკ |
FR |
Haut-Montravel |
ო მონტრაველ |
FR |
Haut-Poitou |
ო-პუატო |
FR |
Hermitage Istovjetno ime: l'Hermitage/Ermitage/l'Ermitage |
ერმიტაჟ ეკვივალენტური ტერმინი: ლ’ერმიტაჟ / ერმიტაჟ /ლ’ერმიტაჟ |
FR |
Irancy |
ირანსი |
FR |
Irouléguy |
ირულეგი |
FR |
Jasnières, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
ჟასნიერ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Juliénas |
ჟულიენა |
FR |
Jurançon, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „sec” |
ჟურანსონ, შეიძლება მოსდევდეს „სეკ” |
FR |
L'Étoile, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” |
ლ’ეტუალ, შეიძლება მოსდევდეს „მუსო” |
FR |
La Grande Rue |
ლა გრანდ რიუ |
FR |
Ladoix, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” |
ლადუა, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დე ბონ’ ან ”კოტ დე ბონ-ვილაჟ |
FR |
Lalande de Pomerol |
ლალანდე დე პომროლ |
FR |
Latricières-Chambertin |
ლატრისიერ-შამბერტენ |
FR |
Les Baux de Provence |
ლე ბო დე პროვანს |
FR |
Limoux |
ლიმუ |
FR |
Lirac |
ლირაკ |
FR |
Listrac-Médoc |
ლისტრაკ-მედოკ |
FR |
Loupiac |
ლუპიაკ |
FR |
Lussac-Saint-Émilion |
ლუსაკ-სენ-ემილიონ |
FR |
Mâcon, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Supérieur” ili „Villages” Istovjetno ime: Pinot-Chardonnay-Mâcon |
მაკონ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფილი ერთეულის სახელი ან „სუპერიე” ან „ვილაჟ” ეკვივალენტური ტერმინი: პინო-შარდონე-მაკონ |
FR |
Macvin du Jura |
მაკვენ დიუ ჟიურა |
FR |
Madiran |
მადირან |
FR |
Maranges whether or not followed by Clos de la Boutière |
მარანჟ, შეიძლება მოსდევდეს კლო დე ლა ბუტიე |
FR |
Maranges, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv La Croix Moines |
მარანჟ, შეიძლება მოსდევდეს ლა კრუა მუან |
FR |
Maranges, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv La Fussière |
მარანჟ, შეიძლება მოსდევდეს ლა ფიუსიერ |
FR |
Maranges, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Le Clos des Loyères |
მარანჟ, შეიძლება მოსდევდეს ლე კლო დე ლუაიერ |
FR |
Maranges, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Le Clos des Rois |
მარანჟ, შეიძლება მოსდევდეს ლე კლო დე რუა |
FR |
Maranges, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Le Clos Roussots |
მარანჟ შეიძლება მოსდევდეს ლე კლო რუსოტ |
FR |
Maranges, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
მარანჟ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Maranges, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” |
მარანჟ, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დე ბონ’ ან ‘კოტ დე ბონ-ვილაჟ” |
FR |
Marcillac |
მარსიაკ |
FR |
Margaux |
მარგო |
FR |
Marsannay, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „rosé” |
მარსანე, შეიძლება მოსდევდეს „როზე” |
FR |
Maury, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Rancio” |
მორი, შეიძლება მოსდევდეს „რანსიო” |
FR |
Mazis-Chambertin |
მაზი-შამბერტენ |
FR |
Mazoyères-Chambertin |
მეზუაიერ შამბერტენ |
FR |
Médoc |
მედოკ |
FR |
Menetou-Salon, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
მენეტუ სალონ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ან ვალ დე ლუარ |
FR |
Mercurey |
მერკური |
FR |
Meursault, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” |
მერსო, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დე ბონ’ ან ‘კოტ დე ბონ-ვილაჟ” |
FR |
Minervois |
მინერვუა |
FR |
Minervois-La-Livinière |
მინერვუა-ლა-ლიმინიერ |
FR |
Monbazillac |
მონბაზიაკ |
FR |
Montagne Saint-Émilion |
მონტან სენ-ემილიონ |
FR |
Montagny |
მონტანი |
FR |
Monthélie, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” |
მონტელი, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დე ბონ’ ან ‘კოტ დე ბონ-ვილაჟ” |
FR |
Montlouis-sur-Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” ili „pétillant” |
მონლუი-სურ-ლუარ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ, „მუსო” ან „პეტიიან” |
FR |
Montrachet |
მონრაშე |
FR |
Montravel |
მონრაველ |
FR |
Morey-Saint-Denis |
მორი-სენ-დენი |
FR |
Morgon |
მორგონ |
FR |
Moselle |
მოზელ |
FR |
Moulin-à-Vent |
მულენ-ა-ვან |
FR |
Moulis Istovjetno ime: Moulis-en-Médoc |
მული ეკვივალენტური ტერმინი: მული-ან-მედოკ |
FR |
Muscadet, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
მუსკადე, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Muscadet-Coteaux de la Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
მუსკადე-კოტო დე ლა ლუარ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Muscadet-Côtes de Grandlieu, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
მუსკადე-კოტ დე გრანდლიე, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Muscadet-Sèvre et Maine, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
მუსკადე-სევრ ე მენ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Muscat de Beaumes-de-Venise |
მუსკა დე ბომ-დე-ვენიზ |
FR |
Muscat de Lunel |
მუსკა დე ლუნელ |
FR |
Muscat de Mireval |
მუსკა დე მირევალ |
FR |
Muscat de Saint-Jean-de-Minervois |
მუსკა დე სენ-ჟაკ დე მინერვუა - |
FR |
Muscat du Cap Corse |
მუსკა დიუ კაპ კორს |
FR |
Musigny |
მუზინი |
FR |
Néac |
ნეაკ |
FR |
Nuits Istovjetno ime: Nuits-Saint-Georges |
ნუი ეკვივალენტური ტერმინი: ნუი-სენ-ჟორჟ |
FR |
Orléans, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cléry |
ორლეან, შეიძლება მოსდევდეს კლერი |
FR |
Pacherenc du Vic-Bilh, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „sec” |
პაშერენ დიუ ვიკ-ბილ, შეიძლება მოსდევდეს „სეკ” |
FR |
Palette |
პალეტ |
FR |
Patrimonio |
პატრიმონიო |
FR |
Pauillac |
პოიაკ |
FR |
Pécharmant |
პეშარმან |
FR |
Pernand-Vergelesses, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” |
პერნან-ვერგელეს, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დე ბონ’ ან ‘კოტ დე ბონ-ვილაჟ” |
FR |
Pessac-Léognan |
პესაკ-ლეონან |
FR |
Petit Chablis, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
პეტი შაბლი, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Pineau des Charentes Istovjetno ime: Pineau Charentais |
პინო დე შარანტ ეკვივალენტური ტერმინი: პინო შარანტე |
FR |
Pomerol |
პომეროლ |
FR |
Pommard |
პომარ |
FR |
Pouilly-Fuissé |
პუი-ფუისე |
FR |
Pouilly-Loché |
პუი-ლოშე |
FR |
Pouilly-sur-Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire Istovjetno ime: Blanc Fumé de Pouilly / Pouilly-Fumé |
პუიი–სურ-ლუარ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ ეკვივალენტური ტერმინი: ბლანკ ფიუმე დე პუიი / პუიი-ფიუმე |
FR |
Pouilly-Vinzelles |
პუიი-ვენზელ |
FR |
Premières Côtes de Blaye |
პრემიერ კოტ დე ბლე |
FR |
Premières Côtes de Bordeaux, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
პრემიერ კოტ დე ბორდო, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Puisseguin-Saint-Emilion |
პუისეგენ-სენ-ემილიონ |
FR |
Puligny-Montrachet, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” |
პულინი მონრაშე, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დე ბონ’ ან ‘კოტ დე ბონ-ვილაჟ” |
FR |
Quarts de Chaume, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
კარ დე შომ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Quincy, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
კინსი, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Rasteau, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Rancio” |
რასტო, შეიძლება მოსდევდეს „რანსიო” |
FR |
Régnié |
რენიე |
FR |
Reuilly, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
რეიი, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Richebourg |
რიშბურ |
FR |
Rivesaltes, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Rancio”, a ispred kojeg se nalazi ili ne izraz „Muscat” |
რივეზალტ, შეიძლება მოსდევდეს „რანსიო” ან წინ უსწრებდეს „მუსკა” |
FR |
Romanée (La) |
რომანე (ლა) |
FR |
Romanée Contie |
რომანე კონტი |
FR |
Romanée Saint-Vivant |
რომანე სენ-ვივან |
FR |
Rosé de Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
როზე დე ლუარ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Rosé des Riceys |
როზე დე რისი |
FR |
Rosette |
როზეტ |
FR |
Roussette de Savoie, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
რუსეტ დე სავუა, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
FR |
Ruchottes-Chambertin |
რუშოტ-შამბერტინ |
FR |
Rully |
რული |
FR |
Saint-Amour |
სენტ-ამურ |
FR |
Saint-Aubin, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” |
სენ-ობენ, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დე ბონ’ ან კოტ დე ბონ-ვილაჟ” |
FR |
Saint-Bris |
სენ-ბრი |
FR |
Saint-Chinian |
სენ-შინიან |
FR |
Saint-Émilion |
სენ-ემილიონ |
FR |
Saint-Émilion Grand Cru |
სენ-ემილიონ-გრან კრიუ |
FR |
Saint-Estèphe |
სენტ-ესტეფ |
FR |
Saint-Georges-Saint-Émilion |
სენ-ჟორჟ-სენტ-ემილიონ |
FR |
Saint-Joseph |
სენ-ჟოზეფ |
FR |
Saint-Julien |
სენ-ჟულიენ |
FR |
Saint-Nicolas-de-Bourgueil, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
სენ-ნიკოლა-დე-ბურგეი, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Saint-Péray, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” |
სენ-პერე, შეიძლება მოსდევდეს „მუსო” |
FR |
Saint-Pourçain |
სენ-პურსენ |
FR |
Saint-Romain, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” |
სენ-რომენ, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დე ბონ’ ან ‘კოტ დე ბონ-ვილაჟ” |
FR |
Saint-Véran |
სენ-ვერან |
FR |
Sainte-Croix-du-Mont |
სენტ-კრუა დიუ მონ |
FR |
Sainte-Foy Bordeaux |
სენტ-ფუა ბორდო |
FR |
Sancerre |
სანსერ |
FR |
Santenay, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” |
სანტენი, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დე ბონ’ ან ‘კოტ დე ბონ-ვილაჟ” |
FR |
Saumur, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” ili „pétillant” |
სომურ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ, „მუსო” ან „პეტიიან” |
FR |
Saumur-Champigny, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
სომურ-შამპინი, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Saussignac |
სოსინიაკ |
FR |
Sauternes |
სოტერნ |
FR |
Savennières, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
სავენიერ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Savennières-Coulée de Serrant, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
სავენიერ-კულე დე სერან, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Savennières-Roche-aux-Moines, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
სავენიერ-როშ-ო-მუან, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Savigny-les-Beaune, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „Côte de Beaune” ili „Côte de Beaune-Villages” Istovjetno ime: Savigny |
სავინი-ლე-ბონ, შეიძლება მოსდევდეს „კოტ დ ბონ’ ან ‘კოტ დე ბონ ვილაჟ” ეკვივალენტური ტერმინი: სავინი |
FR |
Seyssel, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” |
სეისალ, შეიძლება მოსდევდეს „მუსო” |
FR |
Tâche (La) |
ტაშ (ლა) |
FR |
Tavel |
ტაველ |
FR |
Touraine, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” ili „pétillant” |
ტურენ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ ან „მუსო” ან „პეტიიან” |
FR |
Touraine Amboise, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
ტურენ ამბუაზ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Touraine Azay-le-Rideau, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
ტურენ აზე-ლე-რიდო, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Touraine Mestand, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
ტურენ მესტან, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Touraine Noble Joué, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire |
ტურენ ნობლ ჟუე, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ |
FR |
Tursan |
ტურსან |
FR |
Vacqueyras |
ვაკირა |
FR |
Valençay |
ვალანსი |
FR |
Vin d'Entraygues et du Fel |
ვენ დ’ანტრეგ ე დიუ ფელ |
FR |
Vin d'Estaing |
ვენ დ’ესტენ |
FR |
Vin de Lavilledieu |
ვენ დე ლავილედიე |
FR |
Vin de Savoie, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice, a bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” ili „pétillant” |
ვენ დე სავუა, შეიძლება მოსდევდესმცირე გეოგრაფიულიერთეულისსახელი, „მუსო” ან „პეტიიან” |
FR |
Vins du Thouarsais |
ვენ დიუ ტუარსე |
FR |
Vins Fins de la Côte de Nuits |
ვენ ფენ დე ლა კოტ დე ნუი |
FR |
Viré-Clessé |
ვირე-კლესე |
FR |
Volnay |
ვოლნე |
FR |
Volnay Santenots |
ვოლნე სანტენო |
FR |
Vosnes Romanée |
ვოსნ რომანე |
FR |
Vougeot |
ვუჟო |
FR |
Vouvray, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val de Loire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „mousseux” ili „pétillant” |
ვუვრე, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დე ლუარ, „მუსო” ან „პეტიიან” |
IT |
Aglianico del Taburno Istovjetno ime: Taburno |
ალიანიკო დელ ტაბურნო ეკვივალენტური ტერმინი: ტაბურნო |
IT |
Aglianico del Vulture |
ალიანიკო დელ ვულტურე |
IT |
Albana di Romagna |
ალბანა დი რომანია |
IT |
Albugnano |
ალბუნიანო |
IT |
Alcamo |
ალკამო |
IT |
Aleatico di Gradoli |
ალეატიკო დი გრადოლი |
IT |
Aleatico di Puglia |
ალეატიკო დი პულია |
IT |
Alezio |
ალეციო |
IT |
Alghero |
ალგერო |
IT |
Alta Langa |
ალტა ლანგა |
IT |
Alto Adige nakon kojeg slijedi naziv Colli di Bolzano Istovjetno ime: Südtiroler Bozner Leiten |
ალტო ადიჯე, მოსდევს კოლი დი ბოლცანო ეკვივალენტური ტერმინი: ზიუდტიროლერ ბოცნერ ლაიტენ |
IT |
Alto Adige nakon kojeg slijedi naziv Meranese di collina Istovjetno ime: Alto Adige Meranese / Südtirol Meraner Hügel / Südtirol Meraner |
ალტო ადიჯე, მოსდევს მერანეზე დი კოლინა ეკვივალენტური ტერმინი: ალტო ადიჯე მერანეზე / მერანერ ჰიუგელ / ზიუდტიროლერ მერანერ |
IT |
Alto Adige, nakon kojeg slijedi naziv Santa Maddalena Istovjetno ime: Südtiroler St.Magdalener |
ალტო ადიჯე, მოსდევს სანტა მადალენა ეკვივალენტური ტერმინი: ზიუდტიროლერ სტ. მაგდალენერ |
IT |
Alto Adige, nakon kojeg slijedi naziv Terlano Istovjetno ime: Südtirol Terlaner |
ალტო ადიჯე, მოსდევს ტერლანო ეკვივალენტური ტერმინი: ზიუდტიროლერ ტერლანერ |
IT |
Alto Adige, nakon kojeg slijedi naziv Valle Isarco Istovjetno ime: Südtiroler Eisacktal / |
ალტო ადიჯე, მოსდევს ვალე იზარკო ეკვივალენტური ტერმინი: ზიუდტიროლერ იზაკტალ |
IT |
Alto Adige, nakon kojeg slijedi naziv Valle Venosta Istovjetno ime: Südtirol Vinschgau |
ალტო ადიჯე, მოსდევს ვალე ვენოსტა ეკვივალენტური ტერმინი: ზიუდტიროლ ვინშგაუ |
IT |
Alto Adige Istovjetno ime: dell'Alto Adige / Südtirol / Südtiroler |
ალტო ადიჯე ეკვივალენტური ტერმინი: დელ’ალტო ადიჯე/ ზიუდტიროლ / ზიუდტიროლერ |
IT |
Alto Adige „ili” dell'Alto Adige, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Bressanone Istovjetno ime: „ili” dell'Alto Adige Südtirol „ili” Südtiroler Brixner |
ალტო ადიჯე „ან’ დელ”ალტო ადიჯე, შეიძლებამოსდევდეს ბრესანონე ეკვივალენტური ტერმინი: „ან” დელ’ ალტო ადიჯე ზიუდტიროლ „ან” ზიუდტიროლ ბრიქსნერ |
IT |
Alto Adige „ili” dell'Alto Adige, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Burgraviato Istovjetno ime: „ili” dell'Alto Adige Südtirol „ili” Südtiroler Buggrafler |
ალტო ადიჯე „ან’ დელ”ალტო ადიჯე, შეიძლება მოსდევდეს ბურგრავიატო ეკვივალენტური ტერმინი: „ან’ დელ’ალტო ადიჯე ზიუდტიროლ ”ან ზიუდტიროლერ ბუგრაფლერ |
IT |
Ansonica Costa dell'Argentario |
ანსონიკა კოსტა დელ’არჯენტარიო |
IT |
Aprilia |
აპრილია |
IT |
Arborea |
არბორეა |
IT |
Arcole |
არკოლე |
IT |
Assisi |
ასიზი |
IT |
Asti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz„spumante” ili ispred kojeg se nalazi izraz „Moscato d” |
ასტი, შეიძლება მოსდევდეს „სპუმანტე” ან წინუძღოდეს „მოსკატო დ” |
IT |
Atina |
ატინა |
IT |
Aversa |
ავერსა |
IT |
Bagnoli di Sopra Istovjetno ime: Bagnoli |
ბანიოლი დი სოპრა ეკვივალენტური ტერმინი: ბანიოლი |
IT |
Barbaresco |
ბარბარესკო |
IT |
Barbera d'Alba |
ბარბერა დ’ალბა |
IT |
Barbera d'Asti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Colli Astiani o Astiano |
ბარბერა დ’ასტი, შეიძლება მოსდევდეს კოლი ასტიანი ან ასტიანო |
IT |
Barbera d'Asti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Nizza |
ბარბერა დ’ასტი, შეიძლება მოსდევდეს ნიცა |
IT |
Barbera d'Asti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tinella |
ბარბერა დ’ასტი, შეიძლებამოსდევდეს ტინელა |
IT |
Barbera del Monferrato |
ბარბერა დელ მონფერატო |
IT |
Barbera del Monferrato Superiore |
ბარბერა დელ მონფერატო სუპერიორე |
IT |
Barco Reale di Carmignano Istovjetno ime: Rosato di Carmignano / Vin santo di Carmignano / Vin Santo di Carmignano occhio di pernice |
ბარკო რეალე დი კარმინიანო ეკვივალენტური ტერმინი: როზატო დი კარმინიანო/ ვინ სანტო დი კარმინიანო / ვინ სანტო დი კარმინიანო ოკიო დი პერნიჩე |
IT |
Bardolino |
ბარდოლინო |
IT |
Bardolino Superiore |
ბარდოლინო სუპერიორე |
IT |
Barolo |
ბაროლო |
IT |
Bianchello del Metauro |
ბიანკელო დელ მეტაურო |
IT |
Bianco Capena |
ბიანკო კაპენა |
IT |
Bianco dell'Empolese |
ბიანკო დელ’ემპოლეზე |
IT |
Bianco della Valdinievole |
ბიანკო დელა ვალდინიევოლე |
IT |
Bianco di Custoza Istovjetno ime: Custoza |
ბიანკო დი კუსტოცა ეკვივალენტური ტერმინი: კუსტოცა |
IT |
Bianco di Pitigliano |
ბიანკო დი პიტილიანო |
IT |
Bianco Pisano di San Torpè |
ბიანკო პიზანო დი სან ტორპე |
IT |
Biferno |
ბიფერნო |
IT |
Bivongi |
ბივონჯი |
IT |
Boca |
ბოკა |
IT |
Bolgheri, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Sassicaia |
ბოლგერი, შეიძლება მოსდევდეს სასიკაია |
IT |
Bosco Eliceo |
ბოსკო ელიჩეო |
IT |
Botticino |
ბოტიჩინო |
IT |
Brachetto d'Acqui Istovjetno ime: Acqui |
ბრაკეტო დ’აკვი ეკვივალენტური ტერმინი: აკვი |
IT |
Bramaterra |
ბრამატერა |
IT |
Breganze |
ბრეგანცე |
IT |
Brindisi |
ბრინდიზი |
IT |
Brunello di Montalcino |
ბრუნელო დი მონტალჩინო |
IT |
Cacc'e' mmitte di Lucera |
კაჩ’ე’ მიტე დი ლუჩერა |
IT |
Cagnina di Romagna |
კანინა დი რომანია |
IT |
Campi Flegrei |
კამპი ფლეგრეი |
IT |
Campidano di Terralba Istovjetno ime: Terralba |
კამპიდანო დი ტერალბა ეკვივალენტური ტერმინი: ტერალბა |
IT |
Canavese |
კანავეზე |
IT |
Candia dei Colli Apuani |
კანდია დეი კოლი აპუანი |
IT |
Cannonau di Sardegna, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Capo Ferrato |
კანონო დი სარდენია, შეიძლება მოსდევდეს კაპო ფერატო |
IT |
Cannonau di Sardegna, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Jerzu |
კანონო დი სარდენია, შეიძლება მოსდევდეს ჟერძუ |
IT |
Cannonau di Sardegna, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Oliena / Nepente di Oliena |
კანონო დი სარდენია, შეიძლება მოსდევდეს ოლიენა / ნეპენტე დი ოლიენა |
IT |
Capalbio |
კაპალბიო |
IT |
Capri |
კაპრი |
IT |
Capriano del Colle |
კაპრიანო დელ კოლე |
IT |
Carema |
კარემა |
IT |
Carignano del Sulcis |
კარინიანო დელ სულჩის |
IT |
Carmignano |
კარმინიანო |
IT |
Carso |
კარსო |
IT |
Castel del Monte |
კასტელ დელ მონტე |
IT |
Castel San Lorenzo |
კასტელ სან ლორენცო |
IT |
Casteller |
კასტელერ |
IT |
Castelli Romani |
კასტელი რომანი |
IT |
Cellatica |
ჩელატიკა |
IT |
Cerasuolo di Vittoria |
კარასუოლო დი ვიტორია |
IT |
Cerveteri |
ჩერვეტერი |
IT |
Cesanese del Piglio Istovjetno ime: Piglio |
ჩეზანეზე დელ პილიო ევივალენტური ტერმინი: პილიო |
IT |
Cesanese di Affile Istovjetno ime: Affile |
ჩეზანეზე დი აფილე ეკვივალენტური ტერმინი: აფილე |
IT |
Cesanese di Olevano Romano Istovjetno ime: Olevano Romano |
ჩეზანეზე დი ოლევანო რომანო ეკვივალენტური ტერმინი: ოლევანო რომანო |
IT |
Chianti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Colli Aretini |
კიანტი, შეიძლება მოსდევდეს კოლი არეტინი |
IT |
Chianti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Colli Fiorentini |
კიანტი, შეიძლება მოსდევდეს კოლი ფიორენტინი |
IT |
Chianti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Colli Senesi |
კიანტი, შეიძლება მოსდევდეს კოლი სენეზი |
IT |
Chianti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Colline Pisane |
კიანტი, შეიძლება მოსდევდეს კოლინე პიზანე |
IT |
Chianti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Montalbano |
კიანტი, შეიძლება მოსდევდეს მონტალბანო |
IT |
Chianti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Montespertoli |
კიანტი, შეიძლება მოსდევდეს მონტესპერტოლი |
IT |
Chianti, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Rufina |
კიანტი, შეიძლება მოსდევდეს რუფინა |
IT |
Chianti Classico |
კიანტი კლასიკო |
IT |
Cilento |
ჩილენტო |
IT |
Cinque Terre, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Costa da Posa Istovjetno ime: Cinque Terre Sciacchetrà |
ჩინკვე ტერე, შეიძლება მოსდევდეს კოსტა და პოზა ეკვივალენტური ტერმინი: ჩინკვე ტერე შაკეტრა |
IT |
Cinque Terre, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Costa de Campu Istovjetno ime: Cinque Terre Sciacchetrà |
ჩინქუე თერრე წჰეტჰერ ორ ნოტ ფოლლოწედ ბყ ჩინკვე ტერე, შეიძლება მოსდევდეს კოსტა დე კამპუ ეკვივალენტური ტერმინი: ჩინკვე ტერე შაკეტრა |
IT |
Cinque Terre, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Costa de Sera Istovjetno ime: Cinque Terre Sciacchetrà |
ჩინკვე ტერე, შეიძლება მოსდევდეს კოსტა დე სერა ეკვივალენტური ტერმინი: ჩინკვე ტერე შაკეტრა |
IT |
Circeo |
ჩირჩეო |
IT |
Cirò |
ჩირო |
IT |
Cisterna d'Asti |
ჩიზერნა დ’ასტი |
IT |
Colli Albani |
კოლი ალბანი |
IT |
Colli Altotiberini |
კოლი ალტოტიბერინი |
IT |
Colli Amerini |
კოლი ამერინი |
IT |
Colli Berici |
კოლი ბერიჩი |
IT |
Colli Bolognesi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Colline di Oliveto |
კოლი ბოლონიეზი, შეიძლება მოსდევდეს კოლინე დი ოლივეტო |
IT |
Colli Bolognesi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Colline di Riosto |
კოლი ბოლონიეზი, შეიძლება მოსდევდეს კოლინე დი რიოსტო |
IT |
Colli Bolognesi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Colline Marconiane |
კოლი ბოლონიეზი, შეიძლება მოსდევდეს კოლინე მარკონიანე |
IT |
Colli Bolognesi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Monte San Pietro |
კოლი ბოლონიეზი, შეიძლება მოსდევდეს მონტე სან პიეტრო |
IT |
Colli Bolognesi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Serravalle |
კოლი ბოლონიეზი, შეიძლება მოსდევდეს სერვალე |
IT |
Colli Bolognesi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Terre di Montebudello |
კოლი ბოლონიეზი, შეიძლება მოსდევდეს ტერე დი მონტებუდელო |
IT |
Colli Bolognesi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Zola Predosa |
კოლი ბოლონიეზი, შეიძლება მოსდევდეს ზოლა პრედოზა |
IT |
Colli Bolognesi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
კოლი ბოლონიეზი, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
IT |
Colli Bolognesi Classico - Pignoletto |
კოლი ბოლონიეზი კლასიკო-პინიოლეტო |
IT |
Colli d'Imola |
კოლი დ’იმოლა |
IT |
Colli del Trasimeno Istovjetno ime: Trasimeno |
კოლი დელ ტრაზიმენო ეკვივალენტური ტერმინი: ტრაზიმენო |
IT |
Colli dell'Etruria Centrale |
კოლი დელ’ეტრურია ჩენტრალე |
IT |
Colli della Sabina |
კოლი დელა საბინა |
IT |
Colli di Conegliano, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Fregona |
კოლი დი კონელიანო, შეიძლება მოსდევდეს ფრეგონა |
IT |
Colli di Conegliano, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Refrontolo |
კოლი დი კონელიანო, შეიძლება მოსდევდეს რეფრონტოლო |
IT |
Colli di Faenza |
კოლი დი ფაენცა |
IT |
Colli di Luni |
კოლი დი ლუნი |
IT |
Colli di Parma |
კოლი დი პარმა |
IT |
Colli di Rimini |
კოლი დი რიმინი |
IT |
Colli di Scandiano e di Canossa |
კოლი დი სკანდიანო ე დი კანოსა |
IT |
Colli Etruschi Viterbesi |
კოლი ეტრუსკი ვიტებრეზი |
IT |
Colli Euganei |
კოლი ეუგანეი |
IT |
Colli Lanuvini |
კოლი ლანუვინი |
IT |
Colli Maceratesi |
კოლი მაჩერატეზი |
IT |
Colli Martani |
კოლი მარტანი |
IT |
Colli Orientali del Friuli, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cialla |
კოლი ორიენტალი, შეიძლება მოსდევდეს ჩალა |
IT |
Colli Orientali del Friuli, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Rosazzo |
კოლი ორიენტალი დელ ფრიული, შეიძლება მოსდევდეს როზაცო |
IT |
Colli Orientali del Friuli, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Schiopettino di Prepotto |
კოლი ორინტალი დელ ფრიული, შეიძლება მოსდევდეს სკიოპეტინო დი პრეპოტო |
IT |
Colli Orientali del Friuli Picolit, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cialla |
კოლი ორიენტალი დელ ფრიული პიკოლიტ, შეიძლება მოსდევდეს ჩალა |
IT |
Colli Perugini |
კოლი პერუჯინი |
IT |
Colli Pesaresi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Focara |
კოლი პეზარეზი, შეიძლება მოსდევდეს ფოკარა |
IT |
Colli Pesaresi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Roncaglia |
კოლი პეზარეზი, შეიძლება მოსდევდეს რონკალია |
IT |
Colli Piacentini, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Gutturnio |
კოლი პიაჩენტინი, შეიძლება მოსდევდეს გუტურნიო |
IT |
Colli Piacentini, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Monterosso Val d'Arda |
კოლი პიაჩენტინი, შეიძლება მოსდევდეს მონტერესო ვალ დ’არდა |
IT |
Colli Piacentini, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val Trebbia |
კოლი პიაჩენტინი, შეიძლება მოსდევდეს ვალ ტრებია |
IT |
Colli Piacentini, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Valnure |
კოლი პიაჩენტინი, შეიძლება მოსდევდეს ვალნურე |
IT |
Colli Piacentini, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vigoleno |
კოლი პიაჩენტინი, შეიძლება მოსდევდეს ვიგოლენო |
IT |
Colli Romagna centrale |
კოლი რომანია ჩენტრალე |
IT |
Colli Tortonesi |
კოლი ტორტონეზი |
IT |
Collina Torinese |
კოლინა ტორინეზე |
IT |
Colline di Levanto |
კოლინე დი ლევანტო |
IT |
Colline Joniche Taratine |
კოლინე იონიკე ტარატინე |
IT |
Colline Lucchesi |
კოლინე ლუკეზი |
IT |
Colline Novaresi |
კოლინე ნოვარეზი |
IT |
Colline Saluzzesi |
კოლინე სალუცეზი |
IT |
Collio Goriziano Istovjetno ime: Collio |
კოლიო გორიციანო ეკვივალენტური ტერმინი: კოლიო |
IT |
Conegliano - Valdobbiadene, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cartizze Istovjetno ime: Conegliano „ili” Valdobbiadene |
კონელიანო-ვალდობიადენე, შეიძლება მოსდევდეს კარტიცე ეკვივალენტური ტერმინი: კონელიანო „ან” ვალდობიადენე |
IT |
Cònero |
კონერო |
IT |
Contea di Sclafani |
კონტეა დი სკლაფანი |
IT |
Contessa Entellina |
კონტესა ენტელინა |
IT |
Controguerra |
კონტრო გუერა |
IT |
Copertino |
კოპერტინო |
IT |
Cori |
კორი |
IT |
Cortese dell'Alto Monferrato |
კორტეზე დელ’ალტო მონფერატო |
IT |
Corti Benedettine del Padovano |
კორტი ბენედეტინე დელ პადოვანო |
IT |
Cortona |
კორტონა |
IT |
Costa d'Amalfi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Furore |
კოსტა დ’ამალფი, შეიძლება მოსდევდეს ფურორე |
IT |
Costa d'Amalfi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ravello |
კოსტა დ’ამალფი, შეიძლება მოსდევდეს რაველო |
IT |
Costa d'Amalfi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tramonti |
კოსტა დ’ამალფი, შეიძლება მოსდევდეს ტრამონტი |
IT |
Coste della Sesia |
კოსტე დე ლა სეზია |
IT |
Curtefranca |
კურტეფრანკა |
IT |
Delia Nivolelli |
დელია ნივოლელი |
IT |
Dolcetto d'Acqui |
დოლჩეტო დ’აკვი |
IT |
Dolcetto d'Alba |
დოლჩეტო დ’ალბა |
IT |
Dolcetto d'Asti |
დოლჩეტო დ’ასტი |
IT |
Dolcetto delle Langhe Monregalesi |
დოლჩეტო დელე ლანგე მონრეგალეზი |
IT |
Dolcetto di Diano d'Alba Istovjetno ime: Diano d'Alba |
დოლჩეტო დი დიანო დ’ალბა ეკვივალენტური ტერმინი: დიანო დ’ალბა |
IT |
Dolcetto di Dogliani |
დოლჩეტო დი დოლიანო |
IT |
Dolcetto di Dogliani Superiore Istovjetno ime: Dogliani |
დოლჩეტო დი დოლიანი სუპერიორე ეკვივალენტური ტერმინი: დოლიანი |
IT |
Dolcetto di Ovada Istovjetno ime: Dolcetto d'Ovada |
დოლჩეტო დი ოვადა ეკვივალენტური ტერმინი: დოლჩეტო დ’ოვადა |
IT |
Dolcetto di Ovada Superiore o Ovada |
დოლჩეტო დი ოვადა სუპერიორე ო ოვადა |
IT |
Donnici |
დონიჩი |
IT |
Elba |
ელბა |
IT |
Eloro, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Pachino |
ელორო, შეიძლება მოსდევდეს პაკინო |
IT |
Erbaluce di Caluso Istovjetno ime: Caluso |
ერბალუჩე დი კალუზო ეკვივალენტური ტერმინი: კალუზო |
IT |
Erice |
ერიჩე |
IT |
Esino |
ეზინო |
IT |
Est!Est!!Est!!! di Montefiascone |
ესტ! ესტ!! ესტ!!! დი მონტეფიასკონე |
IT |
Etna |
ეტნა |
IT |
Falerio dei Colli Ascolani Istovjetno ime: Falerio |
ფალერიო დეი კოლი ასკოლანი ეკვივალენტური ტერმინი: ფალერიო |
IT |
Falerno del Massico |
ფალერნო დელ მასიკო |
IT |
Fara |
ფარა |
IT |
Faro |
ფარო |
IT |
Fiano di Avellino |
ფიანო დი აველინო |
IT |
Franciacorta |
ფრანჩაკორტა |
IT |
Frascati |
ფრასკატი |
IT |
Freisa d'Asti |
ფრეიზა დ’ასტი |
IT |
Freisa di Chieri |
ფრეიზა დი კიერი |
IT |
Friuli Annia |
ფრიული ანია |
IT |
Friuli Aquileia |
ფრიული აკვილეია |
IT |
Friuli Grave |
ფრიული გრავე |
IT |
Friuli Isonzo Istovjetno ime: Isonzo del Friuli |
ფრიული იზონცო ეკვივალენტური ტერმინი: იზონცო დელ ფრიული |
IT |
Friuli Latisana |
ფრიული ლატიზანა |
IT |
Gabiano |
გაბიანო |
IT |
Galatina |
გალატინა |
IT |
Galluccio |
გალუჩო |
IT |
Gambellara |
გამბელარა |
IT |
Garda |
გარდა |
IT |
Garda Colli Mantovani |
გარდა კოლი მანტოვანი |
IT |
Gattinara |
გატინარა |
IT |
Gavi Istovjetno ime: Cortese di Gavi |
გავი ეკვივალენტური ტერმინი: კორტეზე დი გავი |
IT |
Genazzano |
ჯენაცანო |
IT |
Ghemme |
გემე |
IT |
Gioia del Colle |
ჯოია დელ კოლე |
IT |
Girò di Cagliari |
ჯირო დი კალიარი |
IT |
Golfo del Tigullio |
გოლფო დელ ტიგულიო |
IT |
Gravina |
გრავინა |
IT |
Greco di Bianco |
გრეკო დი ბიანკო |
IT |
Greco di Tufo |
გრეკო დი ტუფო |
IT |
Grignolino d'Asti |
გრინიოლინო დ’ასტი |
IT |
Grignolino del Monferrato Casalese |
გრინიოლინო დელ მონტეფერატო კაზალეზე |
IT |
Guardia Sanframondi Istovjetno ime: Guardiolo |
გვარდია სანფრამონდი ეკვივალენტური ტერმინი: გვარდიოლო |
IT |
I Terreni di San Severino |
ი ტერენი დი სან სევერინო |
IT |
Irpinia, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Campi Taurasini |
ირპინია, შეიძლება მოსდევდეს კამპი ტაურასინი |
IT |
Ischia |
ისკია |
IT |
Lacrima di Morro Istovjetno ime: Lacrima di Morro d'Alba |
ლაკრიმა დი მორო ეკვივალენტური ტერმინი: ლაკრიმა დი მორო დ’ალბა |
IT |
Lago di Caldaro Istovjetno ime: Caldaro/Kalterer/Kalterersee |
ლაგო დი კალდარო ეკვავალენტური ტერმინი: კალდარო / კალტერერ / კალტერერზეე |
IT |
Lago di Corbara |
ლაგო დი კორბარა |
IT |
Lambrusco di Sorbara |
ლამბრუსკო დი სორბარა |
IT |
Lambrusco Grasparossa di Castelvetro |
ლამბრუსკო გრასპაროსა დი კასტელვეტრო |
IT |
Lambrusco Mantovano, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Oltre Po Mantovano |
ლამბრუსკო მანტოვანო, შეიძლება მოსდევდეს ოლტერ პო მანტოვანო |
IT |
Lambrusco Mantovano, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Viadanese-Sabbionetano |
ლამბრუსკო მანტოვანო, შეიძლება მოსდევდეს ვიადანეზე საბიონეტანო |
IT |
Lambrusco Salamino di Santa Croce |
ლამბრუსკო სალამინო დი სანტა კროჩე |
IT |
Lamezia |
ლამეცია |
IT |
Langhe |
ლანგე |
IT |
Lessona |
ლესონა |
IT |
Leverano |
ლევერანო |
IT |
Lison-Pramaggiore |
ლიზონ-პრამაჯორე |
IT |
Lizzano |
ლიცანო |
IT |
Loazzolo |
ლოაცოლო |
IT |
Locorotondo |
ლოკოროტონდო |
IT |
Lugana |
ლუგანა |
IT |
Malvasia delle Lipari |
მალვაზია დელე ლიპარი |
IT |
Malvasia di Bosa |
მალვაზია დი ბოზა |
IT |
Malvasia di Cagliari |
მალვაზია დი კალიარი |
IT |
Malvasia di Casorzo d'Asti Istovjetno ime: Cosorzo / Malvasia di Cosorzo |
მალვაზია დი კაზორცო დ’ასტი ეკვივალენტური ტერმინი: კოზორცო / მალვაზია დი კოზორცო |
IT |
Malvasia di Castelnuovo Don Bosco |
მალვაზია დი კასტელნუოვო დონ ბოსკო |
IT |
Mamertino di Milazzo Istovjetno ime: Mamertino |
მამერტინო დი მილაცო ეკვივალენტური ტერმინი: მამერტინო |
IT |
Mandrolisai |
მანდროლიზაი |
IT |
Marino |
მარინო |
IT |
Marsala |
მარსალა |
IT |
Martina Istovjetno ime: Martina Franca |
მარტინა ეკვივალენტური ტერმინი: მარტინა ფრანკა |
IT |
Matino |
მატინო |
IT |
Melissa |
მელისა |
IT |
Menfi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Bonera |
მენფი, შეიძლება მოსდევდეს ბონერა |
IT |
Menfi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Feudo dei Fiori |
მენფი, შეიძლება მოსდევდეს ფეუდო დეი ფიორი |
IT |
Merlara |
მერლარა |
IT |
Molise Istovjetno ime: del Molise |
მოლიზე ეკვივალენტური ტერმინი: დელ მოლიზე |
IT |
Monferrato, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Casalese |
მონფერატო, შეიძლება მოსდევდეს დელ მოლიზე |
IT |
Monica di Cagliari |
მონიკა დი კალიარი |
IT |
Monica di Sardegna |
მონიკა დი სარდენია |
IT |
Monreale |
მონრეალე |
IT |
Montecarlo |
მონტეკარლო |
IT |
Montecompatri-Colonna Istovjetno ime: Montecompatri/Colonna |
მონტეკომპატრი-კოლონა ეკვივალენტური ტერმინი: მონტერკომპატრი / კოლონა |
IT |
Montecucco |
მონტეკუკო |
IT |
Montefalco |
მონტეფალკო |
IT |
Montefalco Sagrantino |
მონტეფალკო საგრანტინო |
IT |
Montello e Colli Asolani |
მონტელო ე კოლი აზოლანი |
IT |
Montepulciano d'Abruzzo, bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Casauria / Terre di Casauria |
მონტეპულჩანო დ’აბრუცო, შეიძლება ახლდეს კაზაურია / ტერე დი კაზაურია |
IT |
Montepulciano d'Abruzzo, bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Terre dei Vestini |
მონტეპულჩანო დ’აბრუცო, შეიძლება ახლდეს ტერე დეი ვესტინი |
IT |
Montepulciano d'Abruzzo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Colline Teramane |
მონტეპულჩანო დ’აბრუცო, შეიძლება მოსდევდეს კოლინე ტერამანე |
IT |
Monteregio di Massa Marittima |
მონტერეჯო დი მასა მარიტიმა |
IT |
Montescudaio |
მონტესკუდაიო |
IT |
Monti Lessini Istovjetno ime: Lessini |
მონტი ლესინი ეკვივალენტური ტერმინი: ლესინი |
IT |
Morellino di Scansano |
მორელინო დი სკანსანო |
IT |
Moscadello di Montalcino |
მოსკადელო დი მონტალჩინო |
IT |
Moscato di Cagliari |
მოსკატო დი კალიარი |
IT |
Moscato di Pantelleria Istovjetno ime: Passito di Pantelleria / Pantelleria |
მოსკატო დი პანტელერია ეკვივალენტური ტერმინი: პასატო დი პანტელერია / პანტელერია |
IT |
Moscato di Sardegna, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Gallura |
მოსკატო დი სარდენია, შეიძლება მოსდევდეს გალურა |
IT |
Moscato di Sardegna, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tempio Pausania |
მოსკატო დი სარდენია, შეიძლება მოსდევდეს ტემპიო პაუზანია |
IT |
Moscato di Sardegna, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tempo |
მოსკატო დი სარდენია, შეიძლება მოსდევდეს ტემპო |
IT |
Moscato di Siracusa |
მოსკატო დი სირაკუზა |
IT |
Moscato di Sorso-Sennori Istovjetno ime: Moscato di Sorso / Moscato di Sennori |
მოსაკატო დი სორსო-სენორი ეკვივალენტური ტერმინი: მოსკატო დი სორსო / მოსაკატო დი სენორი |
IT |
Moscato di Trani |
მოსკატო დი ტრანი |
IT |
Nardò |
ნარდო |
IT |
Nasco di Cagliari |
ნასკო დი კალიარი |
IT |
Nebbiolo d'Alba |
ნებიოლო დ’ალბა |
IT |
Nettuno |
ნეტუნო |
IT |
Noto |
ნოტო |
IT |
Nuragus di Cagliari |
ნურაგუს დი კალიარი |
IT |
Offida |
ოფიდა |
IT |
Oltrepò Pavese |
ოლტრეპო პავეზე |
IT |
Orcia |
ორჩა |
IT |
Orta Nova |
ორტა ნოვა |
IT |
Orvieto |
ორვიეტო |
IT |
Ostuni |
ოსტუნი |
IT |
Pagadebit di Romagna, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Bertinoro |
პაგადებიტ დი რომანია, შეიძლება მოსდევდეს ბერტინორო |
IT |
Parrina |
პარინა |
IT |
Penisola Sorrentina, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Gragnano |
პენიზოლა სორენტინა, შეიძლება მოსდევდეს გრანიანო |
IT |
Penisola Sorrentina, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Lettere |
პენიზოლა სორენტინა, შეიძლება მოსდევდეს ლეტერე |
IT |
Penisola Sorrentina, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Sorrento |
პენიზოლა სორენტინა, შეიძლება მოსდევდეს სორენტო |
IT |
Pentro di Isernia Istovjetno ime: Pentro |
პენტრო დი იზერნია ეკვივალენტური ტერმინი: პენტრო |
IT |
Pergola |
პერგოლა |
IT |
Piemonte |
პიემონტე |
IT |
Pietraviva |
პიეტრავივა |
IT |
Pinerolese |
პინეროლეზე |
IT |
Pollino |
პოლინო |
IT |
Pomino |
პომინო |
IT |
Pornassio Istovjetno ime: Ormeasco di Pornassio |
პორნასიო ეკვივალენტური ტერმინი: ორმეასკო დი პორნასიო |
IT |
Primitivo di Manduria |
პრიმიტივო დი მანდურია |
IT |
Ramandolo |
რამანდოლო |
IT |
Recioto di Gambellara |
რეჩოტო დი გამბელარა |
IT |
Recioto di Soave |
რეჩოტო დი სოავე |
IT |
Reggiano |
რეჯანო |
IT |
Reno |
რენო |
IT |
Riesi |
რიეზი |
IT |
Riviera del Brenta |
რივიერა დელ ბრენტა |
IT |
Riviera del Garda Bresciano Istovjetno ime: Garda Bresciano |
რივიერა დელ გარდა ბრეშანო ეკვივალენტური ტერმინი: გარდა ბრეშანო |
IT |
Riviera ligure di ponente, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Albenga/Albengalese |
რივიერა ლიგურე დი პონენტე, შეიძლება მოსდევდეს ალბენგა / ალბენგალეზე |
IT |
Riviera ligure di ponente, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Finale/Finalese |
რივიერა ლიგურე დი პონენტე, შეიძლება მოსდევდეს ფინალე / ფინალეზე |
IT |
Riviera ligure di ponente, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Riviera dei Fiori |
რივიერა ლიგურე დი პონენტე, შეიძლება მოსდევდეს რივიერა დეი ფიორი |
IT |
Roero |
როერო |
IT |
Romagna Albana spumante |
რომანია ალბანა სპუმანტე |
IT |
Rossese di Dolceacqua Istovjetno ime: Dolceacqua |
როსეზე დი დოლჩეაკვა ეკვივალენტური ტერმინი: დოლჩეაკვა |
IT |
Rosso Barletta |
როსო ბარლეტა |
IT |
Rosso Canosa, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Canusium |
როსო კანოზა, შეიძლება მოსდევდეს კანუზიუმ |
IT |
Rosso Conero |
როსო კონერო |
IT |
Rosso di Cerignola |
როსო დი ჩერინიოლა |
IT |
Rosso di Montalcino |
როსო დი მონტალჩინო |
IT |
Rosso di Montepulciano |
როსო დი მონტეპულჩანო |
IT |
Rosso Orvietano Istovjetno ime: Orvietano Rosso |
როსო ორვიეტანო ეკვივალენტური ტერმინი: ორვიეტანო როსო |
IT |
Rosso Piceno |
როსო პიჩენო |
IT |
Rubino di Cantavenna |
რუბინო დი კანტავენა |
IT |
Ruchè di Castagnole Monferrato |
რუკე დი კასტანიოლე მონფერატო |
IT |
Salaparuta |
სალაპარუტა |
IT |
Salice Salentino |
სალიჩე სალენტინო |
IT |
Sambuca di Sicilia |
სამბუკა დი სიჩილია |
IT |
San Colombano al Lambro Istovjetno ime: San Colombano |
სან კოლომბანო ალ ლამბრო ეკვივალენტური ტერმინი: სან კოლომბანო |
IT |
San Gimignano |
სან ჯიმინიანო |
IT |
San Ginesio |
სან ჯინეზიო |
IT |
San Martino della Battaglia |
სან მარტინო დელა ბატალია |
IT |
San Severo |
სან სევერო |
IT |
San Vito di Luzzi |
სან ვიტო დი ლუცი |
IT |
Sangiovese di Romagna |
სანჯოვეზე დი რომანია |
IT |
Sannio |
სანიო |
IT |
Sant'Agata de' Goti Istovjetno ime: Sant'Agata dei Goti |
სანტ’აგატა დე’გოტი ეკვივალენტური ტერმინი: სანტ’აგატა დეი გოტი |
IT |
Sant'Anna di Isola Capo Rizzuto |
სანტ’ანა დი იზოლა კაპო რიცუტო |
IT |
Sant'Antimo |
სანტ’ანტიმო |
IT |
Santa Margherita di Belice |
სანტა მარგერიტა დი ბელიჩე |
IT |
Sardegna Semidano, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Mogoro |
სარდენია სემიდანო, შეიძლება მოსდევდეს მოგორო |
IT |
Savuto |
სავუტო |
IT |
Scanzo Istovjetno ime: Moscato di Scanzo |
სკანცო ეკვივალენტური ტერმინი: მოსკატო დი სკანცო |
IT |
Scavigna |
სკავინია |
IT |
Sciacca |
შაკა |
IT |
Serrapetrona |
სერაპეტრონა |
IT |
Sforzato di Valtellina Istovjetno ime: Sfursat di Valtellina |
სფორცატო დი ვალტელინა ეკვივალენტური ტერმინი: სფურსატ დი ვალტელინა |
IT |
Sizzano |
სიცანო |
IT |
Soave, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Colli Scaligeri |
სოავე, შეიძლება მოსდევდეს კოლი სკალიჯერი |
IT |
Soave Superiore |
სოავე სუპერიორე |
IT |
Solopaca |
სოლოპაკა |
IT |
Sovana |
სოვანა |
IT |
Squinzano |
სკვინცანო |
IT |
Strevi |
სტრევი |
IT |
Tarquinia |
ტარკვინია |
IT |
Taurasi |
ტაურაზი |
IT |
Teroldego Rotaliano |
ტეროლდეგო როტალიანო |
IT |
Terracina Istovjetno ime: Moscato di Terracina |
ტერაჩინა ეკვივალენტური ტერმინი: მოსკატო დი ტერაჩინა |
IT |
Terratico di Bibbona, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ტერაჩინო დი ბიბონა, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
IT |
Terre dell'Alta Val d'Agri |
ტერე დელ’ალტა ვალ დ’აგრი |
IT |
Terre di Casole |
ტერე დი კაზოლე |
IT |
Terre Tollesi Istovjetno ime: Tullum |
ტერე ტოლეზი ეკვივალენტური ტერმინი: ტულუმ |
IT |
Torgiano |
ტორჯანო |
IT |
Torgiano rosso riserva |
ტორჯანო როსო რიზერვა |
IT |
Trebbiano d'Abruzzo |
ტრებიანო დ’აბრუცო |
IT |
Trebbiano di Romagna |
ტრებიანო დი რომანია |
IT |
Trentino, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Isera/d'Isera |
ტრენტინო, შეიძლება მოსდევდეს იზერა / დ’იზერა |
IT |
Trentino, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Sorni |
ტრენტინო, შეიძლება მოსდევდეს სორნი |
IT |
Trentino, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ziresi / dei Ziresi |
ტრენტინო, შეიძლება მოსდევდეს ცირეზი / დეი ცირეზი |
IT |
Trento |
ტრენტო |
IT |
Val d'Arbia |
ვალ დ’არბია |
IT |
Val di Cornia, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Suvereto |
ვალ დი კორნია, შეიძლება მოსდევდეს სუვერეტო |
IT |
Val Polcèvera, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Coronata |
ვალ პოლსევერა, შეიძლება მოსდევდეს კორონატა |
IT |
Valcalepio |
ვალკალეპიო |
IT |
Valdadige, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Terra dei Forti Istovjetno ime: Etschtaler |
ვალდადიჯე, შეიძლება მოსდევდეს ტერა დეი ფორტი ეკვივალენტური ტერმინი: ეტსკტალერ |
IT |
Valdadige Terradeiforti Istovjetno ime: Terradeiforti Valdadige |
ვალდადიჯე ტერადეიფორტი ეკვივალენტური ტერმინი: ტერადეიფორტი ვალდადიჯე |
IT |
Valdichiana |
ვალდიკიანა |
IT |
Valle d'Aosta, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Arnad-Montjovet Istovjetno ime: Vallée d'Aoste |
ვალე დ’აოსტა, შეიძლება მოსდევდეს არნად-მონტჟოვეტ ეკვივალენტური ტერმინი: ვალე დ’აოსტ |
IT |
Valle d'Aosta, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Blanc de Morgex et de la Salle Istovjetno ime: Vallée d'Aoste |
ვალე დ’აოსტა, შეიძლებამოსდევდეს ბლან დე მორჟექს ე დე ლა სალ ეკვივალენტური ტერმინი: ვალე დ’აოსტ |
IT |
Valle d'Aosta, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Chambave Istovjetno ime: Vallée d'Aoste |
ვალე დ’აოსტა, შეიძლება მოსდევდეს შამბავ ეკვივალენტური ტერმინი: ვალე დ’აოსტ |
IT |
Valle d'Aosta, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Donnas Istovjetno ime: Vallée d'Aoste |
ვალე დ’აოსტა, შეიძლება მოსდევდეს დონას ეკვივალენტური ტერმინი: ვალე დ’აოსტ |
IT |
Valle d'Aosta, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Enfer d'Arvier Istovjetno ime: Vallée d'Aoste |
ვალე დ’აოსტა, შეიძლება მოსდევდეს ენფერ დ’არვიე ეკვივალენტური ტერმინი: ვალე დ’აოსტ |
IT |
Valle d'Aosta, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Nus Istovjetno ime: Vallée d'Aoste |
ვალე დ’აოსტა, შეიძლება მოსდევდეს ნუს ეკვივალენტური ტერმინი: ვალე დ’აოსტ |
IT |
Valle d'Aosta, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Torrette Istovjetno ime: Vallée d'Aoste |
ვალე დ’აოსტა, შეიძლება მოსდევდეს ტორეტე ეკვივალენტური ტერმინი: ვალე დ’აოსტ |
IT |
Valpolicella bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Valpantena |
ვალპოლიჩელა,შეიძლება ახლდეს ვალპანტენა |
IT |
Valsusa |
ვალსუზა |
IT |
Valtellina Superiore, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Grumello |
ვალტელინა, სუპერიორე, შეიძლება მოსდევდეს გრუმელო |
IT |
Valtellina Superiore, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Inferno |
ვალტელინა სუპერიორე, შეიძლება მოსდევდეს ინფერნო |
IT |
Valtellina Superiore, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Maroggia |
ვალტელინა სუპერიორე, შეიძლება მოსდევდეს მაროჯა |
IT |
Valtellina Superiore, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Sassella |
ვალტელინა სუპერიორე, შეიძლება მოსდევდეს სასელა |
IT |
Valtellina Superiore, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Valgella |
ვალტელინა სუპერიორე, შეიძლება მოსდევდეს ვალჯელა |
IT |
Velletri |
ველეტრი |
IT |
Verbicaro |
ვერბიკარო |
IT |
Verdicchio dei Castelli di Jesi |
ვერდიკიო დეი კასტელი დი იეზი |
IT |
Verdicchio di Matelica |
ვერდიკიო დი მატელიკა |
IT |
Verduno Pelaverga Istovjetno ime: Verduno |
ვერდუნო პელავერგა ეკვივალენტური ტერმინი: ვერდუნო |
IT |
Vermentino di Gallura |
ვერმენტინო დი გალურა |
IT |
Vermentino di Sardegna |
ვერმენტინო დი სარდენია |
IT |
Vernaccia di Oristano |
ვერნაჩა დი ორისტანო |
IT |
Vernaccia di San Gimignano |
ვერნაჩა დი სან ჯიმინიანო |
IT |
Vernaccia di Serrapetrona |
ვერნაჩა დი სერაპეტრონა |
IT |
Vesuvio |
ვეზუვიო |
IT |
Vicenza |
ვიჩენცა |
IT |
Vignanello |
ვინიანელო |
IT |
Vin Santo del Chianti |
ვინ სანტო დელ კიანტი |
IT |
Vin Santo del Chianti Classico |
ვინ სანტო დელ კიანტი კლასიკო |
IT |
Vin Santo di Montepulciano |
ვინ სანტო დი მონტეპულჩანო |
IT |
Vini del Piave Istovjetno ime: Piave |
ვინი დელ პიავე ეკვივალენტური ტერმინი: პიავე |
IT |
Vino Nobile di Montepulciano |
ვინო ნობილე დი მონტეპულჩანო |
IT |
Vittoria |
ვიტორია |
IT |
Zagarolo |
ძაგაროლო |
CY |
Βουνί Παναγιάς – Αμπελίτη Istovjetno ime: Vouni Panayia - Ampelitis |
ვუნი პანაგიას-ამბელიტი ეკვივალენტური ტერმინი: ვუნი პანაგია-ამბელიტის |
CY |
Κουμανδαρία Istovjetno ime: Commandaria |
კუმანდარია ეკვივალენტური ტერმინი: კომანდარია |
CY |
Κρασοχώρια Λεμεσού, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Αφάμης Istovjetno ime: Krasohoria Lemesou - Afames |
კრასოხორია ლემესუ, შეიძლება მოსდევდეს აფამის ეკვივალენტური ტერმინი: კრასოჰორია ლემესუ-აფამეს |
CY |
Κρασοχώρια Λεμεσού, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Λαόνα Istovjetno ime: Krasohoria Lemesou - Laona |
კრასოხორია ლემესუ, შეიძლება მოსდევდეს ლაონა ეკვივალენტური ტერმინი: კრასოჰორია ლემესუ-ლაონა |
CY |
Λαόνα Ακάμα Istovjetno ime: Laona Akama |
ლაონა აკამა ეკვივალენტური ტერმინი: ლაონა აკამა |
CY |
Πιτσιλιά Istovjetno ime: Pitsilia |
პიცილია ეკვივალენტური ტერმინი: პიცილია |
LU |
Crémant du Luxemboug |
კრემან დიუ ლუქსამბურჟუაზ |
LU |
Moselle Luxembourgeoise nakon kojeg slijedi naziv Ahn / Assel / Bech-Kleinmacher / Born / Bous / Bumerange / Canach / Ehnen / Ellingen / Elvange / Erpeldingen / Gostingen / Greveldingen / Grevenmacher nakon kojeg slijedi izraz Appellation contrôlée |
მოზელ ლუქსამბურჟუაზ, მოსდევს ან / ასელ / ბეკ-კლაინმახე / ბორნ / ბოუს / ბუმერანგე / კანახ / ენენ / ელინგენ / ელვანგე / ერპელდინგენ / გოსტინგენ / გრეველდინგენ / გრევენმახერ, მოსდევს აპელასიონ კონტროლე |
LU |
Moselle Luxembourgeoise nakon kojeg slijedi naziv Lenningen / Machtum / Mechtert / Moersdorf / Mondorf / Niederdonven / Oberdonven / Oberwormelding / Remich / Rolling / Rosport / Stadtbredimus nakon kojeg slijedi izraz Appellation contrôlée |
მოზელ ლუქსამბურჟუაზ, მოსდევს ლენინგენ / მახტუმ / მეხტერტ / მერსდორფ / მონდორფ / ნიდერდონვენ / ობერდონვენ / ობერვორნმელდინგ / რემიხ / როლინგ / როსპორტ / შტადტბრედიმუს, მოსდევს აპელასიონ კონტროლე |
LU |
Moselle Luxembourgeoise nakon kojeg slijedi naziv Remerschen / Remich / Schengen / Schwebsingen / Stadtbredimus / Trintingen / Wasserbilig / Wellenstein / Wintringen ili Wormeldingen nakon kojeg slijedi izraz Appellation contrôlée |
მოზელ ლუქსამბურჟუაზ, მოსდევს რემერშენ / რემიხ / შენგენ / შვებსინგენ / შტადტბრედი- მუს/ ტრინტინგენ / ვასერბილიგ / ველენშტაინ / ვინტრინგენ ან ვორმელდინგენ, მოსდევს აპელასიონ კონტროლე |
LU |
Moselle Luxembourgeoise, nakon kojeg slijedi naziv sorte vinove loze, a nakon kojeg slijedi izraz Appellation contrôlée |
მოზელ ლუქსამბურჟუაზ, მოსდევს ღვინისსახეობის სახელი, მოსდევს აპელასიონ კონტროლე |
HU |
Neszmélyi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ნესმეი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Badacsonyi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ბადაჩონ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Balaton |
ბალატონ |
HU |
Balaton-felvidéki, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ბალატონ-ფელვიდეკ შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Balatonboglár, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ბალატონბოგლარ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Balatonfüred-Csopaki, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ბალატონფიურედ-ჩოპაკ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადები/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Bükk, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
იუკკ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Csongrád, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ჩონგრად, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Debrői hárslevelű |
დებროი-ჰარშლეველიუ |
HU |
Duna |
დუნა |
HU |
Etyek-Buda, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ეტეკ-ბუდა, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Hajós-Baja, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ჰაიოშ-ბაია, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Izsáki Arany Sárfehér |
იჟაკი არან შარფეჰერ |
HU |
Kunság, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
კუნშაგ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Mátra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
მატრა, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Mór, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
მორ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Nagy-Somló, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ნად-შომლო, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Pannonhalma, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
პანნონჰალმა, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Pécs, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
პეჩ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Somlói bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
შომლოი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Somlói Arany |
შომლოი არან |
HU |
Somlói Nászéjszakák Bora |
შომლოი ნასეისაკაკ ბორა |
HU |
Sopron, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
შოპრონ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Szekszárd, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
სეკსარდ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Tokaj, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ტოკაი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Tolna, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ტოლნა, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Villányi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ვილლან, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Villányi védett eredetű classicus |
ვილანი ვედეტ ერედეტიუ კლაშიკუს |
HU |
Zala, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije, općine ili lokacije |
ზალა, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის, მუნიციპალიტეტის ან დამზადების/ჩამოსხმის ადგილის სახელი |
HU |
Eger |
ეგერ |
HU |
Egerszóláti Olaszrizling |
ეგერსოლატი ოლასრიზლინგ |
HU |
Káli |
კალი |
HU |
Neszmély |
ნესმეი |
HU |
Pannon |
პანნონ |
HU |
Tihany |
ტიჰან |
MT |
Gozo |
გოზო |
MT |
Malta |
მალტა |
AT |
Burgenland, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ბურგენლანდ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Carnuntum, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
კარნუნტუმ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Donauland, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
დონაულანდ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Kamptal, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
კამპტალ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Kärnten, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
კერნტენ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Kremstal, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
კრემშტალ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Mittelburgenland, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
მიტელბურგენლანდ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Neusiedlersee, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ნოიზიდლერზეე, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Neusiedlersee-Hügelland, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ნოუზიდლერზეე-ჰიუგელანდ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Niederösterreich, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ნიედეროსტერაიხ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Oberösterreich, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ობეროსტერაიხ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Salzburg, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ზალცბურგ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Steiermark, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
შტაიერმარკი, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Süd-Oststeiermark, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ზუდ-ოსტსშტაიერმარკი, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Südburgenland, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ზუდბურგენლანდ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Südsteiermark, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ზუდშტაიერმარკი, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Thermenregion, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
თერმენრეგიონ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Tirol, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ტიროლ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Traisental, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ტრაიზენტალ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Vorarlberg, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ვორარლბერგ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Wachau, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ვახაუ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Weinviertel, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ვაინვირტელ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Weststeiermark, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ვესტშტაიერმარკი, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
AT |
Wien, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ვინ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
PT |
Alenquer |
ალენკერ |
PT |
Alentejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Borba |
ალენტეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს ბორბა |
PT |
Alentejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Évora |
ალენტეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს ევორა |
PT |
Alentejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Granja-Amarele |
ალენტეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს გრანჟა-ამალერე |
PT |
Alentejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Moura |
ალენტეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს მურა |
PT |
Alentejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Portalegre |
ალენტეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს, პორტალეგრე |
PT |
Alentejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Redondo |
ალენტეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს რედონდუ |
PT |
Alentejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Reguengos |
ალენტეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს რეჰენგოშ |
PT |
Alentejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vidigueira |
ალენტეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს ვიდიგეირა |
PT |
Arruda |
არუდა |
PT |
Bairrada |
ბაირადა |
PT |
Beira Interior, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Castelo Rodrigo |
ბეირა ინტერიორ, შეიძლება მოსდევდეს კასტელუ როდრიგუ |
PT |
Beira Interior, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cova da Beira |
ბეირა ინტერიორ, შეიძლება მოსდევდეს კოვა და ბეირა |
PT |
Beira Interior, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Pinhel |
ბეირა ინტერიორ, შეიძლება მოსდევდეს პინელ |
PT |
Biscoitos |
ბისკოიტოშ |
PT |
Bucelas |
ბუსელაშ |
PT |
Carcavelos |
კარკაველოშ |
PT |
Colares |
კოლარეშ |
PT |
Dão, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Alva |
დანუ, შეიძლება მოსდევდეს ალვა |
PT |
Dão, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Besteiros |
დანუ, შეიძლება მოსდევდეს ბესტეიროშ |
PT |
Dão, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Castendo |
დანუ, შეიძლება მოსდევდეს კასტენდუ |
PT |
Dão, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Serra da Estrela |
დანუ, შეიძლება მოსდევდეს ესტრელა |
PT |
Dão, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Silgueiros |
დანუ, შეიძლება მოსდევდეს სილგეიროშ |
PT |
Dão, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Terras de Azurara |
დანუ, შეიძლება მოსდევდეს ტერას დე აზურასა |
PT |
Dão, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Terras de Senhorim |
დანუ, შეიძლება მოსდევდეს ტერაშ დე სენორინ |
PT |
Dão Nobre |
დანუ ნობრი |
PT |
Douro, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Baixo Corgo Istovjetno ime: Vinho do Douro |
დურო, შეიძლება მოსდევდეს ბაიშუ კორგო ეკვივალენტური ტერმინი: ვინო დუ დურო |
PT |
Douro, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cima Corgo Istovjetno ime: Vinho do Douro |
დურო, შეიძლება მოსდევდეს სიმა კორგო ეკვივალენტური ტერმინი: ვინო დუ დურო |
PT |
Douro, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Douro Superior Istovjetno ime: Vinho do Douro |
დურო, შეიძლება მოსდევდეს დურო სუპერიორ ეკვივალენტური ტერმინი: ვინო დუ დურო |
PT |
Encostas d'Aire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Alcobaça |
ენკოსტაშ დ’აირე, შეიძლება მოსდევდეს ალკობასა |
PT |
Encostas d'Aire, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ourém |
ენკოსტაშ დ’აირე, შეიძლება მოსდევდეს ურენ |
PT |
Graciosa |
გრასიოზა |
PT |
Lafões |
ლაფოინეშ |
PT |
Lagoa |
ლაგოა |
PT |
Lagos |
ლაგოშ |
PT |
Madeirense |
მადეირენში |
PT |
Madera Istovjetno ime: Madeira / Vinho da Madeira / Madeira Weine / Madeira Wine / Vin de Madère / Vino di Madera / Madeira Wijn |
მადერა ეკვივალენტური ტერმინი: მადეირა / ვინო დე მადეირა / მადეირა ვაინ / მადეირა ვინ / ვინ დე მადერ / ვინო დი მადერა / მადეირა ვიჟნ |
PT |
Moscatel de Setúbal |
მოსკატელ დე სეტუბალ |
PT |
Moscatel do Douro |
მოსკატელ დუ დურო |
PT |
Óbidos |
ობიდუშ |
PT |
Oporto Istovjetno ime: Porto / Vinho do Porto / Vin de Porto / Port / Port Wine / Portwein / Portvin / Portwijn |
ოპორტუ ეკვივალენტური ტერმინი: პორტუ / ვინო დუ პორტუ / ვინ დე პორტუ / პორტ / პორტ ვინ / პორტვაინ / პორტვინ / პორტვიჟნ |
PT |
Palmela |
პალმელა |
PT |
Pico |
პიკო |
PT |
Portimão |
პორტიმან |
PT |
Ribatejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Almeirim |
რიბატეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს ალმეირინ |
PT |
Ribatejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cartaxo |
რიბატეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს კარტაშო |
PT |
Ribatejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Chamusca |
რიბატეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს კამუსკა |
PT |
Ribatejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Coruche |
რიბატეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს კორუსე |
PT |
Ribatejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Santarém |
რიბატეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს სანტარენ |
PT |
Ribatejo, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tomar |
რიბატეჟუ, შეიძლება მოსდევდეს ტონარ |
PT |
Setúbal |
სეტუბალ |
PT |
Setúbal Roxo |
სეტუბალ როზუ |
PT |
Tavira |
ტავირა |
PT |
Távora-Varosa |
ტავორა-ვაროზა |
PT |
Torres Vedras |
ტორეს ვედრაშ |
PT |
Trás-os-Montes, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Chaves |
ტრაჟ-უშ-მონტეშ, შეიძლება მოსდევდეს კავეშ |
PT |
Trás-os-Montes, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Planalto Mirandês |
ტრაჟ-ოშ-მონტეშ, შეიძლება მოსდევდეს პლანალტუ მირანდეშ |
PT |
Trás-os-Montes, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Valpaços |
ტრაჟ-ოშ-მონტეშ, შეიძლება მოსდევდეს ვალპასოშ |
PT |
Vinho do Douro, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Baixo Corgo Istovjetno ime: Douro |
ვინო დუ დურო, შეიძლება მოსდევდეს ბაიშუ კორგო ეკვივალენტური ტერმინი: დურო |
PT |
Vinho do Douro, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cima Corgo Istovjetno ime: Douro |
ვინო დუ დურო, შეიძლება მოსდევდეს სიმა კორგო ეკვივალენტური ტერმინი: დურო |
PT |
Vinho do Douro, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Douro Superior Istovjetno ime: Douro |
ვინო დუ დურო, შეიძლება მოსდევდეს დურო სუპერიორ ეკვივალენტური ტერმინი: დურო |
PT |
Vinho Verde, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Amarante |
ვინო ვერდე, შეიძლება მოსდევდეს ამარანტე |
PT |
Vinho Verde, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ave |
ვინო ვერდე, შეიძლება მოსდევდეს ავე |
PT |
Vinho Verde, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Baião |
ვინო ვერდე, შეიძლება მოსდევდეს ბაიან |
PT |
Vinho Verde, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Basto |
ვინო ვერდე, შეიძლება მოსდევდეს ბასტო |
PT |
Vinho Verde, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cávado |
ვინო ვერდე, შეიძლება მოსდევდეს კავადუ |
PT |
Vinho Verde, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Lima |
ვინო ვერდე, შეიძლება მოსდევდეს ლიმა |
PT |
Vinho Verde, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Monção e Melgaço |
ვინო ვერდე, შეიძლება მოსდევდეს მონსან ე მელგასუ |
PT |
Vinho Verde, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Paiva |
ვოინო ვერდე, შეიძლება მოსდევდეს პაივა |
PT |
Vinho Verde, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Sousa |
ვინო ვერდე, შეიძლება მოსდევდეს სოუზა |
PT |
Vinho Verde Alvarinho |
ვინო ვერდე ალვარინო |
PT |
Vinho Verde Alvarinho Espumante |
ვინო ვერდე ალვარინო ესპუმანტე |
RO |
Aiud, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
აიუდ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Alba Iulia, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
ალბა იულია, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Babadag, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
ბადაბაგ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Banat, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Dealurile Tirolului |
ბანატ, შეიძლება მოსდევდეს დეალურილე ტიროლულუი |
RO |
Banat, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Moldova Nouă |
ბანატ, შეიძლება მოსდევდეს მოლდოვა ნოვე |
RO |
Banat, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Silagiu |
ბანატ, შეიძლება მოსდევდეს სილაჯიუ |
RO |
Banu Mărăcine, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
ბანუ მერეჩინე, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Bohotin, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
ბოჰოტინ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Cernătești - Podgoria, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
ჩერნეტეშტი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Cotești, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
ჩოტეშტი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Cotnari |
კოტნარი |
RO |
Crișana, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Biharia |
კრიშანა, შეიძლება მოსდევდეს ბიჰარია |
RO |
Crișana, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Diosig |
კრიშანა, შეიძლება მოსდევდეს დიოსიგ |
RO |
Crișana, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Șimleu Silvaniei |
კრიშანა, შეიძლება მოსდევდეს შიმლეუ სილვანიეი |
RO |
Dealu Bujorului, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
დეალუ ბუჟორულუი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Dealu Mare, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Boldești |
დეალუ მარე, შეიძლება მოსდევდეს ბოლდეშტი |
RO |
Dealu Mare, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Breaza |
დეალუ მარე, შეიძლება მოსდევდეს ბრეაზა |
RO |
Dealu Mare, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ceptura |
დეალუ მარე, შეიძლება მოსდევდეს ჩეპტურა |
RO |
Dealu Mare, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Merei |
დეალუ მარე, შეიძლება მოსდევდეს მერეი |
RO |
Dealu Mare, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tohani |
დეალუ მარე, შეიძლება მოსდევდეს ტოჰანი |
RO |
Dealu Mare, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Urlați |
დეალუ მარე, შეიძლება მოსდევდეს ურლაცი |
RO |
Dealu Mare, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Valea Călugărească |
დეალუ მარე, შეიძლება მოსდევდეს კელუგერეასკე |
RO |
Dealu Mare, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Zorești |
დეალუ მარე, შეიძლება მოსდევდეს ზორეშტი |
RO |
Drăgășani, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
დრეგეშანი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Huși, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vutcani |
ჰუში, შეიძლება მოსდევდეს ვუტკანი |
RO |
Iana, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
იანა, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Iași, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Bucium |
იაში, შეიძლება მოსდევდეს ბუჩიუმ |
RO |
Iași, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Copou |
იაში, შეიძლება მოსდევდეს კოპოუ |
RO |
Iași, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Uricani |
იაში, შეიძლება მოსდევდეს ურიკანი |
RO |
Lechința, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
ლეკინცა, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Mehedinți, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Corcova |
მეჰედინცი, შეიძლება მოსდევდეს კორკოვა |
RO |
Mehedinți, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Golul |
მეჰედინცი, შეიძლება მოსდევდეს გოლულ დრენჩეი |
RO |
Mehedinți, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Orevița |
მეჰედინცი, შეიძლება მოსდევდეს ორევიცა |
RO |
Mehedinți, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Severin |
მეჰედინცი, შეიძლება მოსდევდეს სევერინ |
RO |
Mehedinți, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vânju Mare |
მეჰედინცი, შეიძლება მოსდევდეს ვენჟუ მარე |
RO |
Miniș, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
მინიშ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Murfatlar, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Cernavodă |
მურფატლარ, შეიძლება მოსდევდეს ჩერნავოდე |
RO |
Murfatlar, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Medgidia |
მურფატლარ, შეიძლება მოსდევდეს მედჯიდია |
RO |
Nicorești, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
ნიკორეშტი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Odobești, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
ოდომეშტი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Oltina, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
ოლტინა, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Panciu, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
პანჩუ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Pietroasa, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
პიეტროასა, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Recaș, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
რეკაშ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Sâmburești, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
სემბურეშტი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Sarica Niculițel, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tulcea |
სარიკა ნიკულიცელ, შეიძლება მოსდევდეს ტულჩა |
RO |
Sebeș - Apold, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
სებეშ-აპოლდ, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Segarcea, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
სეგარჩა, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Ștefănești, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Costești |
შტეფენეშტი, შეიძლება მოსდევდეს კოსტეშტი |
RO |
Târnave, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Blaj |
ტერნავე, შეიძლება მოსდევდეს ბლაჟ |
RO |
Târnave, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Jidvei |
ტერნავე, შეიძლება მოსდევდეს ჟიდვეი |
RO |
Târnave, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Mediaș |
ტერნავე, შეიძლება მოსდევდეს მედიაშ |
SI |
Bela krajina, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda |
ბელა კრაჟინა, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი |
SI |
Belokranjec, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda |
ბელოკრანჟეც, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი |
SI |
Bizeljčan, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda |
ბიზელჟჩან, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი |
SI |
Bizeljsko-Sremič, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda Istovjetno ime: Sremič-Bizeljsko |
ბიზელჟსკო-სრემიჩ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: სრემიჩ-ბიზელჟსკო |
SI |
Cviček, Dolenjska, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda |
ცვიჩეკ, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი |
SI |
Dolenjska, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda |
დოლენჟსკა, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი |
SI |
Goriška Brda, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda Istovjetno ime: Brda |
გორიშკა, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ბრდა |
SI |
Kras, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda |
კრას, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი |
SI |
Metliška črnina, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda |
მეტლიშკა, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი |
SI |
Prekmurje, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda Istovjetno ime: Prekmurčan |
პრეკმურჟე, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: პრეკმურჩან |
SI |
Slovenska Istra, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda |
სლოვენსკა ისტრა, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი |
SI |
Štajerska Slovenija, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda |
შტაჟერსკა, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი |
SI |
Teran, Kras, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda |
ტერან, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი |
SI |
Vipavska dolina, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice i/ili naziv vinograda Istovjetno ime: Vipava, Vipavec, Vipavčan |
ვიპავსკა, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის და/ან ვენახის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ვიპავა, ვიპავეც, ვიპავჩან |
SK |
Južnoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Dunajskostredský vinohradnícky rajón |
ჟუჟნოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს დუნაჟსკოსტრედსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Južnoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Hurbanovský vinohradnícky rajón |
ჟუჟნოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს ჰურბანოვსკი ვინოჰრადცკი რაჟონ |
SK |
Južnoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Komárňanský vinohradnícky rajón |
ჟუჟნოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს კომარნანსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Južnoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Palárikovský vinohradnícky rajón |
ჟუჟნოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს პალარიკოვსკივონოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Južnoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Štúrovský vinohradnícky rajón |
ჟუჟნოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს შტუროვსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Južnoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Šamorínsky vinohradnícky rajón |
ჟუჟნოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’,შეიძლება მოსდევდეს შამორინსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Južnoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice |
ჟუჟნოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
SK |
Južnoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Strekovský vinohradnícky rajón |
ჟუჟნოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’,შეი-ძლება მოსდევდეს სტრეკოვსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Južnoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Galantský vinohradnícky rajón |
ჟუჟნოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’,შეიძლება მოსდევდეს გალანტსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vrbovský vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს ვრბოვსკი ვინოჰრადნიკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Trnavský vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’,შეიძლება მოსდევდეს ტრნავსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Skalický vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს სკალიცკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Orešanský vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’,შეიძლება მოსდევდეს ორეშანსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Hlohovecký vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს ჰლოჰოვეცკი ვინოჰრადნიცკა რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Doľanský vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს დოლანსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice |
მალოკარპატსკა ვონოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Senecký vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს სენეკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Stupavský vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს სტუპავსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Modranský vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს მოდრანსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Bratislavský vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს ბრატისლავსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Pezinský vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს პეზინსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Záhorský vinohradnícky rajón |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’,შეიძლება მოსდევდეს ზაჰორსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Pukanecký vinohradnícky rajón |
ნიტრიანსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს პუკანეკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Žitavský vinohradnícky rajón |
ნიტრიანსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს ჟიტავსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Želiezovský vinohradnícky rajón |
ნიტრიანსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს ჟალიეზოვსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice |
ნიტრიანსკა ვონოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Nitriansky vinohradnícky rajón |
ნიტრიანსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს ნიტრიანსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vrábeľský vinohradnícky rajón |
ნიტრიანსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს ვრაბელ’სკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tekovský vinohradnícky rajón |
ნიტრიანსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს ტეკოვსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Zlatomoravecký vinohradnícky rajón |
ნიტრიანსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს ზლატომორავეკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Šintavský vinohradnícky rajón |
ნიტრიანსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს შინტავსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Radošinský vinohradnícky rajón |
ნიტრიანსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს რადოშინსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Stredoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice |
სტრედოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
SK |
Stredoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Fil'akovský vinohradnícky rajón |
სტრედოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს ფილ’აკოვსკი ვინოჰ-რადნიცკი რაჟონ |
SK |
Stredoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Gemerský vinohradnícky rajón |
სტრედოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს გემერსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Stredoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Hontiansky vinohradnícky rajón |
სტრედოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს ჰონტიანსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Stredoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ipeľský vinohradnícky rajón |
სტრედოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს იპელ’სკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Stredoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vinický vinohradnícky rajón |
სტრედოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს ვინიკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Stredoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Tornaľský vinohradnícky rajón |
სტრედოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს ტორნალ’სკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Stredoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Modrokamencký vinohradnícky rajón |
სტრედოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ შეიძლება მოსდევდეს მოდროკამენკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Vinohradnícka oblasť Tokaj, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv jedne od manjih zemljopisnih jedinica Bara / Čerhov / Černochov / Malá Tŕňa / Slovenské Nové Mesto / Veľká Tŕňa / Viničky |
ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ ტოკაჟ, შეიძლება მოსდევდეს ერთ-ერთი შემდეგი მცირე გეოგრაფიული ერთეული ბარა / ჩერჰოვ / ჩერნოჰოვ / მალა ტრნა / სლოვენსკე ნოვე მესტო / ველკა ტრნა / ვინიჩკი |
SK |
Východoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Michalovský vinohradnícky rajón |
ვიხოდოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს მიხალოვსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Východoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije i/ili naziv manje zemljopisne jedinice |
ვიხოდოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, მოსდევს სუბრეგიონის და/ან მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
SK |
Východoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Kráľovskochlmecký vinohradnícky rajón |
ვიხოდოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება მოსდევდეს კრალ’ოვსკოხლმეკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Východoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Moldavský vinohradnícky rajón |
ვიხოდოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’,შეიძლება მოსდევდეს მოლდავსკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
SK |
Východoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Sobranecký vinohradnícky rajón |
ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’ ვიხოდოსლოვენსკა, შეიძლება მოსდევდეს სობრანეკი ვინოჰრადნიცკი რაჟონ |
UK |
English Vineyards |
ინგლიშ ვინიარდზ |
UK |
Welsh Vineyards |
უელშ ვინიარდზ |
Popis vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla
Država članica Europske unije |
Naziv koji se zaštićuje |
Prijepis na gruzijskom pismu |
BE |
Vin de pays des Jardins de Wallonie |
ვენ დე პეი დე ჟარდენ დე ვალონი |
BE |
Vlaamse landwijn |
ვლამსე ლანდვინ |
BG |
Дунавска равнина Istovjetno ime: Danube Plain |
დუნავსკა რავნინა ეკვივალენტური ტერმინი: დანუბე პლენ |
BG |
Тракийска низина Istovjetno ime: Thracian Lowlands |
თრაკიისკა ნიზინა ეკვივალენტური ტერმინი: ტრასიან ლოულენდზ |
CZ |
České |
ჩესკე |
CZ |
Moravské |
მორავსკე |
DE |
Ahrtaler |
არტალერ |
DE |
Badischer |
ბადიშერ |
DE |
Bayerischer Bodensee |
ბაიერიშერ ბოდენზეე |
DE |
Mosel |
მოზელ |
DE |
Ruwer |
ღუვერ |
DE |
Saar |
საარ |
DE |
Main |
მაინ |
DE |
Mecklenburger |
მეკლენბურგერ |
DE |
Mitteldeutscher |
მიტელდოიჩერ |
DE |
Nahegauer |
ნაეგაუერ |
DE |
Pfälzer |
პფელცერ |
DE |
Regensburger |
რეგენსბურგერ |
DE |
Rheinburgen |
ღაინბურგენ |
DE |
Rheingauer |
ღაინგაუერ |
DE |
Rheinischer |
რაინიშერ |
DE |
Saarländischer |
საარლენდიშერ |
DE |
Sächsischer |
სეკსიშერ |
DE |
Schwäbischer |
შვებიშერ |
DE |
Starkenburger |
შტარკენბურგერ |
DE |
Taubertäler |
თაუბერტელერ |
DE |
Brandenburger |
ბრანდენბურგერ |
DE |
Neckar |
ნეკარ |
DE |
Oberrhein |
ობერრაინ |
DE |
Rhein |
ღაინ |
DE |
Rhein-Neckar |
რაინ-ნეკარ |
DE |
Schleswig-Holsteinischer |
შლეზვიგ-ჰოლშტაინიშერ |
EL |
Toπικός Οίνος Κω Istovjetno ime: Regional wine of Κοs |
ტოპიკოს ინოს კო ეკვივალენტური ტერმინი: კოსის რეგიონული ღვინო ან რეჯიონალ ვაინ ოფ კოს |
EL |
Toπικός Οίνος Μαγνησίας Istovjetno ime: Regional wine of Magnissia |
ტოპიკოს ინოს მაგნისიაზ ეკვივალენტური ტერმინი: მაგნისიას რეგიონული ღვინო ან რეჯიონალ ვაინ ოფ მეგნისია |
EL |
Αιγαιοπελαγίτικος Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Aegean Sea |
ეგეოპელაგიტიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: ეგეოსის ზღვის რეგიონული ღვინო ან რეჯიონალ ვაინ ოფ ეგეან სი |
EL |
Αττικός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Attiki-Attikos |
ატიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: ატიკი-ატიკოს რეგიონული ღვინო ან რეჯიონალ ვაინ ოფ ატიკი-ატიკოს |
EL |
Αχαϊκός Tοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Αchaia |
ახეკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: აკაიას რეგიონული ღვინო ან რეჯიონალ ვაინ ოფ აკაია |
EL |
Βερντέα Ονομασία κατά παράδοση Ζακύνθου Istovjetno ime: Verdea Onomasia kata paradosi Zakinthou |
ვერნდეა ონომასია კატა პარადოსი ზაკინთუ ეკვივალენტური ტერმინი: ვერდეა ონომასია კატა პარადოსი ზაკინთუ |
EL |
Ηπειρωτικός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Epirus-Epirotikos |
ჰპეროტიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ეპირუს-ეპიროტიკოს |
EL |
Ηρακλειώτικος Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Heraklion-Herakliotikos |
ჰერაკლიოტიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ჰერაკლიონ-ჰერაკლიოტიკოს |
EL |
Θεσσαλικός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Thessalia-Thessalikos |
თესალიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეგიონული ღვინო რეჯიონალ ვაინ ოფ თესალია-თესალიკოს |
EL |
Θηβαϊκός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Thebes-Thivaikos |
თივაიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ თებეს-თივაიკოს |
EL |
Θρακικός Τοπικός Οίνος „or” Τοπικός Οίνος Θράκης Istovjetno ime: Regional wine of Thrace-Thrakikos „ili” Regional wine of Thrakis |
თრაკიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ თრეის თრაკიკოს |
EL |
Ισμαρικός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Ismaros-Ismarikos |
ისმარიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ისმაროს-ისმარიკოს |
EL |
Καρυστινός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Karystos-Karystinos |
კარისტინოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კარისტოს-კარისტინოს |
EL |
Κορινθιακός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Korinthos-Korinthiakos |
კორიანთიაკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კორინთოს-კორინთიაკოს |
EL |
Κρητικός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Crete-Kritikos |
კრიტიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ქრიტ-კრიტიაკოს |
EL |
Λακωνικός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Lakonia-Lakonikos |
ლაკონიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ლაკონია-ლაკონიკოს |
EL |
Μακεδονικός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Macedonia-Macedonikos |
მაკედონიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ მაქედონია-მაქედონიკოს |
EL |
Μεσημβριώτικος Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Nea Messimvria |
მესიმვრიოტიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ნი მესიმვრია |
EL |
Μεσσηνιακός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Messinia-Messiniakos |
მესინიაკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ მესინია-მესინიაკოს |
EL |
Μετσοβίτικος Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Metsovo-Metsovitikos |
მეტსოვიტიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ მეცოვო-მეცოვიტიკოს |
EL |
Μονεμβάσιος Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Monemvasia-Monemvasios |
მონემვასიოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ მონემვასია-მონემვასიკოს |
EL |
Παιανίτικος Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Peanea |
პეანიტიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ პინია |
EL |
Παλληνιώτικος Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Pallini-Palliniotikos |
პალინიოტიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ პალინი-პალინიოტიკოს |
EL |
Πελοποννησιακός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Peloponnese-Peloponnesiakos |
პელოპონისიაკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ პელეპონეს-პელეპონესიაკოს |
EL |
Ρετσίνα Αττικής, uz kojeg može stajati naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Retsina of Attiki |
რეცინა ატიკის, შეიძლება ახლდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: ატიკის რეცინა ან რეცინა ოფ ატიკი |
EL |
Ρετσίνα Βοιωτίας, uz kojeg može stajati naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Retsina of Viotia |
რეცინა ვიოტიას, შეიძლება ახლდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ ვიოტია |
EL |
Ρετσίνα Γιάλτρων bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Evvia Istovjetno ime: Retsina of Gialtra |
რეცინა გიალტრონ, შეიძლება ახლდეს მცირეგეოგრაფიული ერთეულის სახელი ევია ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ გიალტრა |
EL |
Ρετσίνα Ευβοίας, uz kojeg može stajati naziv manje zemljopisne jedinice Istovjetno ime: Retsina of Evvia |
რეცინა ევიას, შეიძლება ახლდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ ევია |
EL |
Ρετσίνα Θηβών bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Viotia Istovjetno ime: Retsina of Thebes |
რეცინა თივონ, შეიძლება ახლდეს ვიოტია ეკვივალენტური ტერმინი: თებეს რეცინა რეცინა ოფ თებეს |
EL |
Ρετσίνα Καρύστου bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Evvia Istovjetno ime: Retsina of Karystos |
რეცინა კარისტუ, შეიძლება ახლდეს ევია ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ კარისტოს |
EL |
Ρετσίνα Κρωπίας „ili” Ρετσίνα Κορωπίου bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Attika Istovjetno ime: Retsina of Kropia „ili” Retsina of Koropi |
რეცინა კროპიას „ან” რეცინა კროპიუ, შეიძლება ახლდეს ატიკა ეკვივალენტური ტერმინი: კოროპის რეცინა ან რეცინა ოფ კროპია „ან” რეცინა ოფ კოროპი |
EL |
Ρετσίνα Μαρκοπούλου bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Attika Istovjetno ime: Retsina of Markopoulo |
რეცინა მარკოპულუ, შეიძლება ახლდეს ატიკა ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ მარკოპულო |
EL |
Ρετσίνα Μεγάρων bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Attika Istovjetno ime: Retsina of Megara |
რეცინა მეგარონ, შეიძლება ახლდეს ატიკა ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ მეგარა |
EL |
Ρετσίνα Μεσογείων bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Attika Istovjetno ime: Retsina of Mesogia |
რეცინა მესოგიონ, შეიძლება ახლდეს ატიკა ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ მეზოგია |
EL |
Ρετσίνα Παιανίας „ili” Ρετσίνα Λιοπεσίου bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Attika Istovjetno ime: Retsina of Peania „ili” Retsina of Liopesi |
რეცინა პეანიას „ან” რეცინა ლიოპესიუ, შეიძლება ახლდეს ატიკა ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ პინია „ან” რეცინა ოფ ლიოპეზი |
EL |
Ρετσίνα Παλλήνης bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Αττική Istovjetno ime: Retsina of Pallini (Attika) |
რეცინა პალინის, შეიძლება ახლდეს ატიკა ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ პალინი (ატიკა) |
EL |
Ρετσίνα Πικερμίου bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Attika Istovjetno ime: Retsina of Pikermi |
რეცინა პიკერმიუ, შეიძლება ახლდეს ატიკა ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ პაკერმი |
EL |
Ρετσίνα Σπάτων bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Attika Istovjetno ime: Retsina of Spata |
რეცინა სპატონ, შეიძლება ახლდეს ატიკა ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ სპატა |
EL |
Ρετσίνα Χαλκίδας bez obzira na to nalazi li se uz njega ili ne naziv Evvia Istovjetno ime: Retsina of Halkida |
რეცინა ხალკიდას, შეიძლება ახლდეს ევია ეკვივალენტური ტერმინი: რეცინა ოფ ჰალკიდა |
EL |
Συριανός Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Syros-Syrianos |
სირიანოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სიროს-სირიანოს |
EL |
Τοπικός Οίνος Αβδήρων Istovjetno ime: Regional wine of Avdira |
ტოპიკოს ინოს ავდირონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ავდირა |
EL |
Τοπικός Οίνος Αγίου Όρους, Αγιορείτικος Τοπικός Οίνος Istovjetno ime: Regional wine of Mount Athos - Regional wine of Holly Mountain |
ტოპიკოს ინოს აგიუ ორუს, აგიორიტიკოს ტოპიკოს ინოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ მაუნთ ათოს-რეჯიონალ ვაინ ოფ ჰოლი მაუნთინ |
EL |
Τοπικός Οίνος Αγοράς Istovjetno ime: Regional wine of Agora |
ტოპიკოს ინოს აგორას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ აგორა |
EL |
Τοπικός Οίνος Αργολίδας Istovjetno ime: Regional wine of Argolida |
ტოპიკოს ინოს არგოლიდას ეკვივალენტური ტერმინი: არგოლიდას რეგიონული ღვინო ან რეჯიონალ ვაინ ოფ არგოლიდა |
EL |
Τοπικός Οίνος Αρκαδίας Istovjetno ime: Regional wine of Arkadia |
ტოპიკოს ინოს არკადიას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ არკადია |
EL |
Τοπικός Οίνος Βελβεντού Istovjetno ime: Regional wine of Velventos |
ტოპიკოს ინოს ველვენტუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ველვენტოს |
EL |
Τοπικός Οίνος Βίλιτσας Istovjetno ime: Regional wine of Vilitsa |
ტოპიკოს ინოს ვილიცას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ვილიცა |
EL |
Τοπικός Οίνος Γερανείων Istovjetno ime: Regional wine of Gerania |
ტოპიკოს ინოს გერანიონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ გერანია |
EL |
Τοπικός Οίνος Γρεβενών Istovjetno ime: Regional wine of Grevena |
ტოპიკოს ინოს გრევენონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ გრევენა |
EL |
Τοπικός Οίνος Δράμας Istovjetno ime: Regional wine of Drama |
ტოპიკოს ინოს დრამას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ დრამა |
EL |
Τοπικός Οίνος Δωδεκανήσου Istovjetno ime: Regional wine of Dodekanese |
ტოპიკოს ინოს დოდეკანისუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ დოდეკანიზ |
EL |
Τοπικός Οίνος Επανομής Istovjetno ime: Regional wine of Epanomi |
ტოპიკოს ინოს ეპანომის ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ეპანომი |
EL |
Τοπικός Οίνος Ηλιείας Istovjetno ime: Regional wine of Ilia |
ტოპიკოს ინოს ჰელიიას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ილია |
EL |
Τοπικός Οίνος Ημαθίας Istovjetno ime: Regional wine of Imathia |
ტოპიკოს ინოს ჰმათია ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ იმათია |
EL |
Τοπικός Οίνος Θαψανών Istovjetno ime: Regional wine of Thapsana |
ტოპიკოს ინოს თაფსანონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ თაფსანა |
EL |
Τοπικός Οίνος Θεσσαλονίκης Istovjetno ime: Regional wine of Thessaloniki |
ტოპიკოს ინოს თესალონიკის ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ თესალონიკი |
EL |
Τοπικός Οίνος Ικαρίας Istovjetno ime: Regional wine of Ikaria |
ტოპიკოს ინოს იკარიას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ იკარია |
EL |
Τοπικός Οίνος Ιλίου Istovjetno ime: Regional wine of Ilion |
ტოპიკოს ინოს ილიუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ილიონ |
EL |
Τοπικός Οίνος Ιωαννίνων Istovjetno ime: Regional wine of Ioannina |
ტოპიკოს ინოს იოანინონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ იოანინა |
EL |
Τοπικός Οίνος Καρδίτσας Istovjetno ime: Regional wine of Karditsa |
ტოპიკოს ინოს კარდიცას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კარდიცა |
EL |
Τοπικός Οίνος Καστοριάς Istovjetno ime: Regional wine of Kastoria |
ტოპიკოს ინოს კასტორიას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კასტორია |
EL |
Τοπικός Οίνος Κέρκυρας Istovjetno ime: Regional wine of Corfu |
ტოპიკოს ინოს კერკირას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კორფუ |
EL |
Τοπικός Οίνος Κισάμου Istovjetno ime: Regional wine of Kissamos |
ტოპიკოს ინოს კისამუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კისამოს |
EL |
Τοπικός Οίνος Κλημέντι Istovjetno ime: Regional wine of Klimenti |
ტოპიკოს ინოს კლიმენტი ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კლიმენტი |
EL |
Τοπικός Οίνος Κοζάνης Istovjetno ime: Regional wine of Kozani |
ტოპიკოს ინოს კოზანის ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კოზანი |
EL |
Τοπικός Οίνος Κοιλάδας Αταλάντης Istovjetno ime: Regional wine of Valley of Atalanti |
ტოპიკოს ინოს კილადას ატალანტის ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ველი ოფ ატალანტი |
EL |
Τοπικός Οίνος Κορωπίου Istovjetno ime: Regional wine of Koropi |
ტოპიკოს ინოს კოროპიუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კოროპი |
EL |
Τοπικός Οίνος Κρανιάς Istovjetno ime: Regional wine of Krania |
ტოპიკოს ინოს კრანიას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კრანია |
EL |
Τοπικός Οίνος Κραννώνος Istovjetno ime: Regional wine of Krannona |
ტოპიკოს ინოს კრანონოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კრანონა |
EL |
Τοπικός Οίνος Κυκλάδων Istovjetno ime: Regional wine of Cyclades |
ტოპიკოს ინოს კიკლადონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კიკლადეს |
EL |
Τοπικός Οίνος Λασιθίου Istovjetno ime: Regional wine of Lasithi |
ტოპიკოს ინოს ლასითიუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ლასითი |
EL |
Τοπικός Οίνος Λευκάδας Istovjetno ime: Regional wine of Lefkada |
ტოპიკოს ინოს ლევკადას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ლევკადა |
EL |
Τοπικός Οίνος Ληλαντίου Πεδίου Istovjetno ime: Regional wine of Lilantio Pedio |
ტოპიკოს ინოს ლილანდიუ პედიუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ლილანტიო პედიო |
EL |
Τοπικός Οίνος Μαντζαβινάτων Istovjetno ime: Regional wine of Mantzavinata |
ტოპიკოს ინოს მანძავიტანონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ მანძავინატა |
EL |
Τοπικός Οίνος Μαρκόπουλου Istovjetno ime: Regional wine of Markopoulo |
ტოპიკოს ინოს მარკოპულუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ მარკოპულო |
EL |
Τοπικός Οίνος Μαρτίνου Istovjetno ime: Regional wine of Μartino |
ტოპიკოს ინოს მარტინუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ მარტინო |
EL |
Τοπικός Οίνος Μεταξάτων Istovjetno ime: Regional wine of Metaxata |
ტოპიკოს ინოს მეტაქსატონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ მეტაქსატა |
EL |
Τοπικός Οίνος Μετεώρων Istovjetno ime: Regional wine of Meteora |
ტოპიკოს ინოს მეტეორონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ მეტეორა |
EL |
Τοπικός Οίνος Οπούντια Λοκρίδος Istovjetno ime: Regional wine of Opountia Lokridos |
ტოპიკოს ინოს ოპუნტია ლოკრიდოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ოპუნტია ლოკრიდოს |
EL |
Τοπικός Οίνος Παγγαίου Istovjetno ime: Regional wine of Pangeon |
ტოპიკოს ინოს პანგეუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ პანგეონ |
EL |
Τοπικός Οίνος Παρνασσού Istovjetno ime: Regional wine of Parnasos |
ტოპიკოს ინოს პარნასუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ პარნასოს |
EL |
Τοπικός Οίνος Πέλλας Istovjetno ime: Regional wine of Pella |
ტოპიკოს ინოს პელას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ პელა |
EL |
Τοπικός Οίνος Πιερίας Istovjetno ime: Regional wine of Pieria |
ტოპიკოს ინოს პიერიას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ პიერია |
EL |
Τοπικός Οίνος Πισάτιδος Istovjetno ime: Regional wine of Pisatis |
ტოპიკოს ინოს პისატიდოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ პიზატის |
EL |
Τοπικός Οίνος Πλαγιές Αιγιαλείας Istovjetno ime: Regional wine of Slopes of Egialia |
ტოპიკოს ინოს პლაგუეს ამბელუ ეგიალიას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სლოუპზ ოფ ეგიალია |
EL |
Τοπικός Οίνος Πλαγιές Αμπέλου Istovjetno ime: Regional wine of Slopes of Ambelos |
ტოპიკოს ინოს პლაგიეს ამბელუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სლოუპზ ოფ ამბელოს |
EL |
Τοπικός Οίνος Πλαγιές Βερτίσκου Istovjetno ime: Regional wine of Slopes of Vertiskos |
ტოპიკოს ინოს ვერტისკუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სლოუპზ ოფ ვერტიკოს |
EL |
Τοπικός Οίνος Πλαγιές του Αίνου Istovjetno ime: Regional wine of Slopes of Enos |
ტოპიკოს ინოს პლაგიეს ტუ ენუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სლოუპზ ოფ ენოს |
EL |
Τοπικός Οίνος Πλαγιών Κιθαιρώνα Istovjetno ime: Regional wine of Slopes of Kitherona |
ტოპიკოს ინოს პლაგიონ კითერონა ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ კითერონა |
EL |
Τοπικός Οίνος Πλαγιών Κνημίδος Istovjetno ime: Regional wine of Slopes of Knimida |
ტოპიკოს ინოს პლაგიონ კნიმიდოს ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სლოუპზ კნიმიდა |
EL |
Τοπικός Οίνος Πλαγιών Πάρνηθας Istovjetno ime: Regional wine of Slopes of Parnitha |
ტოპიკოს ინოს პლაგიონ პარნითას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სლოუპზ პარნითა |
EL |
Τοπικός Οίνος Πλαγιών Πεντελικού Istovjetno ime: Regional wine of Slopes of Pendeliko |
ტოპიკოს ინოს პლაგიონ პენდელიკუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სლოუპზ ოფ პენდელიკო |
EL |
Τοπικός Οίνος Πλαγιών Πετρωτού Istovjetno ime: Regional wine of Slopes of Petroto |
ტოპიკოს ინოს პლაგიონ პეტროტუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სლოუპზ ოფ პეტროტო |
EL |
Τοπικός Οίνος Πυλίας Istovjetno ime: Regional wine of Pylia |
ტოპიკოს ინოს პილიას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ პილია |
EL |
Τοπικός Οίνος Ριτσώνας Αυλίδας Istovjetno ime: Regional wine of Ritsona Avlidas |
ტოპიკოს ინოს რიცონას ავლიდას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ რიცონა ავლიდას |
EL |
Τοπικός Οίνος Σερρών Istovjetno ime: Regional wine of Serres |
ტოპიკოს ინოს სერონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სერეს |
EL |
Τοπικός Οίνος Σιάτιστας Istovjetno ime: Regional wine of Siatista |
ტოპიკოს ინოს სიატიცას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სიატისტა |
EL |
Τοπικός Οίνος Σιθωνίας Istovjetno ime: Regional wine of Sithonia |
ტოპიკოს ინოს სითონიას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სითონია |
EL |
Τοπικός Οίνος Σπάτων Istovjetno ime: Regional wine of Spata |
ტოპიკოს ინოს სპატონ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ სპატა |
EL |
Τοπικός Οίνος Στερεάς Ελλάδας Istovjetno ime: Regional wine of Sterea Ellada |
ტოპიკოს ინოს სტერეას ელადას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ელადა |
EL |
Τοπικός Οίνος Τεγέας Istovjetno ime: Regional wine of Tegea |
ტოპიკოს ინოს ტეგეას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ტიგი |
EL |
Τοπικός Οίνος Τριφυλίας Istovjetno ime: Regional wine of Trifilia |
ტოპიკოს ინოს ტრიფილიას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ტრიფილია |
EL |
Τοπικός Οίνος Τυρνάβου Istovjetno ime: Regional wine of Tyrnavos |
ტოპიკოს ინოს ტირნავუ ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ტირნავოს |
EL |
Τοπικός Οίνος Φλώρινας Istovjetno ime: Regional wine of Florina |
ტოპიკოს ინოს ფლორინას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ფლორინა |
EL |
Τοπικός Οίνος Χαλικούνας Istovjetno ime: Regional wine of Halikouna |
ტოპიკოს ინოს ხალიკუნას ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ჰალიკუნა |
EL |
Τοπικός Οίνος Χαλκιδικής Istovjetno ime: Regional wine of Halkidiki |
ტოპიკოს ინოს ხალკიდის ეკვივალენტური ტერმინი: რეჯიონალ ვაინ ოფ ჰალკიდიკი |
ES |
Abanilla |
აბანილია |
ES |
Aragón - Bajo Aragón |
არაგონ-ბახო-არაგონ |
ES |
Aragón - Ribera del Gállego-Cinco Villas |
არაგონ- რიბერა დელ გალიეგო-სინკო ვილიას |
ES |
Aragón - Ribera del Jiloca |
არაგონ-რიბერა დელ ხილოკა |
ES |
Aragón - Valdejalón |
არაგონ-ვალდეხალონ |
ES |
Aragón - Valle del Cinca |
არაგონ-ბალიე დელ სინკა |
ES |
Bailén |
ბაილენ |
ES |
Barbanza e Iria |
ბარბანსა ე ირია |
ES |
Betanzos |
ბეტანსოს |
ES |
Cádiz |
კადის |
ES |
Campo de Cartagena |
კამპო დე კარტახენა |
ES |
Cangas |
კანგას |
ES |
Castelló |
კასტელიო |
ES |
Castilla |
კასტილია |
ES |
Castilla y León |
კასტილია ი ლეონ |
ES |
Contraviesa-Alpujarra |
კონტრავიესა-ალპუხარა |
ES |
Córdoba |
კორდობა |
ES |
Costa de Cantabria |
კოსტა დე კანტაბრია |
ES |
Desierto de Almería |
დესიერტო დე ალმერია |
ES |
El Terrerazo |
ელ ტერერასო |
ES |
Extremadura |
ეკსტრემადურა |
ES |
Formentera |
ფორმენტერა |
ES |
Gálvez |
გალვეს |
ES |
Granada Sur-Oeste |
გრანადა სუე-ოესტე |
ES |
Ibiza |
იბისა |
ES |
Illes Balears |
ილეს ბალეარს |
ES |
Isla de Menorca |
ისლა დე მენორკა |
ES |
Laujar-Alpujarra |
ლაუხარ-ალპუხარა |
ES |
Liébana |
ლიებანა |
ES |
Los Palacios |
ლოს პალსიოს |
ES |
Norte de Almería |
ნორტე დე ალმერია |
ES |
Norte de Granada |
ნორტე დე გრანადა |
ES |
Pozohondo |
პოსოონდო |
ES |
Ribera del Andarax |
რიბერა დელ ანდარაკს |
ES |
Ribera del Queiles |
რიბერა დელ კეილეს |
ES |
Serra de Tramuntana-Costa Nord |
სერა დე ტრამუნტანა კოსტა ნორდ |
ES |
Sierra de Alcaraz |
სიერრა დე ალკარას |
ES |
Sierra Norte de Sevilla |
სიერა ნორტე დე სევილია |
ES |
Sierra Sur de Jaén |
სიერა სურ დე ხაენ |
ES |
Torreperogil |
თორეპეროხილ |
ES |
Valle del Miño-Ourense |
ბალიე დე მინიო-ოურენსე |
ES |
Valles de Sadacia |
ბალიეს დე სადასია |
ES |
Villaviciosa de Córdoba |
ვილიავისიოსა დე კორდობა |
FR |
Agenais |
აჟნე |
FR |
Aigues |
ეგ |
FR |
Ain |
ენ |
FR |
Allier |
ალიე |
FR |
Allobrogie |
ალობროჟი |
FR |
Alpes de Haute-Provence |
ალპ დე ოტ პროვანს |
FR |
Alpes-Maritimes |
ალპ მარიტიმ |
FR |
Alpilles |
ალპიი |
FR |
Ardèche |
არდეშ |
FR |
Argens |
არჟან |
FR |
Ariège |
არიეჟ |
FR |
Aude |
ოდ |
FR |
Aveyron |
ავერონ |
FR |
Balmes Dauphinoises |
ბალმ დოფინუაზ |
FR |
Bénovie |
ბენოვი |
FR |
Bérange |
ბერანჟ |
FR |
Bessan |
ბესან |
FR |
Bigorre |
ბიგორ |
FR |
Bouches-du-Rhône |
ბუშ დიუ რონ |
FR |
Bourbonnais |
ბურბონე |
FR |
Calvados |
კალვადოს |
FR |
Cassan |
კასან |
FR |
Cathare |
კატარ |
FR |
Caux |
კო |
FR |
Cessenon |
შესნონ |
FR |
Cévennes, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Mont Bouquet |
სევენ, შეიძლება მოსდევდეს მონ ბუკე |
FR |
Charentais, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ile d'Oléron |
შარანტე შეიძლება მოსდევდეს ილ დ’ოლერონ |
FR |
Charentais, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Ile de Ré |
შარანტე, შეიძლება მოსდევდეს ილ დე რე |
FR |
Charentais, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Saint Sornin |
შარანტე, შეიძლება მოსდევდეს სენ სორნენ |
FR |
Charente |
შარანტ |
FR |
Charentes Maritimes |
შარანტ მარიტიმ |
FR |
Cher |
შერ |
FR |
Cité de Carcassonne |
სიტე დე კარკასონ |
FR |
Collines de la Moure |
კოლინ დე ლა მურ |
FR |
Collines Rhodaniennes |
კოლინ როდანიენ |
FR |
Comté de Grignan |
კონტე დე გრინან |
FR |
Comté Tolosan |
კონტე ტოლოზან |
FR |
Comtés Rhodaniens |
კონტე როდანიენ |
FR |
Corrèze |
კორეზ |
FR |
Côte Vermeille |
კოტ ვერმეილ |
FR |
Coteaux Charitois |
კოტო შარიტუა |
FR |
Coteaux de Bessilles |
კოტო დე ბესიი |
FR |
Coteaux de Cèze |
კოტო დე სეზ |
FR |
Coteaux de Coiffy |
კოტო კუაფი |
FR |
Coteaux de Fontcaude |
კოტო დე ფონკოდ |
FR |
Coteaux de Glanes |
კოტო დე გლან |
FR |
Coteaux de l'Ardèche |
კოტო დე ლ’არდეშ |
FR |
Coteaux de la Cabrerisse |
კოტო დე ლა საბრერის |
FR |
Coteaux de Laurens |
კოტო დე ლორან |
FR |
Coteaux de l'Auxois |
კოტო დე ლ’ოქსუა |
FR |
Coteaux de Miramont |
კოტო დე მორამონ |
FR |
Coteaux de Montélimar |
კოტო დე მონტელიმარ |
FR |
Coteaux de Murviel |
კოტო დე მიურვიელ |
FR |
Coteaux de Narbonne |
კოტო დე ნარბონ |
FR |
Coteaux de Peyriac |
კოტო დე პეირაკ |
FR |
Coteaux de Tannay |
კოტო დე ტანე |
FR |
Coteaux des Baronnies |
კოტო დე ბარონი |
FR |
Coteaux du Cher et de l'Arnon |
კოტო დიუ შერ ე დე ლ’არონ |
FR |
Coteaux du Grésivaudan |
კოტო დიუ გრესივოდან |
FR |
Coteaux du Libron |
კოტო დიუ ლიბრონ |
FR |
Coteaux du Littoral Audois |
კოტო დიუ ლიტორალ ოდუა |
FR |
Coteaux du Pont du Gard |
კოტო დიუ პონ დიუ გარ |
FR |
Coteaux du Salagou |
კოტო დიუ სალაგუ |
FR |
Coteaux du Verdon |
კოტო დიუ ვერდონ |
FR |
Coteaux d'Enserune |
კოტო დ’დანსრუნ |
FR |
Coteaux et Terrasses de Montauban |
კოტო ე ტერას დე მონტობან |
FR |
Coteaux Flaviens |
კოტო ფლავიან |
FR |
Côtes Catalanes |
კოტ კატალან |
FR |
Côtes de Ceressou |
კოტ დე სერესუ |
FR |
Côtes de Gascogne |
კოტ დე გასკონ |
FR |
Côtes de Lastours |
კოტ დე ლასტურ |
FR |
Côtes de Meuse |
კოტ დე მეზ |
FR |
Côtes de Montestruc |
კოტ დე მონსტრუკ |
FR |
Côtes de Pérignan |
კოტ დე პერინიან |
FR |
Côtes de Prouilhe |
კოტ დე პრუილ |
FR |
Côtes de Thau |
კოტ დე ტო |
FR |
Côtes de Thongue |
კოტ დე ტონგ |
FR |
Côtes du Brian |
კოტ დიუ ბრიან |
FR |
Côtes du Condomois |
კოტ დიუ კონდომუა |
FR |
Côtes du Tarn |
კოტ დიუ ტარნ |
FR |
Côtes du Vidourle |
კოტ დიუ ვიდურლ |
FR |
Creuse |
კრეზ |
FR |
Cucugnan |
კუკუნიან |
FR |
Deux-Sèvres |
დე-სევრ |
FR |
Dordogne |
დორდონ |
FR |
Doubs |
დუბ |
FR |
Drôme |
დრომ |
FR |
Duché d'Uzès |
დიუშე დ’უზე |
FR |
Franche-Comté, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Coteaux de Champlitte |
ფრანშ-კონტე, შეიძლება მოსდევდეს კოტო დე შამპლიტ |
FR |
Gard |
გარდ |
FR |
Gers |
ჟერ |
FR |
Haute Vallée de l'Orb |
ოტ ვალე დე ლ’ორბ |
FR |
Haute Vallée de l'Aude |
ოტ ვალე დე ლ’ოდ |
FR |
Haute-Garonne |
ოტ გარონ |
FR |
Haute-Marne |
ოტ მარნ |
FR |
Haute-Saône |
ოტ სონ |
FR |
Haute-Vienne |
ოტ-ვიენ |
FR |
Hauterive, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Coteaux du Termenès |
ოტრივ, შეიძლება მოსდევდეს კოტო დიუ ტერმენე |
FR |
Hauterive, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côtes de Lézignan |
ოტრივ, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე ლეზინიან |
FR |
Hauterive, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Val d'Orbieu |
ოტრივ, შეიძლება მოსდევდეს ვალ დ’ორბიე |
FR |
Hautes-Alpes |
ოტ-ალპ |
FR |
Hautes-Pyrénées |
ოტ პირენე |
FR |
Hauts de Badens |
ოტ დე ბადან |
FR |
Hérault |
ერო |
FR |
Île de Beauté |
ილ დე ბოტე |
FR |
Indre |
ენდრ |
FR |
Indre et Loire |
ენდრ ეტ ლუარ |
FR |
Isère |
იზერ |
FR |
Landes |
ლანდ |
FR |
Loir et Cher |
ლუარ ე შერ |
FR |
Loire-Atlantique L |
ლუარ ატლანტიკ |
FR |
Loiret |
ლუარე |
FR |
Lot |
ლო |
FR |
Lot et Garonne |
ლო ე გარონ |
FR |
Maine et Loire |
მენ ე ლუარ |
FR |
Maures |
მორ |
FR |
Méditerranée |
მედიტერანე |
FR |
Meuse |
მეზ |
FR |
Mont Baudile |
მონ-ბოდილ |
FR |
Mont-Caume |
მონ-კომ |
FR |
Monts de la Grage |
მონ დე ლა გრაჟ |
FR |
Nièvre |
ნიევრ |
FR |
Oc |
ოკ |
FR |
Périgord, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Vin de Domme |
პერიგორ, შეიძლება მოსდევდეს ვენ დე დომ |
FR |
Petite Crau |
პეტიტ კრო |
FR |
Principauté d'Orange |
პრენსიპოტე დ’ორანჟ |
FR |
Puy de Dôme |
პი დე დომ |
FR |
Pyrénées Orientales |
პირენე ორიანტალ |
FR |
Pyrénées-Atlantiques |
პირენე ატლანტიკ |
FR |
Sables du Golfe du Lion |
საბლ დიუ გოლფ დიუ ლიონ |
FR |
Saint-Guilhem-le-Désert |
სენ გილემ ლე დეზერ |
FR |
Saint-Sardos |
სენტ სარდო |
FR |
Sainte Baume |
სენტ ბომ |
FR |
Sainte Marie la Blanche |
სენტ მარი ლა ბლანშ |
FR |
Saône et Loire |
სონ ე ლუარ |
FR |
Sarthe |
შარტ |
FR |
Seine et Marne |
სენ ე მარნ |
FR |
Tarn |
თარნ |
FR |
Tarn et Garonne |
ტარნ ე გარონ |
FR |
Terroirs Landais, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Coteaux de Chalosse |
ტერუარ ლანდე, შეიძლება მოსდევდეს კოტო დე შალოს |
FR |
Terroirs Landais, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Côtes de L'Adour |
ტერუარ ლანდე, შეიძლება მოსდევდეს კოტ დე ლ’ადურ |
FR |
Terroirs Landais, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Sables de l'Océan |
ტერუარ ლანდე, შეიძლება მოსდევდეს საბლ დე ლ’ოსეან |
FR |
Terroirs Landais, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Sables Fauves |
ტერუარ ლანდე, შეიძლება მოსდევდეს ფოვ |
FR |
Thézac-Perricard |
თერიკარ |
FR |
Torgan |
თორგა |
FR |
Urfé |
ურფე |
FR |
Val de Cesse |
ვალ დე სეს |
FR |
Val de Dagne |
ვალ დე დან |
FR |
Val de Loire |
ვალ დე ლუარ |
FR |
Val de Montferrand |
ვალ დე მონფერან |
FR |
Vallée du Paradis |
ვალე დიუ პარადი |
FR |
Var |
ვარ |
FR |
Vaucluse |
ვოკლიუზ |
FR |
Vaunage |
ვონაჟ |
FR |
Vendée |
ვანდე |
FR |
Vicomté d'Aumelas |
ვიკონტე დ’ომლა |
FR |
Vienne |
ვიენ |
FR |
Vistrenque |
ვისტრანკ |
FR |
Yonne |
იონ |
IT |
Allerona |
ალერონა |
IT |
Alta Valle della Greve |
ალტა ვალე დელა გრევე |
IT |
Alto Livenza |
ალტო ლივენცა |
IT |
Alto Mincio |
ალტო მინჩო |
IT |
Alto Tirino |
ალტო ტირინო |
IT |
Arghillà |
არგილა |
IT |
Barbagia |
ბარბაჯა |
IT |
Basilicata |
ბაზილიკატა |
IT |
Benaco bresciano |
ბენაკო ბრეშანო |
IT |
Beneventano |
ბენევენტანო |
IT |
Bergamasca |
ბერგამასკა |
IT |
Bettona |
ბეტონა |
IT |
Bianco del Sillaro Istovjetno ime: Sillaro |
ბიანკო დელ სილარო ეკვივალენტური ტერმინი: სილარო |
IT |
Bianco di Castelfranco Emilia |
ბიანკო დი კასტელფრანკო ემილია |
IT |
Calabria |
კალაბრია |
IT |
Camarro |
კამარო |
IT |
Campania |
კამპანია |
IT |
Cannara |
კანარა |
IT |
Civitella d'Agliano |
ჩივიტელა დ’ალიანო |
IT |
Colli Aprutini |
კოლი აპრუტინი |
IT |
Colli Cimini |
კოლი ჩიმინი |
IT |
Colli del Limbara |
კოლი ლიმბარა |
IT |
Colli del Sangro |
კოლი დელ სანგრო |
IT |
Colli della Toscana centrale |
კოლი დელა ტოსკანა ცენტრალე |
IT |
Colli di Salerno |
კოლი დი სალერნო |
IT |
Colli Trevigiani |
კოლი ტრევიჯანი |
IT |
Collina del Milanese |
კოლინა დელ მილანეზე |
IT |
Colline di Genovesato |
კოლინე დი ჯენოვეზატო |
IT |
Colline Frentane |
კოლინე ფრენტანე |
IT |
Colline Pescaresi |
კოლინე პესკარეზი |
IT |
Colline Savonesi |
კოლინე სავონეზი |
IT |
Colline Teatine |
კოლინე ტეატინე |
IT |
Condoleo |
კონდოლეო |
IT |
Conselvano |
კონსელვანო |
IT |
Costa Viola |
კოსტა ვიოლა |
IT |
Daunia |
დაუნია |
IT |
Del Vastese Istovjetno ime: Histonium |
დელ ვასტეზე ეკვივალენტური ტერმინი: ისტონიუმ |
IT |
Delle Venezie |
დელე ვენეციე |
IT |
Dugenta |
დუჯენტა |
IT |
Emilia Istovjetno ime: Dell'Emilia |
ემილია ეკვივალენტური ტერმინი: დელ’ემილია |
IT |
Epomeo |
ეპომეო |
IT |
Esaro |
ეზარო |
IT |
Fontanarossa di Cerda |
ფონტანაროსა დი ჩერდა |
IT |
Forlì |
ფორლი |
IT |
Fortana del Taro |
ფორტანა დელ ტარო |
IT |
Frusinate Istovjetno ime: del Frusinate |
ფრუზინატე ეკვივალენტური ტერმინი: დელ ფრუზინატე |
IT |
Golfo dei Poeti La Spezia Istovjetno ime: Golfo dei Poeti |
გოლფო დეი ლა სპეცია ეკვივალენტური ტერმინი: გოლფო დეი პოეტი |
IT |
Grottino di Roccanova |
გროტინო დი როკანოვა |
IT |
Isola dei Nuraghi |
იზოლა დეი ნურაგი |
IT |
Lazio |
ლაციო |
IT |
Lipuda |
ლიპუდა |
IT |
Locride |
ლოკრიდე |
IT |
Marca Trevigiana |
მარკა ტრევიჯანა |
IT |
Marche |
მარკე |
IT |
Maremma Toscana |
მარემა ტოსკანა |
IT |
Marmilla |
მარმილა |
IT |
Mitterberg tra Cauria e Tel Istovjetno ime: Mitterberg / Mitterberg zwischen Gfrill und Toll |
მიტერბერგ ტრა კაურია ე ტელ ეკვივალენტური ტერმინი: მიტერბერგ / მიტერბერგ ცვიშენ გფრილ უნდ ტოლ |
IT |
Modena Istovjetno ime: Provincia di Modena / di Modena |
მონტეკასტელი ეკვივალენტური ტერმინი: პროვინჩა დი მოდენა / დი მოდენა |
IT |
Montecastelli |
მონტეკასტელი |
IT |
Montenetto di Brescia |
მონტენეტო დი ბრეშა |
IT |
Murgia |
მურჯა |
IT |
Narni |
ნარნი |
IT |
Nurra |
ნურა |
IT |
Ogliastra |
ოლიასტრა |
IT |
Osco Istovjetno ime: Terre degli Osci |
ოსკო ეკვივალენტური ტერმინი: ტერე დელი ოში |
IT |
Paestum |
პაესტუმ |
IT |
Palizzi |
პალიცი |
IT |
Parteolla |
პარტეოლა |
IT |
Pellaro |
პელარო |
IT |
Planargia |
პლანარჯა |
IT |
Pompeiano |
პომპეიანო |
IT |
Provincia di Mantova |
პროვინჩა დი მანტოვა |
IT |
Provincia di Nuoro |
პროვინჩა დი ნუორო |
IT |
Provincia di Pavia |
პროვინჩა დი პავია |
IT |
Provincia di Verona Istovjetno ime: Veronese |
პროვინჩა დი ვერონა ეკვივალენტური ტერმინი: ვერონეზე |
IT |
Puglia |
პულია |
IT |
Quistello |
კვისტელო |
IT |
Ravenna |
ღავენა |
IT |
Roccamonfina |
ღოკამონფინა |
IT |
Romangia |
ღომანჯა |
IT |
Ronchi di Brescia |
რონკი დი ბრეშა |
IT |
Ronchi Varesini |
რონკი ვარეზინი |
IT |
Rotae |
ღოტაე |
IT |
Rubicone |
ღუბიკონე |
IT |
Sabbioneta |
შაბიონეტა |
IT |
Salemi |
შალემი |
IT |
Salento |
შალენტო |
IT |
Salina |
შალინა |
IT |
Scilla |
შილა |
IT |
Sebino |
შებინო |
IT |
Sibiola |
სიბიოლა |
IT |
Sicilia |
სიჩილია |
IT |
Spello |
შპელო |
IT |
Tarantino |
თარანტინო |
IT |
Terrazze Retiche di Sondrio |
ტერრაცე რეტიკე დი სონდრიო |
IT |
Terre Aquilane Istovjetno ime: Terre dell'Aquila |
ტერე აკვილანე ეკვივალენტური ტერმინი: ტერე დელ’აკვილა |
IT |
Terre del Volturno |
ტერე დელ ვოლტურნო |
IT |
Terre di Chieti |
ტერე დი კიეტი |
IT |
Terre di Veleja |
ტერე დი ველეია |
IT |
Terre Lariane |
ტერე ლარიანე |
IT |
Tharros |
თაროს |
IT |
Toscano Istovjetno ime: Toscana |
ტოსკანო ეკვივალენტური ტერმინი: ტოსკანა |
IT |
Trexenta |
თრექსენტა |
IT |
Umbria |
უმბრია |
IT |
Val di Magra |
ვალ დი მაგრა |
IT |
Val di Neto |
ვალ დი ნეტო |
IT |
Val Tidone |
ვალ ტიდონე |
IT |
Valcamonica |
ვალკამონიკა |
IT |
Valdamato |
ვალდამატო |
IT |
Vallagarina |
ვალაგარინა |
IT |
Valle Belice |
ვალე ბელიჩე |
IT |
Valle d'Itria |
ვალე დ’იტრია |
IT |
Valle del Crati |
ვალე დელ კრატი |
IT |
Valle del Tirso |
ვალე დელ ტირსო |
IT |
Valle Peligna |
ვალე პელინია |
IT |
Valli di Porto Pino |
ვალი დი პორტო პინო |
IT |
Veneto |
ვენეტო |
IT |
Veneto Orientale |
ვენეტო ორიენტალე |
IT |
Venezia Giulia |
ვენეცია ჯულია |
IT |
Vigneti delle Dolomiti Istovjetno ime: Weinberg Dolomiten |
ვინეტი დელე დოლომიტენ ეკვივალენტური ტერმინი: ვაინბერგ დოლომიტენ |
CY |
Λάρνακα Istovjetno ime: Larnaka |
ლარნაკა ეკვივალენტური ტერმინი: ლარნაკა |
CY |
Λεμεσός Istovjetno ime: Lemesos |
ლემესოს ეკვივალენტური ტერმინი: ლემესოს |
CY |
Λευκωσία Istovjetno ime: Lefkosia |
ლევკოსია ეკვივალენტური ტერმინი: ლევკოსია |
CY |
Πάφος Istovjetno ime: Pafos |
პაფოს ეკვივალენტური ტერმინი: პაფოს |
HU |
Alföldi, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ალფოლდი, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
HU |
Balatonmelléki, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv manje zemljopisne jedinice |
ბალატონმელლეკი, შეიძლება მოსდევდეს მცირე გეოგრაფიული ერთეულის სახელი |
HU |
Dél-alföldi |
დელ-ალფოლდი |
HU |
Dél-dunántúli |
დელ-დუნანტული |
HU |
Duna melléki |
დუნა მელლეკი |
HU |
Duna-Tisza közi |
დუნა-ტისა კოზი |
HU |
Dunántúli |
დუნანტული |
HU |
Észak-Dunántúli |
ესაკ-დუნანტული |
HU |
Felső-Magyarországi |
ფელშო-მადიარორსაგი |
HU |
Nyugat-Dunántúli |
ნიუგატ-დუნანტული |
HU |
Tisza melléki |
ტისა მელლეკი |
HU |
Tisza völgyi |
ტისა ვოლდი |
HU |
Zempléni |
ძემპლენი |
MT |
Maltese Islands |
მალტიზ აილენდზ |
AT |
Bergland |
ბერგლანდ |
AT |
Steierland |
შტეირლანდ |
AT |
Weinland |
ვაინლანდ |
AT |
Wien |
ვინ |
PT |
Lisboa, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Alta Estremadura |
ლისბუა, შეიძლება მოსდევდეს ალტა ესტრემადურა |
PT |
Lisboa, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Estremadura |
ლისბუა, შეიძლება მოსდევდეს ესტრემადურა |
PT |
Tejo |
ტეჟუ |
PT |
Vinho Espumante Beiras, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Beira Alta |
ვინო ესპუმანტე ბეირას, შეიძლება მოსდევდეს ბეირა ალტა |
PT |
Vinho Espumante Beiras, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Beira Litoral |
ვინო ესპუმანტე ბეირას, შეიძლება მოსდევდეს ბეირა ლიტორალ |
PT |
Vinho Espumante Beiras, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Terras de Sicó |
ვინო ესპუმანტე ბეირას, შეიძლება მოსდევდეს ტერას დე სიკო |
PT |
Vinho Licoroso Algarve |
ვინო ლიკოროზო ალგარვე |
PT |
Vinho Regional Açores |
ვინო რეჟიონალ ასორიშ |
PT |
Vinho Regional Alentejano |
ვინო რეჟიონალ ალენტეჟანუ |
PT |
Vinho Regional Algarve |
ვინო რეჟიონალ ალგარვე |
PT |
Vinho Regional Beiras, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Beira Alta |
ვინო რეჟიონალ ბეირას, შეიძლება მოსდევდეს ბეირა ალტა |
PT |
Vinho Regional Beiras, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Beira Litoral |
ვინო რეჟიონალ რეირას, შეიძლება მოსდევდეს ბეირა ლიტორალ |
PT |
Vinho Regional Beiras, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv Terras de Sicó |
ვინო რეჟიონალ ბეირას, შეიძლება მოსდევდეს ტერას დე სიკო |
PT |
Vinho Regional Duriense |
ვინო რეჟიონალ დურიენსე |
PT |
Vinho Regional Minho |
ვინო რეჟიონალ მინუ |
PT |
Vinho Regional Terras do Sado |
ვინო რეჟიონალ ტერას დუ სადუ |
PT |
Vinho Regional Terras Madeirenses |
ვინო რეჟიონალ ტერას მადეირანსიშ |
PT |
Vinho Regional Transmontano |
ვინო რეჟიონალ ტრანსმონტანუ |
RO |
Colinele Dobrogei, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
კოლინელე დობროჯეი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Dealurile Crișanei, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne naziv podregije |
დეალურილე კრიშანეი, შეიძლება მოსდევდეს სუბრეგიონის სახელი |
RO |
Dealurile Moldovei ili, ovisno o slučaju, Dealurile Covurluiului |
დეალურილე მოლდოვეი გარემოების შესაბამისად დეალურილე კოვურლუიულუი |
RO |
Dealurile Moldovei ili, ovisno o slučaju, Dealurile Hârlăului |
დეალურილე მოლდოვეი, გარემოების შესაბამისად დეალურილე ჰარლეულუი |
RO |
Dealurile Moldovei ili, ovisno o slučaju, Dealurile Hușilor |
დეალურილე მოლდოვეი, გარემოების შესაბამისად დეალურილე ჰუშილორ |
RO |
Dealurile Moldovei ili, ovisno o slučaju, Dealurile Iașilor |
დეალურილე მოლდოვეი, გარემოების შესაბამისად დეალურილე იაშილორ |
RO |
Dealurile Moldovei ili, ovisno o slučaju, Dealurile Tutovei |
დეალურილე მოლდოვეი, გარემოების შესაბამისად დეალურილე ტუტოვეი |
RO |
Dealurile Moldovei ili, ovisno o slučaju, Terasele Siretului |
დეალურილე მოლდოვეი, გარემოების შესაბამისად ტერასალე სირეტულუი |
RO |
Dealurile Moldovei |
დეალურილე მოლდოვეი |
RO |
Dealurile Munteniei |
დეალურილე მუნტენიეი |
RO |
Dealurile Olteniei |
დეალურილე ოლტენიეი |
RO |
Dealurile Sătmarului |
დეალურილე სეტმარულუი |
RO |
Dealurile Transilvaniei |
დეალურილე ტრანსილვანიეი |
RO |
Dealurile Vrancei |
დეალურილე ვრანჩეი |
RO |
Dealurile Zarandului |
დეალურილე ზარანდულუი |
RO |
Terasele Dunării |
ტერასელე დუნერი |
RO |
Viile Carașului |
ვილე კარაშულუი |
RO |
Viile Timișului |
ვილე ტიმიშულუი |
SI |
Podravje nakon kojeg može slijediti izraz „mlado vino”, nazivi mogu biti upotrijebljeni i u pridjevskom obliku |
პოდრავჟე, შეიძლება მოსდევდეს შესიტყვება „მლადო ვინო”, სახელები შეიძლება გამოყენებულ იქნას ზედსართავის ფორმითაც |
SI |
Posavje nakon kojeg može slijediti izraz „mlado vino”, nazivi mogu biti upotrijebljeni i u pridjevskom obliku |
პოსავჟე, შეიძლება მოსდევდეს შესიტყვება „მლადო ვინო”, სახელები შეიძლება გამოყენებულ იქნას ზედსართავის ფორმითაც |
SI |
Primorska nakon kojeg može slijediti izraz „mlado vino”, nazivi mogu biti upotrijebljeni i u pridjevskom obliku |
პრიმორსკა, შეიძლება მოსდევდეს შესიტყვება „მლადო ვინო”, სახელები შეიძლება გამოყენებულ იქნას ზედსართავის ფორმითაც |
SK |
Južnoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „oblastné víno” |
ჟუჟნოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება ახლდეს ტერმინი „ობლასტნე ვინო” |
SK |
Malokarpatská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „oblastné víno” |
მალოკარპატსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება ახლდეს ტერმინი „ობლასტნე ვინო” |
SK |
Nitrianska vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „oblastné víno” |
ნიტრიანსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება ახლდეს ტერმინი „ობლასტნე ვინო” |
SK |
Stredoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „oblastné víno” |
სტრედოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება ახლდეს ტერმინი “ობლასტნე ვინო |
SK |
Východoslovenská vinohradnícka oblasť, bez obzira na to slijedi li iza toga ili ne izraz „oblastné víno” |
ვიხოდოსლოვენსკა ვინოჰრადნიცკა ობლასტ’, შეიძლება ახლდეს ტერმინი „ობლასტნე ვინო” |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Beugnons |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ბერკშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Buckinghamshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ბუკინგემშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Cheshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ჩეშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Cornwall |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს კორნვოლ |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Derbyshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს დერბიშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Devon |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს დევონ |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Dorset |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს დორსეტ |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom East Anglia |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ისტ ანგლია |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Gloucestershire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს გლუსტერშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Hampshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ჰემპშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Herefordshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ჰერფორდშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Isle of Wight |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს აილ ოფ უაიტ |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Isles of Scilly |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს აილზ ოფ სილი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Kent |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს კენტ |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Lancashire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ლანკაშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Leicestershire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ლესტერშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Lincolnshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ლინკოლნშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Northamptonshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ნორთჰამპტონშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Nottinghamshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ნოტინგემშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Oxfordshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ოქსფორდშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Rutland |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს რუთლენდ |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Shropshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს შროპშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Somerset |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს სომერსეტ |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Staffordshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს სტაფორდშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Surrey |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს სარეი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Sussex |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს სასექს |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Warwickshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს უორვიკშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom West Midlands |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს ვესტ მიდლენდზ |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Wiltshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს უილტშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Worcestershire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს უორსტერშირი |
UK |
England, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Yorkshire |
ინგლენდ, შეიძლება ჩაენაცვლოს იორკშირი |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Cardiff |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს, კარდიფ |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Cardiganshire |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს კარდიგანშირი |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Carmarthenshire |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს კარმართენშირი |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Denbighshire |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს დენბიგშირი |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Gwynedd |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს გვინედ |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Monmouthshire |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს მონმუთშირი |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Newport |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს ნიუპორტ |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Pembrokeshire |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს პემბროკშირი |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Rhondda Cynon Taf |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს რონდა სინონ ტაფ |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Swansea |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს სუანსი |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom The Vale of Glamorgan |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს ზე ვეილ ოფ გლამორგან |
UK |
Wales, bez obzira na to zamjenjuje li se ili ne nazivom Wrexham |
უელს, შეიძლება ჩაენაცვლოს ვრექსჰემ |
Vina iz Gruzije koja se zaštićuju u Europskoj uniji
Naziv koji se zaštićuje |
Prijepis na latinici |
ახაშენი |
Akhasheni |
ატენური |
Atenuri |
გურჯაანი |
Gurjaani |
კახეთი (კახური) |
Kakheti (Kakhuri) |
კარდენახი |
Kardenakhi |
ხვანჭკარა |
Khvanchkara |
კოტეხი |
Kotekhi |
ქინძმარაული |
Kindzmarauli |
ყვარელი |
Kvareli |
მანავი |
Manavi |
მუკუზანი |
Mukuzani |
ნაფარეული |
Napareuli |
სვირი |
Sviri |
თელიანი |
Teliani |
ტიბაანი |
Tibaani |
წინანდალი |
Tsinandali |
ტვიში |
Tvishi |
ვაზისუბანი |
Vazisubani |
DIO B
Jaka alkoholna pića iz Europske unije koja se zaštićuju u Gruziji
Država članica Europske unije |
Naziv koji se zaštićuje |
Prijepis na gruzijskom pismu |
Vrsta proizvoda |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Rhum de la Martinique |
ტრანსლიტერაცია |
Rum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Rhum de la Guadeloupe |
რომ დელა მარტინიკ |
Rum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Rhum de la reunion |
რომ დელა გვადელუპ |
Rum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Rhum de la Guyane |
რომდე ლარეუნიონ |
Rum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Rhum de sucrerie de la Baie du Galion |
რომ დელა გუიან |
Rum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Rhum des Antilles françaises |
რომდე სიუკრერი დე ლა ბედიუ გალიონ |
Rum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Rhum des départements français d'outre-mer |
რომდეზ ანტიი ფრანცეზ |
Rum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Ron de Málaga |
რომდე დეპარტემან ფრანცე დ’უტრ-მერ |
Rum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Ron de Granada |
რონ დე მალაგა |
Rum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Rum da Madeira |
რონ დე გრანადა |
Rum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
UK Ujedinjena Kraljevina (Škotska) |
Scotch Whisky |
რომ დე მადეირა |
Viski (whisky/whiskey) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IE |
Irish Whiskey / Uisce Beatha Eireannach Irish Whisky (1) |
სქოჩ ვისკი |
Viski (whisky/whiskey) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Whisky español |
აირიშვისკი /ვისკე ბითა აირინაჰ /აირიშ ვისკი |
Viski (whisky/whiskey) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Whisky breton / Whisky de Bretagne |
ვისკი ესპანიოლ |
Viski (whisky/whiskey) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Whisky alsacien / Whisky d'Alsace |
ვისკი დ’ალზას |
Viski (whisky/whiskey) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LU |
Eau-de-vie de seigle de marque nationale luxembourgeoise |
ო-დე-ვი დესეგლ დე მარკ ნასიონალ ლუქსამბურჟუაზ |
Rakija od žita |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE AT BE Njemačka, Austrija, Belgija (Njemačka jezična zajednica) |
Korn / Kornbrand |
კორნ/კორნბრანდ |
Rakija od žita |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Münsterländer Korn / Kornbrand |
მიუნსტერლენდერ კორნ/კორნბრანდ |
Rakija od žita |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Sendenhorster Korn / Kornbrand |
ზენდენჰოსტერ კორნ/კორნრანდ |
Rakija od žita |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Bergischer Korn / Kornbrand |
ბერგიშერ კორნ/ კორნბრანდ |
Rakija od žita |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Emsländer Korn / Kornbrand |
ემსლენდერ კორნ/კორნბრანდ |
Rakija od žita |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Haselünner Korn / Kornbrand |
ჰაზელიუნერ კორნ/კონბრანდ |
Rakija od žita |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Hasetaler Korn / Kornbrand |
ჰაზეტალერ კორნ /კონბრანდ |
Rakija od žita |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LT |
Samanė |
შამანე |
Rakija od žita |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de Cognac |
ო-დე-ვი დეკონიაკ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie des Charentes |
ო-დე-ვი დეშარანტ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de Jura |
ო-დე-ვი დეჟიურა |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Cognac Naziv „Cognac” može se nadopuniti sljedećim izrazima:
|
კონიაკ სახელი „კონიაკი” შეიძლება გავრცობილ იქნას შემდეგი ტერმინებით:
|
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Fine Bordeaux |
ფინ ბორდო |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Fine de Bourgogne |
ფინ დე ბურგონ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Armagnac |
არმანიაკ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Bas-Armagnac |
ბა-არმანიაკ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Haut-Armagnac |
ო-არმანიაკ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Armagnac-Ténarèze |
არმანიაკ-ტენარეზ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Blanche Armagnac |
ბლანშ არმანიაკ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin de la Marne |
ო-დე-ვი დევენ დე ლა მარნ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin originaire d'Aquitaine |
ო-დე-ვი დევენ ორიჟინერ დ’აკიტენ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin de Bourgogne |
ო-დე-ვი დევენ დე ბურგონ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin originaire du Centre-Est |
ო-დე-ვიდე ვენ ორიჟინერ დიუ სანტრ-ესტ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin originaire de Franche-Comté |
ო-დე-ვიდე ვენ ორიჟინერ დე ფრანშ-კონტე |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin originaire du Bugey |
ო-დე-ვიდე ვენ ორიჟინერ დიუ ბიუჟეი |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin de Savoie |
ო-დე-ვი დევენ დე სავუა |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin originaire des Coteaux de la Loire |
ო-დე-ვიდე ვენ ორიჟინერ დე კოტო დე ლალუარ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin des Côtes-du-Rhône |
ო-დე-ვი დევენ დე კოტ- დიუ-რონ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin originaire de Provence |
ო-დე-ვიდე ვენ ორიჟინერ დე პროვანს |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de Faugères / Faugères |
ო-დე-ვი დე ფოჟერ/ფოჟერ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de vin originaire du Languedoc |
ო-დე-ვიდე ვენ ორიჟინერ დიუ ლანგედოკ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente de Vinho Douro |
აგიარდენტედე ვინო დურო |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente de Vinho Ribatejo |
აგიარდენტედე ვინო რიბატეჟუ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente de Vinho Alentejo |
აგიარდენტედე ვინო ალენტეჟუ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente de Vinho da Região dos Vinhos Verdes |
აგიარდენტედე ვინო და რეჟიანო დოშ ვინოს ვერდეშ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente de Vinho da Região dos Vinhos Verdes de Alvarinho |
აგიარდენტედე ვინო და რეჟიანო დოშ ვინოს ვერდეშ დეალვარინო |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente de Vinho Lourinhã |
აგიარდენტედე ვინო ლურინან |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Сунгурларска гроздова ракия / Гроздова ракия от Сунгурларе / sungurlarska grozdova rakia / grozdova rakia ot sungurlare / sungurlarska grozdova rakia / Grozdova rakya from Sungurlare |
სუნგურლარსკა გროზდოვარაკია / გროზდოვარაკია ოტ სუნგურლარე / სუნგურლარსკა გროზდოვარაკია / გროზდოვარაკია სუნგურლარიდან |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Сливенска перла (Сливенска гроздова ракия / Гроздова ракия от Сливен) /Slivenska perla (Slivenska grozdova rakya / Grozdova rakya from Sliven) |
სლივენსკა პერლა (სლი- ვენსკა გროზდოვა რაკია / გროზდოვა რაკია ოტ სლივენ) / სლივენსკა პერლა (სლივენსკა გრო- ზდოვა რაკია / გროზდო- ვა რაკია სლივენიდან) |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Стралджанска Мускатова ракия / Мускатова ракия от Стралджа / Straldjanska Muscatova rakya / Muscatova rakya from Straldja |
სტრალჯანსკა მუსკატოვა რაკია / მუსკატოვა რაკია ოტ სტრალჯა/სტრალ- ჯანსკა მუსკატოვა რაკია /მუსკატოვა რაკია სტრალჯადან |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Поморийска гроздова ракия / Гроздова ракия от Поморие / Pomoriyska grozdova rakya / Grozdova rakya from Pomorie |
პომორიისკაგროზდოვა რაკია / გროზდოვა რაკია ოტ პომორიე/ პომორიისკა გროზდოვარაკია/ გროზ- დოვა რაკია პომორიედან |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Русенска бисерна гроздова ракия / Бисерна гроздова ракия от Русе / Russenska biserna grozdova rakya / Biserna grozdova rakya from Russe |
რუსენსკა ბისერნა გროზდოვარაკია/ ბისე- რნა გროზდოვა რაკია ოტ რუსე / რუსენსკა ბისერნა გროზდოვარაკია / ბისერნა გროზდოვა რაკია რუსეთიდან |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Бургаска Мускатова ракия / Мускатова ракия от Бургас / Bourgaska Muscatova rakya / Muscatova rakya from Bourgas |
ბურგასკა მუსკატოვა რაკია / მუსკატოვა რაკია ოტ ბურგას / ბურგასკა მუსკატოვარაკია/მუსკა- ტოვა რაკიაბურგასიდან |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Добруджанска мускатова ракия / Мускатова ракия от Добруджа / Dobrudjanska muscatova rakya / muscatova rakya from Dobrudja |
დობრუჯანსკა მუსკატოვა რაკია / მუსკატოვა რაკია ოტ დობრუჯა/ დობრუ- ჯანსკა მუსკატოვა რაკია /მუსკატოვა რაკია დობრუჯადან |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Сухиндолска гроздова ракия / Гроздова ракия от Сухиндол / Suhindolska grozdova rakya / Grozdova rakya from Suhindol |
სუხინდოლსკა გროზდოვა რაკია / გროზდოვა რაკია ოტ სუხინდოლ/ სუჰინ- დოლსკა გროზდოვა რაკია/გროზდოვა რაკია სუჰინდოლიდან |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Карловска гроздова ракия / Гроздова Ракия от Карлово / Karlovska grozdova rakya / Grozdova Rakya from Karlovo |
კარლოვსკა გროზდოვა რაკია / გროზდოვა რაკია ოტ კარლოვო / კარლო- ვსკა გროზდოვა რაკია / გროზდოვარაკია კარლოვოდან |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Vinars Târnave |
ვინარს ტერნავე |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Vinars Vaslui |
ვინარს ვასლუი |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Vinars Murfatlar |
ვინარს მურფატლარ |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Vinars Vrancea |
ვინარს ვრანჩა |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Vinars Segarcea |
ვინარს სეგარჩა |
Rakija od vina |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Brandy de Jerez |
ბრანდიდეხერეს |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Brandy del Penedés |
ბრანდიდელ პენდეს |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Brandy italiano |
ბრანდი იტალიანო |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Brandy Αττικής / Brandy of Attica |
ბრანდი ატიკის / ატიკის ბრენდი |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Brandy Πελοποννήσου / Brandy of the Peloponnese |
ბრანდი პელოპონისუ / პელოპონესის ბრენდი |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Brandy Κεντρικής Ελλάδας / Brandy of central Greece |
ბრანდიკენდრიკის ელადას / ცენტრალური საბერძნეთის ბრენდი |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Deutscher Weinbrand |
დოიჩერ ვაინბრანდ |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Wachauer Weinbrand |
ვახაუერ ვაინბრანდ |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Weinbrand Dürnstein |
ვაინბრანდდიურნშტაინ |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Pfälzer Weinbrand |
პფელცერვაინბრანდ |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SK |
Karpatské brandy špeciál |
კარპატსკე ბრანდი შპეციალ |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Brandy français / Brandy de France |
ბრანდი ფრანსე/ ბრანდი დე ფრანსე |
Brandy – Weinbrand (konjak) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc de Champagne / Eau-de-vie de marc de Champagne |
მარკ დე შამპან/ ო-დე-ვი დე მარკ დეშამპან |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc d'Aquitaine / Eau-de-vie de marc originaire d'Aquitaine |
მარკ დ’აკიტენ/ ო-დე-ვი დე მარკ ორიჟინერ დ’აკიტენ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc de Bourgogne / Eau-de-vie de marc de Bourgogne |
მარკ დე ბურგონ/ ო-დე-ვი დე მარკ დებურგონ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc du Centre-Est / Eau-de-vie de marc originaire du Centre-Est |
მარკ დიუ სანტრ-ესტ/ ო-დე-ვი დემარკ ორიჟინერ დიუ სანტრ-ესტ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc de Franche-Comté /Eau-de-vie de marc originaire de Franche-Comté |
მარკ დეფრანშ-კონტე-ო- დე-ვი მარკდე ფრანშ- კონტე |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc du Bugey / Eau-de-vie de marc originaire de Bugey |
მარკ დე ბიუჟეი/ ო-დე-ვი დე მარკ ორიჟინერ დე ბიუჟეი |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc de Savoie / Eau-de-vie de marc originaire de Savoie |
მარკ დე სავუა/ ო-დე-ვი დე მარკ ორიჟინერ დე სავუა |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc des Côteaux de la Loire / Eau-de-vie de marc originaire des Coteaux de la Loire |
მარკ დე კოტო დე ლა ლუარ/ო-დე-ვი დე მარკ ორიჟინერ დე კოტო და ლა ლუარ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc des Côtes-du-Rhône / Eau-de-vie de marc des Côtes du Rhône |
მარკ დე კოტ-დიუ-რონ/ ო-დე-ვი დემარკ დე კოტ დიუ რონ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc de Provence / Eau-de-vie de marc originaire de Provence |
მარკ დე პროვანს/ ო-დე- ვი დე მარკორიჟინერ დე პროვანს |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc du Languedoc / Eau-de-vie de marc originaire du Languedoc |
(მარკ დიულანგედოკ/ო- დე-ვი დე მარკ ორიჟინერ დიუ ლანგედოკ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc d'Alsace Gewürztraminer |
მარკ დ’ალზას გევიურცტრამინერ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc de Lorraine |
მარკ დელორენ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc d'Auvergne |
მარკ დ’ოვერნ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Marc du Jura |
მარკ დიუ ჟი ურა |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente Bagaceira Bairrada |
აგიარდენტებაგასეირა ბაირადა |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente Bagaceira Alentejo |
აგიარდენტებაგასეირა ალენტეჟუ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente Bagaceira da Região dos Vinhos Verdes |
აგიარდენტებაგასეირა და რეჟიანოდოშ ვინოს ვერდეშ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente Bagaceira da Região dos Vinhos Verdes de Alvarinho |
აგიარდენტებაგასეირა და რაჟიანო დოშ ვონოს ვერდეშ დეალვარინო |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Orujo de Galicia |
ორუხო დე გალისია |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Grappa |
გრაპა |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Grappa di Barolo |
გრაპა დი ბაროლო |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Grappa piemontese / Grappa del Piemonte |
გრაპა პიემონტეზე/ გრაპა დელ პიემონტე |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Grappa lombarda / Grappa di Lombardia |
გრაპა ლომბარდა/ გრაპა დი ლომბარდია |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Grappa trentina / Grappa del Trentino |
გრაპა ტრენტინა/ გრაპა დელ ტრანტინო |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Grappa friulana / Grappa del Friuli |
გრაპა ფრიულანა/ გრაპა ელ Fრიული |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Grappa veneta / Grappa del Veneto |
გრაპა ვენეტა/გრაპა დელ ვენეტო |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Südtiroler Grappa / Grappa dell'Alto Adige |
ზიუდტიროლერ გრაპა/ გრაპა დელ’ალტო ადიჯე |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Grappa Siciliana / Grappa di Sicilia |
გრაპა სიჩილიანა/გრაპა დი სიჩილია |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Grappa di Marsala |
გრაპა დი მარსალა |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Τσικουδιά / Tsikoudia |
ციკუდია / ციკუდია |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Τσικουδιά Κρήτης / Tsikoudia of Crete |
ციკუდია კრიტის / კრეტისციკუდია |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Τσίπουρο / Tsipouro |
ციპურო / ციპურო |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Τσίπουρο Μακεδονίας/ Tsipouro of Macedonia |
ციპურო მაკედონიას / მაკედონიასციპურო |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Τσίπουρο Θεσσαλίας / Tsipouro of Thessaly |
ციპურო თესალიას / თესალიას ციპურო |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Τσίπουρο Τυρνάβου / Tsipouro of Tyrnavos |
ციპურო ტირნავუ / ტირნავოს ციპურო |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LU |
Eau-de-vie de marc de marque nationale luxembourgeoise |
ო-დე-ვი დემარკ ნასიო- ნალ ლუქსამბურჟუაზ |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
CY |
Ζιβανία / Τζιβανία /Ζιβάνα / Zivania |
ზიბანია / ძიბანია / ზიბანა / ზინანია |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
HU |
Törkölypálinka |
თერკეიპალინკა |
Rakija od grožđane komine |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Schwarzwälder Kirschwasser |
შვარცველდერ კირსვაშერ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Schwarzwälder Mirabellenwasser |
შვარცველდერ მირაბელენვასერ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Schwarzwälder Williamsbirne |
შვარცველდერ უილიამსბირნე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Schwarzwälder Zwetschgenwasser |
შვარცველდერ ცვეჩგენვასერ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Fränkisches Zwetschgenwasser |
ფრენკიშეს ცვეჩგენვასერ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Fränkisches Kirschwasser |
ფრენკიშეს კირშვასერ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Fränkischer Obstler |
ფრენკიშერ ობსტლერ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Mirabelle de Lorraine |
მირაბელ დე ლორენ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Kirsch d'Alsace |
კირშ დ’ალზას |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Quetsch d'Alsace |
კეტჩ დ’ალზას |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Framboise d'Alsace |
ფრამბუაზ დ’ალზას |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Mirabelle d'Alsace |
მირაბელ დ’ალზას |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Kirsch de Fougerolles |
კირშ დე ფუჟეროლ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Williams d'Orléans |
უილიამს დ’ორლეან |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Südtiroler Williams / Williams dell'Alto Adige |
ზიუდტიროლერ უილიამს/ უილიამს დელ’ალტო ადიჯე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Südtiroler Aprikot / Aprikot dell'Alto Adige |
ზიუდტიროლერ აპრიკოტ/ აპრიკოტ დელ / ალტო ადიჯე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Südtiroler Marille / Marille dell'Alto Adige |
ზიუდტიროლერ მარილე/ მარილე დელ’ალტო ადიჯე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Südtiroler Kirsch / Kirsch dell'Alto Adige |
ზიუდტიროლერ კირშ/ კირშ დელ/ალტო ადიჯე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Südtiroler Zwetschgeler / Zwetschgeler dell'Alto Adige |
ზიუდტიროლერ ცვეჩგელერ/ცვეჩგელერ დელ’ალტოადიჯე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Südtiroler Obstler / Obstler dell'Alto Adige |
ზიუდტიროლერ ობსტლერ/ობსტლერ დელ’ალტოადიჯე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Südtiroler Gravensteiner / Gravensteiner dell'Alto Adige |
ზიუდტიროლერ გრავენ- შტაინერ/გრავენშტაინერ დელ’ალტოადიჯე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Südtiroler Golden Delicious / Golden Delicious dell'Alto Adige |
ზიუდტიროლერ გოლდენ დილიშეზ/ გოლდენ დი- ლიშეზ დელ’ალტო ადიჯე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Williams friulano / Williams del Friuli |
უილიამს ფრიულანო/ უილიამს დელ ფრიული |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Sliwovitz del Veneto |
სლიკოვიცდელ ვენეტო |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Sliwovitz del Friuli-Venezia Giulia |
სლიკოვიცდელ ფრი- ული-ვენეცია ჟულია |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Sliwovitz del Trentino-Alto Adige |
სლიკოვიც დელ ტრენტინო-ალტო ადიჯე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Distillato di mele trentino / Distillato di mele del Trentino |
დისტილატო დი მელე ტრენტინო/დისტილატო დი მელე დელ ტრენტინო |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Williams trentino / Williams del Trentino |
უილიამს ტრენტინო/ უილიამს დელ ტრენტინო |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Sliwovitz trentino / Sliwovitz del Trentino |
სლიკოვიც ტრენტინო/ სლიკოვიც დელ ტრენტინო |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Aprikot trentino / Aprikot del Trentino |
აპრიკოტ ტრენტინო/ აპრიკოტ დელ ტრენტინო |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Medronho do Algarve |
მედრონუ დუ Aლგარვე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Medronho do Buçaco |
მედრონუ დუ ბუსაკო |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Kirsch Friulano / Kirschwasser Friulano |
კირშფრიულანო/ კირშვასერფრიულანო |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Kirsch Trentino / Kirschwasser Trentino |
კირშ ტრენტინო/ კირშვასერტრენტინო |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Kirsch Veneto / Kirschwasser Veneto |
კირშ ვენეტო/კირშვასერ ვენეტო |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Aguardente de pêra da Lousã |
აგიარდენტედე პერა და ლოუზან |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LU |
Eau-de-vie de pommes de marque nationale luxembourgeoise |
ო-დე-ვი დეპომ დე მარკ ნასიონალ ლუქსემბურჟუაზ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LU |
Eau-de-vie de poires de marque nationale luxembourgeoise |
ო-დე-ვი დეპუარ დე მარკ ნასიონალ ლუქსემბურჟუაზ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LU |
Eau-de-vie de kirsch de marque nationale luxembourgeoise |
ო-დე-ვი დეკირშ დე მარკ ნასიონალ ლუქსემბურჟუაზ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LU |
Eau-de-vie de quetsch de marque nationale luxembourgeoise |
ო-დე-ვი დეკეტჩ დე მარკ ნასიონალ ლუქსემბურჟუაზ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LU |
Eau-de-vie de mirabelle de marque nationale luxembourgeoise |
ო-დე-ვი დემირაბელ დე მარკ ნასიონალ ლუქსემბურჟუაზ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LU |
Eau-de-vie de prunelles de marque nationale luxembourgeoise |
ო-დე-ვი დეპრიუნელ დე მარკ ნასიონალ ლუქსემბურჟუაზ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Wachauer Marillenbrand |
ვახაუერ მარილენბრანდ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
HU |
Szatmári szilvapálinka |
სატმარი სილვაპალინკა |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
HU |
Kecskeméti barackpálinka |
კეჩკემეტი ბარაკპალინკა |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
HU |
Békési szilvapálinka |
ბეკეში სილვაპალინკა |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
HU |
Szabolcsi almapálinka |
საბოლჩი ალმაპალინკა |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
HU |
Gönci barackpálinka |
გენსი ბარაკპალინკა |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
HU AT (za rakije od marelice proizvedene samo u državama: DonjaAustrija, Gradišće, Štajerska, Beč) |
Pálinka |
პალინკა |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SK |
Bošácka Slivovica |
ბოშაკა სლივოვიკა |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SI |
Brinjevec |
ბრინჟევეკ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SI |
Dolenjski sadjevec |
დოლენჟსკი სადჟევეკ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Троянска сливова ракия / Сливова ракия от Троян / Troyanska slivova rakya / Slivova rakya from Troyan |
ტროიანსკა სლივოვა რაკია / სლივოვა რაკია ოტ ტროიან/ ტროიანსკა სლივოვა რაკია/ სლივოვა რაკია ტროიანიდან |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Силистренска кайсиева ракия / Кайсиева ракия от Силистра / Silistrenska kaysieva rakya / Kaysieva rakya from Silistra |
სილისტრენსკა კაისიევა რაკია/ კაისიევა რაკია ოტ სილისტრა/ სილისტრენსკა კაისიევა რაკია/ კაისიევა რაკია სილისტრადან |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Тервелска кайсиева ракия / Кайсиева ракия от Тервел / Tervelska kaysieva rakya / Kaysieva rakya from Tervel |
ტერველსკაკაისიევა რაკია / კაისიევა რაკია ოტ ტერველ/ ტერველსკა კაისიევა რაკია/ კაისიევა რაკია ტერველიდან |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BG |
Ловешка сливова ракия / Сливова ракия от Ловеч / Loveshka slivova rakya / Slivova rakya from Lovech |
ლოვეშკა სლივოვა რაკია/ სლივოვა რაკია ოტ ლოვეჩ / ლოვეშკა სლივოვა რაკია /სლივოვა რაკია ლოვეჩიდან |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Pălincă |
პელიკე |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Țuică Zetea de Medieșu Aurit |
ტუიკე ზეტეა დე მედიეშუ აურიტ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Țuică de Valea Milcovului |
ტუიკე დე ვალეა მილკოვულუი |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Țuică de Buzău |
ტუიკე დე ბუზეუ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Țuică de Argeș |
ტუიკე დე არგეშ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Țuică de Zalău |
ტუიკე დე ზალეუ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Țuică Ardelenească de Bistrița |
ტუიკე არდელენეასკე დე ბისტრიცა |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Horincă de Maramureș |
ჰორინკე დე მარამურეშ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Horincă de Cămârzana |
ჰორინკე დე კემერზანა |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Horincă de Seini |
ჰორინკე დე სეინი |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Horincă de Chioar |
ჰორინკე დე კიოარ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Horincă de Lăpuș |
ჰორინკე დე ლეპუშ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Turț de Oaș |
ტურც დე ოაშ ტურჩ დე ოაშ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RO |
Turț de Maramureș |
ტურც დე მარამურეშ |
Rakija od voća |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Calvados |
კალვადოს |
Jabukovača i kruškovača |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Calvados Pays d'Auge |
კალვადოს პეი დ’ოჟ |
Jabukovača i kruškovača |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Calvados Domfrontais |
კალვადოს დომფრონტე |
Jabukovača i kruškovača |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de cidre de Bretagne |
ო-დე-ვი დესიდრ დე ბრეტან |
Jabukovača i kruškovača |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de poiré de Bretagne |
ო-დე-ვი დეპუარე დე ბრეტან |
Jabukovača i kruškovača |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de cidre de Normandie |
ო-დ-ვი დე სიდრ დე ნორმანდი |
Jabukovača i kruškovača |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de poiré de Normandie |
ო-დე-ვი დეპუარე დე ნორმანდი |
Jabukovača i kruškovača |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de cidre du Maine |
ო-დე-ვი დესიდრ დიუ მენ |
Jabukovača i kruškovača |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Aguardiente de sidra de Asturias |
აგვარდენტედე სიდრა დე ასტურიას |
Jabukovača i kruškovača |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Eau-de-vie de poiré du Maine |
ო-დე-ვი დეპუარე დიუ მენ |
Jabukovača i kruškovača |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SE |
Svensk Vodka / Swedish Vodka |
სვენშ ვოდკა / სვედიშ ვოდკა ან შვედური ვოდკა |
Votka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FI |
Suomalainen Vodka / Finsk Vodka / Vodka of Finland |
სუომალეაინენ ვოდკა / ფინსკ ვოდკა / ვოდკა ოფ ფინლენდ ან ფინური ვოდკა |
Votka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PL |
Polska Wódka / Polish Vodka |
პოლსკა ვოდკა / პოლონურივოდკა ან ფოლიშ ვოდკა |
Votka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SK |
Laugarício vodka |
ლაუგარიციო ვოდკა |
Votka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LT |
Originali lietuviška degtinė / Original Lithuanian vodka |
ორიჯინალი ლიეტუვიშკა დეგტინე/ორიჯინალ ლითუანიანვოდკა |
Votka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PL |
Biljna votka iz nizine Sjeverne Podlasje aromatizirana ekstraktom vlati trave bizon / Wódka ziołowa z Niziny Północnopodlaskiej aromatyzowana ekstraktem z trawy żubrowej |
მცენარეული არაყი ჩრდილოეთპოდლეზიეს დბლობიდან, არომატი- ზებული ბიზონის ბალახის ექსტრაქტით / ზიოლოვა ზ ნიზინი პოლნოცნოპოლასკიეჟ |
Votka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LV |
Latvijas Dzidrais |
ლატვიჟას სიდრეს |
Votka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LV |
Rīgas Degvīns |
რიგას დეგვინს |
Votka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EE |
Estonian vodka |
ესტონიან ვოდკა |
Votka |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Schwarzwälder Himbeergeist |
შვარცველდერ ჰიმბერგაისტ |
Geist |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Bayerischer Gebirgsenzian |
ბაიერიშერ გებირგსენციან |
Encijan |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Südtiroler Enzian / Genziana ell'Alto Adige |
ზიუდტიროლე ოლერ ენციან/ჯენციანა დელ’ლტო ადიჯე |
Encijan |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Genziana trentina / Genziana del Trentino |
ჯენციანა ტრენტინა/ჯენციანა დელ ტრენტინო |
Encijan |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BE NL FR DE Belgija, Nizozemska, Francuska (departmani Nord (59) i Pas-de-Calais (62)), Njemačka (Savezne države Sjeverno Porajnje-Zapadna Falačka i Donja Saska) |
Genièvre / Jenever / Genever |
ჟენიევრ/ჟენევე/ჟენევე |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BE NL FR Belgija, Nizozemska, Francuska (departmani Nord (59) i Pas-de-Calais (62)) |
Genièvre de grains, Graanjenever, Graangenever |
ჟენიევრ დე გრენ, გრაანჟენევე/გრაანჟენევე |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BE NL Belgija, Nizozemska |
Jonge jenever, jonge genever |
ჟონჯე ჟენევე, ჟონჯე ჟენევე |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BE NL Belgija, Nizozemska |
Oude jenever, oude genever |
უდე ჟენევე,უდე ჯენევე |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BE Belgija (Hasselt, Zonhoven,Diepenbeek) |
Hasseltse jenever / Hasselt |
ჰასელტსე ჟენევე / ჰასელტ |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BE Belgija (Balegem) |
Balegemse jenever |
ბალეჯემსეჟენევე |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BE Belgija (Istočna Flandrija) |
O' de Flander-Oost-Vlaamse Graanjenever |
ო’დე ფლანდერ-ოსტ- ვლამსე გრანჟენევე |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BE Belgija (Valonska regija) |
Peket-Pékêt / Peket-Pékêt de Wallonie |
პეკეტ- პეკეტ / პეკეტ- პეკეტ დე ვალონი |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR Francuska (Départements Nord (59) i Pas-de-Calais (62)) |
Genièvre Flandres Artois |
ჟენიევრ ფლანდრ არტუა |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Ostfriesischer Korngenever |
ოსტფრიზიშერ კორნგენევერ |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Steinhäger |
შტაინჰეგერ |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
UK |
Plymouth Gin |
ფლაიმაუთჯინ |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Gin de Mahón |
ხინ დე მაონ |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LT |
Vilniaus džinas / Vilnius Gin |
ვილნიაუს ჯინას / ვილნიუს ჯინ |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SK |
Spišská borovička |
სპიშსკა ბოროვიჩკა |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SK |
Slovenská borovička Juniperus |
სლოვენსკაბოროვიჩკა ჟუნიპერუს |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SK |
Slovenská borovička |
სლოვენსკაბოროვიჩკა |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SK |
Inovecká borovička |
ინოვეცკა ბოროვიჩკა |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SK |
Liptovská borovička |
ლიპტოვსკა ბოროვიჩკა |
Jaka alkoholna pića s aromom borovice |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DK |
Dansk Akvavit / Dansk Aquavit |
დანსკ აკვავიტ / დანსკ აკვავიტ |
Akvavit-aquavit |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SE |
Svensk Aquavit / Svensk Akvavit / Swedish Aquavit |
სვენშ აკვავიტ/ სვენშ აკვავიტ/სვედიშ აკვავიტ |
Akvavit-aquavit |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Anís español |
ანის ესპანიოლ |
Jaka alkoholna pića aromatizirana anisovim sjemenom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Anís Paloma Monforte del Cid |
ანის პალომა მონფორტე დელ სიდ |
Jaka alkoholna pića aromatizirana anisovim sjemenom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Hierbas de Mallorca |
ერბას დე მალიორკა |
Jaka alkoholna pića aromatizirana anisovim sjemenom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Hierbas Ibicencas |
იერბას იბისენკას |
Jaka alkoholna pića aromatizirana anisovim sjemenom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Évora anisada |
ევორა ანისადა |
Jaka alkoholna pića aromatizirana anisovim sjemenom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Cazalla |
კასალია |
Jako alkoholno piće aromatizirano anisovim sjemenom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Chinchón |
ჩინჩონ |
Jaka alkoholna pića aromatizirana anisovim sjemenom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Ojén |
ოხენ |
Jaka alkoholna pića aromatizirana anisovim sjemenom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Rute |
ღუტე |
Jaka alkoholna pića aromatizirana anisovim sjemenom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SI |
Janeževec |
ჟანეჟევეც |
Jaka alkoholna pića aromatizirana anisovim sjemenom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL CY |
Ouzo / Oύζο |
უსო / უსო |
Destilirani anis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Ούζο Μυτιλήνης / Ouzo of Mitilene |
უსო მიტილინის / მიტილინის უსო |
Destilirani anis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Ούζο Πλωμαρίου / Ouzo of Plomari |
უსო პლომარიუ / პლომარის უსო |
Destilirani anis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Ούζο Καλαμάτας / Ouzo of Kalamata |
უსო კალამატას / კალამატასუსო |
Destilirani anis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Ούζο Θράκης / Ouzo of Thrace |
უსო ტრაკის / ტრაკიას უსო |
Destilirani anis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Ούζο Μακεδονίας / Ouzo of Macedonia |
უსო მაკედონიას / მაკედონიასუსო |
Destilirani anis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SK |
Demänovka bylinná horká |
დემენოვკა ბილინა ჰორკა |
Gorka jaka alkoholna pića – biteri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Rheinberger Kräuter |
რაინბერგერ კროიტერ |
Gorka jaka alkoholna pića – biteri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LT |
Trejos devynerios |
ტრეჟოს დევინერიოს |
Gorka jaka alkoholna pića – biteri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SI |
Slovenska travarica |
სლოვენსკატრავარიცა |
Gorka jaka alkoholna pića – biteri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Berliner Kümmel |
ბერლინერ კიუმელ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Hamburger Kümmel |
ჰამბურგერკიუმელ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Münchener Kümmel |
მიუნხენერ კიუმელ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Chiemseer Klosterlikör |
ქიმზერ კლოსტერლიკერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Bayerischer Kräuterlikör |
ბაიერიშერ კროიტერლიკერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IE |
Irish Cream |
აირიშ კრიმ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Palo de Mallorca |
პალო დე მალიორკა |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Ginjinha portuguesa |
ჟინჟინა პორტუგესა |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Licor de Singeverga |
ლიკორ დესინჟენერგა |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Liquore di limone di Sorrento |
ლიკვორე დი ლიმონედი სორენტო |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Liquore di limone della Costa d'Amalfi |
ლიკვორე დი ლიმონე დელა კოსტა დ’ამალფი |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Genepì del Piemonte |
ჯენეპიდელ პიემონტე |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Genepì della Valle d'Aosta |
ჯენეპიდელა ვალე დ’აოსტა |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Benediktbeurer Klosterlikör |
ბენდიქტბოირერ კლოსტერლიკერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Ettaler Klosterlikör |
ეტალერ კლოსტერლიკერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Ratafia de Champagne |
რატაფია დე შამპან |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Ratafía catalana |
რატაფია კატალანა |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Anis português |
ანის პორტუგეს |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FI |
Suomalainen Marjalikööri / Suomalainen Hedelmälikööri / Finsk Bärlikör / Finsk Fruktlikör / Finnish berry liqueur / Finnish fruit liqueur |
სუომალენენ მარჟა- ლიკეერი / სუომალენენ ჰედელმელიკეერი / ფინსკ ბერლიკეერ/ ფინსკ ფრუკტლიკეერ /ფინიშ ბერი ლიკერ /ფინიშ ფრუთლიკუერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Grossglockner Alpenbitter |
გროსგლოკნერ ალპენბიტერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Mariazeller Magenlikör |
მარიაცელერ მაგერლიკერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Mariazeller Jagasaftl |
მარიაცელერ იაგაზაფტლ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Puchheimer Bitter |
პუხჰაიმერ ბიტერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Steinfelder Magenbitter |
შტაინფელდერ მაგენბიტერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Wachauer Marillenlikör |
ვახაუერ მარილენლიკერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Jägertee / Jagertee / Jagatee |
იეგერტეე/ იაგერტეე/იაგატეე |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Hüttentee |
იუტენტეე |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LV |
Allažu Ķimelis |
ალაჟუ კიმელის |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LT |
Čepkelių |
ჩეპკელიუ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SK |
Demänovka Bylinný Likér |
დემენოვკა ბილინი ლიკერ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PL |
Polish Cherry |
ფოლიშ ჩერი |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
CZ |
Karlovarská Hořká |
კარლოვარსკა ჰორჟკა |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SI |
Pelinkovec |
პელინკოვეც |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Blutwurz |
ბლუტვურც |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Cantueso Alicantino |
კანტუესო ალიკანტინიო |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Licor café de Galicia |
ლიკორ კაფე დე გალისია |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Licor de hierbas de Galicia |
ლოკორ დეიერბას დე გალისია |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR IT |
Génépi des Alpes / Genepì degli Alpi |
ჟენეპიდეზ ალპ/ ჯენეპი დელი ალპი |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Μαστίχα Χίου / Masticha of Chios |
მაციხა ხიუ/ კიოს მაციკა |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Κίτρο Νάξου / Kitro of Naxos |
კიტრო ნაქსუ /ნაქსოს კიტრო |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Κουμκουάτ Κέρκυρας / Koum Kouat of Corfu |
კუმკუატ კერკირას / კორფუს კუმ კუატ |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
EL |
Τεντούρα / Tentoura |
ტენდურა /ტენტურა |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
PT |
Poncha da Madeira |
პონკა და მადეირა |
Likeri |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Cassis de Bourgogne |
კასის დე ბურგონ |
Crème de cassis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Cassis de Dijon |
კასის დე დიჟონ |
Crème de cassis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Cassis de Saintonge |
კასის სენტონჟ |
Crème de cassis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Cassis du Dauphiné |
კასის დიუ დოფინე |
Crème de cassis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LU |
Cassis de Beaufort |
კასის დე ბოფორ |
Crème de cassis |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IT |
Nocino di Modena |
ნოჩინო დი მოდენა |
Nocino |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SI |
Orehovec |
ორეჰოვეც |
Nocino |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Pommeau de Bretagne |
პომო დე ბრეტან |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Pommeau du Maine |
პომო დიუ მენ |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
FR |
Pommeau de Normandie |
პომო დენორმანდი) |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SE |
Svensk Punsch / Swedish Punch |
სვენშ პუნს/ სვედიშ ფანრ |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Pacharán Navarro |
პაჩარან ნავარო |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Pacharán |
პაჩარან |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AT |
Inländerrum |
ინლენდერუმ |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Bärwurz |
ბერვურც |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Aguardiente de hierbas de Galicia |
აგვარდიენტე დე იერბას დე გალისია |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Aperitivo Café de Alcoy |
აპერიტივო კაფე დე ალკოი |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Herbero de la Sierra de Mariola |
ერბერო დე ლა სიერა დე მარიოლა |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Königsberger Bärenfang |
კენიგსბერგერ ბერენფანგ |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
DE |
Ostpreußischer Bärenfang |
ოსტპროისიშერ ბერენფანგ |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Ronmiel |
რონმიელ |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ES |
Ronmiel de Canarias |
რონმიელ დეკანარიას |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
BE NL FR DE Belgija, Nizozemska, Francuska (departmani Nord (59) i Pas-de-Calais (62)), Njemačka (Savezne države Sjeverno Porajnje-Zapadna Falačka i Donja Saska) |
Genièvre aux fruits / Vruchtenjenever / Jenever met vruchten / Fruchtgenever |
ჟენიევრო ფრუი/ ფრუხტენჟენევერ/ჟენევერ მეტ ფრუხტენ/ ფრუხტჯენევერ |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SI |
Domači rum |
დომაჩი რუმ |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IE |
Irish Poteen / Irish Póitín |
აირიშ პოტინ / აირიშ პოიტინ |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LT |
Trauktinė |
ტრაუკტინე |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LT |
Trauktinė Palanga |
ტრაუკტინე პალანგა |
Ostala jaka alkoholna pića |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LT |
Trauktinė Dainava |
ტრაუკტინე დაინავას |
Ostala jaka alkoholna pića |
Jaka alkoholna pića iz Gruzije koja se zaštićuju u Europskoj uniji
[…]
DIO C
Aromatizirana vina iz Europske unije koja se zaštićuju u Gruziji
Država članica Europske unije |
Naziv koji se zaštićuje |
Prijepis na gruzijskom pismu |
DE |
Nürnberger Glühwein |
იურნბერგერ გლიუჰვაინ |
DE |
Thüringer Glühwein |
თიურინგერ გლიუჰვაინ |
FR |
Vermouth de Chambéry |
ვერმუტ დე შამბერი |
IT |
Vermouth di Torino |
ვერმუტ დი ტორინო |
Aromatizirana vina iz Gruzije koja se zaštićuju u Europskoj uniji
[…]
(1) Oznakom zemljopisnog podrijetla Irish Whiskey / Uisce Beatha Eireannach / Irish Whisky obuvaćeni su viskiji (whisky/whiskey) proizvedeni u Irskoj i Sjevernoj Irskoj.
PRILOG XVIII.
MEHANIZAM RANOG UPOZORAVANJA
1. |
Unija i Gruzija uspostavljaju „mehanizam ranog upozoravanja” s ciljem utvrđivanja praktičnih mjera za sprječavanje kriznih situacija i opasnosti od kriznih situacija te brzo reagiranje na njih. Njime se predviđa rano ocjenjivanje mogućih rizika i problema povezanih s opskrbom i potražnjom za prirodnim plinom, naftom ili električnom energijom te sprječavanje i brzo reagiranje u slučaju krizne situacije odnosno opasnosti od njezina nastanka. |
2. |
Za potrebe ovog Priloga, krizna situacija jest situacija koja izaziva znatne poremećaje ili fizički prekid u opskrbi energetskim proizvodima između Gruzije i Unije. |
3. |
Za potrebe ovog Priloga, koordinatori su nadležni ministar Vlade Gruzije i član Europske komisije nadležan za energetiku. |
4. |
Stranke ovog Sporazuma trebale bi zajednički provoditi redovne ocjene mogućih rizika i problema povezanih s ponudom energetskih materijala i proizvoda te njihovom potražnjom te bi se o njima trebali izvješćivati koordinatori. |
5. |
Ako jedna od stranaka ovog Sporazuma sazna za kriznu situaciju ili situaciju koja bi prema njezinom mišljenju mogla dovesti do krizne situacije, ta stranka o tome odmah obavješćuje drugu stranku. |
6. |
U slučaju iz stavka 5. koordinator u najkraćem roku obavješćuje drugog koordinatora o potrebi aktiviranja mehanizma ranog upozoravanja. U obavijesti se, među ostalim, navode osobe koje su koordinatori ovlastili za održavanje stalnog međusobnog kontakta. |
7. |
Nakon obavijesti u skladu sa stavkom 6. stranka drugoj stranki dostavlja vlastitu procjenu. Ta procjena obuhvaća procjenu u pogledu roka u kojem bi se opasnost od krizne situacije ili krizna situacija mogle otkloniti. Stranke odmah odgovaraju na procjenu druge stranke i nadopunjuju je raspoloživim dodatnim informacijama. |
8. |
Ako jedna od stranaka ne može na odgovarajući način procijeniti ili prihvatiti procjenu stanja druge stranke ili procjenu u pogledu roka u kojem bi se opasnost od krizne situacije ili krizna situacija mogle otkloniti, koordinator može zatražiti savjetovanja, koja započinju najkasnije u roku od tri dana od trenutka slanja obavijesti predviđene u stavku 6. Ta se savjetovanja provode u okviru stručne skupine koja se sastoji od predstavnika koje su ovlastili koordinatori. Ciljevi savjetovanja su sljedeći:
|
9. |
Savjetovanja, zajedničke ocjene i predložene preporuke temelje se na načelima transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti. |
10. |
Koordinatori u okviru svojih nadležnosti rade na otklanjanju opasnosti od krizne situacije odnosno prevladavanju krizne situacije uzimajući u obzir preporuke izrađene na temelju savjetovanja. |
11. |
Stručna skupina iz stavka 8. izvješćuje koordinatore o svojim aktivnostima odmah nakon provedbe svakog dogovorenog plana djelovanja. |
12. |
Ako nastupi krizna situacija, koordinatori mogu osnovati posebnu skupinu za praćenje kojoj je zadatak ispitati trenutačne okolnosti i daljnji razvoj događaja te koja bi vodila evidenciju o njima. Skupinu mogu činiti:
|
13. |
Posebna skupina za praćenje odmah započinje s radom i radi prema potrebi sve dok se krizna situacija ne riješi. Koordinatori zajednički donose odluku o prestanku rada posebne skupine za praćenje. |
14. |
Stranke od trenutka kada jedna stranka obavijesti drugu stranku o okolnostima opisanima u stavku 5. i do završetka postupaka utvrđenih ovim Prilogom te sprječavanja ili otklanjanja opasnosti od krizne situacije ili prestanka krizne situacije čine sve što je u njihovoj moći u okviru svojih ovlasti kako bi umanjile štetne posljedice za drugu stranku. Stranke surađuju s ciljem pronalaženja brzog rješenja u duhu transparentnosti. Stranke se suzdržavaju od svih djelovanja koja nisu povezana s trenutačnom kriznom situacijom, a koja bi mogla izazvati ili produbiti štetne posljedice za opskrbu prirodnim plinom, naftom ili električnom energijom između Gruzije i Unije. |
15. |
Svaka stranka sama snosi troškove povezane s djelovanjem u okviru ovog Priloga. |
16. |
Stranke čuvaju tajnost svih međusobno razmijenjenih informacija koje su određene kao povjerljive. Stranke poduzimaju sve potrebne mjere radi zaštite povjerljivih informacija na temelju mjerodavnih pravnih i normativnih akata Gruzije, odnosno Unije, te u skladu s primjenjivim međunarodnim sporazumima i konvencijama. |
17. |
Stranke mogu, uz uzajamnu suglasnost, pozvati predstavnike trećih stranaka da sudjeluju u savjetovanjima ili praćenju iz stavaka 8. i 12. |
18. |
Stranke mogu dogovoriti prilagodbe odredaba ovog Priloga radi uspostave mehanizma ranog upozoravanja između njih i ostalih stranaka. |
19. |
Kršenje odredaba ovog Priloga ne može biti povod za postupke rješavanja sporova u skladu s glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma ili bilo kojim drugim sporazumom koji se primjenjuje u slučaju sporova među strankama. Osim toga, stranka se u postupcima rješavanja sporova ne oslanja na sljedeće i ne iznosi sljedeće kao dokaz:
|
PRILOG XIX.
MEHANIZAM POSREDOVANJA
Članak 1.
Cilj
Cilj ovog Priloga jest olakšati pronalazak sporazumnog rješenja sveobuhvatnim i žurnim postupkom s pomoću posrednika.
ODJELJAK 1.
POSTUPAK U OKVIRU MEHANIZMA POSREDOVANJA
Članak 2.
Zahtjev za informacijama
1. Prije pokretanja postupka posredovanja stranka može bilo kada podnijeti pisani zahtjev za informacijama u pogledu mjere koja šteti njezinim trgovinskim interesima. Stranka kojoj je takav zahtjev upućen dostavlja unutar 20 dana pisani odgovor koji sadržava njezine komentare o informacijama sadržanima u zahtjevu.
2. Ako stranka koja daje odgovor smatra da neće moći dati odgovor unutar 20 dana, obavješćuje stranku koja podnosi zahtjev o razlozima odgode navodeći procjenu najkraćeg razdoblja unutar kojeg će moći dati svoj odgovor.
Članak 3.
Pokretanje postupka
1. Stranka u bilo kojem trenutku može zahtijevati da stranke započnu postupak posredovanja. Takav se zahtjev u pisanom obliku šalje drugoj stranci. Zahtjev je dovoljno podroban ako jasno navodi zabrinutost stranke koja ga upućuje i njime se:
(a) |
utvrđuje specifična sporna mjera; |
(b) |
pruža izjava o navodnim štetnim učincima za koje stranka koja podnosi zahtjev smatra da mjera ima na trgovinu između stranaka; |
(c) |
objašnjava zašto stranka koja podnosi zahtjev smatra da su ti učinci povezani s mjerom. |
2. Samo ako su se stranke sporazumno dogovorile, postupak posredovanja može započeti. Stranka kojoj je upućen zahtjev u skladu sa stavkom 1. razmatra ga u dobroj namjeri i daje pisani odgovor kojim ga prihvaća ili odbija unutar deset dana od njegova primitka.
Članak 4.
Odabir posrednika
1. Stranke nastoje da se po začetku postupka posredovanja i najkasnije 15 dana nakon primitka odgovora na zahtjev iz članka 3. ovog Priloga usuglase o posredniku.
2. U slučaju da se stranke ne mogu dogovoriti o posredniku u roku utvrđenom u stavku 1., bilo koja stranka može zatražiti predsjednika ili supredsjednike Odbora za pridruživanje u svojem sastavu za trgovinu, kako je utvrđeno u članku 408. stavku 4. ovog Sporazuma, ili svoje predstavnike, da odaberu posrednika ždrijebom s popisa utvrđenog na temelju članka 268. ovog Sporazuma. Predstavnici obiju stranaka pozvani su da prisustvuju izvlačenju ždrijebom o čemu ih se dovoljno rano obavješćuje. Odabir ždrijebom odvija se u svakom slučaju uz nazočnost stranke/stranaka.
3. Predsjednik ili supredsjednici Odbora za pridruživanje u svojem sastavu za trgovinu ili njihovi predstavnici odabiru posrednika unutar pet radnih dana od zahtjeva koji je podnijela stranka u skladu sa stavkom 2. ovog članka.
4. Ako popis predviđen člankom 268. ovog Sporazuma nije utvrđen u vrijeme kada se podnosi zahtjev u skladu s člankom 3. ovog Priloga, posrednika se ždrijebom odabire među osobama koje je službeno predložila jedna od stranaka ili obje stranke.
5. Posrednik nije građanin ni jedne stranke, osim ako se stranke drukčije dogovore.
6. Posrednik strankama nepristrano i transparentno pomaže razjasniti mjeru i njezine moguće učinke na trgovinu te postići sporazumno rješenje. Kodeks ponašanja za arbitre i posrednike utvrđen u Prilogu XXI. ovom Sporazumu primjenjuje se na odgovarajući način na posrednike. Primjenjuju se i pravila od 3. do 7. (obavijesti) te od 41. do 45. (pismeno i usmeno prevođenje) Poslovnika u Prilogu XX. ovom Sporazumu na odgovarajući način.
Članak 5.
Pravila o postupku posredovanja
1. U roku od deset dana od imenovanja posrednika stranka koja je pozvala na postupak posredovanja u pisanom obliku dostavlja posredniku i drugoj stranci iscrpan opis problema, posebno djelovanje sporne mjere i njezinih učinaka na trgovinu. Druga stranka u roku od 20 dana od dostave tog opisa može u pisanom obliku dostaviti svoje primjedbe na opis problema. Obje stranke u svoj opis ili primjedbe mogu uključiti bilo koju informaciju koju smatraju relevantnom.
2. Posrednik može odlučiti o najprikladnijem načinu kako razjasniti predmetnu mjeru i njezine moguće učinke na trgovinu. Posrednik ponajprije organizira sastanke između stranaka, savjetuje ih zajedno ili pojedinačno, traži pomoć odgovarajućih stručnjaka i dionika ili se s njima savjetuje te pruža strankama dodatnu potporu koju one zatraže. Međutim, prije nego što zatraži pomoć odgovarajućih stručnjaka i dionika ili se s njima savjetuje, posrednik se savjetuje sa strankama.
3. Posrednik može ponuditi savjet ili predložiti rješenje koje razmatraju stranke koje mogu prihvatiti ili odbiti predloženo rješenje ili se mogu složiti oko drugog rješenja. Ipak, posrednik ne savjetuje i ne daje komentare o dosljednosti sporne mjere s ovim Sporazumom.
4. Postupak se provodi na području stranke kojoj je zahtjev upućen ili, na temelju sporazumnog dogovora, na bilo kojoj drugoj lokaciji ili na bilo koji drugi način.
5. Stranke nastoje postići sporazumno rješenje unutar 60 dana od imenovanja posrednika. U očekivanju konačnog sporazuma stranke mogu razmotriti moguća privremena rješenja, osobito ako se mjera odnosi na kvarljivu robu.
6. Rješenje se može donijeti odlukom Odbora za pridruživanje u svojem sastavu za trgovinu kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma. Obje stranke mogu donijeti takvo rješenje pod uvjetom da su svi potrebni interni postupci završeni. Sporazumna rješenja javno su dostupna. Verzija koja je objavljena ne smije sadržavati informacije koje je stranka označila povjerljivima.
7. Na zahtjev stranaka, posrednik pismenim putem upućuje strankama nacrt činjeničnog izvješća sa (a) sažetkom sporne mjere u tim postupcima; (b) primijenjenim postupcima; i (c) svakim sporazumnim rješenjem koje je postignuto kao konačni ishod tih postupaka, uključujući moguća privremena rješenja. Posrednik daje strankama na raspolaganje 15 dana unutar kojih one iznose primjedbe na nacrt izvješća. Nakon što je uzeo u obzir primjedbe stranaka koje su ih predale u roku, posrednik strankama pismenim putem upućuje završno činjenično izvješće unutar 15 dana. Činjenično izvješće ne sadržava tumačenje ovog Sporazuma.
8. Postupak je završen:
(a) |
kada stranke donesu sporazumno rješenje, na datum njegova donošenja; |
(b) |
kada stranke u bilo kojoj fazi postupka postignu obostrani dogovor, na datum sporazumnog dogovora; |
(c) |
pismenom izjavom posrednika, nakon savjetovanja sa strankama, da daljnji napori posredovanja ne bi imali učinka, na datum te izjave; ili |
(d) |
pisanom izjavom stranke nakon proučavanja sporazumnih rješenja u okviru postupka posredovanja i nakon razmatranja svih savjeta te predloženih rješenja posrednika, na datum te izjave. |
ODJELJAK 2.
PROVEDBA
Članak 6.
Provedba sporazumnog rješenja
1. Kada se stranke sporazume o rješenju, svaka stranka unutar dogovorenog roka poduzima mjere potrebne za provedbu sporazumnog rješenja.
2. Stranka koja provodi mjeru u pisanom obliku izvješćuje drugu stranku o svim koracima ili mjerama poduzetima za provedbu sporazumnog rješenja.
ODJELJAK 3.
OPĆE ODREDBE
Članak 7.
Povjerljivost i odnos s rješavanjem sporova
1. Osim ako se stranke drukčije dogovore i ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 6. ovog Priloga, svi koraci postupka, uključujući svaki savjet ili predloženo rješenje povjerljivi su. Međutim, svaka stranka može objaviti da je posredovanje u tijeku.
2. Postupkom posredovanja ne dovode se u pitanje prava i obveze stranke u skladu s odredbama glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavlja 14. (Rješavanje sporova) ovog Sporazuma ili bilo kojeg drugog sporazuma.
3. Savjetovanja u skladu s glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavljem 14. (Rješavanje sporova) ovog Sporazuma ne zahtijevaju se prije početka postupka posredovanja. Međutim, stranka bi se u načelu trebala moći služiti ostalom dostupnom suradnjom ili odredbama savjetovanja u ovom Sporazumu prije početka postupka posredovanja.
4. Stranka se u postupcima rješavanja sporova u skladu s ovim Sporazumom ili drugim sporazumima ne oslanja na sljedeće i ne iznosi sljedeće kao dokaz ni vijeće ne uzima u obzir sljedeće:
(a) |
stajališta koja je zauzela druga stranka tijekom postupka posredovanja ili informacije prikupljene u skladu s člankom 5. stavcima 1. i 2. ovog Priloga; |
(b) |
činjenicu da je druga stranka izrazila svoju spremnost prihvatiti rješenje za mjeru koja je predmet posredovanja ili |
(c) |
savjet ili prijedlog koji je predložio posrednik. |
5. Posrednik ne može biti član vijeća u postupku rješavanja spora u okviru ovog Sporazuma ili Sporazuma o WTO-u ako je riječ o pitanju za koje je on/ona bio/bila posrednik/posrednica.
Članak 8.
Rokovi
Svaki se rok iz ovog Priloga može promijeniti sporazumnim dogovorom između stranaka koje su uključene u te postupke.
Članak 9.
Troškovi
1. Svaka stranka snosi svoje troškove koji nastaju iz njezina sudjelovanja u postupku posredovanja.
2. Stranke zajednički i ravnopravno dijele organizacijske troškove, uključujući naknadu i troškove posrednika. Naknada posrednika u skladu je s onom predviđenom za predsjednika arbitražnog vijeća u skladu s pravilom 8. točkom (e) Poslovnika.
PRILOG XX.
POSLOVNIK ZA RJEŠAVANJE SPOROVA
Opće odredbe
1. |
U glavi IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavlju 14. (Rješavanje sporova) ovog Sporazuma i u okviru ovog Poslovnika:
|
2. |
Ako se ne dogovori drukčije, stranka protiv koje je podnesen prigovor zadužena je za logističko upravljanje postupcima rješavanja sporova, a posebno za organizaciju saslušanja. Stranke dijele organizacijske troškove, uključujući naknadu i troškove arbitara. |
Obavijesti
3. |
Svaka stranka u sporu i arbitražno vijeće prenose svaki zahtjev, obavijest, pisani podnesak ili ostale dokumente elektroničkom poštom drugoj stranci te u pogledu pisanih podnesaka i zahtjeva u kontekstu arbitraže svakome arbitru. Arbitražno vijeće prosljeđuje dokumente strankama i elektroničkom poštom. Osim ako je drukčije dokazano, smatra se da je poruka poslana elektroničkom poštom primljena na dan slanja. Ako je jedna od dokaznih isprava veća od deset megabajta, ona se drugoj stranci dostavlja u drugom elektroničkom obliku te, prema potrebi, svakom arbitru unutar dva dana od slanja elektroničke pošte. |
4. |
Preslika proslijeđenih dokumenata u skladu s prethodno navedenim pravilom 3. dostavlja se drugoj stranci i, po potrebi, svakome arbitru na dan slanja elektroničke pošte telefaksom, preporučenom poštom, po kuriru, dostavom s povratnicom ili nekim drugim telekomunikacijskim sredstvom kojim je moguće dokazati slanje pošte. |
5. |
Sve obavijesti naslovljavaju se na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Gruzije te na Glavnu upravu Europske komisije za trgovinu. |
6. |
Manje administrativne pogreške u zahtjevima, obavijestima, pisanim podnescima ili ostalim dokumentima povezanim s postupkom arbitražnog vijeća mogu se ispraviti dostavom novog dokumenta u kojem su jasno navedene promjene. |
7. |
Ako je zadnji dan za dostavu dokumenta državni praznik u Gruziji ili u Europskoj uniji, smatra se da je dokument dostavljen unutar roka ako je dostavljen sljedećeg radnog dana. |
Početak arbitraže
8. |
|
9. |
|
Početni podnesci
10. |
Stranka koja je podnijela prigovor dostavlja svoj početni pisani podnesak najkasnije 20 dana nakon datuma osnivanja arbitražnog vijeća. Stranka protiv koje je podnesen prigovor dostavlja svoj pisani odgovor najkasnije 20 dana nakon datuma primitka početnog pisanog podneska. |
Rad arbitražnih vijeća
11. |
Predsjednik arbitražnog vijeća predsjeda svim sjednicama vijeća. Arbitražno vijeće može predsjedniku prenijeti ovlast za donošenje upravnih i postupovnih odluka. |
12. |
Ako glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavljem 14. (Rješavanje sporova) ovog Sporazuma nije drukčije predviđeno, arbitražno vijeće može svoje aktivnosti obavljati putem bilo kojeg sredstva, uključujući telefon, telefaks ili računalnu vezu. |
13. |
Samo arbitri mogu sudjelovati u raspravama arbitražnog vijeća, ali arbitražno vijeće može dopustiti da na raspravi budu prisutni njihovi pomoćnici. |
14. |
Sastavljanje odluka u isključivoj je nadležnosti arbitražnog vijeća i ne može se delegirati. |
15. |
Ako se pojavi postupovno pitanje koje nije obuhvaćeno glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavljem 14. (Rješavanje sporova) ovog Sporazuma i njegovim prilozima, arbitražno vijeće može, nakon savjetovanja sa strankama donijeti odgovarajući postupak koji je u skladu s tim odredbama. |
16. |
Ako arbitražno vijeće smatra da je potrebno promijeniti bilo kakav rok za njegove postupke osim rokova utvrđenih glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavljem 14. (Rješavanje sporova) ovog Sporazuma ili učiniti bilo kakve druge postupovne ili upravne prilagodbe, ono pismenim putem obavješćuje stranke u sporu o razlozima promjene ili prilagodbe te o potrebnom razdoblju ili prilagodbi. |
Zamjena
17. |
Ako arbitar nije u mogućnosti sudjelovati u arbitražnom postupku, ako odstupi ili ako ga se mora zamijeniti zbog nepoštivanja zahtjeva Kodeksa ponašanja, zamjena se odabire u skladu s člankom 249. ovog Sporazuma i pravilom 8. ovog Poslovnika. |
18. |
Ako stranka u sporu smatra da arbitar ne ispunjuje zahtjeve iz Kodeksa ponašanja i da ga stoga treba zamijeniti, ta stranka o tome obavješćuje drugu stranku u sporu u roku od 15 dana od trenutka kada je pribavila dokaze o okolnostima koje ukazuju na arbitrovo materijalno kršenje Kodeksa ponašanja. |
19. |
Ako stranka u sporu smatra da arbitar koji nije predsjednik ne ispunjuje zahtjeve Kodeksa ponašanja, stranke u sporu se savjetuju te, ako se tako dogovore, odabiru novog arbitra u skladu s člankom 249. ovog Sporazuma i pravilom 8. ovog Poslovnika. Ako se stranke u sporu ne usuglase o potrebi zamjene arbitra, svaka stranka u sporu može zahtijevati da se to pitanje uputi predsjedniku arbitražnog vijeća čija je odluka konačna. Ako, u skladu s takvim zahtjevom, predsjednik smatra da arbitar ne ispunjuje zahtjeve Kodeksa ponašanja, novi se arbitar bira u skladu s člankom 246. ovog Sporazuma i pravilom 8. ovog Poslovnika. |
20. |
Ako stranka smatra da predsjednik arbitražnog vijeća ne ispunjuje zahtjeve Kodeksa ponašanja, stranke se savjetuju i, ako se tako dogovore, biraju novog predsjednika u skladu s člankom 249. ovog Sporazuma i pravilom 8. ovog Poslovnika. Ako se stranke ne usuglase o potrebi zamjene predsjednika, svaka stranka može zahtijevati da se to pitanje uputi preostalim članovima skupine osoba s potpopisa predsjednika utvrđenoga na temelju članka 268. stavka 1. ovog Sporazuma. Unutar pet dana od zahtjeva, njegovo se ime izvlači ždrijebom u skladu s pravilom 8. ovog Poslovnika. Odluka odabrane osobe o potrebi zamjene predsjednika konačna je. Ako odabrana osoba odluči da prvotni predsjednik ne ispunjuje zahtjeve Kodeksa ponašanja, on ždrijebom bira novog predsjednika iz preostale skupine osoba s potpopisa iz članka 268. stavka 1. ovog Sporazuma. Izbor novog predsjednika obavlja se unutar pet dana od datuma odluke odabrane osobe da prvotni predsjednik ne ispunjuje zahtjeve Kodeksa ponašanja. |
21. |
Postupci arbitražnog vijeća suspendiraju se u razdoblju potrebnom za provedbu postupaka predviđenih pravilima 18., 19., i 20. ovog Poslovnika. |
Saslušanja
22. |
Predsjednik arbitražnog vijeća u savjetovanju sa strankama u sporu i ostalim arbitrima utvrđuje datum i vrijeme saslušanja te šalje strankama u sporu pisanu potvrdu o tome. Stranka zadužena za logističko upravljanje postupcima tu informaciju čini dostupnom javnosti, osim ako je saslušanje zatvoreno za javnost. Arbitražno vijeće može i ne sazvati saslušanje ako se stranka s tim slaže. Saslušanja su otvorena za javnost, osim ako moraju biti djelomično ili u potpunosti zatvorena kako bi se osigurala povjerljivost povjerljivih informacija. Uz to, stranke mogu sporazumnim dogovorom odlučiti da saslušanje bude djelomično ili u potpunosti zatvoreno za javnost na temelju drugih objektivnih razloga. |
23. |
Osim ako se stranke dogovore drukčije, saslušanje se održava u Bruxellesu ako je stranka koja je izjavila prigovor Gruzija, a u Tbilisu ako je stranka koja je izjavila prigovor EU. |
24. |
Ako se stranke tako dogovore, arbitražno vijeće može sazvati dodatna saslušanja. |
25. |
Svi su arbitri nazočni u svakom trenutku svakog saslušanja. |
26. |
Bez obzira na to jesu li postupci otvoreni za javnost ili nisu, sljedeće osobe mogu biti nazočne na saslušanju:
Arbitražnom vijeću mogu se obraćati samo predstavnici i savjetnici stranka u sporu. |
27. |
Svaka stranka u sporu najkasnije pet dana prije datuma saslušanja arbitražnom vijeću dostavlja popis s imenima osoba koje će usmeno iznijeti argumente ili prezentacije na saslušanju u ime te stranke te popis s imenima drugih predstavnika ili savjetnika koji će prisustvovati saslušanju. |
28. |
Arbitražno vijeće vodi saslušanje na sljedeći način, osiguravajući jednako vrijeme stranci koja je podnijela prigovor i stranci protiv koje je podnesen prigovor: Argument
Protuargument
|
29. |
Arbitražno vijeće može u svakom trenutku tijekom saslušanja uputiti pitanja bilo kojoj stranci u sporu. |
30. |
Arbitražno vijeće osigurava da se zapisnik sa svakog saslušanja u najkraćem mogućem roku sastavi i dostavi strankama u sporu. Stranke u sporu mogu iznijeti primjedbe o zapisniku, a arbitražno vijeće ih može uzeti u obzir. |
31. |
Svaka stranka u sporu može unutar deset dana od datuma saslušanja dostaviti dopunski pisani podnesak u vezi s bilo kojim pitanjem koje se pojavilo tijekom saslušanja. |
Pitanja u pisanom obliku
32. |
Arbitražno vijeće može bilo kada tijekom postupka uputiti pitanja u pisanom obliku jednoj ili objema strankama u sporu. Svaka stranka u sporu prima presliku svih pitanja koje je postavilo arbitražno vijeće. |
33. |
Stranka u sporu presliku svojeg pisanog odgovora na pitanja arbitražnog vijeća dostavlja i drugoj stranci u sporu. Svaka stranka u sporu treba imati mogućnost da u roku od pet dana od datuma primitka takvog odgovora pismeno dostavi svoje primjedbe na odgovor druge stranke. |
Povjerljivost
34. |
Svaka stranka u sporu i njezini savjetnici smatraju povjerljivom svaku informaciju koju je druga stranka u sporu dostavila arbitražnom vijeću i koju je označila povjerljivom. Ako stranka u sporu arbitražnom vijeću dostavi povjerljivu verziju svojeg pisanog podneska, ona na zahtjev druge stranke dostavlja i sažetak informacija sadržanih u podnescima koji nije povjerljiv te se može otkriti javnosti. Ta stranka pruža nepovjerljivi sažetak najkasnije 15 dana od datuma zahtjeva ili podneska, ovisno o tome što uslijedi kasnije, i objašnjenje zašto je informacija koja nije objavljena povjerljiva. Ovim se Poslovnikom ne sprječava stranka u sporu da javnosti otkriva svoja stajališta, pod uvjetom da, prilikom upućivanja na informacije koje je dostavila druga stranka, ne otkriva nikakve informacije koje je druga stranka označila povjerljivima. Arbitražno vijeće sastaje se na zatvorenoj sjednici ako podnesci i argumenti stranke sadržavaju povjerljive informacije. Stranke u sporu i njihovi savjetnici poštuju povjerljivost saslušanja arbitražnog vijeća ako se saslušanja održavaju na zatvorenim sjednicama. |
Kontakti ex parte
35. |
Arbitražno vijeće ne sastaje se sa strankom niti stupa u kontakt s jednom strankom u odsutnosti druge stranke. |
36. |
Ni jedan arbitar ne smije raspravljati o aspektima predmeta postupka s jednom strankom ili objema strankama u sporu u odsutnosti drugih arbitara. |
Podnesci amicus curiae
37. |
Osim ako se stranke unutar tri dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća dogovore drukčije, arbitražno vijeće može primati nepredviđene pisane podneske od zainteresiranih fizičkih ili pravnih osoba s poslovnim nastanom na području jedne od stranaka u sporu koje su neovisne o vladama stranaka u sporu, pod uvjetom da su dostavljeni unutar deset dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća, da su sažeti i ni u kojem slučaju duži od 15 stranica s dvostrukim razmakom te da su izravno bitni za činjenična i pravna pitanja koja razmatra arbitražno vijeće. |
38. |
Podnesak sadržava opis osobe koja ga podnosi, bez obzira radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi, uključujući državljanstvo ili mjesto poslovnog nastana te osobe, prirodu njezinih djelatnosti, njezin pravni status, opće ciljeve i izvor njezina financiranja te je njime definirana priroda interesa te osobe u arbitražni postupak. Podnesak je napisan na jezicima koje odaberu stranke u sporu u skladu s pravilima 41. i 42. ovog Poslovnika. |
39. |
Arbitražno vijeće u svojoj presudi navodi sve podneske koje je zaprimilo i koji su u skladu sa stavcima 37. i 38. ovog Poslovnika. Arbitražno vijeće nije obvezno u svojoj odluci spomenuti argumente iznesene u tim podnescima. Arbitražno vijeće o svakom takvom podnesku obavješćuje stranke u sporu radi njihovih primjedbi. Primjedbe stranaka u sporu podnose se unutar deset dana od obavijesti arbitražnog vijeća i ono uzima u obzir sve takve primjedbe. |
Hitni slučajevi
40. |
U hitnim slučajevima iz glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavlja 14. (Rješavanje sporova) ovog Sporazuma, arbitražno vijeće, nakon savjetovanja sa strankama, prilagođava rokove iz ovog Poslovnika prema potrebi te obavješćuje stranke o tim prilagodbama. |
Pismeno i usmeno prevođenje
41. |
Tijekom savjetovanja iz članka 246. ovog Sporazuma, a najkasnije na sastanku iz stavka 8. točke (e) ovog Poslovnika, stranke u sporu nastoje se dogovoriti o zajedničkom radnom jeziku za postupke pred arbitražnim vijećem. |
42. |
Ako se stranke ne mogu dogovoriti o zajedničkom radnom jeziku, svaka stranka svoje pismene podneske sastavlja na jeziku koji ona odabere. Ta stranka istovremeno osigurava pismeni prijevod na jeziku koji je odabrala druga stranka, osim ako su podnesci napisani na jednom od radnih jezika WTO-a. Stranka protiv koje je podnesen prigovor organizira usmeno prevođenje usmenih podnesaka na jezike koje su odabrale stranke u sporu. |
43. |
Odluke arbitražnog vijeća priopćuju se na jeziku ili jezicima koje su odabrale stranke u sporu. |
44. |
Svaka stranka u sporu može dostaviti primjedbe o točnosti bilo kojeg prijevoda dokumenta izrađenog u skladu s ovim Poslovnikom. |
45. |
Svaka stranka snosi troškove prijevoda svojeg pismenog podneska. Stranke u sporu u jednakoj mjeri snose sve troškove prijevoda arbitražne odluke. |
Ostali postupci
46. |
Ovaj se Poslovnik može primijeniti i na postupke utvrđene na temelju članka 246., članka 255. stavka 2., članka 256. stavka 2., članka 257. stavka 2. i članka 259. stavka 2. ovog Sporazuma. Međutim, rokove utvrđene u ovom Poslovniku prilagođava arbitražno vijeće u skladu s posebnim rokovima predviđenima za donošenje odluke arbitražnog vijeća u tim ostalim postupcima. |
(1) Svaki arbitar imenuje samo jednog pomoćnika.
PRILOG XXI.
KODEKS PONAŠANJA ZA ARBITRE I POSREDNIKE
Definicije
1. |
U ovom Kodeksu ponašanja:
|
Odgovornosti u okviru postupka
2. |
Tijekom postupaka svaki kandidat i arbitar izbjegava neprimjereno ponašanje i ostavljanje dojma neprimjerenog ponašanja, samostalan je i nepristran, izbjegava izravne i neizravne sukobe interesa te poštuje visoke norme ponašanja kako bi se očuvalo poštenje i nepristranost mehanizma rješavanja sporova. Spomenuti arbitri moraju poštovati obveze utvrđene u pravilima 15., 16., 17. i 18. ovog Kodeksa ponašanja. |
Obveze otkrivanja podataka
3. |
Prije potvrde njegova odabira kao arbitra u skladu s glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavljem 14. (Rješavanje sporova) ovog Sporazuma, kandidat otkriva svaki interes, odnos ili pitanje koji bi mogli utjecati na njegovu neovisnost ili nepristranost ili koji bi mogli opravdano stvoriti dojam neprimjerenog ponašanja ili pristranosti u postupku. Kandidat u tu svrhu poduzima sve razumne napore kako bi razjasnio takve interese, odnose i pitanja. |
4. |
Saznanja povezana sa stvarnim ili mogućim povredama ovog Kodeksa ponašanja kandidat ili arbitar dostavlja isključivo Odboru za pridruživanje u svojem sastavu za trgovinu kako je utvrđeno člankom 408. stavkom 4. ovog Sporazuma, kako bi ih stranke razmotrile. |
5. |
Nakon što je odabran, arbitar i dalje poduzima sve opravdane napore kako bi razjasnio sve interese, odnose ili pitanja iz pravila 3. ovog Kodeksa ponašanja i otkriva ih. Obveza otkrivanja trajna je obveza te su arbitri obvezni otkriti sve takve interese, odnose ili pitanja koji su se pojavili u bilo kojoj fazi postupka. Arbitar takve interese, odnose ili pitanja otkriva na način da o njima u pisanom obliku obavješćuje Odbor za pridruživanje u svojem sastavu za trgovinu, kako bi ih stranke razmotrile. |
Dužnosti arbitara
6. |
Nakon potvrde njegova odabira arbitar treba biti spreman obavljati i obavlja svoje dužnosti tijekom cijelog postupka temeljito, brzo, pošteno i marljivo. |
7. |
Arbitri uzimaju u obzir samo ona pitanja koja su se pojavila u postupku i koja su potrebna za donošenje odluke i tu dužnost ne mogu prenijeti drugoj osobi. |
8. |
Arbitri poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurali da njihovi pomoćnici i osoblje budu upoznati s pravilima članaka 2., 3., 4., 5., 16., 17. i 18. ovog Kodeksa ponašanja te kako bi ih se oni pridržavali. |
9. |
Arbitar ne uspostavlja kontakte ex parte povezane s postupkom. |
Neovisnost i nepristranost arbitara
10. |
Arbitri moraju biti neovisni i nepristrani te izbjegavati stvaranje dojma neprimjerenog ponašanja i pristranosti te se ne smiju ravnati prema vlastitim interesima, vanjskom pritisku, političkim interesima, zahtjevima javnosti i odanosti stranci ili strahu od kritike. |
11. |
Arbitri ne prihvaćaju, izravno ili neizravno, bilo kakvu obvezu ili korist koja bi na bilo koji način utjecala, ili odavala dojam da utječe, na pravilno obavljanje njihovih dužnosti. |
12. |
Arbitri ne koriste svoje mjesto u arbitražnom vijeću za ostvarivanje bilo kakvih osobnih ili privatnih interesa te izbjegavaju radnje koje bi mogle stvoriti dojam da su drugi u posebnom položaju da utječu na njih. |
13. |
Arbitri ne dopuštaju da financijski, poslovni, profesionalni, obiteljski ili društveni odnosi ili obveze utječu na njihovo ponašanje ili odluku. |
14. |
Arbitri izbjegavaju uspostavljanje bilo kakvih odnosa ili stjecanje bilo kakvih financijskih interesa koji bi mogli utjecati na njihovu nepristranost ili koji bi mogli opravdano stvoriti dojam neprimjerenog ponašanja ili pristranosti. |
Obveze bivših arbitara
15. |
Svi bivši arbitri moraju izbjegavati radnje koje mogu stvoriti dojam da su bili pristrani pri obavljanju svojih dužnosti ili da su imali koristi od odluke ili presude arbitražnog vijeća. |
Povjerljivost
16. |
Arbitri odnosno bivši arbitri nikada ne otkrivaju i ne koriste bilo kakve informacije koje nisu za javnost, a odnose se na postupak ili za koje su saznali tijekom postupka, osim za potrebe tog postupka, a u svakom slučaju takve informacije ne otkrivaju i ne koriste kako bi ostvarili bilo kakvu osobnu korist ili korist za drugoga ili oštetili tuđe interese. |
17. |
Arbitar ne smije otkrivati odluku arbitražnog vijeća ili njezine dijelove dok se ona ne objavi u skladu s glavom IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) poglavljem 14. (Rješavanje sporova) ovog Sporazuma. |
18. |
Arbitar odnosno bivši arbitar ne smije nikada otkriti vijećanja arbitražnog vijeća ili stajalište bilo kojeg arbitra. |
Troškovi
19. |
Svaki arbitar bilježi i podnosi konačni račun za vrijeme koje je posvetio postupku i za svoje troškove te za vrijeme i troškove svojih pomoćnika i osoblja. |
Posrednici
20. |
Pravila opisana u ovom Kodeksu ponašanja koja se odnose na arbitre ili bivše arbitre primjenjuju se na odgovarajući način i na posrednike. |
PRILOG XXII.
OPOREZIVANJE
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima:
Neizravno oporezivanje
Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost
Primjenjuju se odredbe te direktive, osim:
— |
područje primjene PDV-a: članak 2. stavak 1. točka (b) i stavak 2., članci 3. i 4.; |
— |
teritorijalno područje primjene: cijela glava: članci 5. do 8.; |
— |
Porezni obveznici: članak 9. stavak 2.; |
— |
Oporezive transakcije: članak 17. i članci 20. do 23.; |
— |
Mjesto oporezivanja: članci 33., 34., 35., članak 36. stavak 2., članci 37., 40., 41., 42., članak 43. stavak 2., članci 50., 51., 52. i 57.; |
— |
Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a: članci 67., 68. i 69.; |
— |
Oporezivi iznos: stjecanje robe unutar Zajednice: članci 83. i 84.; |
— |
Stope: članci 100., 101. i odstupanja za određene države članice: članci 104. do 129.; |
— |
Izuzeća: Transakcije unutar Zajednice: članci 138. do 142.; uvoz: članak 143. stavak 1. točka (d), članak 145.; izvoz: članak 146. stavak 1. točka (b); međunarodni prijevoz: članak 149. i članak 150. stavak 1.; međunarodna trgovina: članci 162., 164., 165. i 166.; |
— |
Odbici: članak 171. stavak 1. i članak 172.: |
— |
Obveze: Članci 195., 196., 197., 200., 209., 210., članak 213. stavak 2., članak 214. stavak 1. osim članka 214. stavka 1. točke (a) i članka 216.; |
— |
Ispostavljanje računa: članak 237.; |
— |
Knjigovodstvo: članci 243., 245. i 249.; |
— |
Prijave: članci 253., 254., 257., 258. i 259.; |
— |
Rekapitulacijsko izvješće: članci 262. do 270.; |
— |
Obveze vezane uz određenu vrstu uvoza i izvoza: članci 274. do 280.; |
— |
Posebne odredbe: članci 293., 294. i od 344. do 356., posebna odredba za e-trgovinu: članci 357. do 369.; |
— |
Odstupanja za određene države članice: članci 370. do 396.; |
— |
Ostale odredbe: članci 397. do 400.; |
— |
Završne odredbe: članci 402. do 414. |
Vremenski raspored: odredbe te direktive, osim prethodno navedenih, provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Gruzija zadržava pravo izuzeti nabavu robe i usluga koje su izuzete u okviru gruzijskog Poreznog zakonika u trenutku stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, osim članka 7. stavka 2., članaka 8., 9., 10., 11., 12., članka 14. stavaka 1., 2. i 4. te članaka 18. i 19. te direktive za čiji će vremenski raspored biti predložen prijedlog za odluku Vijeća za pridruživanje u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma, uzimajući u obzir potrebu Gruzije da se bori protiv krijumčarenja i obrani svoje porezne prihode.
Direktiva Vijeća 2007/74/EZ od 20. prosinca 2007. o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i trošarina na uvoz robe za osobe koje putuju iz trećih zemalja
Primjenjuje se sljedeći odjeljak te direktive:
— |
odjeljak 3. o količinskim ograničenjima |
Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Gruzija će zadržati pravo da iz trošarina izuzme jaka alkoholna pića koja u malim količinama proizvode pojedinci za kućnu potrošnju i koja nisu namijenjena za stavljanje na tržište.
Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije
Vremenski raspored: odredbe te direktive, osim njezina Priloga I., provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općim aranžmanima za trošarine
Primjenjuje se sljedeći članak te direktive:
— |
Članak 1. |
Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Trinaesta direktiva Vijeća 86/560/EEZ od 17. studenoga 1986. o usklađivanju zakonodavstava država članica o porezu na promet – Postupci za povrat poreza na dodanu vrijednost poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području Zajednice
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
PRILOG XXIII.
STATISTIČKI PODACI
Pravna stečevina EU-a u području statistike, kako je navedeno u glavi V. (Gospodarska suradnja) poglavlju 4. (Statistika) članku 291. ovog Sporazuma, određena je u Zbirci statističkih zahtjeva koja se ažurira svake godine i koju stranke smatraju priloženom ovom Sporazumu.
Najnovija dostupna inačica Zbirke statističkih zahtjeva može se pronaći na internetskim stranicama Statističkog ureda Europske unije (Eurostat) u elektroničkom obliku na poveznici http://epp.eurostat.ec.europa.eu
PRILOG XXIV.
PROMET
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima.
Cestovni promet
Tehnički uvjeti
Direktiva Vijeća 92/6/EEZ od 10. veljače 1992. o ugradnji i uporabi uređaja za ograničenje brzine za određene kategorije motornih vozila u Zajednici
Vremenski raspored:
Za vozila uključena u međunarodni promet, odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Za sva vozila uključena u nacionalni promet koja su već registrirana u trenutku stupanja na snagu ovog Sporazuma, odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Za sva vozila koja se registriraju prvi put, odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 96/53/EZ od 25. srpnja 1996. o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2009/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma za autobuse i kamione, a u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma za ostale kategorije vozila.
Sigurnosni uvjeti
Direktiva 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o vozačkim dozvolama
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
Uvođenje kategorija vozačke dozvole (članak 4.) |
— |
Uvjeti za izdavanje vozačke dozvole (članci 5., 6. i 7.) |
— |
Zahtjevi za vozačke ispite (prilozi II. i III.) |
Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari
Vremenski raspored:
Za sva vozila uključena u međunarodni promet, odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Za sva vozila uključena u međunarodni promet, odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Socijalni uvjeti
Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet
Vremenski raspored:
Za sva vozila uključena u međunarodni promet, odredbe te uredbe provode se od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Za sva vozila uključena u nacionalni promet koja su već registrirana u trenutku stupanja na snagu ovog Sporazuma, odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Vijeća (EEZ) br. 3821/85 od 20. prosinca 1985. o tahografu u cestovnom prometu
Vremenski raspored:
Za sva vozila uključena u međunarodni promet, odredbe te uredbe provode se od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Za sva vozila uključena u nacionalni promet koja su već registrirana u trenutku stupanja na snagu ovog Sporazuma, odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza
Vremenski raspored: Za sva vozila uključena u međunarodni promet, odredbe te direktive provode se od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Za sva vozila uključena u nacionalni promet, odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika
Primjenjuju se sljedeće odredbe te uredbe:
— |
članci 3., 4., 5., 6., 7. (bez novčane vrijednosti za financijski položaj), 8., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. te Prilog I. toj uredbi |
Vremenski raspored:
Za sva vozila uključena u međunarodni promet, odredbe te uredbe provode se u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Za sva vozila uključena u nacionalni promet, odredbe te uredbe provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o organizaciji radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2003/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2003. o početnim kvalifikacijama i periodičnom osposobljavanju vozača određenih cestovnih vozila za prijevoz robe ili putnika
Vremenski raspored:
Za vozila uključena u međunarodni promet, odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Za sva vozila uključena u nacionalni promet, odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Fiskalni uvjeti
Direktiva 1999/62/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1999. o naknadama koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se kada Gruzija odluči uvesti cestarine ili naknade za upotrebu određene infrastrukture.
Željeznički promet
Pristup tržištu i infrastrukturi
Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
članci od 1. do 9.; |
— |
članci od 16. do 25.; |
— |
članci od 26. do 57. |
Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se do kolovoza 2022.
Uredba (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Tehnički i sigurnosni uvjeti, interoperabilnost
Direktiva 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o sigurnosti željeznica Zajednice
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Ostali aspekti
Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika
Vremenski raspored: odredbe te uredbe koje se odnose na usluge javnog željezničkog prijevoza putnika provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Prijedlog koji se odnosi na provedbu odredaba te uredbe koje se odnose na javni cestovni prijevoz putnika podnosi se Vijeću za pridruživanje u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu
Vremenski raspored: odredbe te uredbe (osim članaka 9., 11., 12., 19., članka 20. stavka 1. i članka 26.) provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Članci 9., 11., 12., 19., članak 20. stavak 1. i članak 26. te uredbe provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Gruzija zadržava pravo primijeniti Prilog I. toj uredbi samo na dio željezničke pruge od postaje Gardabani do postaje Kartsakhi, do državne granice (244 km), nakon što se taj dio pruge pusti u promet.
Zračni promet
Postupno približavanje u sektoru zračnog prometa odvija se u okviru Sporazuma o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane, potpisanog 2. prosinca 2010. u Bruxellesu, koji u prilogu sadržava popis i vremenski raspored za provedbu pravne stečevine EU-a u području zračnog prometa.
PRILOG XXV.
ENERGETIKA
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima.
Električna energija
Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2005/89/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe električnom energijom i ulaganja u infrastrukturu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2008/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o postupku Zajednice za poboljšanje transparentnosti cijena plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Plin
Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2009/73/EZ provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina, kako je izmijenjena Odlukom Komisije 2010/685/EU od 10. studenoga 2010.
Vremenski raspored: odredbe Uredbe (EZ) br. 715/2009 provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2008/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o postupku Zajednice za poboljšanje transparentnosti cijena plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EU) br. 994/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Obnovljiva energija
Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Nafta
Direktiva Vijeća 2009/119/EZ od 14. rujna 2009. o obvezi država članica da održavaju minimalne zalihe sirove nafte i/ili naftnih derivata
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Energetska učinkovitost
Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih s energijom uz pomoć oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Provedbene direktive/uredbe:
— |
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1059/2010 od 28. rujna 2010. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti kućanskih perilica posuđa |
— |
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1060/2010 od 28. rujna 2010. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti kućanskih rashladnih uređaja |
— |
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1061/2010 od 28. rujna 2010. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti kućanskih perilica rublja |
— |
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1062/2010 od 28. rujna 2010. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti televizora |
— |
Direktiva Vijeća 92/75/EEZ od 22. rujna 1992. o označavanju potrošnje energije i ostalih resursa kućanskih uređaja uz pomoć etiketa i standardnih podataka o proizvodu |
— |
Direktiva Komisije 2003/66/EZ od 3. srpnja 2003. kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 94/2/EZ kojom se provodi Direktiva Vijeća 92/75/EEZ u odnosu na energetsko označavanje kućanskih električnih hladnjaka, zamrzivača i njihovih kombinacija |
— |
Direktiva Komisije 2002/40/EZ od 8. svibnja 2002. o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u odnosu na označivanje energetske učinkovitosti kućanskih električnih pećnica |
— |
Direktiva Komisije 2002/31/EZ od 22. ožujka 2002. o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označivanjem energetske učinkovitosti kućanskih klimatskih uređaja |
— |
Direktiva Komisije 1999/9/EZ od 26. veljače 1999. o izmjeni Direktive 97/17/EZ o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s energetskim označivanjem strojeva za pranje posuđa u kućanstvu |
— |
Direktiva Komisije 98/11/EZ od 27. siječnja 1998. o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s energetskim označivanjem kućanskih svjetiljki |
— |
Direktiva Komisije 97/17/EZ od 16. travnja 1997. kojom se provodi Direktiva Vijeća 92/75/EEZ u vezi s energetskim označavanjem kućanskih perilica posuđa |
— |
Direktiva Komisije 96/89/EZ od 17. prosinca 1996. o izmjenama i dopunama Direktive 95/12/EZ o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s energetskim označavanjem strojeva za pranje rublja u kućanstvu |
— |
Direktiva Komisije 96/60/EZ od 19. rujna 1996. o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s energetskim označivanjem kombiniranih perilica-sušilica rublja |
— |
Direktiva Komisije 95/13/EZ od 23. svibnja 1995. o provođenju Direktive Vijeća 92/75/EEZ u odnosu na označivanje energetske učinkovitosti električnih bubnjastih sušilica rublja |
— |
Direktiva Komisije 95/12/EZ od 23. svibnja 1995. o provođenju Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označavanjem energetske učinkovitosti kućanskih perilica rublja |
— |
Direktiva Komisije 94/2/EZ od 21. siječnja 1994. kojom se provodi Direktiva Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označavanjem energije kućanskih električnih hladnjaka, zamrzivača i njihovih kombinacija |
Vremenski raspored: odredbe prethodno navedenih provedbenih direktiva/uredbi provode se u skladu s vremenskim slijedom koji je Gruzija dogovorila u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne stupi na snagu u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeću za pridruživanje podnijet će se prijedlog vremenskog rasporeda najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Traženje i istraživanje ugljikovodika
Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Energetska učinkovitost
Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u skladu s vremenskim slijedom koji se dogovara u okviru Ugovora o energetskoj zajednici. Ako pristupanje Gruzije Ugovoru o energetskoj zajednici ne bude imalo pravni učinak unutar dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, prijedlog vremenskog tijeka dostavit će se Vijeću za pridruživanje najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EZ) br. 859/2009 od 18. rujna 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 244/2009 s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn u pogledu ultraljubičastog zračenja neusmjerenih svjetiljki za kućanstva
Vremenski raspored: odredbe Uredbe (EZ) br. 859/2009 provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EZ) br. 107/2009 od 4. veljače 2009. o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve ekodizajna za dodatne prijamnike za pretvorbu signala iz digitalnog u analogni
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EZ) br. 1275/2008 od 17. prosinca 2008. o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn za uporabu električne energije u električnoj i elektroničkoj kućanskoj i uredskoj opremi u stanju pripravnosti ili isključenosti
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EZ) br. 641/2009 od 22. srpnja 2009. o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na zahtjeve za ekološki dizajn samostalnih cirkulacijskih sisaljki bez brtvenice i cirkulacijskih sisaljki bez brtvenice integriranih u proizvode
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EZ) br. 640/2009 od 22. srpnja 2009. o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na zahtjeve za ekološki dizajn za elektromotore
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EZ) br. 643/2009 od 22. srpnja 2009. o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn kućanskih rashladnih uređaja
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EZ) br. 642/2009 od 22. srpnja 2009. o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na zahtjeve za ekološki dizajn televizora
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 92/42/EEZ od 21. svibnja 1992. o zahtjevima za stupanj djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekuća ili plinovita goriva
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 106/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o programu Zajednice za označivanje energetske učinkovitosti za uredsku opremu
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EU) br. 1015/2010 od 10. studenoga 2010. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn kućanskih perilica
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba Komisije (EU) br. 1016/2010 od 10. studenoga 2010. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn strojeva za pranje posuđa u kućanstvu
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
PRILOG XXVI.
OKOLIŠ
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima.
Upravljanje okolišem i uključivanje okoliša u područja drugih politika
Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela) (članci 2. i 3.); |
— |
utvrđivanje zahtjeva da projekti iz Priloga I. podliježu procjeni utjecaja na okoliš te utvrđivanje postupka za donošenje odluke za koje je projekte iz Priloga II. potrebna procjena utjecaja na okoliš (članak 4.) Odredbe povezane s određenim područjima koja su odvojeno obuhvaćena ovim poglavljem provode se unutar istog vremenskog okvira kako je navedeno u predmetnim direktivama; |
— |
utvrđivanje opsega informacija koje mora dostaviti izvođač (članak 5.) |
— |
utvrđivanje postupka za savjetovanje s tijelima nadležnima za okoliš i postupka javnog savjetovanja (članak 6.) |
— |
utvrđivanje postupaka za razmjenu informacija i savjetovanje s državama članicama EU-a na čiji će okoliš projekt vjerojatno značajno utjecati (članak 7.); |
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); |
— |
utvrđivanje mjera za obavješćivanje javnosti o sadržaju odluka o zahtjevima za davanje suglasnosti za izvođenje radova (članak 9.) |
— |
uspostava učinkovitih, ne pretjerano skupih i pravovremenih postupaka preispitivanja na administrativnoj i pravosudnoj razini koji uključuju javnost i nevladine organizacije (članak 11.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje postupka za donošenje odluke o tome za koje je planove i programe potrebna strateška procjena u pogledu okoliša te utvrđivanje zahtjeva da planovi i programi za koje je obvezna strateška procjena u pogledu okoliša podliježu toj procjeni (članak 3.) |
— |
utvrđivanje postupka za savjetovanje s tijelima nadležnima za okoliš i postupka javnog savjetovanja (članak 6.) |
— |
utvrđivanje postupaka s državama članicama EU-a na čiji će okoliš vjerojatno značajno utjecati projekt za razmjenu informacija i savjetovanje (članak 7.). Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); |
— |
uspostava praktičnih postupaka u okviru kojih se informacije o okolišu čine dostupnima javnosti i primjenjivih iznimaka (članci 3. i 4.) |
— |
osiguravanje da tijela javne vlasti učine informacije o okolišu dostupnima javnosti (članak 3. stavak 1.) |
— |
utvrđivanje postupaka za preispitivanje odluka o odbijanju pružanja informacija ili pružanju nepotpunih informacija o okolišu (članak 6.) |
— |
uspostava sustava za širenje informacija o okolišu javnosti (članak 7.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš.
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
Tumačiti zajedno s direktivama 2008/50/EZ, 91/676/EEZ, 2008/98/EZ, 2010/75/EU i 2011/92/EU
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe Direktive 2003/35/EZ provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava mehanizma za pružanje informacija javnosti (članak 2. stavak 2. točke (a) i (d)) |
— |
uspostava mehanizma za javno savjetovanje (članak 2. stavak 2. točka (b) i članak 2. stavak 3.) |
— |
uspostava mehanizma za iznošenje primjedaba i mišljenja javnosti koji se trebaju uzeti u obzir pri donošenju odluka (članak 2. stavak 2. točka (c)) |
— |
osiguravanje učinkovitog, pravovremenog i ne preskupog pristupa pravosuđu na administrativnoj i pravosudnoj razini u tim postupcima za predmetnu javnost (uključujući nevladine organizacije) (članak 3. stavak 7. i članak 4. stavak 4., procjena utjecaja na okoliš i IPPC). Vremenski raspored: te odredbe Direktive 2003/35/EZ provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnih tijela (članak 11.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje pravila i postupaka usmjerenih na sprečavanje i ispravljanje štete po okoliš (vodu, tlo, zaštićene vrste i prirodna staništa) temeljeno na načelu „onečišćivač plaća” (članci 5., 6., 7., Prilog II.). Odredbe povezane s ocjenom opcija ispravljanja uz upotrebu NRT-ova provode se unutar istog vremenskog okvira koji je naveden u predmetnim direktivama; |
— |
utvrđivanje stroge odgovornosti za opasne profesionalne aktivnosti (članak 3. stavak 1. točka (a) i Prilog III.). Tumačiti zajedno s predmetnim direktivama navedenim u ovom poglavlju; |
— |
utvrđivanje obveza operatera u pogledu poduzimanja nužnih mjera sprečavanja i ispravljanja, uključujući odgovornost za troškove (članci 5., 6., 7., 8., 9. i 10.); |
— |
utvrđivanje mehanizama za ugrožene osobe, uključujući nevladine organizacije za zaštitu okoliša, kojima se zahtijeva djelovanje nadležnih tijela u slučaju štete po okoliš, uključujući neovisno preispitivanje (članci 12. i 13.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Kakvoća zraka
Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava i klasifikacija zona i aglomeracija (članak 4.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava režima za procjenu s odgovarajućim kriterijima za procjenu kakvoće zraka s obzirom na onečišćujuće tvari u zraku (članci 5., 6. i 9.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje planova kakvoće zraka za zone i aglomeracije u kojima razine onečišćujućih tvari prelaze graničnu vrijednost / ciljnu vrijednost (članak 23.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje kratkoročnih akcijskih planova za zone i aglomeracije u kojima postoji opasnost da će pragovi upozorenja biti prekoračeni (članak 24.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava za pružanje informacija javnosti (članak 26.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, osim članka 26. stavka 1. točke (d) koji se provodi u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava i klasifikacija zona i aglomeracija (članak 3. stavak 2.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava režima za procjenu s odgovarajućim kriterijima za procjenu kakvoće zraka s obzirom na onečišćujuće tvari u zraku (članak 4.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
poduzimanje mjera za održavanje/poboljšanje kakvoće zraka s obzirom na odgovarajuće onečišćujuće tvari (članak 3. stavci 1 i 3.). Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 i Direktivom 2005/33/EZ
Primjenjuju se sljedeće odredbe Direktive 1999/32/EZ:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava djelotvornog sustava uzorkovanja i odgovarajućih analitičkih metoda (članak 6.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
zabrana uporabe teškog loživog ulja i plinskog ulja sa sadržajem sumpora iznad utvrđenih graničnih vrijednosti (članak 3. stavak 1. i članak 4. stavak 1.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
primjena graničnih vrijednosti za sadržaj sumpora u brodskim gorivima (članak 4. točke (a) i (b)) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva Vijeća 94/63/EZ od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje svih terminala za skladištenje i punjenje benzina (članak 2.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje tehničkih mjera za smanjenje gubitaka benzina iz uređaja za skladištenje na terminalima i benzinskim postajama te tijekom punjenja/pražnjenja pokretnih spremnika na terminalima (članci 3., 4. i 6. te Prilog III.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
propisivanje da sve utovarne ruke vozila cisterni i pokretni spremnici moraju biti u skladu sa zahtjevima (članci 4. i 5.). Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u određenim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje najviših graničnih vrijednosti za sadržaj HOS-ova u bojama i lakovima (članak 3. i Prilog II.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje zahtjeva kako bi se osiguralo da označivanje proizvoda koji se stavljaju na tržište i stavljanje proizvoda na tržište ispunjavaju mjerodavne zahtjeve (članci 3. i 4.). Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Kakvoća vode i upravljanje vodnim resursima, uključujući morski okoliš
Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike kako je izmijenjena Odlukom br. 2455/2001/EZ
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje područja riječnih slivova i uspostava administrativnih postupaka za međunarodne rijeke, jezera i obalne vode (članak 3. stavci 1. do 7.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
analiza značajki riječnih vodnih područja (članak 5.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje programa praćenja kakvoće vode (članak 8.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive (u pogledu podzemnih voda) provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Vremenski raspored: te odredbe te direktive (u pogledu površinskih voda) provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
izrada planova upravljanja riječnim slivovima, savjetovanje s javnošću i objavljivanje tih planova (članci 13. i 14.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od deset godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
provođenje preliminarne procjene rizika od poplava (članci 4. i 5.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava (članak 6.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje planova upravljanja rizicima od poplava (članak 7.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda kako je izmijenjena Direktivom 98/15/EZ i Uredbom (EZ) br. 1882/2003
Primjenjuju se sljedeće odredbe Direktive 91/271/EEZ:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
procjena stanja prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda; Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje osjetljivih područja i aglomeracija (članak 5. i Prilog II.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
izrada tehničkog programa i programa ulaganja za prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje standarda za vodu za piće (članci 4. i 5.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava za praćenje (članci 6. i 7.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava mehanizma za pružanje informacija potrošačima (članak 13.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava programa praćenja (članak 6.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive (u pogledu podzemnih voda) provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Vremenski raspored: te odredbe te direktive (u pogledu površinskih voda) provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje onečišćenih i ugroženih voda i određivanje „ranjivih zona” za nitrate (članak 3.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive (u pogledu podzemnih voda) provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Vremenski raspored: te odredbe te direktive (u pogledu površinskih voda) provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje akcijskih planova i određivanje kodeksa dobre poljoprivredne prakse za zone ranjive na nitrate (članci 4. i 5.). Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
razvoj strategije za more u suradnji s državama članicama EU-a (članci 5. i 6.) (u slučaju suradnje s državama koje nisu članice EU-a, obveze za Gruziju u okviru članka 6. stavka 2. uskladit će se s onima predviđenima u Konvenciji o zaštiti Crnog mora od zagađenja); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
početna procjena morskih voda, utvrđivanje dobrog stanja okoliša te određivanje okolišnih ciljeva i pokazatelja (članak 5. i članci 8. – 10.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
izrada programa praćenja za stalnu procjenu te redovito ažuriranje ciljeva (članci 5. i 11.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
izrada programa mjera za postizanje dobrog stanja okoliša (članci 5. i 13.). Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Gospodarenje otpadom
Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o otpadu
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
izrada planova gospodarenja otpadom u skladu s petodjelnom hijerarhijom otpada i programa sprečavanja nastanka otpada (poglavlje V., osim članka 29. stavka 4.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava mehanizma potpunog povrata troškova u skladu s načelom „onečišćivač plaća” (članak 14.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava dozvola za ustanove/poduzeća koji obavljaju postupke zbrinjavanja ili oporabe, uključujući posebne obveze za gospodarenje opasnim otpadom (poglavlje IV.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje očevidnika ustanova i poduzeća koje se bave skupljanjem i prijevozom otpada (poglavlje IV.). Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
razvrstavanje odlagališta (članak 4.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
izrada nacionalne strategije za smanjenje količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta (članak 5.); Vremenski raspored: te odredbe iz članka 5. stavka 1. te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. U tom vremenskom tijeku Vijeće za pridruživanje odlučit će o datumima i postotcima smanjenja biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta, a odabrat će i referentnu godinu. Odredbe iz članka 5. stavaka 3. i 4. te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava zahtjeva i dozvola te utvrđivanje postupaka prihvata otpada (članci 5., 6., 7., 11., 12. i 14., osim dijela članka 7. točke (i) koji se odnosi na zahtjeve u okviru članka 8. točke (a) podtočke iv.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje postupaka kontrole i praćenja za vrijeme aktivnog korištenja odlagališta te postupaka zatvaranja i naknadnog održavanja odlagališta koja se prestaju koristiti (članci 12. i 13.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje planova sanacije postojećih odlagališta (članak 14.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava mehanizma za troškove kojim će se pokriti osnivanje i poslovanje odlagališta otpada te u najvećoj mogućoj mjeri postupak zatvaranja i naknadnog održavanja (članak 10., osim dijela koji se odnosi na zahtjeve u okviru članka 8. točke (a) podtočke iv.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
osiguravanje obrade odgovarajućeg otpada prije odlaganja na odlagalište (članak 6.). Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava kojim se osigurava da operateri izrađuju planove gospodarenja otpadom; utvrđivanje i razvrstavanje objekata za gospodarenje otpadom (članci 4. i 9. te Prilog III. prva alineja); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava dozvola, financijskih jamstava i inspekcijskog nadzora (članci 7. i 17.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje postupaka za upravljanje iskorištenim eksploatacijskim poljima i praćenja tih polja (članak 10.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje postupaka za zatvaranje i upravljanje nakon zatvaranja objekta za gospodarenje otpadom iz rudarstva (članak 12.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
sastavljanje popisa zatvorenih građevina/postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarstva (članak 20.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Zaštita prirode
Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
procjena ptičjih vrsta na koje je potrebno primijeniti posebne mjere očuvanja i migracijskih vrsta koje se redovito pojavljuju; Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje i određenje posebnih zaštićenih područja za ptičje vrste (članak 4. stavak 1.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje posebnih mjera očuvanja za zaštitu migracijskih vrsta koje se redovito pojavljuju (članak 4. stavak 2.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava općeg sustava zaštite svih divljih ptičjih vrsta, među kojima posebnu skupinu čine vrste koje se izlovljavaju, te zabrana određenih oblika hvatanja/ubijanja (članci 5., 6., 7. i 8., te članak 9. stavci 1. i 2.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Zabrana poluautomatskog i automatskog oružja sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja provodi se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva Vijeća 92/43/EZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore kako je izmijenjena direktivama 97/62/EZ i 2006/105/EZ te Uredbom (EZ) br. 1882/2003
Primjenjuju se sljedeće odredbe Direktive 92/43/EZ:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
dovršenje popisa smaragdnih područja, određivanje tih područja i utvrđivanje prioriteta za upravljanje njima (članak 4.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje mjera potrebnih za zaštitu tih područja (članak 6.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava za praćenje stanja očuvanosti predmetnih staništa i zaštićenih vrsta kako je relevantno za Gruziju (članak 11.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava stroge zaštite vrsta za vrste iz Priloga IV. te direktive kako je relevantno za Gruziju i u skladu s rezervama koje je Gruzija odredila za neke vrste u Konvenciji Vijeća Europe o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (članak 12.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava mehanizma za promicanje obrazovanja i općeg informiranja javnosti (članak 22. točka (c)). Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Industrijsko zagađenje i opasnosti povezane s industrijom
Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama
Primjenjuju se sljedeće odredbe te direktive:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje postrojenja za koja je potrebna dozvola; Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Za postrojenja iz točaka 6.3, 6.4 i 6.6 Priloga I. toj direktivi različite pragove dogovorit će Vijeće za pridruživanje. Prijedlog takve odluke dostavit će se Vijeću za pridruživanje u roku od četiri godine od stupanja na snagu Sporazuma. |
— |
provedba integriranog sustava dozvola (članci od 4. do 6., članak 12., članak 17. stavak 2., članci 21. i 24. te Prilog IV.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma; za postrojenja iz točaka 6.3, 6.4 i 6.6 Priloga I. toj direktivi u roku od najviše šest godina nakon/od odluke Vijeća za pridruživanje. |
— |
uspostava mehanizma praćenja sukladnosti (članak 8., članak 14. stavak 1. točka (d) i članak 23. stavak 1.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
provođenje NRT-ova uzimajući u obzir zaključke referentnih dokumenata o NRT-ovima (članak 14. stavci od 3. do 6. i članak 15. stavci od 2. do 4.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od 12 godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje graničnih vrijednosti emisija za uređaje za loženje (članak 30. i Prilog V.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma za nova postrojenja i u roku od 12 godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma za postojeća postrojenja. |
— |
izrada prijelaznih nacionalnih planova za smanjenje ukupnih godišnjih emisija postojećih uređaja (fakultativno, umjesto utvrđivanja graničnih vrijednosti emisije za postojeće uređaje) (članak 32.) Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od 12 godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Direktiva Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari kako je izmijenjena Direktivom 2003/105/EZ i Uredbom (EZ) br. 1882/2003
Primjenjuju se sljedeće odredbe Direktive 96/82/EZ:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); |
— |
uspostava učinkovitog mehanizma koordinacije između nadležnih tijela; Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava za bilježenje informacija o relevantnim postrojenjima i izvješćivanje o velikim nesrećama (članci 13. i 14.); Vremenski raspored: te odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Upravljanje kemikalijama
Uredba (EZ) br. 689/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija
Primjenjuju se sljedeće odredbe te uredbe:
— |
provedba postupka obavješćivanja o izvozu (članak 7.); |
— |
provedba postupaka za postupanje s obavijestima o izvozu primljenima od drugih zemalja (članak 8.); |
— |
uspostava postupaka za izradu nacrta i podnošenje obavijesti o konačnim regulatornim mjerama (članak 10.); |
— |
uspostava postupaka za izradu nacrta i podnošenje odluka o uvozu (članak 12.); |
— |
provedba postupka PIC za izvoz određenih kemikalija, posebno onih iz Priloga III. Roterdamske konvencije (članak 13.); |
— |
provedba zahtjeva označivanja i pakiranja za kemikalije koje se izvoze (članak 16.); |
— |
određivanje nacionalnih nadležnih tijela koja nadziru uvoz i izvoz kemikalija (članak 17.); Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa
Primjenjuju se sljedeće odredbe te uredbe:
— |
određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela) (članak 43.); |
— |
provedba razvrstavanja, označivanja i pakiranja tvari i smjesa (članak 4.); Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
provedba razvrstavanja, označivanja i pakiranja tvari i smjesa (članak 4.). Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
PRILOG XXVII.
KLIMATSKA POLITIKA
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima.
Uredba (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima.
Primjenjuju se sljedeće odredbe te uredbe:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje/prilagođavanje nacionalnih zahtjeva osposobljavanja i certifikacije za relevantno osoblje i poduzeća (članak 5.); Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava (unutarnjih) sustava izvješćivanja za dobivanje podataka o emisijama od relevantnih sektora (članak 6.); Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava za provođenje (članak 13.). Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj.
Primjenjuju se sljedeće odredbe te uredbe:
— |
donošenje nacionalnog zakonodavstva i određivanje nadležnog tijela (nadležnih tijela); Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava zabrane proizvodnje kontroliranih tvari, osim za specifičnu upotrebu (članak 4.); Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava zabrane stavljanja na tržište i upotrebe kontroliranih tvari te za oporabljene klorofluorougljikovodike koji se mogu upotrebljavati za rashlađivanje, u skladu s obvezama koje je Gruzija preuzela u okviru Montrealskog protokola (članci 5. i 11.). Gruzija će zamrznuti potrošnju klorofluorougljikovodika na polazišnoj razini do 2013., smanjiti potrošnju za 10 % u 2015., za 35 % u 2020., za 67,5 % u 2025. i postupno je ukinuti do 2030. (osim 2,5 % za potrebe održavanja do 2040.); Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od 15 godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
definiranje uvjeta za proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu kontroliranih tvari za izuzetu upotrebu kao sirovinu, procesne agense, za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu, kritička primjena halona (poglavlje III.). Upotreba metil bromida bit će dopuštena samo za kritičku primjenu i za primjene u karanteni i prije otpreme u Gruziji; Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
uspostava sustava dozvola za uvoz i izvoz kontroliranih tvari za izuzetu upotrebu (poglavlje IV.) i obveza izvješćivanja za poduzeća (članak 27.); Vremenski raspored: te odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje obveza prikupljanja, recikliranja, oporabe i uništavanja kontroliranih tvari (članak 22.); Vremenski raspored: te odredbe te uredbe za tvari koje onečišćuju ozonski sloj provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
— |
utvrđivanje postupaka za praćenje i inspekcijske preglede propuštanja kontroliranih tvari (članak 23.). Vremenski raspored: te odredbe te uredbe za tvari koje onečišćuju ozonski sloj provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
PRILOG XXVIII.
PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA, RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA TE KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima.
Za potrebe ovog Priloga, izraz „dioničko društvo” u Gruziji označava svako društvo u kojem je odgovornost dioničara ograničena njihovim udjelima, čiji se udjeli nude javnosti i/ili se njima može javno trgovati (uvršteni su) na burzi. Različite oznake za takva društva prema gruzijskom pravu koje odgovaraju onima s popisa nacionalnih oznaka sadržanih u Direktivi 77/91/EEZ, dogovorit će Vijeće za pridruživanje te će zamijeniti prethodnu definiciju dioničkog društva. Prijedlog takve odluke podnosi se Vijeću za pridruživanje najkasnije godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Ovaj se pristup primjenjuje na sve direktive koje se odnose na dionička društva u okviru ovog Priloga.
Pravo trgovačkih društava
Direktiva 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih strana, države članice zahtijevaju za trgovačka društva u smislu članka 48. stavka 2. Ugovora, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Prijedlog vrsta društava koje će se izuzeti iz članka 2. točke (f) te direktive podnosi se Vijeću za pridruživanje najkasnije godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Druga direktiva Vijeća 77/91/EEZ od 13. prosinca 1976. o koordinaciji zaštitnih mehanizama koje, radi zaštite interesa članica i ostalih, države članice zahtijevaju od trgovačkih društava u smislu članka 58. stavka 2. Ugovora, s obzirom na osnivanje dioničkih društava i održavanje i promjenu njihovog kapitala, a s ciljem ujednačavanja tih zaštitnih mehanizama, kako je izmijenjena direktivama 92/101/EEZ, 2006/68/EZ i 2009/109/EZ
Vremenski raspored: odredbe Direktive 77/91/EEZ provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Minimalni kapitalni zahtjev razjašnjava se i konačna će se odluka dostaviti Vijeću za pridruživanje najkasnije tri godine od stupanja na snagu.
Treća direktiva Vijeća 78/855/EEZ od 9. listopada 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o spajanjima dioničkih društava kako je izmijenjena direktivama 2007/63/EZ i 2009/109/EZ
Vremenski raspored: odredbe Direktive 78/855/EEZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Šesta direktiva Vijeća 82/891/EEZ od 17. prosinca 1982. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora, koja se odnosi na podjelu dioničkih društava, kako je izmijenjena direktivama 2007/63/EZ i 2009/109/EZ
Vremenski raspored: odredbe Direktive 82/891/EEZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Jedanaesta direktiva Vijeća 89/666/EEZ od 21. prosinca 1989. o zahtjevima objavljivanja podataka u vezi s podružnicama koje su u nekoj državi članici otvorile određene vrste trgovačkih društava na koje se primjenjuje pravo druge države
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2009/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. iz područja prava trgovačkih društava o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se za društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom s ukupnim iznosom bilance većim od 1 milijuna EUR u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Planirana primjena te direktive na ostala društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom razjasnit će se i konačna će se odluka dostaviti Vijeću za pridruživanje u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Računovodstvo i revizija
Četvrta direktiva Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se za dionička društva u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Planirana primjena te direktive na ostale vrste društava razjasnit će se i konačna će se odluka dostaviti Vijeću za pridruživanje u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Sedma direktiva Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se za dionička društva u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Planirana primjena te direktive na ostale vrste društava razjasnit će se i konačna će se odluka dostaviti Vijeću za pridruživanje u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog Parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se za dionička društva u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Planirana primjena te uredbe na ostale vrste društava razjasnit će se i konačna će se odluka dostaviti Vijeću za pridruživanje u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se za dionička društva u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Planirana primjena te direktive na ostale vrste društava razjasnit će se i konačna će se odluka dostaviti Vijeću za pridruživanje u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Preporuka Komisije od 6. svibnja 2008. o vanjskom osiguranju kvalitete za zakonom određene revizore i revizorske tvrtke koji revidiraju subjekte od javnog interesa (2008/362/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Preporuka Komisije od 5. lipnja 2008. u vezi s ograničenjem od građanske odgovornosti zakonom propisanih revizora i revizorskih tvrtki (2008/473/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Korporativno upravljanje
Načela korporativnog upravljanja OECD-a
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Preporuka Komisije od 14. prosinca 2004. o uvođenju primjerenog sustava naknada za direktore uvrštenih trgovačkih društava (2004/913/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Preporuka Komisije od 15. veljače 2005. o ulozi neizvršnih direktora ili članova nadzornih odbora uvrštenih dioničkih društava i o komisijama upravnog ili nadzornog odbora (2005/162/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Preporuka Komisije od 30. travnja 2009. o naknadama u sektoru financijskih usluga (2009/384/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Preporuka Komisije od 30. travnja 2009. kojom se nadopunjuju Preporuke 2004/913/EZ i 2005/162/EZ u pogledu režima za naknade direktorima uvrštenih društava (2009/385/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
PRILOG XXIX.
POLITIKA ZAŠTITE POTROŠAČA
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima.
Sigurnost proizvoda
Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 87/357/EEZ od 25. lipnja 1987. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na proizvode koji, zbog toga što nisu onakvi kakvim se prikazuju, ugrožavaju zdravlje ili sigurnost potrošača
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Odluka Komisije 2009/251/EZ od 17. ožujka 2009. kojom se od država članica zahtijeva da osiguraju da se proizvodi koji sadrže biocid dimetil fumarat ne stavljaju na tržište niti su na tržištu dostupni
Prijedlog vremenskog tijeka za tu odluku podnosi se Vijeću za pridruživanje najkasnije godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Odluka Komisije 2006/502/EZ od 11. svibnja 2006. kojom se od država članica zahtijeva poduzimanje mjera kojima se osigurava stavljanje na tržište isključivo upaljača koji su sigurni za djecu i zabranjuje stavljanje na tržište upaljača-noviteta
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Stavljanje na tržište
Direktiva 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o zaštiti potrošača prilikom isticanja cijena proizvoda ponuđenih potrošačima
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”)
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Ugovorno pravo
Direktiva 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o određenim aspektima prodaje robe široke potrošnje i o jamstvima za takvu robu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 97/7/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača s obzirom na sklapanje ugovora na daljinu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 85/577/EEZ od 20. prosinca 1985. za zaštitu potrošača u pogledu ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 90/314/EEZ od 13. lipnja 1990. o putovanjima, odmorima i kružnim putovanjima u paket aranžmanima
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2008/122/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o zaštiti potrošača u odnosu na određene aspekte ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine, o dugoročnim proizvodima za odmor, preprodaji i razmjeni
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Financijske usluge
Direktiva 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o trgovanju na daljinu financijskim uslugama koje su namijenjene potrošačima
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Potrošački krediti
Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Pravni lijekovi
Preporuka Komisije od 30. ožujka 1998. o načelima koja se primjenjuju na tijela odgovorna za izvansudsko rješavanje potrošačkih sporova (98/257/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Preporuka Komisije od 4. travnja 2001. o načelima za izvansudska tijela koja su uključena u sporazumno rješavanje potrošačkih sporova (2001/310/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Provedba
Direktiva 98/27/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Suradnja u zaštiti potrošača
Uredba (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (Uredba o suradnji u zaštiti potrošača)
Približavanje zakonodavstva Gruzije trebalo bi ograničiti na sljedeće odredbe te uredbe:
— |
članak 3. točku (c); članak 4. stavke od 3. do 7.; članak 13. stavke 3. i 4. |
Vremenski raspored: odredbe te uredbe provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
PRILOG XXX.
ZAPOŠLJAVANJE, SOCIJALNA POLITIKA I JEDNAKE MOGUĆNOSTI
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima.
Radno pravo
Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC – Prilog: Okvirni sporazum o radu s nepunim radnim vremenom
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. o dopunama mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme ili privremenom radnom odnosu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici – Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o zastupanju radnika
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Zabrana diskriminacije i ravnopravnost spolova
Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 92/85/EEZ provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Zdravlje i sigurnost na radu
Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 89/654/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima na gradilištima (prva pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski okvir: za nova radna mjesta, odredbe Direktive 89/654/EEZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, uključujući minimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve utvrđene u Prilogu II. toj direktivi.
Za radna mjesta koja se već upotrebljavaju u trenutku stupanja na snagu ovog Sporazuma, odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, uključujući minimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve utvrđene u Prilogu II. toj direktivi.
Direktiva 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za sigurnost i zdravlje radnika pri uporabi radne opreme na radu (druga pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) – kodifikacija Direktive 89/655/EEZ, kako je izmijenjena direktivama 95/63/EZ i 2001/45/EZ)
Vremenski raspored: za nova radna mjesta, odredbe Direktive 2009/104/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, uključujući minimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve utvrđene u Prilogu II. toj direktivi.
Za radna mjesta koja se već upotrebljavaju u trenutku stupanja na snagu ovog Sporazuma, odredbe te direktive provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, uključujući minimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve utvrđene u Prilogu I. toj direktivi.
Direktiva Vijeća 89/656/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za uporabu osobne zaštitne opreme na radnom mjestu (treća pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 89/656/EEZ provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 92/57/EEZ od 24. lipnja 1992. o primjeni minimalnih sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta na privremenim ili pokretnim gradilištima (osma pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 92/57/EZ provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2004/37/EZ provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2000/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem biološkim agensima na radu (sedma pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2000/54/EZ provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 90/270/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimalnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu sa zaslonima (peta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 90/270/EEZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 92/58/EEZ od 24. lipnja 1992. o minimalnim zahtjevima za postavljanje sigurnosnih znakova i/ili znakova za zaštitu zdravlja na radu (deveta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 92/58/EEZ provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 92/91/EEZ od 3. studenoga 1992. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje zaštite sigurnosti i zdravlja radnika u industriji vađenja minerala bušenjem (jedanaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: za nova radna mjesta, odredbe Direktive 92/91/EEZ provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Za radna mjesta koja se već upotrebljavaju u trenutku stupanja na snagu ovog Sporazuma, odredbe te direktive provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, uključujući minimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve utvrđene u Prilogu toj direktivi.
Direktiva Vijeća 92/104/EEZ od 3. prosinca 1992. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika u industrijama vađenja minerala iz površinskih i podzemnih kopova (dvanaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: za nova radna mjesta, odredbe Direktive 92/104/EEZ provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Za radna mjesta koja se već upotrebljavaju u trenutku stupanja na snagu ovog Sporazuma, odredbe te direktive provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, uključujući minimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve utvrđene u Prilogu toj direktivi.
Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 98/24/EZ provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 1999/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1999. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika potencijalno izloženih riziku od eksplozivnih atmosfera (petnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 1999/92/EZ provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2002/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (vibracije) (šesnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2002/44/EZ provode se u roku od sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2003/10/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. veljače 2003. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima koji proizlaze iz fizičkih čimbenika (buke) (sedamnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2003/10/EZ provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2004/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) (osamnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2004/40/EZ provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2006/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima s obzirom na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (umjetno optičko zračenje) (devetnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2006/25/EZ provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 93/103/EZ od 23. studenoga 1993. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima pri radu na ribarskim brodovima (trinaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 93/103/EZ provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 92/29/EEZ od 31. ožujka 1992. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za poboljšanje medicinske skrbi na brodovima
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 90/269/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimumu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta pri ručnom prenošenju tereta u slučajevima kad postoji opasnost osobito od ozljeda leđa radnika (četvrta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)
Vremenski raspored: odredbe Direktive 90/269/EEZ provode se u roku od osam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 91/322/EEZ od 29. svibnja 1991. o utvrđivanju indikativnih graničnih vrijednosti primjenom Direktive Vijeća 80/1107/EEZ o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem kemijskim, fizikalnim i biološkim sredstvima na radu
Vremenski raspored: odredbe Direktive 91/322/EEZ provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2000/39/EZ od 8. lipnja 2000. o utvrđivanju prvog popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti u provedbi Direktive Vijeća 98/24/EZ o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2000/39/EZ provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2006/15/EZ od 7. veljače 2006. o utvrđivanju drugog popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti u provedbi Direktive Vijeća 98/24/EZ
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2006/15/EZ provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2009/161/EU od 17. prosinca 2009. o utvrđivanju trećeg popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti u provedbi Direktive Vijeća 98/24/EZ
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2009/161/EU provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Vijeća 2010/32/EU od 10. svibnja 2010. o provođenju Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM i EPSU
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od devet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
PRILOG XXXI.
JAVNO ZDRAVLJE
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima.
Duhan
Direktiva 2001/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2001. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih proizvoda
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2003/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o oglašavanju i sponzorstvu duhanskih proizvoda
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Preporuka Vijeća od 2. prosinca 2002. o sprečavanju pušenja i inicijativama za poboljšanje duhanske kontrole (2003/54/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Preporuka Vijeća od 30. studenoga 2009. o okolišu bez duhanskog dima (2009/C 296/02)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Zarazne bolesti
Odluka br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 1998. o uspostavi mreže za epidemiološki nadzor i kontrolu zaraznih bolesti u Zajednici
Vremenski raspored: odredbe te odluke provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Odluka Komisije br. 2000/96/EZ od 22. prosinca 1999. o sustavu ranog upozorenja i odgovora za sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti na temelju Odluke br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
Vremenski raspored: odredbe Odluke 2000/96/EZ provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Odluka Komisije 2002/253/EZ od 19. ožujka 2002. o utvrđivanju definicija slučajeva zaraznih bolesti koje se prijavljuju u mrežu Zajednice na temelju Odluke br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
Vremenski raspored: odredbe Odluke 2002/253/EZ provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Odluka Komisije 2000/57/EZ od 22. prosinca 1999. o sustavu ranog upozorenja i odgovora za sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti na temelju Odluke br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
Vremenski raspored: odredbe Odluke 2000/57/EZ provode se u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Krv
Direktiva 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za prikupljanje, ispitivanje, preradu, čuvanje i promet ljudske krvi i krvnih sastojaka
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2002/98/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2004/33/EZ od 22. ožujka 2004. o provedbi Direktive 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na određene tehničke zahtjeve za krv i krvne sastojke
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2004/33/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2005/62/EZ od 30. rujna 2005. o provedbi Direktive 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa standardima i specifikacijama Zajednice u odnosu na sustav kvalitete krvnih ustanova
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2005/62/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2005/61/EZ od 30. rujna 2005. o provedbi Direktive 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na zahtjeve sljedivosti i obavješćivanje o ozbiljnim štetnim reakcijama i događajima
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2005/61/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Organi, tkiva i stanice
Direktiva 2004/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za postupke darivanja, prikupljanja, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i distribucije tkiva i stanica
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2006/17/EZ od 8. veljače 2006. o provedbi Direktive 2004/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu određenih tehničkih zahtjeva za darivanje, prikupljanje i testiranje ljudskih tkiva i stanica
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2006/17/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva Komisije 2006/86/EZ od 24. listopada 2006. o provedbi Direktive 2004/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za sljedivost, prijavu ozbiljnih štetnih reakcija i događaja te određene tehničke zahtjeve za označivanje, obradu, čuvanje, skladištenje i distribuciju ljudskih tkiva i stanica
Vremenski raspored: odredbe Direktive 2006/86/EZ provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Direktiva 2010/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o standardima kvalitete i sigurnosti ljudskih organa namijenjenih transplantaciji
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Mentalno zdravlje – ovisnost o drogama
Preporuka Vijeća od 18. lipnja 2003. o sprečavanju i smanjenju štete za zdravlje povezane s ovisnošću o drogama (2003/488/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Alkohol
Preporuka Vijeća od 5. lipnja 2001. o konzumaciji alkohola među mladima, a posebno među djecom i adolescentima (2001/458/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Rak
Preporuka Vijeća od 2. prosinca 2003. o probiru raka (2003/878/EZ)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
Sprečavanje ozljeda i promicanje sigurnosti
Preporuka Vijeća od 31. svibnja 2007. o sprečavanju ozljeda i promicanju sigurnosti (2007/C 164/01)
Vremenski raspored: nije primjenjivo
PRILOG XXXII.
OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I MLADI
Odluka br. 2241/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o jedinstvenom okviru Zajednice za transparentnost kvalifikacija i kompetencija (Europass)
Preporuka Vijeća od 24. rujna 1998. o europskoj suradnji u osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju (98/561/EZ)
Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o nastavku europske suradnje u osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja (2006/143/EZ)
Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2006/962/EEZ)
Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (2008/C 111/01)
Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o uspostavi Europskog sustava kredita za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) (2009/C 155/02)
Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o uspostavi Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (2009/C 155/01)
PRILOG XXXIII.
SURADNJA U AUDIOVIZUALNOM PODRUČJU I PODRUČJU MEDIJA
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima.
Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama)
Vremenski raspored: odredbe te direktive provode se u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, osim članka 23. te direktive koji se provodi u roku od pet godina.
PRILOG XXXIV.
ODREDBE O BORBI PROTIV PRIJEVARA I NADZORU
Gruzija se obvezuje postupno približiti svoje zakonodavstvo sljedećem zakonodavstvu EU-a i međunarodnim instrumentima u utvrđenim rokovima.
Konvencija EU-a od 26. srpnja 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica; primjenjuju se sljedeće odredbe te konvencije:
— |
Članak 1. – Opće odredbe, definicije; |
— |
Članak 2. stavak 1. – poduzimanje potrebnih mjera kako bi se osiguralo da ponašanje iz članka 1. te sudjelovanje u takvom ponašanju, poticanje na njega ili pokušaji takvog ponašanja iz članka 1. stavka 1. budu kažnjivi djelotvornim, razmjernim i odvraćajućim kaznenopravnim sankcijama; |
— |
Članak 3. – Kaznena odgovornost voditelja poduzeća |
Vremenski raspored: te odredbe te konvencije provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Protokol uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica; primjenjuju se sljedeće odredbe tog protokola:
— |
Članak 1. stavak 1. točka (c) i članak 1. stavak 2. – Mjerodavne definicije; |
— |
Članak 2. – Pasivna korupcija; |
— |
Članak 3. – Aktivna korupcija; |
— |
Članak 5. stavak 1. – poduzimanje potrebnih mjera kako bi se osiguralo da ponašanje iz članaka 2. i 3. te sudjelovanje u takvom ponašanju i poticanje na njega budu kažnjivi djelotvornim, razmjernim i odvraćajućim kaznenopravnim sankcijama; |
— |
Članak 7. u mjeri u kojoj upućuje na članak 3. te konvencije |
Vremenski raspored: te odredbe tog protokola provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
Drugi protokol uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica; primjenjuju se sljedeće odredbe tog protokola:
— |
Članak 1. – Definicija; |
— |
Članak 2. – Pranje novca; |
— |
Članak 3. – Odgovornost pravnih osoba; |
— |
Članak 4. – Sankcije za pravne osobe; |
— |
Članak 12. u mjeri u kojoj upućuje na članak 3. te konvencije |
Vremenski raspored: te odredbe tog protokola provode se u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma.
PROTOKOL I.
o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje
SADRŽAJ
GLAVA I. |
OPĆE ODREDBE |
Članak 1. |
Definicije |
GLAVA II. |
DEFINICIJA POJMA „PROIZVODI S PODRIJETLOM” |
Članak 2. |
Opći zahtjevi |
Članak 3. |
Kumulacija podrijetla |
Članak 4. |
Proizvodi dobiveni u cijelosti |
Članak 5. |
Dostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi |
Članak 6. |
Nedostatna obrada ili prerada |
Članak 7. |
Kvalifikacijska jedinica |
Članak 8. |
Pribor, zamjenski dijelovi i alati |
Članak 9. |
Setovi |
Članak 10. |
Neutralni elementi |
GLAVA III. |
TERITORIJALNI UVJETI |
Članak 11. |
Načelo teritorijalnosti |
Članak 12. |
Izravni prijevoz |
Članak 13. |
Izložbe |
GLAVA IV. |
POVRAT ILI IZUZEĆE |
Članak 14. |
Zabrana povrata carine ili izuzeća od carine |
GLAVA V. |
DOKAZ O PODRIJETLU |
Članak 15. |
Opći zahtjevi |
Članak 16. |
Postupak izdavanja potvrde o prometu robe EUR.1 |
Članak 17. |
Naknadno izdane potvrde o prometu robe EUR.1 |
Članak 18. |
Izdavanje duplikata potvrde o prometu robe EUR.1 |
Članak 19. |
Izdavanje potvrda o prometu robe EUR.1 na temelju prethodno izdanog ili sastavljenog dokaza o podrijetlu |
Članak 20. |
Odvojeno računovodstveno iskazivanje |
Članak 21. |
Uvjeti za sastavljanje izjave o podrijetlu |
Članak 22. |
Ovlašteni izvoznik |
Članak 23 |
Valjanost dokaza o podrijetlu |
Članak 24. |
Podnošenje dokaza o podrijetlu |
Članak 25. |
Uvoz u djelomičnim pošiljkama |
Članak 26. |
Izuzeća od dokazivanja podrijetla |
Članak 27. |
Dokazne isprave |
Članak 28. |
Čuvanje dokaza o podrijetlu i dokaznih isprava |
Članak 29. |
Odstupanja i formalne pogreške |
Članak 30. |
Iznosi iskazani u eurima |
GLAVA VI. |
ORGANIZACIJA ADMINISTRATIVNE SURADNJE |
Članak 31. |
Administrativna suradnja |
Članak 32. |
Provjera dokazâ o podrijetlu |
Članak 33. |
Rješavanje sporova |
Članak 34. |
Sankcije |
Članak 35. |
Slobodne zone |
GLAVA VII. |
CEUTA I MELILLA |
Članak 36. |
Primjena ovog Protokola |
Članak 37. |
Posebni uvjeti |
GLAVA VIII. |
ZAVRŠNE ODREDBE |
Članak 38. |
Izmjene ovog Protokola |
Članak 39. |
Prijelazne odredbe za robu u provozu ili skladištu |
Popis priloga ovom Protokolu
Prilog I. |
Uvodne napomene uz popis u Prilogu II. Protokolu I. |
Prilog II. |
Popis postupaka prerade ili obrade koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom |
Prilog III. |
Ogledni primjerci potvrde o prometu robe EUR.1 i zahtjev za potvrdu o prometu robe EUR.1 |
Prilog IV. |
Tekst izjave o podrijetlu |
Zajedničke izjave
Zajednička izjava o Kneževini Andori
Zajednička izjava o Republici San Marinu
Zajednička izjava o preispitivanju pravila o podrijetlu sadržanih u Protokolu I. o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje
GLAVA I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Definicije
Za potrebe ovog Protokola:
(a) |
„proizvodnja” znači svaka vrsta obrade ili prerade, uključujući sastavljanje ili posebne postupke; |
(b) |
„materijal” znači svaki sastojak, sirovina, sastavni dio ili dio itd. koji se upotrebljava u proizvodnji proizvoda; |
(c) |
„proizvod” znači proizvod koji se izrađuje, čak i ako je namijenjen kasnijoj upotrebi u drugim postupcima proizvodnje; |
(d) |
„roba” znači materijali i proizvodi; |
(e) |
„carinska vrijednost” znači vrijednost kao što je to utvrđeno u skladu sa Sporazumom o provedbi članka VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (GATT iz 1994.); |
(f) |
„cijena fco tvornica” znači cijena za proizvod fco tvornica plaćena proizvođaču u stranci u čijem poduzeću se obavlja završna prerada ili obrada, pod uvjetom da cijena uključuje vrijednost svih upotrijebljenih materijala, umanjena za sve domaće poreze koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu kada se dobiven proizvod izvozi; |
(g) |
„vrijednost materijala” znači carinska vrijednost u trenutku uvoza upotrijebljenih materijala bez podrijetla ili, ako taj podatak nije poznat ili ga je nemoguće utvrditi, prva utvrdiva cijena plaćena za materijale u stranci izvoznici; |
(h) |
„vrijednost materijala s podrijetlom” znači vrijednost takvih materijala kako je određeno u točki (g), koja se primjenjuje mutatis mutandis; |
(i) |
„dodana vrijednost” znači cijena fco tvornica umanjena za carinsku vrijednost svakog od upotrijebljenih materijala koji su podrijetlom iz drugih stranaka na koje se primjenjuje kumulacija ili, ako carinska vrijednost nije poznata ili ju je nemoguće utvrditi, prva utvrdiva cijena plaćena za materijale u stranci izvoznici; |
(j) |
„poglavlja” i „tarifni brojevi” znači poglavlja i tarifni brojevi (četveroznamenkaste oznake) koji se koriste u nomenklaturi koja čini Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označivanja robe iz 1983. (u ovom protokolu nazvan „Harmonizirani sustav” ili „HS”); |
(k) |
„razvrstan” znači razvrstavanje proizvoda ili materijala pod određeni tarifni broj; |
(l) |
„pošiljka” znači proizvodi koji se ili otpremaju istodobno od određenog izvoznika do određenog primatelja ili su obuhvaćeni jedinstvenom prijevoznom ispravom koja se odnosi na njihovu otpremu od izvoznika do primatelja ili su, ako takva isprava ne postoji, obuhvaćeni jednim računom; |
(m) |
„područja” uključuju teritorijalne vode; |
(n) |
„stranka” znači jedna, nekoliko ili sve države članice EU-a, EU ili Gruzija, i |
(o) |
„carinska tijela stranke” za EU znači svako carinsko tijelo država članica EU-a. |
GLAVA II.
DEFINICIJA POJMA „PROIZVODI S PODRIJETLOM”
Članak 2.
Opći zahtjevi
Za potrebe provedbe ovog Sporazuma smatra se da su sljedeći proizvodi podrijetlom iz stranke:
(a) |
proizvodi koji su u cijelosti dobiveni u stranci u smislu članka 4., i |
(b) |
proizvodi koji su dobiveni u stranci, ali sadržavaju materijale koji nisu u cijelosti ondje dobiveni, pod uvjetom da su ti materijali u predmetnoj stranci podvrgnuti dostatnoj obradi ili preradi u smislu članka 5. |
Članak 3.
Kumulacija podrijetla
1. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 2. ovog Protokola, smatra se da su proizvodi podrijetlom iz stranke izvoznice ako su dobiveni na njezinom području, a sadržavaju materijale podrijetlom iz druge stranke ili sadržavaju materijale podrijetlom iz Turske na koje se primjenjuje Odluka br. 1/95 Vijeća za pridruživanje EZ-Turska od 22. prosinca 1995. (1) pod uvjetom da su u stranci izvoznici podvrgnuti obradi ili preradi koja nadilazi postupke iz članka 6. ovog Protokola. Nije potrebno da su takvi materijali podvrgnuti dostatnoj obradi ili preradi.
2. Ako obrada ili prerada izvršena u stranci izvoznici ne izlazi izvan okvira radnji iz članka 6., smatra se da je dobiveni proizvod podrijetlom iz stranke izvoznice samo kada je tamo dodana vrijednost veća od vrijednosti upotrijebljenih materijala podrijetlom iz druge stranke ili iz Turske. Ako to nije slučaj, dobiveni proizvod smatra se proizvodom podrijetlom iz Turske ili druge stranke, ovisno o tome tko od njih ima najveći udio u vrijednosti materijala s podrijetlom upotrijebljenih u proizvodnji u stranci izvoznici.
3. Proizvodi podrijetlom iz stranke ili iz Turske koji nisu podvrgnuti nikakvoj obradi ili preradi u stranci izvoznici zadržavaju svoje podrijetlo ako se izvoze u drugu stranku.
4. Kumulacija predviđena za materijale podrijetlom iz Turske može se primijeniti samo pod sljedećim uvjetima:
(a) |
sporazum o povlaštenoj trgovini u skladu s člankom XXIV. GATT-a iz 1994. primjenjuje se između stranaka i Turske; |
(b) |
materijali i proizvodi stekli su status materijala i proizvoda s podrijetlom primjenom pravila o podrijetlu jednakih onima iz ovog Protokola, i |
(c) |
obavijesti u kojima je navedeno ispunjenje potrebnih zahtjeva za primjenu kumulacije objavljene su u Službenom listu Europske unije (serija C) i u Gruziji, u skladu s njezinim vlastitim postupcima. |
5. Kumulacija predviđena ovim člankom primjenjuje se od datuma navedenog u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (serija C).
6. Stranke jedna drugoj dostavljaju pojedinosti sporazuma, uključujući njihove datume stupanja na snagu, koji se primjenjuju sa zemljama iz stavaka 1. i 2.
Članak 4.
Proizvodi dobiveni u cijelosti
1. Sljedeće se smatra dobivenim u cijelosti u stranci:
(a) |
mineralni proizvodi koji su izvađeni iz njezina tla ili njezina morskog dna; |
(b) |
biljni proizvodi ondje ubrani ili požnjeveni; |
(c) |
žive životinje koje su ondje okoćene i uzgojene; |
(d) |
proizvodi od ondje uzgojenih živih životinja; |
(e) |
proizvodi koji su dobiveni ondje obavljenim lovom ili ribolovom; |
(f) |
proizvodi morskog ribarstva i drugi proizvodi koje su njezina plovila izvadila iz mora izvan teritorijalnih voda stranke izvoznice; |
(g) |
proizvodi izrađeni na njezinim brodovima tvornicama isključivo od proizvoda iz točke (f); |
(h) |
rabljeni proizvodi ondje prikupljeni, prikladni samo za recikliranje sirovina, uključujući rabljene gume prikladne samo za protektiranje ili za upotrebu kao otpad; |
(i) |
otpad i otpadni materijal nastali zbog ondje obavljenih proizvodnih postupaka; |
(j) |
proizvodi koji su izvađeni s morskog dna ili podzemlja izvan njezinih teritorijalnih voda, pod uvjetom da ima isključivo pravo na eksploataciju tog dna ili podzemlja; |
(k) |
roba ondje proizvedena isključivo od proizvoda koji su navedeni pod točkama od (a) do (j). |
2. Izrazi „njezina plovila” i „njezini brodovi tvornice” iz stavka 1. točaka (f) i (g) primjenjuju se isključivo na plovila i brodove tvornice:
(a) |
koji su registrirani ili upisani u državi članici EU-a ili u Gruziji; |
(b) |
koji plove pod zastavom države članice EU-a ili Gruzije; |
(c) |
koji se u omjeru od najmanje 50 % nalaze u vlasništvu državljana države članice EU-a ili Gruzije, odnosno trgovačkog društva sa sjedištem u državi članici EU-a ili u Gruziji, čiji su direktor ili direktori, predsjednik uprave ili nadzornog odbora i većina članova te uprave ili odbora državljani države članice EU-a ili Gruzije i čija najmanje polovica kapitala, u slučaju društava osoba ili društava s ograničenom odgovornošću, a povrh svega navedenog, pripada državi članici EU-a odnosno Gruziji ili javnim tijelima odnosno državljanima spomenute stranke; |
(d) |
čiji su zapovjednik i časnici državljani države članice EU-a ili Gruzije, i |
(e) |
čiju posadu čini najmanje 75 % državljana države članice EU-a ili Gruzije. |
Članak 5.
Dostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi
1. Za potrebe članka 2., proizvodi koji nisu dobiveni u cijelosti smatraju se dostatno obrađenima ili prerađenima ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u popisu iz Priloga II. ovom Protokolu.
Ti se uvjeti odnose na vrstu obrade ili prerade kojoj se moraju podvrgnuti materijali bez podrijetla koji se koriste u proizvodnji te se primjenjuju samo u vezi s takvim materijalima. Prema tome, ako se proizvod koji je, ispunivši uvjete navedene u popisu, stekao status proizvoda s podrijetlom koristi u proizvodnji drugog proizvoda, uvjeti primjenjivi na proizvod u koji je ugrađen ne primjenjuju se na njega, a materijali bez podrijetla koji su možda upotrijebljeni u njegovoj proizvodnji ne uzimaju se u obzir.
2. Neovisno o stavku 1., materijali bez podrijetla koji se, u skladu s uvjetima utvrđenima u popisu iz Priloga II. ovom Protokolu, ne bi smjeli koristiti u proizvodnji određenog proizvoda, mogu se unatoč tomu upotrebljavati pod uvjetom da:
(a) |
njihova ukupna vrijednost ne prelazi 10 % cijene proizvoda fco tvornica, i |
(b) |
na temelju ovog stavka nije premašen ni jedan postotak iz popisa za maksimalnu vrijednost materijala bez podrijetla. |
Ovaj se stavak ne primjenjuje na proizvode iz poglavlja od 50. do 63. Harmoniziranog sustava.
3. Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se podložno odredbama članka 6.
Članak 6.
Nedostatna obrada ili prerada
1. Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, sljedeći postupci smatraju se obradom ili preradom nedostatnom za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom, bez obzira na to jesu li zadovoljeni zahtjevi iz članka 5.:
(a) |
postupci kojima se osigurava očuvanje proizvoda u dobrom stanju tijekom prijevoza i skladištenja; |
(b) |
rastavljanje i sastavljanje pošiljaka; |
(c) |
pranje, čišćenje; uklanjanje prašine, hrđe, ulja, boje ili drugih tvari za prekrivanje; |
(d) |
glačanje ili prešanje tekstila; |
(e) |
jednostavni postupci bojenja i laštenja; |
(f) |
ljuštenje, djelomično ili potpuno izbjeljivanje, poliranje i glaziranje žitarica i riže; |
(g) |
postupci bojanja šećera ili izrade kocki šećera; |
(h) |
lupljenje, uklanjanje koštica i guljenje voća, orašastih plodova i povrća; |
(i) |
oštrenje, jednostavno brušenje ili jednostavno rezanje; |
(j) |
sijanje, prebiranje, razvrstavanje, raspoređivanje, stupnjevanje, slaganje; (uključujući i sastavljanje setova proizvoda); |
(k) |
jednostavno pakiranje u staklenke, limenke, bočice, vreće, sanduke i kutije, pričvršćivanje na kartone ili daske i svi drugi jednostavni postupci pakiranja; |
(l) |
stavljanje ili tiskanje oznaka, etiketa, logotipova i drugih sličnih prepoznatljivih znakova na proizvode ili njihovu ambalažu; |
(m) |
jednostavno miješanje proizvoda, bez obzira na to jesu li različitih vrsta ili ne; |
(n) |
miješanje šećera s bilo kojim materijalom; |
(o) |
jednostavno sastavljanje dijelova proizvoda radi dobivanja proizvoda u cijelosti ili rastavljanje proizvoda na sastavne dijelove; |
(p) |
kombinacija dvaju ili više postupaka koji su navedeni pod točkama od (a) do (o); |
(q) |
klanje životinja. |
2. Pri utvrđivanju toga može li se obrada ili prerada kojoj je podvrgnut određeni proizvod smatrati nedostatnom u smislu stavka 1., u obzir se, zajednički gledano, uzimaju svi postupci obavljeni na dotičnom proizvodu u stranci.
Članak 7.
Kvalifikacijska jedinica
1. Kvalifikacijska jedinica za primjenu odredaba ovog Protokola konkretni je proizvod koji se smatra osnovnom jedinicom pri utvrđivanju razvrstavanja primjenom nomenklature iz Harmoniziranog sustava.
U skladu s tim:
(a) |
ako je proizvod, sastavljen od skupine ili skupa predmeta, pod uvjetima Harmoniziranog sustava razvrstan u jedan tarifni broj, takva cjelina čini kvalifikacijsku jedinicu; |
(b) |
ako se pošiljka sastoji od više istih proizvoda razvrstanih u isti tarifni broj Harmoniziranog sustava, svaki se proizvod mora uzeti pojedinačno kada se primjenjuju odredbe ovog Protokola. |
2. Kada je, prema općem pravilu 5. Harmoniziranog sustava, za potrebe razvrstavanja pakiranje uključeno zajedno s proizvodom, ono se uključuje i za potrebe utvrđivanja podrijetla.
Članak 8.
Pribor, zamjenski dijelovi i alati
Pribor, zamjenski dijelovi i alati koji se šalju s određenom opremom, strojem, uređajem ili vozilom, koji su dio redovite opreme i stoga uključeni u njihovu cijenu ili koji nisu zasebno fakturirani, smatraju se sastavnim dijelom predmetne opreme, stroja, uređaja ili vozila.
Članak 9.
Setovi
Za setove se, kako je određeno općim pravilom 3. Harmoniziranog sustava, smatra da imaju podrijetlo ako su sve komponente proizvodi s podrijetlom. Međutim, kada se set sastoji od proizvoda s podrijetlom i proizvoda bez podrijetla, set kao cjelina smatra se proizvodom s podrijetlom pod uvjetom da vrijednost proizvoda bez podrijetla ne prelazi 15 % cijene seta fco tvornica.
Članak 10.
Neutralni elementi
Kako bi se utvrdilo je li određeni proizvod proizvod s podrijetlom, nije potrebno odrediti podrijetlo sljedećih elemenata koji bi se mogli koristiti u njegovoj proizvodnji:
(a) |
energija i gorivo; |
(b) |
postrojenja i oprema; |
(c) |
strojevi i alati; |
(d) |
roba koja ne ulazi i koja nije namijenjena ulasku u konačni sastav proizvoda. |
GLAVA III.
TERITORIJALNI UVJETI
Članak 11.
Načelo teritorijalnosti
1. Osim kako je predviđeno člankom 3. i stavkom 3. ovog članka, uvjeti za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom koji su određeni u glavi II. bez prekida se ispunjavaju u stranci.
2. Osim kako je predviđeno člankom 3., ako se roba s podrijetlom izvezena iz stranke u drugu zemlju vrati, ona se smatra robom bez podrijetla, osim ako se carinskim tijelima pruže zadovoljavajući dokazi o tome:
(a) |
da je vraćena upravo ona roba koja je bila izvezena, i |
(b) |
da vraćena nije bila podvrgnuta nikakvim postupcima, osim postupcima koji su bili potrebni kako bi se očuvala u dobrom stanju dok se nalazila u toj zemlji ili za vrijeme izvoza. |
3. Na stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom u skladu s uvjetima iz glave II. ne utječu postupci obrade ili prerade koji su izvan stranke obavljeni na materijalima koji su iz stranke izvezeni i nakon toga ponovno uvezeni, pod uvjetom:
(a) |
da su ti materijali u cijelosti dobiveni u stranci ili su prije izvoza podvrgnuti obradi ili preradi koja nadilazi postupke navedene u članku 6.; i |
(b) |
da se carinskim tijelima mogu podnijeti zadovoljavajući dokazi o tome:
|
4. Za potrebe stavka 3., uvjeti za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom koji su određeni u glavi II. ne primjenjuju se na obradu ili preradu koja je obavljena izvan stranke. Međutim, kada je u popisu iz Priloga II. ovom Protokolu za određivanje statusa podrijetla za krajnji proizvod predviđeno pravilo kojim se određuje maksimalna vrijednost za sve upotrijebljene materijale bez podrijetla, ukupna vrijednost materijala bez podrijetla koji su upotrijebljeni na području predmetne stranke, zajedno s ukupnom dodanom vrijednošću ostvarenom izvan stranke primjenom odredaba ovog članka, ne smije prelaziti navedeni postotak.
5. Za potrebe primjene odredaba stavaka 3. i 4. smatra se da „ukupna dodana vrijednost” podrazumijeva sve troškove koji nastanu izvan stranke, uključujući i vrijednost materijala koji su ondje ugrađeni.
6. Odredbe stavaka 3. i 4. ne primjenjuju se na proizvode koji ne ispunjavaju uvjete utvrđene u popisu iz Priloga II. ovom Protokolu ili na proizvode koji se mogu smatrati dostatno obrađenima ili prerađenima samo ako se primijene opća odstupanja utvrđena u članku 5. stavku 2.
7. Odredbe stavaka 3. i 4. ovog članka ne primjenjuju se na proizvode iz poglavlja od 50. do 63. Harmoniziranog sustava.
8. Svaka obrada ili prerada obuhvaćena odredbama ovog članka, koja je obavljena izvan stranke, obavlja se u skladu s postupcima vanjske proizvodnje ili sličnim postupcima.
Članak 12.
Izravni prijevoz
1. Povlašteni tretman predviđen u okviru ovog Sporazuma primjenjuje se isključivo na proizvode koji zadovoljavaju zahtjeve iz ovog Protokola i koji se prevoze izravno između stranaka ili kroz državno područje Turske. Međutim, proizvodi koji predstavljaju jednu pošiljku mogu se prevoziti i preko drugih područja, pri čemu je, ako to nalažu okolnosti, na tim područjima moguć i njihov pretovar ili privremeno skladištenje, pod uvjetom da ti proizvodi ostaju pod nadzorom carinskih tijela u zemlji provoza ili skladištenja te da nisu podvrgnuti nikakvim postupcima osim istovara, ponovnog utovara ili kakvog drugog postupka koji se obavlja kako bi se očuvali u dobrom stanju.
Proizvodi s podrijetlom mogu se cjevovodima prevoziti i preko područja koje nije područje stranaka koje djeluju kao izvoznice i uvoznice.
2. Carinskim tijelima stranke uvoznice podnose se dokazi o ispunjavanju uvjeta određenih u stavku 1., i to predočavanjem:
(a) |
jedinstvene prijevozne isprave kojom je obuhvaćen prolazak robe od stranke izvoznice kroz zemlju provoza; ili |
(b) |
potvrde koju izdaju carinska tijela zemlje provoza:
|
(c) |
u nedostatku navedenog, bilo kakvih isprava koje mogu poslužiti kao dokaz. |
Članak 13.
Izložbe
1. Na proizvode s podrijetlom koji su poslani radi izlaganja u neku zemlju koja nije stranka i koji su nakon izložbe prodani za uvoz u stranku, primjenjuju se pri uvozu povlastice iz odredaba ovog Sporazuma, pod uvjetom da se carinskim tijelima podnesu zadovoljavajući dokazi o tome:
(a) |
da je izvoznik te proizvode poslao iz stranke u zemlju u kojoj se izložba održava te da ih je tamo izložio; |
(b) |
da je izvoznik te proizvode prodao ili na drugi način prepustio osobi u stranci; |
(c) |
da su proizvodi poslani za vrijeme izložbe ili neposredno nakon nje u onom stanju u kojem su bili upućeni na izložbu, i |
(d) |
da proizvodi, od trenutka kada su poslani na izložbu, nisu upotrijebljeni ni u koju drugu svrhu osim izlaganja na toj izložbi. |
2. Dokaz o podrijetlu izdaje se ili sastavlja u skladu s odredbama glave V. te na uobičajen način podnosi carinskim tijelima zemlje uvoznice. Na dokazu se naznačuje naziv i adresa izložbe. Prema potrebi može se zatražiti dodatna dokumentacija s dokazima o uvjetima pod kojima su proizvodi bili izloženi.
3. Stavak 1. primjenjuje se na sve trgovačke, industrijske, poljoprivredne ili obrtničke izložbe, sajmove ili slične javne priredbe ili izlaganja koja se ne priređuju u privatne svrhe u prodavaonicama ili poslovnim prostorima radi prodaje stranih proizvoda i tijekom kojih proizvodi ostaju pod carinskim nadzorom.
GLAVA IV.
POVRAT ILI IZUZEĆE
Članak 14.
Zabrana povrata carine ili izuzeća od carine
1. Materijali bez podrijetla koji su upotrijebljeni za proizvodnju proizvoda podrijetlom iz stranke za koje je dokaz o podrijetlu izdan ili sastavljen u skladu s odredbama glave V. u stranci ne podliježu povratu carine ili izuzeću od carine bilo koje vrste.
2. Zabrana iz stavka 1. primjenjuje se na svaki postupak kojim se predviđa povrat, otpust ili neplaćanje, bilo djelomično ili potpuno, carina ili davanja s istovrsnim učinkom koje se u stranci primjenjuju na materijale upotrijebljene u proizvodnji, ako se takav povrat, otpust ili neplaćanje, izričito ili u praksi, primjenjuje kada se proizvodi dobiveni od tih materijala izvoze, ali ne i kada se ondje zadržavaju radi domaće upotrebe.
3. Izvoznik proizvoda na koje se odnosi dokaz o podrijetlu mora u svakom trenutku biti spreman na zahtjev carinskih tijela podnijeti sve potrebne isprave kojima se dokazuje da u vezi s materijalima bez podrijetla, koji su upotrijebljeni u proizvodnji predmetnih proizvoda, nije ostvaren nikakav povrat carine te da su sve carine ili davanja s istovrsnim učinkom koji se primjenjuju na takve materijale doista plaćene.
4. Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovog članka također se primjenjuju u odnosu na pakiranje u smislu članka 7. stavka 2., pribor, rezervne dijelove i alate u smislu članka 8. te proizvode u setu u smislu članka 9. ako su takvi proizvodi bez podrijetla.
5. Odredbe stavaka od 1. do 4. primjenjuju se isključivo u odnosu na materijale one vrste na koju se ovaj Protokol primjenjuje.
GLAVA V.
DOKAZ O PODRIJETLU
Članak 15.
Opći zahtjevi
1. Proizvodi podrijetlom iz stranke, prilikom uvoza u drugu stranku, imaju povlastice iz odredaba ovog Sporazuma nakon podnošenja jednog od sljedećih dokaza o podrijetlu:
(a) |
potvrde o prometu robe EUR.1, čiji se primjerak nalazi u Prilogu III. ovom Protokolu; |
(b) |
u slučajevima iz članka 21. stavka 1., izjave (dalje u tekstu „izjava o podrijetlu”) koju izvoznik izdaje na računu, potvrdi o isporuci ili bilo kojoj drugoj komercijalnoj ispravi u kojoj se opisuju predmetni proizvodi u dovoljnoj mjeri da se mogu prepoznati. Tekst izjave o podrijetlu nalazi se u Prilogu IV. ovom Protokolu. |
2. Neovisno o stavku 1. ovog članka, na proizvode s podrijetlom u smislu ovog Protokola, u slučajevima predviđenima člankom 26., primjenjuju se povlastice iz odredaba ovog Sporazuma, pri čemu nije potrebno podnijeti ni jedan od dokaza o podrijetlu navedenih u stavku 1. ovog članka.
Članak 16.
Postupak izdavanja potvrde o prometu robe EUR.1
1. Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju carinska tijela stranke izvoznice na zahtjev koji u pisanom obliku podnosi izvoznik ili, pod izvoznikovom odgovornošću, njegov ovlašteni predstavnik.
2. U tu svrhu izvoznik ili njegov ovlašteni predstavnik ispunjava i obrazac potvrde o prometu robe EUR.1 i obrazac zahtjeva, čiji se primjerci nalaze u Prilogu III. ovom Protokolu. Ti se obrasci ispunjavaju na jednom od jezika na kojima je sastavljen ovaj Sporazum i u skladu s odredbama nacionalnog prava zemlje izvoznice. Ako se obrasci ispunjavaju rukom, moraju se ispuniti tintom i tiskanim slovima. Opis proizvoda upisuje se u za to predviđeno polje bez ostavljanja praznih redaka. Ako polje nije do kraja ispunjeno, ispod zadnjeg retka opisa potrebno je povući vodoravnu crtu, a nepopunjeni se dio mora prekrižiti.
3. Izvoznik koji podnosi zahtjev za izdavanjem potvrde o prometu robe EUR.1 mora u svakom trenutku biti spreman na zahtjev carinskih tijela stranke izvoznice u kojoj se izdaje potvrda o prometu robe EUR.1 podnijeti sve potrebne isprave kojima se dokazuje da predmetni proizvodi imaju status proizvoda s podrijetlom te da se ispunjavaju svi ostali zahtjevi koji su postavljeni ovim Protokolom.
4. Ne dovodeći u pitanje stavak 5., potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju carinska tijela države članice EU-a ili Gruzije ako se predmetni proizvodi mogu smatrati proizvodima podrijetlom iz EU-a, Gruzije ili Turske i ako ispunjavaju ostale zahtjeve ovog Protokola.
5. Carinska tijela koja izdaju potvrde o prometu robe EUR.1 poduzimaju sve korake potrebne kako bi se provjerilo imaju li predmetni proizvodi status proizvoda s podrijetlom te ispunjavaju li se ostali zahtjevi iz ovog Protokola. Ta tijela u tu svrhu imaju pravo zatražiti sve dokaze i obaviti svaki uvid u poslovne knjige izvoznika ili provesti kakvu drugu provjeru koju smatraju primjerenom. Ona također osiguravaju da su obrasci iz stavka 2. propisno ispunjeni. Ona posebno provjeravaju je li prostor predviđen za opis proizvoda ispunjen na način da se isključi svaka mogućnost neovlaštenog dopisivanja.
6. Datum izdavanja potvrde o prometu robe EUR.1 navodi se u polju 11. potvrde.
7. Carinska tijela izdaju potvrdu o prometu robe EUR.1 i stavljaju je na raspolaganje izvozniku čim se obavi ili osigura stvarni izvoz.
Članak 17.
Naknadno izdane potvrde o prometu robe EUR.1
1. Neovisno o članku 16. stavku 7., potvrda o prometu robe EUR.1 može se iznimno izdati nakon izvoza proizvoda na koji se odnosi:
(a) |
ako u trenutku izvoza nije izdana zbog pogreške, nenamjernog propusta ili posebnih okolnosti, ili |
(b) |
ako se carinskim tijelima pruže zadovoljavajući dokazi o tome da je potvrda o prometu robe EUR.1 izdana, ali da pri uvozu nije prihvaćena iz tehničkih razloga. |
2. Radi provedbe stavka 1. izvoznik u svojem zahtjevu naznačuje mjesto i datum izvoza proizvoda na koje se potvrda o prometu robe EUR.1 odnosi te navodi razloge za svoj zahtjev.
3. Carinska tijela mogu naknadno izdati potvrdu o prometu robe EUR.1 tek nakon što provjere odgovaraju li podaci navedeni u izvoznikovu zahtjevu podacima iz odgovarajućeg spisa.
4. Naknadno izdane potvrde o prometu robe EUR.1 sadržavaju sljedeću zabilješku na engleskom jeziku:
„ISSUED RETROSPECTIVELY”
5. Zabilješka iz stavka 4. unosi se u polje 7. potvrde o prometu robe EUR.1.
Članak 18.
Izdavanje duplikata potvrde o prometu robe EUR.1
1. U slučaju krađe, gubitka ili uništenja potvrde o prometu robe EUR.1 izvoznik carinskim tijelima koja su je izdala može podnijeti zahtjev za izdavanjem duplikata na temelju izvoznih isprava koje se nalaze u njihovu posjedu.
2. Tako izdan duplikat sadržava sljedeću zabilješku na engleskom jeziku:
„DUPLICATE”
3. Zabilješka iz stavka 2. unosi se u polje 7. duplikata potvrde o prometu robe EUR.1.
4. Duplikat, na kojem je naznačen datum izdavanja izvorne potvrde o prometu robe EUR.1, stupa na snagu s tim datumom.
Članak 19.
Izdavanje potvrda o prometu robe EUR.1 na temelju prethodno izdanog ili sastavljenog dokaza o podrijetlu
Kada se proizvodi s podrijetlom stavljaju pod nadzor određene carinske službe u stranci, izvorni dokaz o podrijetlu može zamijeniti jedna ili više potvrda o prometu robe EUR.1 radi slanja svih ili nekih od predmetnih proizvoda na druga mjesta u toj stranci. Takvu zamjensku potvrdu (potvrde) o prometu robe EUR.1 izdaje carinska služba pod čiji su nadzor stavljeni ti proizvodi.
Članak 20.
Odvojeno računovodstveno iskazivanje
1. Ako nastanu bitni troškovi ili materijalne teškoće u čuvanju odvojenih zaliha istovjetnih i međusobno zamjenjivih materijala s podrijetlom i materijala bez podrijetla, carinska tijela mogu, na pisani zahtjev zainteresiranih strana, odobriti korištenje metode tzv. „odvojenog računovodstvenog iskazivanja” (dalje u tekstu „metoda”) za upravljanje tim zalihama.
2. Metodom se osigurava da u određenom referentnom razdoblju broj dobivenih proizvoda koji se mogu smatrati proizvodima „s podrijetlom” bude jednak broju proizvoda koji bi se dobio da su zalihe bile fizički odvojene.
3. Carinska tijela mogu odrediti da se odobrenje iz stavka 1. dodijeli pod uvjetima koji se smatraju prikladnima.
4. Metoda se primjenjuje, a njezina se primjena bilježi u skladu s opće prihvaćenim računovodstvenim načelima koja su primjenjiva u zemlji u kojoj je proizvod proizveden.
5. Korisnik metode može izdati ili zatražiti potvrde o podrijetlu, ovisno o slučaju, za količinu proizvoda koji se mogu smatrati proizvodima s podrijetlom. Korisnik na zahtjev carinskih tijela dostavlja izjavu o tome kako se upravljalo tim količinama.
6. Carinska tijela nadziru korištenje odobrenja i mogu ga povući kad god ga se korisnik njime na bilo koji način neispravno koristi ili ako ne ispunjava bilo koji od drugih uvjeta utvrđenih ovim Protokolom.
Članak 21.
Uvjeti za sastavljanje izjave o podrijetlu
1. Izjavu o podrijetlu kako je navedena u članku 15. stavku 1. točki (b) može sastaviti:
(a) |
ovlašteni izvoznik u smislu članka 22., ili |
(b) |
bilo koji izvoznik za bilo koju pošiljku koja se sastoji od jednog ili više paketa koji sadržavaju proizvode s podrijetlom, čija ukupna vrijednost ne prelazi 6 000 EUR. |
2. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., izjavu o podrijetlu moguće je sastaviti ako se predmetni proizvodi mogu smatrati proizvodima podrijetlom iz EU-a ili Gruzije i ako ispunjavaju ostale zahtjeve ovog Protokola.
3. Izvoznik koji izdaje izjavu o podrijetlu mora u svakom trenutku biti spreman na zahtjev carinskih tijela stranke izvoznice podnijeti sve odgovarajuće isprave kojima se dokazuje da predmetni proizvodi imaju status proizvoda s podrijetlom te da se ispunjavaju ostali zahtjevi ovog Protokola.
4. Izjavu o podrijetlu izvoznik sastavlja tako što na računu, dostavnici ili drugoj komercijalnoj ispravi otipka ili otisne u pečatnom ili tiskanom obliku izjavu čiji se tekst navodi u Prilogu IV. ovom Protokolu, pri čemu je dužan upotrijebiti jednu od jezičnih verzija određenih u tom prilogu, a u skladu s odredbama nacionalnog prava zemlje izvoznice. Ako je izjava pisana rukom, mora biti napisana tintom i tiskanim slovima.
5. Na izjavi o podrijetlu mora biti izvorni vlastoručni potpis izvoznika. Međutim, ovlašteni izvoznik u smislu članka 22. ne mora potpisivati takvu izjavu pod uvjetom da se carinskim tijelima stranke izvoznice u pisanom obliku obveže da će preuzeti punu odgovornost za svaku izjavu o podrijetlu u kojoj se navodi kao osoba koja ju je vlastoručno potpisala.
6. Izjavu o podrijetlu može sastaviti izvoznik u trenutku izvoza proizvoda na koje se odnosi ili nakon izvoza, pod uvjetom da se u zemlju uvoznicu dostavi najkasnije dvije godine od uvoza proizvoda na koje se odnosi.
Članak 22.
Ovlašteni izvoznik
1. Carinska tijela stranke izvoznice mogu ovlastiti bilo kojeg izvoznika (dalje u tekstu „ovlašteni izvoznik”) koji često šalje pošiljke proizvodâ u skladu s odredbama ovog Protokola za izdavanje izjava o podrijetlu bez obzira na vrijednost predmetnih proizvoda. Izvoznik koji podnosi zahtjev za takvo ovlaštenje mora carinskim tijelima dati sva zadovoljavajuća jamstva koja su potrebna za potvrđivanje da njegovi proizvodi imaju status proizvoda s podrijetlom te da se ispunjavaju ostali zahtjevi ovog Protokola.
2. Carinska tijela mogu odobriti status ovlaštenog izvoznika pod uvjetima koje smatraju prikladnima.
3. Carinska tijela ovlaštenom izvozniku dodjeljuju broj carinskog ovlaštenja koji se navodi u izjavi o podrijetlu.
4. Carinska tijela nadziru korištenje ovlaštenja od strane ovlaštenog izvoznika.
5. Carinska tijela u svakom trenutku mogu opozvati svoje ovlaštenje. Carinska tijela to čine ako ovlašteni izvoznik prestane davati jamstva iz stavka 1., ako više ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ili na neki drugi način nepravilno koristi ovlaštenje.
Članak 23.
Valjanost dokaza o podrijetlu
1. Dokaz o podrijetlu vrijedi četiri mjeseca od dana izdavanja u stranci izvoznici i u tom se roku podnosi carinskim tijelima stranke uvoznice.
2. Dokazi o podrijetlu koji se carinskim tijelima stranke uvoznice podnose nakon isteka roka za podnošenje, koji je naveden u stavku 1., mogu se prihvatiti radi primjene povlaštenog tretmana ako dokumenti nisu bili podneseni u roku zbog izvanrednih okolnosti.
3. U ostalim slučajevima zakašnjelog podnošenja carinska tijela stranke uvoznice mogu prihvatiti dokaze o podrijetlu ako su proizvodi podneseni na carinjenje prije isteka navedenog roka.
Članak 24.
Podnošenje dokaza o podrijetlu
Dokazi o podrijetlu podnose se carinskim tijelima stranke uvoznice u skladu s postupcima koji su na snazi u toj zemlji. Carinska tijela mogu zahtijevati prijevod dokaza o podrijetlu, a mogu zahtijevati i da uz uvoznu deklaraciju bude priložena i izjava uvoznika o tome da proizvodi ispunjavaju uvjete koji su potrebni za provedbu ovog Sporazuma.
Članak 25.
Uvoz u djelomičnim pošiljkama
Ako se na zahtjev uvoznika i pod uvjetima koje utvrđuju carinska tijela stranke uvoznice u djelomičnim pošiljkama uvoze rastavljeni ili nesastavljeni proizvodi u smislu Općeg pravila 2. točke (a) Harmoniziranog sustava, koji pripadaju pod odjeljke XVI. i XVII. ili tarifne brojeve 7308 i 9406 Harmoniziranog sustava, carinskim se tijelima pri uvozu prve pošiljke za te proizvode podnosi samo jedan dokaz o podrijetlu.
Članak 26.
Izuzeća od dokazivanja podrijetla
1. Proizvodi koje u malim paketima pojedinac šalje pojedincu ili koji čine osobnu prtljagu putnika prihvaćaju se kao proizvodi s podrijetlom bez potrebe podnošenja dokaza o podrijetlu, pod uvjetom da takvi proizvodi nisu uvezeni u trgovačke svrhe, da su deklarirani kao proizvodi koji ispunjavaju zahtjeve ovog Protokola i da nema sumnje u istinitost takve izjave. U slučaju proizvoda koji su poslani poštom ta se izjava može unijeti u carinsku deklaraciju CN22/CN23 ili na list papira koji se prilaže toj ispravi.
2. Uvoz proizvoda koji je povremene naravi i koji obuhvaća isključivo proizvode za osobnu upotrebu primatelja ili putnika ili članova njihovih obitelji ne smatra se uvozom trgovačke naravi ako je iz naravi i količine proizvoda očito da ne postoji namjera njihove komercijalne upotrebe.
3. Nadalje, ukupna vrijednost tih proizvoda ne smije prelaziti 500 EUR u slučaju malih paketa ili 1 200 EUR u slučaju proizvoda koji čine dio osobne prtljage putnika.
Članak 27.
Dokazne isprave
Isprave navedene u članku 16. stavku 3. i članku 21. stavku 3., koje se koriste u svrhu dokazivanja da se proizvodi obuhvaćeni potvrdom o prometu robe EUR.1 ili izjavom o podrijetlu mogu smatrati proizvodima podrijetlom iz stranke i da ispunjavaju ostale zahtjeve ovog Protokola mogu se sastojati, inter alia, od sljedećeg:
(a) |
izravnih dokaza o postupcima koje je izvoznik ili dobavljač poduzeo da bi dobio predmetnu robu i koji se nalaze, primjerice, u njegovim računima ili internoj knjigovodstvenoj evidenciji; |
(b) |
isprava kojima se za upotrijebljene materijale dokazuje status proizvoda s podrijetlom, a koje su izdane ili sastavljene u dotičnoj stranci gdje se te isprave koriste u skladu s nacionalnim pravom; |
(c) |
isprava kojima se dokazuje obrada ili prerada materijala u dotičnoj stranci, a koje su izdane ili sastavljene u dotičnoj stranci gdje se te isprave koriste u skladu s nacionalnim pravom; |
(d) |
potvrda o prometu robe EUR.1 ili izjava o podrijetlu izdanih ili sastavljenih u dotičnoj stranci u skladu s ovim Protokolom kojima se dokazuje da upotrijebljeni materijali imaju status proizvoda s podrijetlom; |
(e) |
odgovarajućih dokaza koji se odnose na obradu ili preradu obavljenu izvan dotične stranke primjenom članka 11., kojima se dokazuje da su zahtjevi iz tog članka zadovoljeni. |
Članak 28.
Čuvanje dokaza o podrijetlu i dokaznih isprava
1. Izvoznik koji podnosi zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1 najmanje tri godine čuva isprave iz članka 16. stavka 3.
2. Izvoznik koji sastavlja izjavu o podrijetlu najmanje tri godine čuva presliku navedene izjave o podrijetlu te isprave iz članka 21. stavka 3.
3. Carinska tijela stranke izvoznice koje izdaju potvrdu o prometu robe EUR.1 najmanje tri godine čuvaju obrazac zahtjeva iz članka 16. stavka 2.
4. Carinska tijela stranke uvoznice najmanje tri godine čuvaju potvrde o prometu robe EUR.1 i izjave o podrijetlu koje su im podnesene.
Članak 29.
Odstupanja i formalne pogreške
1. Otkriće neznatnih odstupanja između navoda navedenih u dokazu o podrijetlu i onih u ispravama koje su podnesene carinskoj službi radi obavljanja službenog postupka za uvoz proizvoda ne čini dokaz o podrijetlu ipso facto ništavim ako se uredno utvrdi da ta isprava doista odgovara podnesenim proizvodima.
2. Očite formalne pogreške, kao što su strojopisne pogreške na dokazu o podrijetlu, nisu razlog za odbacivanje te isprave ako te pogreške nisu takve da bi stvorile sumnju u pogledu točnosti navoda u toj ispravi.
Članak 30.
Iznosi iskazani u eurima
1. Za potrebe primjene odredaba članka 21. stavka 1. točke (b) i članka 26. stavka 3., u slučajevima kada su proizvodi fakturirani u valuti koja nije euro, svaka predmetna zemlja jednom godišnje utvrđuje iznose u nacionalnim valutama stranaka koji predstavljaju protuvrijednost iznosa iskazanih u eurima.
2. Na pošiljke se primjenjuje povlastica iz odredaba članka 21. stavka 1. točke (b) ili članka 26. stavka 3., upućivanjem na valutu u kojoj je račun ispostavljen, a u skladu s iznosom koji je utvrdila predmetna zemlja.
3. Iznosi koji će se rabiti u nekoj nacionalnoj valuti predstavljaju protuvrijednost u toj valuti iznosa iskazanih u eurima prvog radnog dana mjeseca listopada. Ti se iznosi prosljeđuju Europskoj komisiji do 15. listopada, a primjenjuju se od 1. siječnja sljedeće godine. Europska komisija o odgovarajućim iznosima obavješćuje sve predmetne zemlje.
4. Zemlja može naviše ili naniže zaokružiti iznos koji nastane zbog konverzije iznosa iskazanog u eurima u nacionalnu valutu. Takav zaokruženi iznos ne smije odstupati od iznosa koji je dobiven konverzijom za više od 5 %. Zemlja može zadržati nepromijenjenom protuvrijednost u nacionalnoj valuti iznosa koji je iskazan u eurima ako u trenutku godišnjeg usklađivanja predviđenog u stavku 3. konverzija tog iznosa prije zaokruživanja za ishod ima povećanje manje od 15 % u protuvrijednosti u nacionalnoj valuti. Protuvrijednost se u nacionalnoj valuti može zadržati nepromijenjenom ako bi konverzija za ishod imala smanjenje te protuvrijednosti.
5. Carinski pododbor preispituje iznose u eurima na zahtjev bilo koje stranke. Pri preispitivanju Carinski pododbor u obzir uzima poželjnost očuvanja realnog učinka predmetnih ograničenja. U tu svrhu može donijeti odluku o promjeni iznosa koji su iskazani u eurima.
GLAVA VI.
ORGANIZACIJA ADMINISTRATIVNE SURADNJE
Članak 31.
Administrativna suradnja
1. Carinska tijela stranaka jedna drugima preko Europske komisije dostavljaju ogledne otiske pečata koje u svojim uredima upotrebljavaju za izdavanje potvrda o prometu robe EUR.1 te adrese carinskih tijela koja su nadležna za provjeru tih potvrda i izjava o podrijetlu.
2. Kako bi osigurale pravilnu primjenu ovog Protokola, stranke preko nadležnih carinskih tijela jedna drugoj pomažu u provjeri vjerodostojnosti potvrda o prometu robe EUR.1, izjava o podrijetlu i točnosti podataka sadržanih u tim ispravama.
Članak 32.
Provjera dokazâ o podrijetlu
1. Naknadna se provjera dokazâ o podrijetlu obavlja nasumičnim odabirom ili kad god carinska tijela stranke uvoznice imaju osnovane razloge za sumnju u vjerodostojnost isprava, u status proizvoda s podrijetlom predmetnih proizvoda ili u ispunjavanje ostalih zahtjeva ovog Protokola.
2. Za potrebe primjene odredaba stavka 1. carinska tijela stranke uvoznice vraćaju carinskim tijelima stranke izvoznice potvrdu o prometu robe EUR.1 i račun, ako je podnesen, izjavu o podrijetlu ili preslike tih isprava uz navođenje, prema potrebi, razloga za zahtjev za provjeru. U podršku zahtjevu za provjeru šalju i sve dobivene isprave i podatke koji upućuju na to da su navodi u dokazu o podrijetlu netočni.
3. Provjeru obavljaju carinska tijela stranke izvoznice. Ta tijela u tu svrhu imaju pravo zatražiti sve dokaze i obaviti svaki uvid u poslovne knjige izvoznika ili provesti kakvu drugu provjeru koju smatraju primjerenom.
4. Ako carinska tijela stranke uvoznice odluče za vrijeme dok čekaju nalaze provjere suspendirati odobravanje povlaštenog tretmana za predmetne proizvode, uvozniku se nudi puštanje robe u promet uz primjenu mjera predostrožnosti za koje se procijeni da su nužne.
5. Carinska tijela koja zahtijevaju provjeru obavješćuju se o rezultatima u najkraćem mogućem roku. Ti rezultati jasno pokazuju jesu li isprave vjerodostojne i mogu li se predmetni proizvodi smatrati proizvodima podrijetlom iz stranke te ispunjavaju li ostale zahtjeve ovog Protokola.
6. Ako se u slučaju osnovane sumnje ne dobije nikakav odgovor u roku od deset mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za provjeru ili ako u odgovoru nisu sadržane dostatne informacije za utvrđivanje vjerodostojnosti predmetne isprave ili stvarnog podrijetla proizvoda, carinska tijela koja su podnijela zahtjev, osim u iznimnim okolnostima, odbijaju primjenu povlaštenog tretmana.
Članak 33.
Rješavanje sporova
1. Ako u vezi s postupcima provjere iz članka 32. ovog Protokola dođe do spora koji carinska tijela koja su zahtijevala provjeru i carinska tijela odgovorna za obavljanje te provjere ne mogu riješiti, takav se spor upućuje na rješavanje Odboru za pridruživanje u sastavu za trgovinu kako je utvrđeno u članku 408. stavku 4. ovog Sporazuma. Ne primjenjuje se poglavlje 14. (Rješavanje sporova) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.
2. Ako u pogledu tumačenja ovog Protokola dođe do spora koji nije u vezi s postupcima provjere iz članka 32. ovog Protokola, takav se spor upućuje na rješavanje Carinskom pododboru. Postupak rješavanja sporova na temelju poglavlja 14. (Rješavanje sporova) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma može se pokrenuti ako Carinski pododbor u roku od šest mjeseci od dana kada mu je spor upućen nije uspio riješiti spor.
3. U svim slučajevima rješavanje sporova između uvoznika i carinskih tijela stranke uvoznice provodi se prema zakonodavstvu te stranke.
Članak 34.
Sankcije
Sankcije se izriču svakoj osobi koja sastavi ili prouzroči sastavljanje isprave koja sadržava netočne podatke radi dobivanja povlaštenog tretmana za proizvode.
Članak 35.
Slobodne zone
1. Stranke poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da proizvodi kojima se trguje pod pokrićem dokaza o podrijetlu, a koji tijekom prijevoza borave u slobodnoj zoni na njihovom području, ne budu zamijenjeni drugom robom te da ne budu podvrgnuti nikakvom drugom rukovanju osim uobičajenim postupcima kojima je cilj sprečavanje njihova propadanja.
2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka kada se proizvodi podrijetlom iz stranke uvoze u slobodnu zonu pod pokrićem dokaza o podrijetlu i podvrgavaju se obradi ili preradi, predmetna nadležna tijela na zahtjev izvoznika izdaju novu potvrdu o prometu robe EUR.1 ako je primijenjena obrada ili prerada u skladu s ovim Protokolom.
GLAVA VII.
CEUTA I MELILLA
Članak 36.
Primjena ovog Protokola
1. Pojam „Europska unija” ne obuhvaća Ceutu i Melillu.
2. Proizvodi podrijetlom iz Gruzije pri uvozu u Ceutu ili Melillu uživaju u svakom pogledu carinski režim jednak onome koji se primjenjuje na proizvode podrijetlom iz carinskoga područja EU-a u skladu s Protokolom 2. uz Akt o pristupanju Španjolske i Portugala Europskim zajednicama. Gruzija na uvoz proizvoda koji su obuhvaćeni Sporazumom i koji su podrijetlom iz Ceute i Melille primjenjuje carinski režim jednak onome koji je odobren za proizvode koji se uvoze i koji su podrijetlom iz EU-a.
3. Za potrebe primjene stavka 2. ovog članka u pogledu proizvoda podrijetlom iz Ceute i Melille ovaj se Protokol primjenjuje mutatis mutandis, podložno posebnim uvjetima koji su određeni u članku 37.
Članak 37.
Posebni uvjeti
1. Pod uvjetom da su izravno prevezeni u skladu s odredbama članka 12. smatraju se:
1. |
proizvodima podrijetlom iz Ceute i Melille:
|
2. |
proizvodima podrijetlom iz Gruzije:
|
2. Ceuta i Melilla smatraju se jedinstvenim područjem.
3. Izvoznik ili njegov ovlašteni predstavnik u polje 2. potvrde o prometu robe EUR.1 ili u izjavi o podrijetlu navodi „Gruzija” i „Ceuta i Melilla”. Povrh toga, u slučaju proizvodâ podrijetlom iz Ceute i Melille, tu činjenicu navodi u polju 4. potvrde o prometu robe EUR.1 ili u izjavi o podrijetlu.
4. Za primjenu ovog Protokola u Ceuti i Melilli nadležna su španjolska carinska tijela.
GLAVA VIII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 38.
Izmjene ovog Protokola
1. Carinski pododbor može donijeti odluku o izmjeni odredaba ovog Protokola.
2. Carinski pododbor u roku od godinu dana od pristupanja Gruzije Regionalnoj konvenciji o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu zamjenjuje pravila o podrijetlu određena u ovom Protokolu pravilima priloženima toj konvenciji.
Članak 39.
Prijelazne odredbe za robu u provozu ili skladištu
Odredbe ovog Sporazuma mogu se primjenjivati na robu koja je u skladu s odredbama ovog Protokola i koja je na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma ili u provozu, u strankama, ili u privremenom skladištu u carinskim skladištima ili slobodnim zonama, pod uvjetom da se carinskim tijelima stranke uvoznice, u roku od četiri mjeseca od tog datuma, podnese dokaz o podrijetlu sastavljen naknadno zajedno s ispravama koje pokazuju da je roba izravno transportirana u skladu s člankom 13.
(1) Odluka br. 1/95 Vijeća za pridruživanje EZ-Turska od 22. prosinca 1995. o provedbi završne faze Carinske unije primjenjuje se na proizvode osim poljoprivrednih proizvoda kako su definirani u Sporazumu o pridruživanju između Europske zajednice i Turske te osim ugljena i proizvoda od čelika kako je određeno u Sporazumu između Europske zajednice za ugljen i čelik i Republike Turske o trgovini proizvodima obuhvaćenim Ugovorom o uspostavi Europske zajednice za ugljen i čelik.
PRILOG I. PROTOKOLU I.
UVODNE NAPOMENE UZ POPIS U PRILOGU II. PROTOKOLU I.
Napomena 1.:
Popisom su utvrđeni uvjeti koje trebaju ispunjavati svi proizvodi da bi se smatrali dostatno obrađenima ili prerađenima u smislu članka 5. ovog Protokola.
Napomena 2.:
2.1. |
U prva se dva stupca u popisu opisuje dobiveni proizvod. U prvom se stupcu navodi broj tarifnog broja ili poglavlja iz Harmoniziranog sustava, a u drugom se stupcu daje opis robe koji se koristi u tom sustavu za taj tarifni broj ili poglavlje. Za svaki navod u prva dva stupca dano je pravilo u stupcu 3. ili 4. Kada u nekim slučajevima navodu iz prvog stupca prethodi „ex”, to znači da se pravila iz stupca 3. ili 4. primjenjuju samo na dio tog tarifnog broja koji je opisan u stupcu 2. |
2.2. |
Kada je nekoliko tarifnih brojeva grupirano zajedno u stupcu 1. ili se navodi broj poglavlja te se stoga u stupcu 2. daje općenit opis proizvoda, susjedna pravila u stupcu 3. ili 4. odnose se na sve proizvode koji su prema Harmoniziranom sustavu razvrstani pod tarifni broj odnosnog poglavlja ili pod bilo koji tarifni broj grupiran u stupcu 1. |
2.3. |
Kada su u popisu različita pravila koja se odnose na različite proizvode unutar nekog tarifnog broja, svaka alineja sadržava opis toga dijela tarifnog broja koji je obuhvaćen susjednim pravilima u stupcu 3. ili 4. |
2.4. |
Kada se za navod u prva dva stupca daje pravilo i u stupcu 3. i u stupcu 4., izvoznik može odabrati primjenu pravila iz stupca 3. ili iz stupca 4. Ako u stupcu 4. nije dano nikakvo pravilo u pogledu podrijetla, mora se primijeniti pravilo iz stupca 3. |
Napomena 3.:
3.1. |
Odredbe članka 5. ovog Protokola o proizvodima koji su stekli status proizvoda s podrijetlom i koji služe u proizvodnji drugih proizvoda primjenjuju se bez obzira na to jesu li proizvodi stekli taj status u tvornici gdje se ti proizvodi koriste ili u nekoj drugoj tvornici u stranci. Primjer: Motor tarifnog broja 8407 za koji pravilo predviđa da vrijednost materijala bez podrijetla koji se mogu ugraditi ne smije prelaziti 40 % cijene fco tvornice, izrađen je iz „drugih legura čelika grubo obrađenog kovanjem” iz tarifnog broja ex 7224. Ako je to kovanje obavljeno u EU-u iz ingota bez podrijetla, on je već stekao podrijetlo na temelju pravila iz popisa za tarifni broj ex 7224. Kovani se materijal može tada računati kao materijal s podrijetlom u obračunu vrijednosti stroja bez obzira na to je li on proizveden u istoj ili drugoj tvornici u EU-u. Vrijednost ingota bez podrijetla time se ne uzima u obzir pri zbrajanju vrijednosti upotrijebljenih materijala bez podrijetla. |
3.2. |
Pravilo u ovom popisu predstavlja najmanji iznos potrebne obrade ili prerade i obavljanje više obrada ili prerada također daje status proizvoda s podrijetlom; suprotno tome, obavljanje manje obrada ili prerada ne može dati status proizvoda s podrijetlom. Stoga, ako se pravilom predviđa da se na određenoj razini proizvodnje može upotrijebiti materijal bez podrijetla, upotreba tog materijala dopuštena je u ranijoj fazi proizvodnje, ali ne i u kasnijoj fazi proizvodnje. |
3.3. |
Ne dovodeći u pitanje napomenu 3.2., ako se u pravilu koristi izraz „Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja”, tada se mogu upotrijebiti materijali iz bilo kojeg tarifnog broja / iz bilo kojih tarifnih brojeva (čak i materijali istog opisa i tarifnog broja kao i proizvod), međutim, podložno svim konkretnim ograničenjima koja su također sadržana u pravilu. Međutim, izraz „Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući druge materijale iz tarifnog broja” ili „Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući druge materijale iz istog tarifnog broja kao i proizvod” znači da se mogu upotrijebiti materijali iz svakog tarifnog broja / iz svih tarifnih brojeva osim onih istog opisa kao i opis proizvoda koji je dan u stupcu 2. na popisu. |
3.4. |
Kada je pravilom iz popisa navedeno da se proizvod može izrađivati od više od jednog materijala, to znači da se može upotrijebiti jedan ili više materijala. Njime se ne zahtijeva da svi budu upotrijebljeni. Primjer: Pravilom za tkanine iz tarifnih brojeva od 5208 do 5212 predviđeno je da se mogu upotrijebiti prirodna vlakna te da se među ostalim materijalima mogu upotrijebiti i kemijski materijali. To ne znači da se mora upotrijebiti jedan i drugi; može se koristiti jedan ili drugi ili oba. |
3.5. |
Kada je pravilom iz popisa navedeno da se proizvod mora proizvesti od određenog materijala, taj uvjet očito ne priječi upotrebu drugih materijala koji zbog svoje unutarnje naravi ne mogu zadovoljiti to pravilo (vidi također napomenu 6.2. u vezi s tekstilom). Primjer: Pravilom za gotovu hranu iz tarifnog broja 1904, koje konkretno isključuje upotrebu žitarica i njihovih prerađevina, ne priječi se upotrebu mineralnih soli, kemikalija i drugih dodataka koji nisu proizvodi od žitarica. Međutim, to se ne odnosi na proizvode koji se, premda se ne mogu proizvesti od određenih konkretnih navedenih materijala s popisa, mogu proizvesti od materijala iste naravi u nekoj ranijoj fazi proizvodnje. Primjer: U slučaju odjevnog predmeta iz ex poglavlja 62., izrađenog od netkanih materijala, te ako je za tu klasu proizvoda dopuštena upotreba samo pređe bez podrijetla, nije moguće započeti s netkanom tkaninom, čak i ako se netkane tkanine inače ne mogu izrađivati od pređe. U takvim bi slučajevima početni materijal normalno bio u fazi koja prethodi pređi, a to je stanje vlakana. |
3.6. |
Kada se u nekom pravilu iz popisa za maksimalnu vrijednost materijala bez podrijetla koji se mogu upotrijebiti navode dva postotka, ti se postoci ne mogu zbrajati. Drugim riječima, maksimalna vrijednost svih upotrijebljenih materijala bez podrijetla nikada ne smije premašiti najviši navedeni postotak. Nadalje, pojedinačni postoci ne smiju se premašiti u odnosu na konkretne materijale na koje se primjenjuju. |
Napomena 4.:
4.1. |
Pojam „prirodna vlakna” upotrebljava se u popisu za vlakna koja nisu umjetna ili sintetička. Ograničen je na faze prije predenja, uključujući i otpad te, ako nije određeno drugačije, na vlačena, češljana ili na kakav drugi način prerađena, ali nepredena vlakna. |
4.2. |
Pojam „prirodna vlakna” uključuje konjsku dlaku iz tarifnog broja 0511, svilu iz tarifnih brojeva 5002 i 5003, te vunena vlakna, finu ili grubu životinjsku dlaku iz tarifnih brojeva 5101 do 5105, pamučna vlakna iz tarifnih brojeva 5201 do 5203 i druga biljna vlakna iz tarifnih brojeva 5301 do 5305. |
4.3. |
Izrazi „tekstilna pulpa”, „kemijski materijali” i „materijali za proizvodnju papira” koriste se u ovom popisu za opis materijala koji nisu razvrstani u poglavlja od 50. do 63. i koji se mogu koristiti za proizvodnju umjetnih, sintetičkih ili papirnih vlakana ili pređa. |
4.4. |
Izrazi „umjetna ili sintetička rezana vlakna” u popisu se koristi za sintetičke ili umjetne filamente, rezana vlakna ili otpad iz tarifnih brojeva od 5501 do 5507. |
Napomena 5.:
5.1. |
Kada se za određeni proizvod iz popisa upućuje na ovu napomenu, uvjeti iz stupca 3. ne primjenjuju se ni na koje osnovne tekstilne materijale koji su upotrijebljeni za proizvodnju tog proizvoda, a koji zajedno čine 10 % ili manje od ukupne težine svih osnovnih tekstilnih materijala (vidi također napomene 5.3. i 5.4.) |
5.2. |
Međutim, tolerancija iz napomene 5.1. može se primijeniti samo na mješovite proizvode koji su izrađeni od dvaju ili više osnovnih tekstilnih materijala. Osnovni su tekstilni materijali sljedeći:
Primjer: Pređa iz tarifnog broja 5205 koja je izrađena od pamučnih vlakana iz tarifnog broja 5203 i sintetičkih rezanih vlakana iz tarifnog broja 5506 mješovita je pređa. Stoga se sintetička rezana vlakna bez podrijetla koja ne zadovoljavaju pravila o podrijetlu (kojima se zahtijeva proizvodnja od kemijskih materijala ili tekstilne pulpe) mogu upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna težina ne prelazi 10 % težine pređe. Primjer: Vunena tkanina iz tarifnog broja 5112 koja je izrađena od vunene pređe iz tarifnog broja 5107 i sintetičkih rezanih vlakana iz tarifnog broja 5509 mješovita je tkanina. Stoga se sintetička pređa koja ne zadovoljava pravila o podrijetlu (kojima se zahtijeva proizvodnja od kemijskih materijala ili tekstilne pulpe), ili vunena pređa koja ne zadovoljava pravila o podrijetlu (koja zahtijevaju proizvodnju od prirodnih vlakana koja nisu ni vlačena ni češljana ni drugačije pripremljena za predenje) ili njihova kombinacija, može upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna težina ne prelazi 10 % ukupne težine tkanine. Primjer: Čupava tekstilna tkanina iz tarifnog broja 5802 koja je izrađena od pamučne pređe iz tarifnog broja 5205 i pamučne tkanine iz tarifnog broja 5210 miješani je proizvod samo ako je pamučna tkanina i sama miješana tkanina koja je izrađena od pređe razvrstane pod dva različita tarifna broja, ili ako su upotrijebljene pamučne pređe i same mješavine. Primjer: Ako je predmetna čupava tekstilna tkanina bila izrađena od pamučne pređe iz tarifnog broja 5205 i sintetičke tkanine iz tarifnog broja 5407, onda su upotrijebljene pređe očito dva zasebna osnovna tekstilna materijala, pa je čupava tekstilna tkanina prema tomu miješani proizvod. |
5.3. |
U slučaju proizvoda koji uključuju „poliuretansku pređu s fleksibilnim polieterskim segmentima, upletenu ili neupletenu”, tolerancija za tu pređu iznosi 20 %. |
5.4. |
U slučaju proizvoda koji uključuju „traku koja se sastoji od jezgre od aluminijske folije ili od jezgre od plastične folije sa slojem aluminijskog praha ili bez njega, širine do 5 mm, spojene u sendvič s pomoću prozirnog ili bojenog ljepila između dvaju slojeva plastične folije”, tolerancija za tu traku iznosi 30 %. |
Napomena 6.:
6.1. |
Kada se u popisu upućuje na ovu napomenu, tekstilni materijali (uz izuzetak podstava i međupodstava) koji ne zadovoljavaju pravilo iz stupca 3. popisa za predmetni izrađeni proizvod mogu se upotrijebiti pod uvjetom da su razvrstani pod tarifni broj koji je različit od tarifnog broja proizvoda te da njihova vrijednost ne prelazi 8 % cijene fco tvornica proizvoda. |
6.2. |
Ne dovodeći u pitanje napomenu 6.3., materijali koji nisu razvrstani u poglavljima od 50. do 63. mogu se slobodno upotrijebiti u proizvodnji tekstilnih proizvoda, sadržavali oni tekstil ili ne. Primjer: Ako je pravilom iz popisa predviđeno da se za određeni tekstilni artikl, poput hlača, mora upotrijebiti pređa, to ne priječi upotrebu metalnih artikala poput dugmadi, jer dugmad nije razvrstana u poglavljima od 50. do 63. Iz istog se razloga ne priječi ni upotreba patentnih zatvarača premda patentni zatvarači uobičajeno sadržavaju tekstil. |
6.3. |
Kad god vrijedi pravilo o postotku, vrijednost materijala koji nisu razvrstani u poglavljima od 50. do 63. mora se uzeti u obzir pri izračunavanju vrijednosti uključenih materijala bez podrijetla. |
Napomena 7.:
7.1. |
Za potrebe tarifnih brojeva ex 2707, 2713 do 2715, ex 2901, ex 2902 i ex 3403, „specifični procesi” su sljedeći:
|
7.2. |
Za potrebe tarifnih brojeva 2710, 2711 i 2712„specifični procesi” su sljedeći:
|
7.3. |
Za potrebe tarifnih brojeva ex 2707, 2713 do 2715, ex 2901, ex 2902 i ex 3403 jednostavne aktivnosti poput čišćenja, pretakanja, desalinizacije, odvajanja vode, filtriranja, bojenja, obilježavanja, dobivanja sadržaja sumpora zbog miješanja proizvoda s različitim sadržajima sumpora, ili bilo koja njihova kombinacija ili slične aktivnosti ne daju status proizvoda s podrijetlom. |
PRILOG II. PROTOKOLU I.
POPIS PRERADA ILI OBRADA KOJE JE POTREBNO OBAVITI NA MATERIJALIMA BEZ PODRIJETLA KAKO BI DOBIVENI PROIZVOD STEKAO STATUS PROIZVODA S PODRIJETLOM
Proizvodi koji su navedeni u popisu nisu svi nužno obuhvaćeni ovim Sporazumom. Stoga je potrebno konzultirati druge dijelove ovog Sporazuma.
HS tarifni broj |
Opis proizvoda |
Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez podrijetla, kojom se stječe status proizvoda s podrijetlom |
|||||||||||||||||||||||||||
1. |
2. |
3. ili 4. |
|||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 1. |
Žive životinje |
Sve životinje iz poglavlja 1. dobivene su u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 2. |
Meso i drugi jestivi klaonički proizvodi |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 1. i 2. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 3. |
Ribe, ljuskavci, mekušci i ostali vodeni beskralježnjaci |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 3. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 4. |
Mliječni proizvodi; ptičja jaja; prirodni med; jestivi proizvodi životinjskog podrijetla, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu; osim: |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 4. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
0403 |
Mlaćenica, kiselo mlijeko, kiselo vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili nekoncentrirani ili s dodanim šećerom ili drugim tvarima za zaslađivanje ili aromatizirani ili s dodanim voćem, oraščićima ili kakaom |
Proizvodnja u kojoj:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 5. |
Proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu; osim: |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 5. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 0502 |
Čekinje i dlake pitome ili divlje svinje, prerađene |
Čišćenje, dezinfekcija, svrstavanje i ispravljanje čekinja i dlaka |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 6. |
Živo drveće i druge biljke; lukovice, korijenje i slično; rezano cvijeće i ukrasno lišće |
Proizvodnja u kojoj:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 7. |
Jestivo povrće, pojedino korijenje i gomolji |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 7. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 8. |
Jestivo voće i orašasti plodovi; kore agruma ili dinja i lubenica |
Proizvodnja u kojoj:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 9. |
Kava, čaj, mate čaj i začini; osim: |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 9. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
0901 |
Kava, pržena ili nepržena, s kofeinom ili bez kofeina; kavine ljuske i opne; nadomjesci kave koji sadržavaju kavu u bilo kojem omjeru |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja |
|
||||||||||||||||||||||||||
0902 |
Čaj, aromatizirani ili nearomatizirani |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 0910 |
Mješavine začina |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 10. |
Žitarice |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 10. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 11. |
Proizvodi mlinske industrije; slad; škrob; inulin; pšenični gluten; osim: |
Proizvodnja u kojoj je sve upotrijebljeno jestivo povrće, žitarice, korijeni i gomolji iz tarifnog broja 0714 dobiveno u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 1106 |
Brašno, krupica i prah od sušenih ljusaka mahunastog povrća iz tarifnog broja 0713 |
Sušenje i mljevenje mahunastog povrća iz tarifnog broja 0708 |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 12. |
Uljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrijsko i ljekovito bilje; slama i stočna hrana |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 12. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
1301 |
Šelak; prirodne gume, smole, gume-smole i smole od ulja (na primjer balzami) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 1301 ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
1302 |
Biljni sokovi i ekstrakti; pektinske tvari, pektinati i pektati; agar-agar i ostale sluzi i zguščivači, dobiveni od biljnih proizvoda, modificirani ili nemodificirani: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od nemodificiranih sluzi i zguščivača |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 14. |
Biljni materijali za pletarstvo; biljni proizvodi koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 14. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 15. |
Masti i ulja životinjskog i biljnog podrijetla te proizvodi njihova razlaganja; prerađene jestive masti; životinjski ili biljni voskovi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
1501 |
Svinjska mast (uključujući salo) i mast peradi, osim onih iz tarifnog broja 0209 ili 1503: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 0203, 0206 ili 0207 ili kostiju iz tarifnog broja 0506 |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od mesa ili jestivih klaoničkih proizvoda svinjećeg podrijetla iz tarifnih brojeva 0203 ili 0206, ili od mesa i jestivih klaoničkih proizvoda peradi iz tarifnog broja 0207 |
|
||||||||||||||||||||||||||
1502 |
Masti od goveda, ovaca ili koza, osim iz tarifnog broja 1503 |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 0201, 0202, 0204 ili 0206 ili kostiju iz tarifnog broja 0506 |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 2. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
1504 |
Masti i ulja i njihove frakcije, od riba ili morskih sisavaca, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 1504 |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 2. i 3. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 1505 |
Rafinirani lanolin |
Proizvodnja od masti sirove vune iz tarifnog broja 1505 |
|
||||||||||||||||||||||||||
1506 |
Ostale životinjske masti i ulja i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 1506 |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 2. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
1507 do 1515 |
Biljna ulja i njihove frakcije |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od ostalih materijala iz tarifnih brojeva 1507 do 1515 |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni biljni materijali dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
1516 |
Masti ili ulja životinjskog ili biljnog podrijetla i njihove frakcije, djelomično ili potpuno hidrogenirani, interesterificirani, reesterificirani ili elaidinizirani, bez obzira na to jesu li rafinirani ili nerafinirani, ali dalje nepripremljeni |
Proizvodnja u kojoj:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
1517 |
Margarin; jestive mješavine ili pripravci od masti ili ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili od frakcija različitih masti ili ulja iz ovog poglavlja, osim jestivih masti ili ulja ili njihovih frakcija iz tarifnog broja 1516 |
Proizvodnja u kojoj:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 16. |
Prerađevine od mesa, riba, ljuskavaca, mekušaca ili drugih vodenih beskralježnjaka |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 17. |
Šećer i proizvodi od šećera; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 1701 |
Šećer od šećerne trske i šećerne repe i kemijski čista saharoza, u krutom stanju, aromatizirana ili obojena |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz poglavlja 17. ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
1702 |
Ostali šećeri, uključujući kemijski čistu laktozu, maltozu, glukozu i fruktozu, u krutom stanju; šećerni sirupi bez dodanih tvari za aromatizaciju ili za bojenje; umjetni med, neovisno je li pomiješan s prirodnim medom ili ne; karamel: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 1702 |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz poglavlja 17. ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali s podrijetlom |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 1703 |
Melase dobivene pri ekstrakciji ili rafiniranju šećera, s dodanim aromama ili bojilima |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz poglavlja 17. ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
1704 |
Proizvodi od šećera (uključujući bijelu čokoladu), bez kakaa |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 18. |
Kakao i proizvodi od kakaa |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
1901 |
Sladni ekstrakt; prehrambeni proizvodi od brašna, prekrupe, krupice, škroba ili sladnog ekstrakta, bez kakaa ili s masenim udjelom kakaa manjim od 40 % računato na potpuno odmašćenu osnovu, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu; prehrambeni proizvodi od robe iz tarifnih brojeva 0401 do 0404 bez kakaa ili s masenim udjelom kakaa manjim od 5 % računato na potpuno odmašćenu osnovu, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od žitarica iz poglavlja 10. |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
1902 |
Tjestenina, neovisno je li kuhana ili punjena (mesom ili drugim tvarima) ili drukčije pripremljena ili ne, kao što su špageti, makaroni, rezanci, lazanje, njoki, ravioli, kaneloni; kuskus, pripremljen ili nepripremljen: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj su sve upotrijebljene žitarice i njihovi derivati (osim durum (tvrde) pšenice i njezinih derivata) dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
1903 |
Tapioka i nadomjesci tapioke, pripremljeni od škroba, u obliku pahuljica, zrnaca, kuglica ili u sličnim oblicima |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim krumpirova škroba iz tarifnog broja 1108 |
|
||||||||||||||||||||||||||
1904 |
Prehrambeni proizvodi dobiveni bubrenjem ili prženjem žitarica ili proizvoda od žitarica (npr. kukuruzne pahuljice); žitarice (osim kukuruza) u zrnu ili u obliku pahuljica ili drukčije obrađenih zrna (osim brašna, prekrupe i krupice), prethodno kuhane ili drukčije pripremljene, koje nisu spomenute ni uključene na drugom mjestu |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
1905 |
Kruh, pecivo, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, neovisno sadržavaju li kakao ili ne; hostije, prazne kapsule za farmaceutske proizvode, oblate, rižin papir i slični proizvodi |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim onih iz poglavlja 11. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 20. |
Preparati od povrća, voća, orašastih plodova i ostalih dijelova biljaka; osim: |
Proizvodnja u kojoj je sve voće, orašasti plodovi ili povrće dobiveno u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2001 |
Jam, slatki krumpir i slični jestivi dijelovi biljaka koji sadržavaju 5 % ili više škroba, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2004 i ex 2005 |
Krumpiri u obliku brašna, pogače ili pahuljica, pripremljeni ili konzervirani na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
2006 |
Povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i ostali dijelovi biljaka, konzervirani šećerom (iscijeđeni, preliveni ili kandirani) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz poglavlja 17. ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
2007 |
Džemovi, voćni želei, marmelade, pirei i paste od voća i od orašastih plodova dobiveni kuhanjem, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih tvari za zaslađivanje |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2008 |
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih orašastih plodova i uljnatog sjemenja s podrijetlom iz tarifnih brojeva 0801, 0802 i 1202 do 1207 prelazi 60 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
2009 |
Voćni sokovi (uključujući mošt od grožđa) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih tvari za zaslađivanje; |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 21. |
Razni prehrambeni proizvodi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
2101 |
Ekstrakti, esencije i koncentrati kave, čaja ili mate čaja i pripravci na osnovu tih proizvoda ili na osnovu kave, čaja ili mate čaja; pržena cikorija i drugi prženi nadomjesci kave i ekstrakti, esencije i koncentrati tih proizvoda |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
2103 |
Umaci i pripravci za umake; miješani začini i miješana začinska sredstva; brašno i krupica od gorušice i pripremljena gorušica (senf) |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, smije se upotrijebiti brašno od gorušice ili pripremljena gorušica (senf) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2104 |
Juhe i mesne juhe (temeljci) te pripravci za te proizvode |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim od prerađenog ili konzerviranog povrća iz tarifnih brojeva 2002 do 2005 |
|
||||||||||||||||||||||||||
2106 |
Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti ili obuhvaćeni na drugom mjestu |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 22. |
Pića, alkoholi i ocat; osim: |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
2202 |
Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane, i ostala bezalkoholna pića, osim sokova voća ili povrća iz tarifnog broja 2009 |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
2207 |
Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola od 80 % vol ili većim; etilni alkohol i ostali alkoholi, denaturirani, neovisno o volumnom udjelu alkohola |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
2208 |
Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 % vol; rakije, likeri i ostala alkoholna pića |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 23. |
Ostaci i otpaci prehrambene industrije; pripremljena stočna hrana; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2301 |
Kitovo brašno; grubo i fino mljeveno brašno i peleti od ribe ili od ljuskavaca, mekušaca ili ostalih vodenih beskralježnjaka, neprikladni za ljudsku prehranu |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 2. i 3. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2303 |
Ostaci od proizvodnje škroba iz kukuruza (osim koncentrirane tekućine za namakanje), koji sadržavaju u suhoj tvari više od 40 % proteina |
Proizvodnja u kojoj je sav upotrijebljeni kukuruz dobiven u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2306 |
Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji maslinova ulja, koji sadržavaju više od 3 % maslinova ulja |
Proizvodnja u kojoj su sve upotrijebljene masline dobivene u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
2309 |
Pripravci koji se upotrebljavaju za prehranu životinja |
Proizvodnja u kojoj su:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 24. |
Duhan i prerađeni nadomjesci duhana; osim: |
Proizvodnja u kojoj su svi upotrijebljeni materijali iz poglavlja 24. dobiveni u cijelosti |
|
||||||||||||||||||||||||||
2402 |
Cigare, cheroots, cigarilosi i cigarete od duhana ili nadomjestaka duhana |
Proizvodnja u kojoj je najmanje 70 % masenog udjela upotrijebljenog neprerađenog duhana ili otpadaka duhana iz tarifnog broja 2401 s podrijetlom |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2403 |
Duhan za pušenje |
Proizvodnja u kojoj je najmanje 70 % masenog udjela upotrijebljenog neprerađenog duhana ili otpadaka duhana iz tarifnog broja 2401 s podrijetlom |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 25. |
Sol; sumpor; zemlja i kamen; sadra; vapno i cement; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2504 |
Grafit prirodni, kristalasti, obogaćen ugljikohidratima, pročišćen i u prahu |
Obogaćenje sadržaja ugljikom, pročišćivanje i mljevenje gruba kristalastoga grafita |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2515 |
Mramor, grubo oblikovan piljenjem ili drukčije, u blokovima ili pločama u pravokutnim oblicima (uključujući četverokutne) do 25 centimetara debljine |
Obrada mramora debljine veće od 25 centimetara, piljenjem ili drukčije (i ako je već ispiljen) |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2516 |
Granit, porfir, bazalt, pješčar i drugo kamenje za spomenike ili građevine, jednostavno obrađeno piljenjem ili na drugi način, u blokovima ili pločama pravokutnog oblika (uključujući četverokutne), do 25 centimetara debljine |
Obrada kamena debljine veće od 25 centimetara, piljenjem ili drukčije (i ako je već ispiljen) |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2518 |
Kalcinirani dolomit |
Kalciniranje nekalciniranog dolomita |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2519 |
Drobljeni prirodni magnezijev karbonat (magnezit) u hermetički zatvorenim kontejnerima i magnezijev oksid, čisti ili nečisti, osim topljena magnezijeva oksida ili mrtvo pečena (sinterirana) magnezijeva oksida |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, dopuštena je upotreba prirodna magnezijeva karbonata (magnezita) |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2520 |
Sadra, posebno pripremljena za zubarstvo |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2524 |
Prirodno azbestno vlakno |
Proizvodnja od minerala azbesta (koncentrirani azbest) |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2525 |
Tinjac u prahu |
Mljevenje tinjca ili otpadaka od tinjca |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2530 |
Zemljane boje, pečene ili u prahu |
Mljevenje ili pečenje zemljanih boja |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 26. |
Rude, troske i pepeli |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 27. |
Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2707 |
Ulja u kojima masa aromatskih sastojaka premašuje masu nearomatskih sastojaka, slična mineralnim uljima dobivenim destilacijom ugljenih katrana na visokim temperaturama, gdje je destilirano više od 65 % njihova volumena na temperaturi do 250 °C (uključujući mješavinu esencije nafte i benzola), a namijenjeni su za pogonsko ili toplinsko gorivo |
Postupci rafiniranja i/ili jedan ili više specifičnih procesa (1) ili druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2709 |
Nerafinirana ulja dobivena iz bitumenskih minerala |
Destruktivna destilacija bitumenskih materijala |
|
||||||||||||||||||||||||||
2710 |
Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih materijala, osim sirovih; proizvodi koji nisu spomenuti ni obuhvaćeni na drugom mjestu, koji po masi sadržavaju 70 % ili više naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih materijala, ako čine osnovne sastojke tih proizvoda; otpadna ulja |
Postupci rafiniranja i/ili jedan ili više specifičnih procesa (2) ili druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
2711 |
Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici |
Postupci rafiniranja i/ili jedan ili više specifičnih procesa (2) ili druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
2712 |
Vazelin; parafinski vosak, mikro-kristalni naftni vosak, prešani parafini, ozokerit, vosak od mrkog ugljena i lignita, vosak od treseta, ostali mineralni voskovi i slični proizvodi dobiveni sintezom ili drugim postupcima, obojeni ili neobojeni |
Postupci rafiniranja i/ili jedan ili više specifičnih procesa (2) ili druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
2713 |
Naftni koks, naftni bitumen i drugi ostaci iz nafte ili iz ulja od bitumenskih materijala |
Postupci rafiniranja i/ili jedan ili više specifičnih procesa (1) ili druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
2714 |
Bitumen i asfalt, prirodni; bitumenski ili uljni škriljevci i terpijesak; asfaltiti i asfaltne stijene |
Postupci rafiniranja i/ili jedan ili više specifičnih procesa (1) ili druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
2715 |
Bitumenske mješavine na osnovi prirodnog asfalta, prirodnog bitumena, naftnog bitumena, mineralnog katrana ili mineralne katranske smole (npr. bitumenski kit, cutback) |
Postupci rafiniranja i/ili jedan ili više specifičnih procesa (1) ili druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 28. |
Anorganski kemijski proizvodi; organski ili anorganski spojevi plemenitih kovina, kovina rijetkih zemlji, radioaktivnih elemenata ili izotopa; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 2805 |
„Mischmetall” (prirodna slitina elemenata rijetkih zemlji) |
Proizvodnja elektrolitičkim i termalnim tretmanom u kojem vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2811 |
Sumporni trioksid |
Proizvodnja od sumpornog dioksida |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 2833 |
Aluminijev sulfat |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2840 |
Natrijev perborat |
Proizvodnja od dinatrijevog tetraborata pentahidrata |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 2852 |
Spojevi žive s unutarnjim eterima i njihovi halogeni, sulfonirani, nitrirani ili nitrozni derivati |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim, vrijednosti svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 2909 ne smije prijeći 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
Spojevi žive s nukleinskim kiselinama i njihovim solima, neovisno jesu li kemijski određene ili ne; ostali heterociklički spojevi |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim, vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnih brojeva 2852, 2932, 2933 i 2934 ne smije prijeći 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 29. |
Organske kemikalije; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 2901 |
Aciklički ugljikovodici koji se upotrebljavaju kao pogonsko ili toplinsko gorivo |
Postupci rafiniranja i/ili jedan ili više specifičnih procesa (1) ili |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2902 |
Ciklani i cikleni (osim azulena), benzeni, tolueni i ksileni, upotrijebljeni kao pogonsko ili toplinsko gorivo |
Postupci rafiniranja i/ili jedan ili više specifičnih procesa (1) ili druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 2905 |
Kovinski alkoholati alkohola iz ovog tarifnog broja i od etanola |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 2905. Međutim, kovinske alkoholate iz ovog tarifnog broja može se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
2915 |
Zasićene acikličke mono-karboksilne kiseline i njihovi anhidridi, halogenidi, peroksidi i perkiseline; njihovi halogeni, sulfonirani, nitrirani ili nitrozni derivati |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim, vrijednosti svih upotrijebljenih materijala iz tarifnih brojeva 2915 i 2916 ne smije prijeći 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 2932 |
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim, vrijednosti svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 2909 ne smije prijeći 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
2933 |
Heterociklički spojevi samo s dušikovim heteroatomom (heteroatomima) |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim, vrijednosti svih upotrijebljenih materijala iz tarifnih brojeva 2932 i 2933 ne smije prijeći 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
2934 |
Nukleinske kiseline i njihove soli, neovisno jesu li kemijski određene ili ne; ostali heterociklički spojevi |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim, vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnih brojeva 2932, 2933 i 2934 ne smije prijeći 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 2939 |
Koncentrati makove slame s masenim udjelom alkaloida ne manjim od 50 % |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 30. |
Farmaceutski proizvodi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
3002 |
Ljudska krv; životinjska krv pripremljena za upotrebu u terapeutske, profilaktičke ili dijagnostičke svrhe; antiserumi i ostale frakcije krvi i modificirani imunološki proizvodi dobiveni biotehnološkim procesima ili na drugi način; cjepiva, toksini, kulture mikroorganizama (osim kvasaca) i slični proizvodi: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 3002. Međutim, materijali istog opisa kao i proizvod mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 3002. Međutim, materijali istog opisa kao i proizvod mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 3002. Međutim, materijali istog opisa kao i proizvod mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 3002. Međutim, materijali istog opisa kao i proizvod mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 3002. Međutim, materijali istog opisa kao i proizvod mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 3002. Međutim, materijali istog opisa kao i proizvod mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
3003 i 3004 |
Lijekovi (osim proizvoda iz tarifnih brojeva 3002, 3005 ili 3006): |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali iz tarifnih brojeva 3003 i 3004 mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 3006 |
|
Zadržat će se podrijetlo proizvoda prema njegovom izvornom razvrstavanju |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz poglavlja 39. ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica (3) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (4):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 31. |
Gnojiva; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3105 |
Mineralna ili kemijska gnojiva koja sadržavaju dva ili tri gnojiva elementa: dušik, fosfor i kalij; ostala gnojiva; proizvodi iz ovog poglavlja u obliku tableta ili u sličnim oblicima, ili pakiranjima do 10 kg bruto mase, osim:
|
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 32. |
Ekstrakti za štavljenje ili bojenje; tanini i njihovi derivati; bojila, pigmenti i druge tvari za bojenje; boje i lakovi; kitovi i druge mase za brtvljenje; tiskarske boje i crnila; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3201 |
Tanini i njihove soli, eteri, esteri i ostali derivati |
Proizvodnja od ekstrakta tanina biljnog podrijetla |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
3205 |
Lak bojila; pripravci na osnovi lak bojila navedeni u napomeni 3. uz ovo poglavlje (5) |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 3203, 3204 i 3205. Međutim, materijali iz tarifnog broja 3205 mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 33. |
Eterična ulja i rezinoidi; parfumerijski, kozmetički ili toaletni proizvodi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
3301 |
Eterična ulja (bez terpentina ili s terpentinom), uključujući takozvane konkrete i absolue; rezinoidi; ekstrahirani oleorezini; koncentrati eteričnih ulja u mastima, neeteričnim uljima, voskovima ili sličnom, dobiveni ekstrakcijom eteričnih ulja s pomoću masti ili maceracijom; sporedni terpenski provodi dobiveni deterpenacijom eteričnih ulja; vodeni destilati i vodene otopine eteričnih ulja |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući materijale različite „skupine” (6) iz ovog tarifnog broja. Međutim, materijali iz iste skupine kao i proizvod mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 34. |
Sapun, organska površinski aktivna sredstva, pripravci za pranje, pripravci za podmazivanje, umjetni voskovi, pripremljeni voskovi, pripravci za poliranje i čišćenje, svijeće i slični proizvodi, paste za modeliranje, „zubarski voskovi” te zubarski pripravci na osnovi sadre; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3403 |
Pripravci za podmazivanje koji po masi sadržavaju manje od 70 % masenih udjela naftnih ulja ili ulja dobivenog od bitumenskih minerala |
Postupci rafiniranja i/ili jedan ili više specifičnih procesa (1) ili druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
3404 |
Umjetni voskovi i pripremljeni voskovi: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Međutim, ti materijali se mogu upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 35. |
Bjelančevinaste tvari; modificirani škrobovi; ljepila; enzimi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
3505 |
Dekstrini i drugi modificirani škrobovi (npr. preželatinirani i esterificirani škrobovi); ljepila na osnovi škrobova, dekstrina ili drugih modificiranih škrobova: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 3505 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja 1108 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3507 |
Pripremljeni enzimi, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 36. |
Eksplozivi; pirotehnički proizvodi; šibice; piroforne slitine; pojedini zapaljivi pripravci |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 37. |
Proizvodi za fotografsku i kinematografsku upotrebu; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
3701 |
Fotografske ploče i ravni filmovi, osjetljivi na svjetlost, neosvijetljeni, od bilo kojeg materijala osim od papira, kartona ili tekstila; ravni filmovi za trenutnu fotografiju, osjetljivi na svjetlost, neosvijetljeni u kasetama ili bez kaseta |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 3701 i 3702. Međutim, materijali iz tarifnog broja 3702 mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 3701 i 3702. Međutim, materijali iz tarifnih brojeva 3701 i 3702 mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
3702 |
Fotografski filmovi u svicima, osjetljivi na svjetlost, neosvijetljeni, od bilo kojeg materijala osim od papira, kartona ili tekstila; filmovi u svicima za trenutne (brze) fotografije, osjetljivi na svjetlost, neosvijetljeni |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 3701 i 3702 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
3704 |
Fotografske ploče, filmovi, papir, karton i tekstil, osvijetljeni, ali nerazvijeni |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 3701 do 3704 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 38. |
Razni kemijski proizvodi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3801 |
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 3403 ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3803 |
Rafinirano talno ulje |
Rafiniranje sirovog talnog ulja |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3805 |
Alkoholi sulfatnog terpentina, pročišćeni |
Pročišćivanje destilacijom ili rafiniranjem sirova alkohola od sulfatnog terpentina |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3806 |
Smolni esteri |
Proizvodnja od smolnih kiselina |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3807 |
Drvni katran (smola drvnog katrana) |
Destilacija drvnog katrana |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
3808 |
Insekticidi, rodenticidi, fungicidi, herbicidi, sredstva protiv klijanja, sredstva za reguliranje rasta biljaka, dezinfektanti i slični proizvodi, pripremljeni u oblicima ili pakirani za prodaju na malo ili kao preparati ili proizvodi (npr. posumporene vrpce, fitilji, svijeće i papiri za ubijanje muha) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3809 |
Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja i fiksiranje bojila te drugi proizvodi i preparati (npr. sredstva za apreturu i nagrizanje), koja se upotrebljavaju u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj ili sličnim industrijama, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3810 |
Pripravci za luženje (dekapiranje) kovinskih površina; talitelji i drugi pomoćni preparati za meko lemljenje, tvrdo lemljenje ili zavarivanje; prašci i paste za meko lemljenje, tvrdo lemljenje ili zavarivanje koje se sastoje od kovina i drugih materijala; pripravci koji se upotrebljavaju kao jezgre ili obloge za elektrode ili šipke za zavarivanje |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3811 |
Pripravci protiv detonacije, preparati za sprečavanje oksidacije, preparati za sprečavanje taloženja smole, poboljšivači viskoznosti, pripravci za sprečavanje korozije i drugi pripremljeni aditivi za mineralna ulja (uključujući benzin) ili za druge tekućine koje se upotrebljavaju u iste svrhe kao i mineralna ulja: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 3811 ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3812 |
Pripremljeni ubrzivači vulkanizacije; složeni omekšivači (plastifikatori) za gumu ili plastične mase, ako nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu; pripravci za sprečavanje oksidacije i drugi složeni stabilizatori za gumu ili plastične mase |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3813 |
Pripravci i punila za aparate za gašenje požara; napunjene granate za gašenje požara |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3814 |
Složena organska otapala i razrjeđivači, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu; pripremljena sredstva za skidanje premaznih boja ili lakova |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3818 |
Kemijski elementi dopirani za upotrebu u elektronici, u obliku diskova, pločica ili sličnih oblika; kemijski spojevi dopirani za upotrebu u elektronici |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3819 |
Tekućine za hidraulične kočnice i ostale pripremljene tekućine za hidraulični prijenos koje ne sadržavaju ili sadržavaju manje od 70 % po masi naftnog ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih minerala |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3820 |
Preparati protiv smrzavanja i pripremljene tekućine za odleđivanje |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
Ex38 21 |
Pripremljene podloge za razvoj ili održavanje mikroorganizama (uključujući viruse i slično) ili biljnih, ljudskih ili životinjskih stanica |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3822 |
Dijagnostički ili laboratorijski reagensi na podlozi, pripremljeni dijagnostički ili laboratorijski reagensi na podlozi ili ne, osim onih iz tarifnih brojeva 3002 ili 3006; certificirani referentni materijali |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3823 |
Industrijske monokarbonske masne kiseline; kisela ulja od rafinacije; industrijski masni alkoholi: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 3823 |
|
||||||||||||||||||||||||||
3824 |
Pripremljena vezivna sredstva za ljevaoničke kalupe ili ljevaoničke jezgre; kemijski proizvodi i preparati kemijske ili srodnih industrija (uključujući i one koji se sastoje od mješavina prirodnih proizvoda), koji nisu spomenuti ni obuhvaćeni na drugome mjestu: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3901 do 3915 |
Plastične mase u primarnim oblicima, otpaci, odresci i lomljevina plastičnih masa; osim iz tarifnih brojeva ex 3907 i 3912 za koje vrijede pravila u nastavku: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz poglavlja 39. ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica (5) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3907 |
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, materijali razvrstani unutar istog tarifnog broja kao i proizvod mogu biti upotrijebljeni pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica (5). |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz poglavlja 39. ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica i/ili proizvodnja od polikarbonata tetrabroma-(bisfenol A) |
|
||||||||||||||||||||||||||
3912 |
Celuloza i njezini kemijski derivati, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu, u primarnim oblicima |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz istog tarifnog broja kao proizvod ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
3916 do 3921 |
Poluproizvodi i proizvodi od plastike; osim proizvoda iz tarifnih brojeva ex 3916, ex 3917, ex 3920 i ex 3921 za koje vrijede pravila u nastavku: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz poglavlja 39. ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz poglavlja 39. ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica (5) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3916 i ex 3917 |
Profili i cijevi |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 3920 |
|
Proizvodnja od termoplastične djelomične soli koja je kopolimer etilena i metakrilične kiseline, djelomično neutralizirane kovinskim ionima, u prvom redu cinka i natrija |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz istog tarifnog broja kao proizvod ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 3921 |
Folije od plastičnih masa, metalizirane |
Proizvodnja od vrlo prozirne poliesterske folije debljine manje od 23 mikrona (6) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
3922 do 3926 |
Proizvodi od plastičnih masa |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 40. |
Kaučuk i proizvodi od kaučuka i gume; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4001 |
Laminirane ploče ili krep guma za potplate |
Laminiranje listova prirodnoga kaučuka |
|
||||||||||||||||||||||||||
4005 |
Pripremljene smjese nevulkaniziranog kaučuka, u primarnim oblicima ili u obliku ploča, listova ili vrpca |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala, osim prirodnog kaučuka, ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
4012 |
Protektirane ili rabljene vanjske pneumatske gume; pune gume ili gume sa zračnim komorama, protektori (gazni sloj) i štitnici, od gume: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Protektiranje upotrebljavanih guma |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 4011 i 4012 |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4017 |
Proizvodi od tvrde gume |
Proizvodnja od tvrde gume |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 41. |
Sirova koža (osim krzna) i štavljena koža; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4102 |
Sirova ovčja ili janjeća koža, bez vune |
Odstranjivanje vune s ovčjih ili janjećih koža, s vunom |
|
||||||||||||||||||||||||||
4104 do 4106 |
Štavljene ili „crust” kože, bez vune ili dlake, cijepane ili necijepane, ali ne dalje obrađene |
Ponovno štavljenje kože ili proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
4107, 4112 i 4113 |
Koža dalje obrađena nakon štavljenja ili crust-obrade, uključujući pergamentno dorađenu kožu, bez vune ili dlake, cijepanu ili necijepanu, osim kože iz tarifnog broja 4114 |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 4104 do 4113 |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4114 |
Lakirana koža i lakirana laminirana koža; metalizirana koža |
Proizvodnja od materijala iz tarifnih brojeva 4104 do 4106, 4107, 4112 ili 4113 pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 42. |
Proizvodi od kože; sedlarski i remenarski proizvodi; predmeti za putovanje, ručne torbe i slični spremnici; proizvodi od životinjskih crijeva (osim od dudovog svilca) |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 43. |
Prirodno i umjetno krzno; proizvodi od krzna; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4302 |
Štavljena ili obrađena krzna, sastavljena: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Bijeljenje ili bojenje, uz to rezanje i sastavljanje nesastavljenih štavljenih ili obrađenih kožica krzna |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od nesastavljenih štavljenih ili dorađenih krzna |
|
||||||||||||||||||||||||||
4303 |
Odjeća, pribor za odjeću i ostali proizvodi od krzna |
Proizvodnja od nesastavljenih štavljenih ili dorađenih krzna iz tarifnog broja 4302 |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 44. |
Drvo i drvni proizvodi; drveni ugljen; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4403 |
Grubo, četvrtasto tesano drvo |
Proizvodnja od grubo obrađena drva, s korom ili bez kore ili samo okresanog |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4407 |
Drvo obrađeno po dužini piljenjem ili glodanjem, rezano ili ljušteno, debljine veće od 6 mm, blanjano, brušeno ili spojeno na krajevima |
Blanjanje, brušenje ili spajanje na krajevima |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4408 |
Listovi za furniranje (uključujući one dobivene rezanjem laminiranog drva nožem) i za šperploče debljine ne veće od 6 mm, spojeno i drugo drvo piljeno po dužini, rezano nožem ili ljušteno debljine ne veće od 6 mm, blanjano, brušeno ili spojeno na krajevima |
Spajanje, blanjanje, brušenje ili spajanje na krajevima |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4409 |
Drvo kontinuirano oblikovano duž bilo kojeg ruba, kraja ili lica, neovisno je li blanjano, brušeno ili spojeno na krajevima ili ne: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Brušenje ili spajanje na krajevima |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Prerada u obliku rubnih letvica i vijenaca |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4410 do ex 4413 |
Rubne letvice i vijenci od drva za pokućstvo, okvire, za unutarnju dekoraciju |
Prerada u obliku rubnih letvica i vijenaca |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4415 |
Drveni sanduci, kutije, gajbe, bubnjevi i slična drvena ambalaža, od drveta |
Proizvodnja od dasaka, nerezanih u bilo kojim veličinama |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4416 |
Drvene bačve, burad, kace, vjedra, i drugi bačvarski proizvodi i dijelovi, od drveta |
Proizvodnja od dužica, piljenih ili nepiljenih na dvije glavne strane, ali ne drukčije obrađenih |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4418 |
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, mogu se upotrijebiti celularne drvene ploče, piljena šindra i cijepana šindra. |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Prerada u obliku rubnih letvica i vijenaca |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4421 |
Drvo obrađeno za šibice; drveni klinovi ili igle za obuću |
Proizvodnja od drva iz bilo kojeg tarifnog broja, osim obrađenog drva iz tarifnog broja 4409 |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 45. |
Pluto i proizvodi od pluta; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
4503 |
Proizvodi od prirodnog pluta |
Proizvodnja od pluta iz tarifnog broja 4501 |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 46. |
Proizvodi od slame i esparta i od ostalih materijala za pletarstvo; košarački i pletarski proizvodi |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 47. |
Drvna celuloza ili celuloza od ostalih vlaknastih celuloznih materijala; papirni i kartonski ostaci i otpaci namijenjeni ponovnoj preradi |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 48. |
Papir i karton; proizvodi od papirne mase, papira ili od kartona; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4811 |
Papir i karton, namotan, s crtama ili kockama |
Proizvodnja od materijala za proizvodnju papira iz poglavlja 47. |
|
||||||||||||||||||||||||||
4816 |
Karbonski papir, samokopirajući papir i ostali papir za kopiranje i prenošenje (osim onih iz tarifnog broja 4809), matrice za umnožavanje i ofset ploče, od papira, neovisno jesu li u kutijama ili ne |
Proizvodnja od materijala za proizvodnju papira iz poglavlja 47. |
|
||||||||||||||||||||||||||
4817 |
Poštanske omotnice, dopisnice u obliku pisma, dopisnice i karte za dopisivanje, od papira ili kartona; u kutijama, vrećicama, notesima i u sličnim pakiranjima od papira ili kartona koji sadržavaju zbirku pribora za dopisivanje |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4818 |
Toaletni papir |
Proizvodnja od materijala za proizvodnju papira iz poglavlja 47. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4819 |
Kutije, kutijice, vreće i drugi spremnici za pakiranje, od papira, kartona, celulozne vate ili koprene od celuloznih vlakana |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4820 |
Blokovi listovnog papira |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 4823 |
Ostali papiri, kartoni, celulozne vate i koprene od celuloznih vlakana, sječeni u određene veličine ili oblike |
Proizvodnja od materijala za proizvodnju papira iz poglavlja 47. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 49. |
Tiskane knjige, novine, slike i ostali proizvodi grafičke industrije; rukopisi, tipkani tekstovi i nacrti; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
4909 |
Tiskane ili ilustrirane razglednice; tiskane karte koje sadržavaju osobne čestitke, poruke ili objave, neovisno jesu li ilustrirane ili ne, sa ili bez omotnica ili ukrasa |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 4909 i 4911 |
|
||||||||||||||||||||||||||
4910 |
Kalendari svih vrsta, tiskani, uključujući i kalendarske blokove: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 4909 i 4911 |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 50. |
Svila; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 5003 |
Svileni otpaci (uključujući čahure neprikladne za namatanje, otpatke pređe i čupave materijale), vlačeni ili češljani |
Vlačenje ili češljanje svilenih otpadaka |
|
||||||||||||||||||||||||||
5004 do ex 5006 |
Svilena pređa i pređa od svilenih otpadaka |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5007 |
Tkanine od svile ili svilenih otpadaka: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od jednonitne pređe (7) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 51. |
Vuna, fina ili gruba životinjska dlaka; pređa i tkanine od konjske dlake; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
5106 do 5110 |
Pređa od vune, fine ili grube životinjske dlake ili konjske dlake |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5111 do 5113 |
Tkanine od vune, fine ili grube životinjske dlake ili od konjske dlake: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od jednonitne pređe (7) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 52. |
Pamuk; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
5204 do 5207 |
Pamučna pređa i konac |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5208 do 5212 |
Pamučne tkanine: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od jednonitne pređe (7) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 53. |
Ostala biljna tekstilna vlakna; papirna pređa i tkanine od papirne pređe; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
5306 do 5308 |
Pređa od ostalih biljnih tekstilnih vlakana; papirna pređa |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5309 do 5311 |
Tkanine od ostalih biljnih tekstilnih vlakana; tkanine od papirne pređe: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od jednonitne pređe (7) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
5401 do 5406 |
Pređa, monofilament i konac od umjetnih ili sintetičkih filamenata |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5407 i 5408 |
Tkanine od umjetne ili sintetičke filament pređe |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od jednonitne pređe (7) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
5501 do 5507 |
Umjetna ili sintetička rezana vlakna |
Proizvodnja od kemijskih materijala ili tekstilne pulpe |
|
||||||||||||||||||||||||||
5508 do 5511 |
Pređa i konac za šivanje od umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5512 do 5516 |
Tkanine od umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od jednonitne pređe (7) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 56. |
Vata, pust i netkani materijal; posebna pređa; konopi, uzice i užad te proizvodi od njih; osim: |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5602 |
Pust, uključujući impregniran, prevučen, prekriven ili laminiran: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Međutim, mogu se upotrijebiti:
pri čemu je u svim primjerima udjel svakog monofilamenta ili vlakna manje od 9 deciteksa, pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5604 |
Nit i kord od gume, prekriveni tekstilnim materijalom; tekstilna pređa, vrpce i slično iz tarifnih brojeva 5404 ili 5405, impregnirani, prevučeni, prekriveni ili obloženi gumom ili plastičnom masom: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od gumenih niti ili jezgri koje nisu prekrivene tekstilom |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5605 |
Metalizirana pređa, uključujući upletenu pređu, koja se sastoji od tekstilne pređe, vrpci ili sličnog iz tarifnih brojeva 5404 ili 5405, kombiniranih s kovinom u obliku niti, vrpca ili praha ili prekrivenih kovinom |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5606 |
Upletena pređa, upletene vrpce i slični oblici iz tarifnih brojeva 5404 ili 5405 (osim upletenih proizvoda iz tarifnog broja 5605 i upletene pređe od konjskih dlaka iz grive i repa); šenil-pređa (uključujući flokiranu šenil-pređu); efektna pređa s petljama |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 57. |
Sagovi i drugi tekstilni podni pokrivači: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Međutim, mogu se upotrijebiti:
pri čemu je u svim primjerima udjel svakog monofilamenta ili vlakna manje od 9 deciteksa, pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica Tkanine od jute smiju se koristiti kao podloga |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Tkanine od jute smiju se koristiti kao podloga |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 58. |
Posebne tkanine; tekstilne tkanine dobivene tafting postupkom; čipka; tapiserije; pozamanterija; vez; osim: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od jednonitne pređe (7) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
5805 |
Tapiserije ručno tkane, vrsta Gobelins, Flanders, Aubusson, Bauveais i slično te tapiserije iglom rađene (npr. sitnim bodom i križićima), uključujući i gotove proizvode |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
5810 |
Vez u metraži, u vrpcama ili motivima |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
5901 |
Tekstilne tkanine prevučene ljepilom ili škrobnim tvarima koje se upotrebljavaju za vanjsko uvezivanje knjiga i u slične svrhe; tkanine za kopiranje; kanafas pripremljen za slikanje; krute tkanine (buckram) i slične krute tkanine koje se upotrebljavaju u izradi šešira |
Proizvodnja od pređe |
|
||||||||||||||||||||||||||
5902 |
Kord tkanine za vanjske pneumatske gume od najlonske pređe ili ostalih poliamida, poliestera i viskoznog rajona, velike čvrstoće: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od pređe |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od kemijskih materijala ili tekstilne pulpe |
|
||||||||||||||||||||||||||
5903 |
Tekstilne tkanine impregnirane, premazane, prevučene, prekrivene ili laminirane plastičnim masama, osim onih iz tarifnog broja 5902 |
Proizvodnja od pređe ili tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
5904 |
Linoleum, uključujući rezan u oblike; podni pokrivači na tekstilnoj podlozi premazanoj, prevučenoj ili prekrivenoj, uključujući rezane u oblike |
Proizvodnja od pređe (7) |
|
||||||||||||||||||||||||||
5905 |
Zidne tapete od tekstila: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od pređe |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
5906 |
Gumirane tekstilne tkanine, osim onih iz tarifnog broja 5902: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od kemijskih materijala |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od pređe |
|
||||||||||||||||||||||||||
5907 |
Tekstilne tkanine na drugi način impregnirane, premazane, prevučene ili prekrivene; platna oslikana za kazališne kulise, umjetničke radionice i sličnu upotrebu |
Proizvodnja od pređe ili tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
5908 |
Tekstilni stijenjevi, tkani, prepleteni ili pleteni, za svjetiljke, peći, upaljače, svijeće i slično; čarapice za plinsku rasvjetu i cjevaste pletene tkanine za čarapice; impregnirane ili neimpregnirane |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od cjevasto pletenog vlakna za plinsku rasvjetu |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
5909 do 5911 |
Tekstilni proizvodi za industrijsku upotrebu: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od pređe ili ostataka vlakna ili krpa iz tarifnog broja 6310 |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 60. |
Pletene ili kačkane tkanine |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 61. |
Odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kačkani: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 62. |
Odjeća i pribor za odjeću, koji nisu pleteni ili kačkani; osim: |
|
|||||||||||||||||||||||||||
ex 6202, ex 6204, ex 6206, ex 6209 i ex 6211 |
Odjeća za žene, djevojčice, dojenčad te drugi izrađeni pribor za odjeću, vezeni |
Proizvodnja od pređe (9) ili proizvodnja od nevezenih tkanina, pod uvjetom da vrijednost nevezenih tkanina ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica (9) |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 6210 i ex 6216 |
Protupožarna oprema od tkanine pokrivene poliesterskom aluminiziranom folijom |
Proizvodnja od pređe (9) ili proizvodnja od nepresvučenih tkanina, pod uvjetom da vrijednost nepresvučenih tkanina ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica (9) |
|
||||||||||||||||||||||||||
6213 i 6214 |
Rupčići, šalovi, rupci, marame, velovi i slični proizvodi: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od jednostavne nebijeljene pređe (7) (9) ili proizvodnja od nevezenih tkanina, pod uvjetom da vrijednost nevezenih tkanina ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica (9) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od jednostavne nebijeljene pređe (7) (9) ili slaganje koje slijedi tisak s najmanje dvije radnje pripremne obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) pod uvjetom da vrijednost svih upotrijebljenih tkanina bez tiska iz tarifnih brojeva 6213 i 6214 ne prelazi 47,5 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
6217 |
Ostali gotovi pribor za odjeću; dijelovi odjeće ili pribora za odjeću, osim onih iz tarifnog broja 6212: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od pređe (9) ili proizvodnja od nevezenih tkanina, pod uvjetom da vrijednost nevezenih tkanina ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica (9) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od pređe (9) ili proizvodnja od nepresvučenih tkanina, pod uvjetom da vrijednost nepresvučenih tkanina ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica (9) |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od pređe (9) |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 63. |
Ostali gotovi tekstilni proizvodi; kompleti; rabljena odjeća i rabljeni tekstilni proizvodi; krpe; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
6301 do 6304 |
Pokrivači, debeli vuneni pokrivači, posteljno rublje itd.; zavjese itd.; ostali proizvodi za unutarnje opremanje |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od jednostavne nebijeljene pređe (9) (10) ili proizvodnja od nevezenih tkanina (osim pletenih ili kačkanih) pod uvjetom da njihova vrijednost ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||
6305 |
Vreće i vrećice za pakiranje robe |
Proizvodnja od (7):
|
|
||||||||||||||||||||||||||
6306 |
Cerade, nadstrešnice i vanjski platneni zastori; šatori; jedra za čamce, daske za jedrenje ili suhozemna vozila; proizvodi za kampiranje: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||
6307 |
Ostali gotovi proizvodi, uključujući modne krojeve za odjeću |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
6308 |
Kompleti koji se sastoje od komada tkanine i pređa, s priborom ili bez pribora, za izradu prostirki, tapiserija, vezenih stolnjaka i salveta, ili sličnih tekstilnih proizvoda, pripremljenih u pakiranja za prodaju na malo |
Svaki proizvod u setu mora zadovoljavati određeno pravilo koje vrijedi i kada nije u setu. Međutim, set može sadržavati i proizvode bez podrijetla, ali pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 64. |
Obuća, nazuvci i slični proizvodi; dijelovi tih proizvoda; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim od složenog gornjišta obuće pričvršćenog na unutarnje potplate ili druge dijelove potplata iz tarifnog broja 6406 |
|
||||||||||||||||||||||||||
6406 |
Dijelovi obuće (uključujući gornjište koje je pričvršćeno ili ne na unutarnji potplat osim na vanjski potplat); izmjenjivi ulošci za obuću, umeci za potpetice i slični proizvodi; nazuvci, zaštitne dokoljenice i slični proizvodi te njihovi dijelovi |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 65. |
Pokrivala za glavu i njihovi dijelovi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
6505 |
Šeširi i druga pokrivala glave, pleteni ili kačkani, ili izrađeni od čipke, pusta ili ostalih tekstilnih metražnih materijala (osim od vrpci), neovisno jesu li podstavljeni ili ukrašeni ili ne; mreže za kosu od bilo kojeg materijala, neovisno jesu li podstavljeni ili ukrašeni ili ne |
Proizvodnja od tekstilne pređe ili vlakana (9) |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 66. |
Kišobrani, suncobrani, štapovi, štapovi-stolci, bičevi, korbači i njihovi dijelovi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
6601 |
Kišobrani, suncobrani (uključujući štapove-kišobrane, vrtne kišobrane i slične kišobrane) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 67. |
Obrađeno perje i paperje te proizvodi izrađeni od perja i paperja; umjetno cvijeće; proizvodi od ljudske kose |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 68. |
Proizvodi od kamena, sadre, cementa, azbesta, tinjca i sličnih materijala; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 6803 |
Proizvodi od prirodna ili aglomerirana škriljevca |
Proizvodnja od obrađena škriljevca |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 6812 |
Proizvodi od azbesta; proizvodi od mješavine na osnovi azbesta ili mješavine na osnovi azbesta i magnezijeva karbonata |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 6814 |
Proizvodi od tinjca; uključujući i aglomerirani ili rekonstituirani tinjac, na podlozi od papira, kartona ili ostalih materijala |
Proizvodnja od obrađenog tinjca (obuhvaćen aglomerirani ili rekonstruirani tinjac) |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 69. |
Keramički proizvodi |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 70. |
Staklo i stakleni proizvodi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7003, ex 7004 i ex 7005 |
Staklo s nereflektirajućim slojem |
Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7001 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7006 |
Staklo iz tarifnih brojeva 7003, 7004 ili 7005, savijeno, s obrađenim rubovima, gravirano, brušeno, emajlirano ili drukčije obrađeno, ali neuokvireno ni spojeno s drugim materijalima: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od neprevučenih staklenih ploča (podloge) iz tarifnog broja 7006 |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7001 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7007 |
Sigurnosno staklo, izrađeno od kaljenog ili slojevitog stakla |
Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7001 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7008 |
Višeslojni zidni elementi za izolaciju, od stakla |
Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7001 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7009 |
Staklena zrcala, uokvirena ili neuokvirena, uključujući retrovizore |
Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7001 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7010 |
Opletene boce, boce, staklenke, lonci, fiole, ampule i ostali spremnici, od stakla, za transport ili pakiranje robe; staklenke za konzerviranje; čepovi, poklopci i ostali zatvarači, od stakla |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda ili rezanje staklenih predmeta, pod uvjetom da ukupna vrijednost upotrijebljenih nerezanih predmeta ne prelazi 50 % cijene gotova proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
7013 |
Stakleni predmeti koji se upotrebljavaju za stolom, u kuhinji, u toaletne svrhe, u uredima, proizvodi za unutarnju dekoraciju i slične svrhe (osim onih iz tarifnog broja 7010 ili 7018) |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda ili rezanje staklenih predmeta, pod uvjetom da ukupna vrijednost upotrijebljenih nerezanih predmeta ne prelazi 50 % cijene gotova proizvoda fco tvornica ili ukrašavanje rukom (osim svilotiska) ručno puhanih staklenih proizvoda, pod uvjetom da ukupna vrijednost upotrijebljenih puhanih staklenih predmeta ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7019 |
Predmeti od staklenih vlakana (osim pređe) |
Proizvodnja od:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 71. |
Prirodni ili kultivirani biseri, drago i poludrago kamenje, plemenite kovine, kovine presvučene plemenitim kovinama i proizvodi od njih; imitacije draguljarskih predmeta; kovani novac; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7101 |
Biseri, prirodni ili kultivirani, sortirani, privremeno nanizani radi lakšeg prijevoza |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7102, ex 7103 i ex 7104 |
Obrađeni dragulji ili poludragulji (prirodni, sintetički i rekonstruirani) |
Proizvodnja od neobrađenih dragulja ili poludragulja |
|
||||||||||||||||||||||||||
7106, 7108 i 7110 |
Plemenite kovine: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 7106, 7108 i 7110 ili elektrolitička, termička ili kemijska separacija plemenitih kovina iz tarifnih brojeva 7106, 7108 ili 7110 ili međusobno legiranje plemenitih kovina iz tarifnih brojeva 7106, 7108 ili 7110 ili njihovo legiranje s običnim kovinama |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od neobrađenih plemenitih kovina |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7107, ex 7109 i ex 7111 |
Kovine platirane plemenitim kovinama, u poluprerađenom obliku |
Proizvodnja iz neobrađenih kovina platiranih plemenitim kovinama |
|
||||||||||||||||||||||||||
7116 |
Predmeti od prirodnih ili kultiviranih bisera, dragulja ili poludragulja (prirodnih, sintetičkih ili rekonstruiranih) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
7117 |
Imitacije draguljarskih predmeta |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda ili Proizvodnja od dijelova običnih kovina, koji nisu platirani ili prevučeni plemenitim kovinama, pod uvjetom da vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 72. |
Željezo i čelik; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
7207 |
Poluproizvodi od željeza ili nelegiranog čelika |
Proizvodnja od materijala iz tarifnih brojeva 7201, 7202, 7203, 7204 ili 7205 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7208 do 7216 |
Plosnati valjani proizvodi, žice, šipke, profili od željeza ili nelegirana čelika |
Proizvodnja od ingota ili drugih primarnih oblika iz tarifnog broja 7206 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7217 |
Žica od željeza ili nelegiranog čelika |
Proizvodnja od poluprerađevina iz tarifnog broja 7207 |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7218, 7219 do 7222 |
Poluproizvodi, plosnati valjani proizvodi, šipke i profili od nehrđajućeg čelika |
Proizvodnja od ingota ili drugih primarnih oblika iz tarifnog broja 7218 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7223 |
Žica od nehrđajućeg čelika |
Proizvodnja od poluprerađevina iz tarifnog broja 7218 |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7224, 7225 do 7228 |
Poluproizvodi, plosnati valjani proizvodi, toplovaljana žica i šipka, u nepravilno namotanim kolutima; šipke i profili od ostalih legiranih čelika; šuplje šipke za svrdla, od legiranih ili nelegiranih čelika |
Proizvodnja od ingota ili drugih primarnih oblika iz tarifnih brojeva 7206, 7218 ili 7224 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7229 |
Žica od ostalih legiranih čelika |
Proizvodnja od poluprerađevina iz tarifnog broja 7224 |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 73. |
Proizvodi od željeza ili čelika; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7301 |
Žmurje (priboj) |
Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7206 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7302 |
Dijelovi za izgradnju željezničkih i tramvajskih kolosijeka, od željeza ili čelika: tračnice, tračnice vodilice i ozubljene tračnice, skretnički jezičci, skretnička srca, skretničko polužje i drugi dijelovi skretnica, pragovi, vezice, klizni jastuci, stezni klinovi, podložne ploče, elastične pritiskalice, uporne pločice, spojne motke i drugi dijelovi posebno zasnovani (konstruirani) za postavljanje, spajanje i pričvršćivanje tračnica |
Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7206 |
|
||||||||||||||||||||||||||
7304, 7305 i 7306 |
Cijevi, šuplji profili od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika |
Proizvodnja od materijala iz tarifnih brojeva 7206, 7207, 7218 ili 7224 |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7307 |
Cijevi ili pribor za cijevi od nehrđajućeg čelika (ISO br. X5CrNiMo 1712), koji se sastoji od više dijelova |
Izvrtanje, bušenje, proširivanje, provlačenje, brušenje, pjeskarenje kovanih kolutova kovine, pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 35 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
7308 |
Željezne ili čelične konstrukcije (osim montažnih zgrada iz tarifnog broja 9406) i dijelovi konstrukcija (npr. mostovi i sekcije mostova, vrata splavnica, tornjevi, rešetkasti i drugi stupovi, upornjaci, krovovi, krovišta (krovni kosturi), vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata, roloi i ograde); željezni ili čelični limovi, šipke, profili, cijevi i slično, pripremljeni za upotrebu u konstrukcijama |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, zavarene kutove, kalupe i profile iz tarifnog broja 7301 ne smije se upotrebljavati |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7315 |
Lanci protiv klizanja |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 7315 ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 74. |
Bakar i predmeti napravljeni od njega; osim: |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
7401 |
Bakrenac; cementni (taložni) bakar |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
7402 |
Nerafinirani bakar; bakrene sonde za elektrolitsko rafiniranje |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
7403 |
Rafinirani bakar i slitine bakra, u sirovim oblicima: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od rafiniranog bakra, u sirovim oblicima, ili otpadaka i lomljevine od bakra |
|
||||||||||||||||||||||||||
7404 |
Otpaci i lomljevina od bakra |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
7405 |
Predslitine bakra |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 75. |
Nikal i predmeti napravljeni od njega; osim: |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
7501 do 7503 |
Niklov kamenac, niklovi oksidi nastali postupkom sinteriranja i drugi međuproizvodi metalurgije nikla; nekovani nikal; otpaci i lomljevina od nikla |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 76. |
Aluminij i predmeti napravljeni od njega; osim: |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
7601 |
Aluminij u sirovim oblicima |
Proizvodnja:
ili proizvodnja termičkim ili elektrolitičkim postupkom od nelegirana aluminija ili od otpadaka i lomljevine aluminija |
|
||||||||||||||||||||||||||
7602 |
Otpaci ili lomljevina od aluminija |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 7616 |
Proizvodi aluminija, osim gustih žičanih mreža, ograda, rešetaka, proizvoda za pojačanje i sličnih (uključujući beskrajne vrpce) od aluminijske žice te ekspandirane kovine aluminija |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 77. |
Rezervirano za eventualnu buduću upotrebu u HS |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 78. |
Olovo i predmeti napravljeni od njega; osim: |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
7801 |
Olovo u sirovim oblicima: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od olova u prvoj obradi ili „obrađeno” olovo |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, otpaci i lomljevina iz tarifnog broja 7802 ne smiju se koristiti. |
|
||||||||||||||||||||||||||
7802 |
Otpaci i lomljevina od olova |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 79. |
Cink i predmeti napravljeni od njega; osim: |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
7901 |
Cink u sirovim oblicima |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, otpaci i lomljevina iz tarifnog broja 7902 ne smiju se koristiti. |
|
||||||||||||||||||||||||||
7902 |
Otpaci i lomljevina od cinka |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 80. |
Kositar i predmeti napravljeni od njega; osim: |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
8001 |
Kositar u sirovim oblicima |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, otpaci i lomljevina iz tarifnog broja 8002 ne smiju se koristiti. |
|
||||||||||||||||||||||||||
8002 i 8007 |
Otpaci i lomljevina od kositra; ostali proizvodi od kositra |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 81. |
Ostale obične kovine; kermeti; proizvodi od njih: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz istog tarifnog broja kao proizvod ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 82. |
Alati, nožarski proizvodi, žlice i vilice, od običnih kovina; dijelovi za njih od običnih kovina; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
8206 |
Alati iz dvaju ili više tarifnih brojeva od 8202 do 8205, u setovima za prodaju na malo |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 8202 do 8205 Međutim, alate iz tarifnih brojeva 8202 do 8205 može se upotrijebiti u sklopu setova, pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % cijene seta fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
8207 |
Izmjenjivi alati za ručne sprave sa ili bez mehaničkog pogona ili za alatne strojeve (npr. za prešanje, utiskivanje, probijanje, urezivanje navoja, narezivanje navoja, bušenje, proširivanje provrta, glodanje, tokarenje ili odvijanje vijaka) uključujući matrice za vučenje ili izvlačenje kovina te alati za bušenje stijena ili zemlje |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
8208 |
Noževi i rezne oštrice za strojeve ili mehaničke sprave |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 8211 |
Noževi s reznim oštricama, ozubljenim ili ne (uključujući vrtlarske noževe), osim noževa iz tarifnog broja 8208 |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, mogu se upotrijebiti oštrice noža i ručke od osnovnih kovina. |
|
||||||||||||||||||||||||||
8214 |
Ostali nožarski proizvodi (npr. strojevi za šišanje i striženje, mesarske ili kuhinjske sjekire s dugom oštricom i kratkim drškom (bradve, satare), sjeckalice i slične sprave za sjeckanje, noževi za papir); sprave i setovi sprava za njegu ruku ili nogu (manikir i pedikir) (uključujući i rašpe za nokte) |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, mogu se upotrijebiti ručke od osnovnih kovina. |
|
||||||||||||||||||||||||||
8215 |
Žlice, vilice, grabilice, žlice za obiranje, lopatice za serviranje kolača, noževi za ribu, noževi za maslac, štipaljke za šećer i sličan kuhinjski ili stolni pribor |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, mogu se upotrijebiti ručke od osnovnih kovina. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 83. |
Razni proizvodi od osnovnih kovina; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 8302 |
Ostali proizvodi za montiranje, podešavanje i slični proizvodi prikladni za građenje te automatski zatvarači za vrata |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, ostali materijali iz tarifnog broja 8302 mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 8306 |
Kipići i drugi ukrasni predmeti od običnih kovina |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, ostali materijali iz tarifnog broja 8306 mogu se upotrijebiti pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 84. |
Nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi i mehanički uređaji; njihovi dijelovi; osim: |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 8401 |
Nuklearni gorivni elementi |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda (12) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8402 |
Kotlovi za proizvodnju vodene ili druge pare (osim kotlova za centralno grijanje toplom vodom koji mogu proizvoditi i niskotlačnu paru); kotlovi za pregrijanu vodu |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8403 i ex 8404 |
Kotlovi za centralno grijanje, osim kotlova iz tarifnog broja 8402 i pomoćni uređaji za kotlove za centralno grijanje |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 8403 i 8404 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8406 |
Turbine na vodenu paru i ostale parne turbine |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8407 |
Klipni motori s unutarnjim izgaranjem na paljenje s pomoću svjećica, s pravocrtnim ili rotacijskim kretanjem klipa |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8408 |
Klipni motori s unutarnjim izgaranjem na paljenje s pomoću kompresije (dizelski ili poludizelski motori) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8409 |
Dijelovi prikladni isključivo ili uglavnom za motore iz tarifnih brojeva 8407 ili 8408 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8411 |
Turbomlazni motori, turbopropelerni motori i ostale plinske turbine |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8412 |
Ostali pogonski strojevi i motori |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 8413 |
Sisaljke za potiskivanje s rotacijskim kretanjem |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 8414 |
Industrijski ventilatori, puhala i slično |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8415 |
Uređaji za klimatizaciju s ventilatorom na motorni pogon i elementima za mijenjanje temperature i vlažnosti, uključujući strojeve u kojima se vlažnost ne može posebno regulirati |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8418 |
Hladnjaci, zamrzivači i ostali uređaji za proizvodnju hladnoće ili zamrzavanje, električni i ostali; toplinske sisaljke, osim uređaja za klimatizaciju iz tarifnog broja 8415 |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 8419 |
Strojevi za drvnu industriju, za proizvodnju papirne mase, papira i kartona |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8420 |
Kalandri i ostali strojevi za valjanje, osim za kovine ili staklo te valjci za njih |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8423 |
Vage (osim vaga osjetljivosti 5 centigrama i finijih), uključujući strojeve za brojenje i provjeru koji rade na osnovi vaganja mase; utezi za vage svih vrsta |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8425 do 8428 |
Strojevi za dizanje, rukovanje, utovar ili istovar |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8429 |
Samokretni buldožeri, angldožeri, grejderi, ravnjači, skrejperi (strugači), jaružala (gliboderi), utovarivači sa žlicom, strojevi za nabijanje i cestovni valjci: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8430 |
Ostali strojevi za premještanje, ravnanje, odsijecanje, kopanje, nabijanje, vađenje ili bušenje zemlje, minerala ili ruda; zabijala i strojevi za vađenje pilota; plugovi za snijeg i puhaljke za snijeg |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 8431 |
Dijelovi prikladni za upotrebu isključivo ili uglavnom s cestovnim valjcima |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8439 |
Strojevi za proizvodnju celuloze od vlaknastih celuloznih materijala ili strojevi za proizvodnju i dovršavanje papira ili kartona |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8441 |
Ostali strojevi za preradu papirne mase, papira ili kartona, uključujući strojeve za sječenje svih vrsta |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
Ex84 43 |
Pisači, za uredske strojeve (npr. strojevi za automatsku obradu podataka, strojevi za obradu teksta itd.) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8444 do 8447 |
Strojevi iz ovih tarifnih brojeva za tekstilnu industriju |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 8448 |
Pomoćni strojevi za upotrebu sa strojevima iz tarifnih brojeva 8444 i 8445 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8452 |
Strojevi za šivanje, osim strojeva za prošivanje knjiga iz tarifnog broja 8440; pokućstvo, postolja i poklopci predviđeni za strojeve za šivanje; igle za strojeve za šivanje: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8456 do 8466 |
Strojevi i alatni strojevi iz tarifnih brojeva od 8456 do 8466 s pripadajućim dijelovima i priborom |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8469 do 8472 |
Uredski strojevi (npr. strojevi za pisanje, strojevi za računanje, strojevi za automatsku obradu podataka, strojevi za umnožavanje, strojevi za spajanje) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8480 |
Kalupnici za ljevaonice kovina; modelne ploče; modeli za kalupe; kalupi za kovine (osim kalupa za ingote), kovinske karbide, staklo, mineralne tvari, gumu i plastične mase |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8482 |
Kuglični i valjni ležaji |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8484 |
Brtve od kovinskih listova kombinirane s drugim materijalom ili od dvaju ili više slojeva kovine; setovi brtava, različitih po sastavu materijala, u vrećicama, omotima ili sličnim pakiranjima; mehaničke brtve |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 8486 |
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8487 |
Dijelovi strojeva bez električnih priključaka, izolatora, svitaka, kontakata ili drugih električnih dijelova, koji nisu spomenuti ni obuhvaćeni na drugom mjestu u ovom poglavlju |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 85. |
Električni strojevi i oprema te njihovi dijelovi; aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka; aparati za snimanje ili reprodukciju televizijske slike i zvuka, njihovi dijelovi i pribor; osim: |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8501 |
Elektromotori i električni generatori (osim generatorskih agregata) |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8502 |
Električni generatorski agregati i rotacijski pretvarači (konvertori) |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 8504 |
Uređaji za napajanje strojeva za automatsku obradu podataka |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 8517 |
Ostali aparati za slanje ili primanje glasa, slike ili drugih podataka, uključujući aparate za komunikaciju u bežičnoj mreži (kao što je lokalna mreža ili mreža širokog dosega), osim predajnika ili prijamnika iz tarifnih brojeva 8443, 8525, 8527 ili 8528 |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 8518 |
Mikrofoni i njihovi stalci; zvučnici uključujući i zvučnike u zvučnim kutijama; audiofrekvencijska električna pojačala; setovi za električno pojačavanje zvuka |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8519 |
Aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8521 |
Aparati za snimanje ili reprodukciju slike, sa ili bez videoprijamnika |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8522 |
Dijelovi i pribor prikladni za upotrebu isključivo ili uglavnom s aparatima iz tarifnih brojeva 8519 do 8521 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8523 |
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
postupak difuzije u kojem se oblikuju integrirani spojevi na poluvodičkoj podlozi sa selektivnim unošenjem odgovarajućeg topila (dopant), bez obzira na to je li sastavljeno i/ili testirano u državama različitim od navedenih u člancima 3. i 4. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8525 |
Odašiljači za radiodifuziju ili televiziju, neovisno imaju li ugrađen prijamnik ili aparat za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijske kamere, digitalne kamere i videokamere (kamkorderi) |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8526 |
Radari, uređaji za radionavigaciju i radiouređaji za daljinsko upravljanje |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8527 |
Prijamnici radiodifuzije, neovisno jesu li kombinirani, u istom kućištu, s aparatom za snimanje ili reprodukciju zvuka, odnosno sa satom |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8528 |
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8529 |
Dijelovi pogodni za upotrebu isključivo ili uglavnom za aparate iz tarifnih brojeva 8525 do 8528: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8535 |
Električni aparati za uklapanje, isklapanje, zaštitu ili spajanje električnih strujnih krugova za napon preko 1 000 V |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8536 |
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
8537 |
Ploče, pultovi, stolovi, ormari i ostali nosači, opremljeni s dva ili više aparata iz tarifnih brojeva 8535 ili 8536, za električno upravljanje ili razdiobu električne struje, uključujući one s ugrađenim instrumentima ili aparatima iz poglavlja 90., te aparati za numeričko upravljanje, osim komutacijskih aparata iz tarifnog broja 8517 |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 8541 |
Diode, tranzistori i slične poluvodičke naprave, osim slojeva koji još nisu izrezani u čipove |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 8542 |
Elektronički integrirani krugovi |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
ili postupak difuzije u kojem se oblikuju integrirani spojevi na poluvodičkoj podlozi sa selektivnim unošenjem odgovarajućeg topila (dopant), bez obzira na to je li sastavljeno i/ili testirano u državama različitim od navedenih u člancima 3. i 4. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8544 |
Izolirana žica (uključujući emajliranu i anodiziranu žicu), kabeli (uključujući koaksijalne kabele) i ostali izolirani električni vodiči s konektorima ili bez konektora; kabeli od optičkih vlakana izrađeni od pojedinačno oplaštenih vlakana, neovisno sadržavaju li električne vodiče ili su opremljeni konektorima ili ne |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8545 |
Ugljene elektrode, ugljene četkice, ugljen za žarulje, ugljen za baterije i drugi proizvodi od grafita ili od drugih vrsta ugljika, sa ili bez kovina, vrsta koje se rabe za električne namjene |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8546 |
Električni izolatori od bilo kojeg materijala |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8547 |
Izolacijski dijelovi za električne strojeve, uređaje ili opremu, izrađeni u cijelosti od izolacijskih materijala ili samo s manjim dijelovima od kovina (na primjer čahure s navojem) ugrađenim za vrijeme oblikovanja isključivo za svrhe montaže, osim izolatora iz tarifnog broja 8546; elektrovodljive cijevi i njihove spojnice, od običnih kovina obloženih izolacijskim materijalom |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8548 |
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 86. |
Željezničke ili tramvajske lokomotive, vagoni i njihovi dijelovi; željeznički ili tramvajski kolosiječni sklopovi i pribor i njihovi dijelovi; mehanička (uključujući elektromehanička) prometna signalna oprema svih vrsta; osim: |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8608 |
Željeznički ili tramvajski kolosiječni sklopovi i pribor; mehanička (uključujući elektromehanička) oprema za signalizaciju, sigurnost, nadzor ili upravljanje u željezničkom, tramvajskom, cestovnom prometu, u unutarnjim vodenim putovima, na parkiralištima, u lučkim postrojenjima ili na uzletištima za zrakoplove; njihovi dijelovi |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 87. |
Vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vagona i lokomotiva te njihovi dijelovi i pribor; osim: |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
8709 |
Radna kolica, samokretna, bez uređaja za dizanje ili rukovanje, koja se rabi u tvornicama, skladištima, lukama ili zračnim lukama za prijevoz robe na kratkim udaljenostima; vučna vozila koja se rabe na peronima željezničkih kolodvora; dijelovi navedenih vozila |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8710 |
Tenkovi i druga oklopna borbena motorna vozila, uključujući i ona opremljena naoružanjem, i njihovi dijelovi |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8711 |
Motocikli (uključujući i mopede), bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom, s bočnom prikolicom ili bez nje; bočne prikolice: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 20 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 8712 |
Bicikli bez kugličnih ležajeva |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja 8714 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8715 |
Dječja kolica i njihovi dijelovi |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8716 |
Prikolice i poluprikolice; ostala vozila, nesamokretna; njihovi dijelovi |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 88. |
Zrakoplovi, svemirske letjelice i njihovi dijelovi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 8804 |
Rotošuti |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 8804 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
8805 |
Oprema za lansiranje zrakoplova; palubni zaustavljivači zrakoplova ili slična oprema; zemaljski trenažeri letenja; dijelovi navedenih proizvoda |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 89. |
Brodovi, čamci i ploveće konstrukcije |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, trupove broda iz tarifnog broja 8906 ne smije se upotrebljavati. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 90. |
Optički, fotografski, kinematografski, mjerni i kontrolni instrumenti, instrumenti za kontrolu točnosti, medicinski ili kirurški instrumenti i aparati; njihovi dijelovi i pribor; osim: |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9001 |
Optička vlakna i snopovi optičkih vlakana; kabeli od optičkih vlakana, osim onih iz tarifnog broja 8544; listovi i ploče od polarizirajućeg materijala; leće (uključujući kontaktne leće), prizme, zrcala i ostali optički elementi, od bilo kojeg materijala, nemontirani, osim takvih optičkih neobrađenih staklenih elemenata |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9002 |
Leće, prizme, zrcala i ostali optički elementi, od bilo kojeg materijala, montirani, koji su dijelovi ili pribor instrumenata ili aparata, osim takvih optičkih neobrađenih staklenih elemenata |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9004 |
Naočale i slični proizvodi, korektivni, zaštitni ili ostali |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 9005 |
Dalekozori (s jednim ili dva objektiva), ostali optički teleskopi i njihova postolja; osim astronomskih refrakcijskih teleskopa i njihovih postolja |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 9006 |
Fotografski aparati (osim kinematografskih kamera); fotografske bljeskalice i žarulje-bljeskalice, osim žarulja s električnim paljenjem |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9007 |
Kinematografske kamere i projektori, neovisno imaju li ugrađene aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka ili ne |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9011 |
Optički mikroskopi, uključujući one za mikrofotografiju, mikrokinofotografiju ili mikroprojekciju |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 9014 |
Ostali instrumenti i aparati za navigaciju |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9015 |
Instrumenti i aparati za geodetsku izmjeru zemljišta (uključujući fotogrametriju), hidrografiju, oceanografiju, hidrologiju, meteorologiju ili geofiziku, osim kompasa; daljinomjeri |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9016 |
Vage osjetljivosti od 5 centigrama ili finije, sa ili bez utega |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9017 |
Instrumenti za crtanje, obilježavanje ili matematičko računanje (na primjer aparati za crtanje, pantografi, kutomjeri, pribor za crtanje u setu, logaritamska računala, kalkulatori u obliku okrugle ploče); instrumenti za mjerenje dužine, namijenjeni držanju u ruci (npr. mjerne šipke i vrpce, mikrometarska mjerila, pomična mjerila), koji nisu spomenuti ni obuhvaćeni na drugom mjestu u ovom poglavlju |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9018 |
Instrumenti i aparati namijenjeni upotrebi u medicini, kirurgiji, zubarstvu ili veterini, uključujući scintigrafske i druge elektromedicinske aparate te instrumente za ispitivanje vida: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 9018 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9019 |
Aparati za mehanoterapiju; aparati za masažu; aparati za psihološka ispitivanja; aparati za ozonoterapiju, oksigenoterapiju, aerosolterapiju, umjetno disanje ili ostali terapijski dišni aparati |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9020 |
Ostali dišni aparati i plinske maske, osim zaštitnih maski bez mehaničkih dijelova ili izmjenjivih filtera |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 25 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9024 |
Strojevi i aparati namijenjeni ispitivanju tvrdoće, vlačne ili tlačne čvrstoće, elastičnosti ili ostalih mehaničkih svojstava materijala (npr. kovina, drva, tekstila, papira, plastičnih masa) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9025 |
Hidrometri i slični plutajući instrumenti, termometri, pirometri, barometri, higrometri i psihrometri, s registratorom ili bez njega te kombinacije tih instrumenata |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9026 |
Instrumenti i aparati za mjerenje ili provjeru protoka, razine, tlaka ili ostalih promjenjivih veličina tekućine ili plinova (na primjer mjerači protoka, pokazivači razine, manometri, mjerila količine topline), osim instrumenata i aparata iz tarifnih brojeva 9014, 9015, 9028 ili 9032 |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9027 |
Instrumenti i aparati za fizikalne ili kemijske analize (na primjer polarimetri, refraktometri, spektrometri, aparati za analizu plina ili dima); instrumenti i aparati za mjerenje ili provjeru viskoznosti, poroznosti, ekspanzije, površinskog napona i slično; instrumenti i aparati za kalorimetrijska, akustična i fotometrijska mjerenja ili provjeru (uključujući ekspozimetre); mikrotomi |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9028 |
Mjerila potrošnje ili proizvodnje plina, tekućine ili elektriciteta, uključujući mjerila za njihovo baždarenje: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9029 |
Brojila okretaja, brojila proizvodnje, taksimetri, brojila kilometara, brojila koraka i slično; pokazivači brzine i sprave za mjerenje brzine, osim onih iz tarifnog broja 9014 ili 9015; stroboskopi |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9030 |
Osciloskopi, spektralni analizatori i ostali instrumenti i aparati za mjerenje ili provjeru električnih veličina, osim mjerila iz tarifnog broja 9028; instrumenti i aparati za mjerenje ili otkrivanje alfa, beta, gama, rendgenskih, svemirskih ili ostalih ionizirajućih zračenja |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9031 |
Instrumenti, uređaji i strojevi za mjerenje ili provjeru, koji nisu spomenuti ni obuhvaćeni na drugom mjestu u ovom poglavlju; projektori profila |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9032 |
Instrumenti i aparati za automatsku regulaciju ili upravljanje |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9033 |
Dijelovi i pribor (koji nisu spomenuti ni obuhvaćeni na drugom mjestu u ovom poglavlju) za strojeve, uređaje, instrumente ili aparate iz poglavlja 90. |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 91. |
Satovi i njihovi dijelovi; osim: |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9105 |
Ostali satovi |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9109 |
Satni mehanizmi, kompletni i sastavljeni |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9110 |
Kompletni satni mehanizmi (za osobne ili druge satove) nesastavljeni ili djelomično sastavljeni (satni mehanizmi u setovima); nekompletni satni mehanizmi (za osobne ili druge satove), sastavljeni; grubo kompletirani mehanizmi za satove (osobne ili druge) |
Proizvodnja u kojoj:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9111 |
Kutije za osobne satove i dijelovi kućišta |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9112 |
Kućišta za ostale satove i kućišta slične vrste za ostalu robu iz ovog poglavlja te njihovi dijelovi |
Proizvodnja:
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
9113 |
Remeni i narukvice za ručne satove i dijelovi za remene i narukvice: |
|
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 92. |
Glazbeni instrumenti; dijelovi i pribor za te proizvode |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 93. |
Oružje i streljivo; njihovi dijelovi i pribor |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 94. |
Pokućstvo; oprema za postelje, madraci, nosači madraca, jastuci i slični punjeni proizvodi; svjetiljke i ostala rasvjetna tijela, koja nisu drugdje spomenuta ni uključena; osvijetljeni znakovi, osvijetljene pločice s imenima ili slično; montažne zgrade; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
ex 9401 i ex 9403 |
Pokućstvo od običnih kovina presvučeno netapeciranom pamučnom tkaninom težine do najviše 300 g/m (2) |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda ili proizvodnja od pamučnih tkanina već proizvedenih u oblicima spremnima za upotrebu s materijalima iz tarifnih brojeva 9401 ili 9403, pod uvjetom da: |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 40 % cijene proizvoda fco tvornica |
||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||
9405 |
Svjetiljke i ostala rasvjetna tijela, uključujući reflektore i njihove dijelove, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugom mjestu; osvijetljeni znakovi, osvijetljene pločice s imenima i slično, sa stalno učvršćenim izvorom svjetlosti, i njihovi dijelovi koji nisu drugdje spomenuti ni obuhvaćeni |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9406 |
Montažne zgrade |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 95. |
Igračke, rekviziti za društvene igre i šport; njihovi dijelovi i pribor; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 9503 |
Ostale igračke; umanjeni modeli i slični modeli za igru, uključujući s pogonom; slagalice svih vrsta |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 9506 |
Palice za golf i njihovi dijelovi |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, grubo oblikovani blokovi za izradu glava za palice za golf mogu se upotrijebiti. |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex poglavlje 96. |
Razni gotovi proizvodi; osim: |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 9601 i ex 9602 |
Proizvodi životinjskog, biljnog ili mineralnog podrijetla, za rezbarenje |
Proizvodnja od materijala za rezbarenje iz istih tarifnih brojeva kao i proizvod |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 9603 |
Metle i četke (osim metla i metlica od grančica i četki od dlake vjeverica i lasica), ručno pogonjene mehaničke naprave za čišćenje poda, bez motora, jastučići za nanošenje boje i soboslikarski valjci; brisači za podove i pahalice (sa spužvastom glavom) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
9605 |
Putni setovi za osobnu toaletu, šivanje ili čišćenje cipela ili odjeće |
Svaki proizvod u setu mora zadovoljavati određeno pravilo koje vrijedi i kada nije u setu. Međutim, set može sadržavati i proizvode bez podrijetla, ali pod uvjetom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 15 % cijene proizvoda fco tvornica. |
|
||||||||||||||||||||||||||
9606 |
Dugmad, kopčice koje se zatvaraju utiskivanjem ili na drugi način, dugmad za presvlačenje i ostali dijelovi tih proizvoda; nedovršena dugmad |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
9608 |
Kemijske olovke; flomasteri i markeri s vrhom od pusta ili drugog poroznog materijala; nalivpera i slična pera na punjenje; pera za kopiranje; tehničke olovke; držala za pera, držala za olovke i slična držala; dijelovi (uključujući kape i klipse) navedenih proizvoda, osim onih iz tarifnog broja 9609 |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim, pera i njihovi vrhovi iz istog tarifnog broja kao i proizvod mogu se upotrijebiti |
|
||||||||||||||||||||||||||
9612 |
Vrpce za pisaće strojeve ili slične vrpce, natopljene tiskarskom bojom ili drukčije pripremljene za davanje otisaka, neovisno jesu li na svicima ili u patronama ili ne; jastučići za žigove, neovisno jesu li natopljeni tintom ili ne, s kutijom ili bez kutije |
Proizvodnja:
|
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 9613 |
Upaljači s električnom iskrom (piezo) |
Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 9613 ne prelazi 30 % cijene proizvoda fco tvornica |
|
||||||||||||||||||||||||||
ex 9614 |
Lule za pušenje i glave lula |
Proizvodnja od grubo obrađenih blokova |
|
||||||||||||||||||||||||||
Poglavlje 97. |
Umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i starine (antikviteti) |
Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda |
|
(1) Za posebne uvjete povezane sa „specifičnim procesima” vidi uvodne napomene 7.1. i 7.3.
(2) Za posebne uvjete povezane sa „specifičnim procesima” vidi uvodnu napomenu 7.2.
(3) U slučaju proizvoda sastavljenih od materijala razvrstanih u tarifne brojeve 3901 do 3906, s jedne strane, te u tarifne brojeve 3907 do 3911, s druge strane, ovo se ograničenje primjenjuje samo na onu grupu materijala koja u tom proizvodu prevladava po težini.
(4) Za posebne uvjete povezane s proizvodima napravljenima od mješavine tekstilnih materijala vidi uvodnu napomenu 5.
(5) Napomenom 3. uz poglavlje 32. određuje se da su ovdje uključeni preparati za bojenje bilo kakvog materijala, odnosno koji su namijenjeni kao sastojak u proizvodnji sredstava za bojenje, pod uvjetom da nisu uvršteni u neki drugi tarifni broj u poglavlju 32.
(6) „Skupina” podrazumijeva bilo koji dio tarifnog broja odvojen od ostalog točkom sa zarezom.
(7) Sljedeće se folije smatraju jako prozirnima: folije čije je optičko zamućenje, mjereno u skladu s ASTM-D 1003-16 Gardner Hazemeter (tj. Hazefaktor), manje od 2 %.
(8) Upotreba tog materijala ograničena je na proizvodnju tkanina kakve se koriste za strojeve za proizvodnju papira.
(9) Vidi uvodnu napomenu 6.
(10) U vezi s pletenim i kačkanim proizvodima koji nisu elastični ili gumirani, dobiveni šivanjem ili spajanjem dijelova pletenih ili kačkanih tkanina (rezanih ili odmah oblikovanih) vidi uvodnu napomenu 6.
(11) SEMI – Institut za poluvodičku opremu i materijale.
(12) Ovo pravilo vrijedi do 31.12.2005.
PRILOG III. PROTOKOLU I.
OGLEDNI PRIMJERCI POTVRDE O PROMETU ROBE EUR.1 I ZAHTJEV ZA POTVRDU O PROMETU ROBE EUR.1
Upute za tiskanje
1. |
Svaki obrazac ima dimenzije 210 x 297 mm; pri tome je dopušteno odstupanje po duljini od najviše minus 5 mm ili plus 8 mm. Obvezatna je upotreba bijelog papira, veličine za pisanje, koji je bez dodatnih premaza težak najmanje 25 g/m2. U pozadini mora imati tiskani guilloche uzorak u zelenoj boji na kojemu se vidi svako krivotvorenje mehaničkim ili kemijskim sredstvima. |
2. |
Nadležna tijela stranaka mogu zadržati pravo samostalnog tiskanja obrazaca ili ih mogu dati u tisak ovlaštenim tiskarama. U drugom slučaju svaki obrazac sadržava naznaku tog ovlaštenja. Svaki obrazac sadržava naziv i adresu tiskare ili oznaku s pomoću koje je moguće identificirati tiskaru. Također mora sadržavati otisnut ili na drugi način naznačen serijski broj po kojemu ga se može identificirati. |
NAPOMENE
1. |
Potvrde ne smiju sadržavati izbrisane dijelove ili riječi napisane jedna preko druge. Sve izmjene unose se tako da se netočni podaci precrtaju i da se dodaju potrebni ispravci. Takve izmjene mora parafirati osoba koja je ispunila potvrdu i moraju ih ovjeriti carinska tijela zemlje ili područja izdavanja. |
2. |
Između unosa u potvrdi ne smije biti praznih prostora, a svakoj stavci mora prethoditi broj stavke. Neposredno ispod posljednje stavke mora se povući vodoravna crta. Neiskorišteni se prostor mora precrtati na način da se onemogući naknadno upisivanje podataka. |
3. |
Roba mora biti opisana u skladu s trgovačkom praksom i dovoljno detaljno kako bi je se moglo identificirati; |
PRILOG IV. PROTOKOLU I.
TEKST IZJAVE O PODRIJETLU
Izjava o podrijetlu, čiji se tekst navodi u nastavku, mora se sastaviti u skladu s bilješkama. Međutim, bilješke nije potrebno ponovno navoditi.
Bugarska verzija
Износителят на продуктите, обхванати от този документ (митническо разрешение № … (1)) декларира, че освен където ясно е отбелязано друго, тези продукти са с … преференциален произход (2).
Španjolska verzija
El exportador de los productos incluidos en el presente documento (autorización aduanera no … (1)) declara que, salvo indicación en sentido contrario, estos productos gozan de un origen preferencial … (2).
Češka verzija
Vývozce výrobků uvedených v tomto dokumentu (číslo povolení … (1)) prohlašuje, že kromě zřetelně označených mají tyto výrobky preferenční původ v … (2).
Danska verzija
Eksportøren af varer, der er omfattet af nærværende dokument, (toldmyndighedernes tilladelse nr. … (1)), erklærer, at varerne, medmindre andet tydeligt er angivet, har præferenceoprindelse i … (2).
Njemačka verzija
Der Ausführer (Ermächtigter Ausführer; Bewilligungs-Nr. … (1)) der Waren, auf die sich dieses Handelspapier bezieht, erklärt, dass diese Waren, soweit nicht anderes angegeben, präferenzbegünstigte … (2) Ursprungswaren sind.
Estonska verzija
Käesoleva dokumendiga hõlmatud toodete eksportija (tolli kinnitus nr. … (1)) deklareerib, et need tooted on … (2) sooduspäritoluga, välja arvatud juhul kui on selgelt näidatud teisiti.
Grčka verzija
Ο εξαγωγέας των προϊόντων που καλύπτονται από το παρόν έγγραφο (άδεια τελωνείου υπ'αριθ. … (1)) δηλώνει ότι, εκτός εάν δηλώνεται σαφώς άλλως, τα προϊόντα αυτά είναι προτιμησιακής καταγωγής … (2).
Francuska verzija
L'exportateur des produits couverts par le présent document (autorisation douanière no … (1)) déclare que, sauf indication claire du contraire, ces produits ont l'origine préférentielle … (2).
Hrvatska verzija
Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje br… (1)) izjavljuje da su, osim ako je drukčije izričito navedeno, ovi proizvodi… (2) preferencijalnog podrijetla.
Talijanska verzija
L'esportatore delle merci contemplate nel presente documento (autorizzazione doganale n. … (1)) dichiara che, salvo indicazione contraria, le merci sono di origine preferenziale … (2).
Latvijska verzija
To produktu eksportētājs, kuri ietverti šajā dokumentā (muitas atļauja Nr. … (1)), deklarē, ka, izņemot tur, kur ir citādi skaidri noteikts, šiem produktiem ir preferenciāla izcelsme … (2).
Litavska verzija
Šiame dokumente išvardytų produktų eksportuotojas (muitinės liudijimo Nr. … (1)) deklaruoja, kad, jeigu kitaip nenurodyta, tai yra … (2) preferencinės kilmės produktai.
Mađarska verzija
A jelen okmányban szereplő áruk exportőre (vámfelhatalmazási szám: … (1)) kijelentem, hogy eltérő egyértelmű jelzés hiányában az áruk preferenciális … (2) származásúak.
Malteška verzija
L-esportatur tal-prodotti koperti b'dan id-dokument (awtorizzazzjoni tad-dwana nru. … (1)) jiddikjara li, ħlief fejn indikat b'mod ċar li mhux hekk, dawn il-prodotti huma ta' oriġini preferenzjali … (2).
Nizozemska verzija
De exporteur van de goederen waarop dit document van toepassing is (douanevergunning nr. … (1)), verklaart dat, behoudens uitdrukkelijke andersluidende vermelding, deze goederen van preferentiële … oorsprong zijn (2).
Poljska verzija
Eksporter produktów objętych tym dokumentem (upoważnienie władz celnych nr … (1)) deklaruje, że z wyjątkiem gdzie jest to wyraźnie określone, produkty te mają … (2) preferencyjne pochodzenie.
Portugalska verzija
O abaixo-assinado, exportador dos produtos abrangidos pelo presente documento (autorização aduaneira no (1)), declara que, salvo indicação expressa em contrário, estes produtos são de origem preferencial … (2).
Rumunjska verzija
Exportatorul produselor ce fac obiectul acestui document (autorizația vamală nr. … (1)) declară că, exceptând cazul în care în mod expres este indicat altfel, aceste produse sunt de origine preferențială … (2).
Slovenska verzija
Izvoznik blaga, zajetega s tem dokumentom (pooblastilo carinskih organov št … (1)) izjavlja, da, razen če ni drugače jasno navedeno, ima to blago preferencialno … (2) poreklo.
Slovačka verzija
Vývozca výrobkov uvedených v tomto dokumente (číslo povolenia … (1)) vyhlasuje, že okrem zreteľne označených, majú tieto výrobky preferenčný pôvod v … (2).
Finska verzija
Tässä asiakirjassa mainittujen tuotteiden viejä (tullin lupa n:o … (1)) ilmoittaa, että nämä tuotteet ovat, ellei toisin ole selvästi merkitty, etuuskohteluun oikeutettuja … alkuperätuotteita (2).
Švedska verzija
Exportören av de varor som omfattas av detta dokument (tullmyndighetens tillstånd nr. … (1)) försäkrar att dessa varor, om inte annat tydligt markerats, har förmånsberättigande … ursprung (2).
Engleska verzija
The exporter of the products covered by this document (customs authorization No … (1)) declares that, except where otherwise clearly indicated, these products are of … (2) preferential origin.
Gruzijska verzija
„ამ საბუთით (საბაჟოს მიერ გაცემული უფლებამოსილების N… (1)) წარმოდგენილი საქონლის ექსპორტიორი აცხადებს, რომ ეს საქონელი არის … (2) შეღავათიანი წარმოშობის თუ სხვა რამ არ არის პირდაპირ მითითებული”
… (3)
(Mjesto i datum)
… (4)
(Potpis izvoznika; mora biti i čitko navedeno ime osobe koja je potpisala izjavu.)
(1) Ako izjavu o podrijetlu sastavlja ovlašteni izvoznik, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan ovdje. Ako izjavu o podrijetlu ne sastavlja ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama se ispuštaju ili se prostor ostavlja praznim.
(2) Podrijetlo proizvoda mora biti navedeno. Ako se izjava o podrijetlu djelomično ili u cijelosti odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille, izvoznik to mora jasno naznačiti u dokumentu u kojem se sastavlja izjava simbolom „CM”.
(3) Ti navodi mogu biti ispušteni ako su podaci sadržani u samom dokumentu.
(4) Kada izvoznik ne mora vlastoručno potpisati izjavu, izuzeće potpisa podrazumijeva i izuzeće od navođenja imena potpisnika.
Zajednička izjava o Kneževini Andori
1. |
Proizvode podrijetlom iz Kneževine Andore obuhvaćene poglavljima od 25. do 97. Harmoniziranog sustava Gruzija prihvaća kao proizvode podrijetlom iz Europske unije u smislu ovog Sporazuma. |
2. |
Protokol I. o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje primjenjuje se mutatis mutandis za potrebe definiranja statusa proizvoda s podrijetlom iz stavka 1. |
Zajednička izjava o republici San Marinu
1. |
Proizvode podrijetlom iz Republike San Marina Gruzija prihvaća kao proizvode podrijetlom iz Europske unije u smislu ovog Sporazuma. |
2. |
Protokol I. o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje primjenjuje se mutatis mutandis za potrebe definiranja statusa proizvoda s podrijetlom iz stavka 1. |
Zajednička izjava o preispitivanju pravila o podrijetlu sadržanih u Protokolu I. o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje
1. |
Stranke su suglasne preispitati pravila o podrijetlu sadržana u Protokolu I. o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje te raspraviti potrebne izmjene na zahtjev bilo koje stranke. Pri takvim razmatranjima stranke uzimaju u obzir razvoj tehnologija, proizvodne postupke, fluktuacije cijena i sve ostale druge čimbenike kojima se mogu opravdati izmjene pravila. |
2. |
Prilog II. Protokolu I. o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje prilagođavat će se u skladu s redovitim izmjenama Harmoniziranog sustava. |
PROTOKOL II.
o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima
Članak 1.
Definicije
Za potrebe ovog Protokola:
(a) |
„carinsko zakonodavstvo” znači svaka zakonska ili regulatorna odredba koja se primjenjuje na područjima stranaka, a kojom se uređuju uvoz, izvoz i provoz robe te njezino stavljanje pod bilo koji carinski režim ili postupak, uključujući njihove mjere zabrane, ograničenja i kontrole; |
(b) |
„podnositelj molbe” znači nadležno administrativno tijelo koje podnosi molbu za pomoć na temelju ovog Protokola i koje je stranka za to odredila; |
(c) |
„primatelj molbe” znači nadležno administrativno tijelo koje prima molbu za pomoć na temelju ovog Protokola i koje je stranka za to odredila; |
(d) |
„osobni podaci” znači sve informacije koje se odnose na identificiranog pojedinca ili pojedinca kojeg se može identificirati; |
(e) |
„postupak koji predstavlja povredu carinskog zakonodavstva” znači svako kršenje ili pokušaj kršenja carinskog zakonodavstva. |
Članak 2.
Područje primjene
1. Stranke, u području svoje nadležnosti te na način i pod uvjetima utvrđenima u ovom Protokolu, pomažu jedna drugoj kako bi osigurale ispravnu primjenu svojeg carinskog zakonodavstva, posebno prevencijom, istraživanjem i suzbijanjem postupaka koji predstavljaju povredu tog zakonodavstva.
2. Pomoć u carinskim pitanjima, na način kako je predviđeno ovim Protokolom, primjenjuje se na sva administrativna tijela stranaka koja su nadležna za primjenu ovog Protokola. Ona ne dovodi u pitanje pravila kojima se uređuje uzajamna pomoć u kaznenim stvarima. Također ne obuhvaća razmjenu informacija koje su dobivene izvršavanjem ovlasti na temelju zahtjeva pravosudnih tijela, osim ako ta tijela odobre priopćivanje tih informacija.
3. Pomoć u naplati carine, poreza ili novčanih kazni nije obuhvaćena ovim Protokolom.
Članak 3.
Pomoć na temelju molbe
1. Na temelju molbe podnositelja, primatelj molbe pruža podnositelju molbe sve relevantne informacije koje podnositelju molbe mogu omogućiti da osigura ispravnu primjenu carinskog zakonodavstva, uključujući i informacije o uočenim ili planiranim aktivnostima koje jesu ili bi mogle biti postupci koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.
2. Na zahtjev podnositelja molbe primatelj molbe obavješćuje podnositelja molbe o sljedećem:
(a) |
je li roba, izvezena iz područja jedne od stranaka, propisno uvezena na područje druge stranke, navodeći, prema potrebi, carinski postupak koji je primijenjen na tu robu; |
(b) |
je li roba, uvezena na područje jedne od stranaka, propisno izvezena iz područja druge stranke, navodeći, prema potrebi, carinski postupak koji je primijenjen na tu robu. |
3. Na zahtjev podnositelja molbe primatelj molbe, u okviru vlastitih zakonskih ili regulatornih odredbi, poduzima potrebne mjere kako bi osigurao poseban nadzor:
(a) |
fizičkih ili pravnih osoba za koje postoje opravdani razlozi za pretpostavku da su bile ili su trenutačno uključene u postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva; |
(b) |
mjesta na kojima je roba pohranjena ili može biti pohranjena na takav način da postoje opravdani razlozi za pretpostavku da je ta roba namijenjena za upotrebu u postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva; |
(c) |
robe koja se prevozi ili se može prevoziti na takav način da postoje opravdani razlozi za pretpostavku da je namijenjena za upotrebu u postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva; |
(d) |
prijevoznih sredstava koja se upotrebljavaju ili se mogu upotrebljavati na takav način da postoje opravdani razlozi za pretpostavku da su namijenjena za upotrebu u postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva. |
Članak 4.
Spontana pomoć
Stranke pomažu jedna drugoj, na vlastitu inicijativu i u skladu sa svojim zakonskim ili regulatornim odredbama, ako smatraju da je to neophodno za ispravnu primjenu carinskog zakonodavstva, posebno pružanjem informacija koje se odnose na:
(a) |
aktivnosti koje jesu ili izgledaju kao postupci koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva i koje bi mogle zanimati drugu stranku; |
(b) |
nove načine ili metode primijenjene u postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva; |
(c) |
robu za koju se zna da je predmet postupaka koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva; |
(d) |
fizičke ili pravne osobe za koje postoje opravdani razlozi za pretpostavku da su bile ili su trenutačno uključene u postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva; |
(e) |
prijevozna sredstva za koja postoje opravdani razlozi za pretpostavku da su bila upotrebljavana ili se trenutačno upotrebljavaju, ili bi se mogla upotrijebiti za postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva. |
Članak 5.
Dostava i obavješćivanje
1. Na zahtjev podnositelja molbe primatelj molbe, u skladu s vlastitim zakonskim ili regulatornim odredbama koje se primjenjuju na to tijelo, poduzima sve potrebne mjere kako bi dostavio sve dokumente ili obavijestio o svim odlukama koje potječu od podnositelja molbe i koje ulaze u područje primjene ovog Protokola, adresata s boravištem odnosno poslovnim nastanom na području primatelja zahtjeva.
2. Zahtjevi za dostavom dokumenata ili obavijesti o odlukama sastavljaju se u pisanom obliku na službenom jeziku primatelja molbe ili na jeziku koji je njemu prihvatljiv.
Članak 6.
Oblik i sadržaj molbi za pomoć
1. Molbe se u skladu s ovim Protokolom sastavljaju u pisanom obliku. Uz njih se prilažu dokumenti koji su potrebni za njihovo ispunjavanje. U hitnim slučajevima moguće je prihvatiti i usmene molbe koje se moraju bez odlaganja potvrditi u pisanom obliku.
2. Molbe iz stavka 1. sadržavaju sljedeće podatke:
(a) |
podnositelj molbe; |
(b) |
zatražena mjera; |
(c) |
predmet i razlog molbe; |
(d) |
zakonske ili regulatorne odredbe i drugi pravni elementi u pitanju; |
(e) |
što je moguće preciznije i sveobuhvatnije naznake o fizičkim ili pravnim osobama koje su predmet istraga; i |
(f) |
sažetak relevantnih činjenica i već poduzetih istraga. |
3. Molbe se dostavljaju u pisanom obliku na službenom jeziku primatelja molbe ili na jeziku koji je njemu prihvatljiv. Taj se zahtjev ne primjenjuje na dokumente koji se molbi prilažu u skladu sa stavkom 1.
4. Ako molba ne zadovoljava formalne zahtjeve utvrđene u ovom članku, moguće je zatražiti njezin ispravak ili dopunu, a u međuvremenu je moguće naložiti primjenu mjera predostrožnosti.
Članak 7.
Rješavanje molbe
1. Kako bi riješio molbu za pomoć, primatelj molbe, u granicama svoje nadležnosti i raspoloživih resursa, postupa kao da djeluje u vlastitom interesu ili na zahtjev drugih tijela iste stranke dostavljanjem informacija koje primatelj molbe već posjeduje, provođenjem odgovarajućih istraga ili organiziranjem njihovog provođenja. Ova se odredba primjenjuje i na svako drugo tijelo na koje je primatelj molbe naslovio molbu ako ne može djelovati sâm.
2. Molbe za pomoć rješavaju se u skladu sa zakonskim ili regulatornim odredbama stranke koja je molbu primila.
3. Dužnosnici jedne stranke, ovlašteni na odgovarajući način, uz suglasnost druge stranke i podložno uvjetima koje ta druga stranka odredi, mogu biti prisutni u uredima primatelja molbe ili drugog predmetnog tijela u skladu sa stavkom 1., kako bi pribavili informacije koje se odnose na aktivnosti koje jesu ili bi mogle biti postupci koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva i koje su podnositelju molbe potrebne za potrebe ovog Protokola.
4. Dužnosnici jedne stranke, ovlašteni na odgovarajući način, uz suglasnost druge stranke i podložno uvjetima koje ta druga stranka odredi, mogu biti prisutni tijekom istraga koje se provode na području te druge stranke.
Članak 8.
Oblik u kojem se šalju informacije
1. Primatelj molbe podnositelju molbe šalje rezultate istrage u pisanom obliku uz relevantne dokumente, ovjerene preslike ili drugo.
2. Te informacije mogu biti u elektroničkom obliku.
3. Izvorni se dokumenti šalju jedino na zahtjev u slučajevima kada ovjerene preslike nisu dovoljne. Ti se izvornici vraćaju prvom prilikom.
Članak 9.
Izuzeci od obveze pružanja pomoći
1. Pomoć može biti odbijena ili uvjetovana ispunjavanjem određenih uvjeta ili zadovoljavanjem zahtjeva u slučaju kada stranka smatra da bi pomoć na temelju ovog Protokola:
(a) |
vjerojatno narušila suverenitet Gruzije ili države članice od koje je pomoć zatražena na temelju ovog Protokola; |
(b) |
vjerojatno narušila javni poredak, sigurnost ili ostale bitne interese, posebno u slučajevima spomenutima u članku 10. stavku 2. ovog Protokola; ili |
(c) |
povrijedila industrijsku, trgovačku ili poslovnu tajnu. |
2. Primatelj molbe može odgoditi pružanje pomoći s obrazloženjem da bi time došlo do upletanja u istragu, progon ili postupak koji je već u tijeku. U tom se slučaju primatelj molbe savjetuje s podnositeljem molbe kako bi se utvrdilo je li moguće pružiti pomoć pod uvjetima koje primatelj molbe možebitno zahtijeva.
3. U slučajevima kada podnositelj molbe zatraži pomoć koju, da je zamoljen, ni sam ne bi mogao pružiti, u svojoj molbi svraća pozornost na tu činjenicu. Primatelj molbe tada odlučuje kako odgovoriti na takvu molbu.
4. U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovog članka primatelj molbe o svojoj odluci i razlozima za nju mora bez odgode obavijestiti podnositelja molbe.
Članak 10.
Razmjena informacija i povjerljivost
1. Sve informacije koje su na bilo koji način dostavljene u skladu s ovim Protokolom povjerljive su ili ograničene prirode, ovisno o pravilima koja se primjenjuju u svakoj stranci. Takve informacije obuhvaćene su obvezom čuvanja službene tajne i uživaju istu zaštitu koja vrijedi za slične informacije prema odgovarajućim propisima stranke koja ih je primila te odgovarajućim odredbama koje se primjenjuju na institucije Unije.
2. Osobni se podaci mogu razmjenjivati samo ako se stranka koja ih prima obveže da će štititi takve podatke na način koji stranka koja ih dostavlja smatra odgovarajućim.
3. Upotreba informacija dobivenih na temelju ovog Protokola u administrativnom ili sudskom postupku pokrenutom u vezi s postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva smatra se upotrebom za potrebe ovog Protokola. Stoga stranke mogu u evidenciji o dokazima, izvješćima i svjedočenjima te u postupcima i optužbama pred sudom kao dokaz koristiti dobivene informacije i dokumente u koje su stekle uvid u skladu s odredbama ovog Protokola. Nadležna tijela koja su dostavila navedene informacije ili odobrila pristup navedenim dokumentima obavješćuju se o takvoj upotrebi.
4. Informacije dobivene na temelju ovog Protokola upotrebljavaju se samo za potrebe ovog Protokola. Ako jedna stranka želi ove informacije upotrebljavati u druge svrhe, potrebna joj je prethodna pisana suglasnost primatelja molbe koji je dostavio informacije. Takva upotreba tada podliježe svim ograničenjima koja odredi primatelj molbe.
Članak 11.
Stručnjaci i svjedoci
Službenik primatelja molbe može biti ovlašten nastupiti, u granicama dane ovlasti, kao stručnjak ili svjedok u administrativnom ili sudskom postupku u vezi s pitanjima koja su obuhvaćena ovim Protokolom i može iznijeti predmete, dokumente ili njihove ovjerene preslike koji mogu biti potrebni za postupak. Podnositelj molbe izdaje zahtjev službeniku u kojemu se obvezno navodi administrativno ili pravosudno tijelo pred kojim se službenik mora pojaviti, u vezi s kojim predmetima te u kojem svojstvu (položaj ili kvalifikacija).
Članak 12.
Troškovi pomoći
Stranke se odriču svih međusobnih tražbina za nadoknadu troškova koji su nastali na temelju ovog Protokola, osim, prema potrebi, troškova koji se odnose na stručnjake i svjedoke te onih koji se odnose na tumače i prevoditelje koji nisu zaposlenici javnih službi.
Članak 13.
Provedba
1. Provedba ovog Protokola povjerava se, s jedne strane, carinskim tijelima Gruzije i, s druge strane, nadležnim službama Europske komisije i carinskim tijelima država članica, prema potrebi. Ona odlučuju o svim praktičnim mjerama i dogovorima koji su potrebni za njegovu primjenu, uzimajući u obzir važeća pravila, posebno u području zaštite podataka.
2. Stranke se međusobno savjetuju i slijedom toga obavješćuju jedna drugu o detaljnim pravilima provedbe koja se donesu u skladu s odredbama ovog Protokola.
Članak 14.
Ostali sporazumi
1. Uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti Unije i država članica, odredbe ovog Protokola:
(a) |
ne utječu na obveze stranaka na temelju bilo kojeg drugog međunarodnog sporazuma ili konvencije; |
(b) |
smatraju se dopunom sporazuma o uzajamnoj pomoći koji su sklopljeni ili bi mogli biti sklopljeni između pojedinih država članica i Gruzije; i |
(c) |
ne utječu na odredbe Unije kojima je uređena razmjena informacija, dobivenih na temelju ovog Protokola, koje bi mogle biti od interesa za Uniju, između nadležnih službi Europske komisije i carinskih tijela država članica. |
2. Neovisno o odredbama stavka 1., odredbe ovog Protokola imaju prednost pred odredbama svakog bilateralnog sporazuma o uzajamnoj pomoći koji je sklopljen ili bi mogao biti sklopljen između pojedinih država članica i Gruzije, u mjeri u kojoj odredbe takvog bilateralnog sporazuma nisu u skladu s odredbama ovog Protokola.
Članak 15.
Savjetovanja
Što se tiče pitanja u pogledu primjenjivosti ovog Protokola, stranke se međusobno savjetuju s ciljem njihova rješavanja u okviru Carinskog pododbora osnovanog prema članku 74. ovog Sporazuma.
PROTOKOL III.
o okvirnom sporazumu između Europske Unije i Gruzije o općim načelima sudjelovanja Gruzije u programima Unije
Članak 1.
Gruziji je dopušteno sudjelovanje u svim sadašnjim i budućim programima Unije koji su otvoreni za sudjelovanje Gruzije u skladu s relevantnim odredbama kojima se donose ti programi.
Članak 2.
Gruzija u opći proračun EU-a daje financijske doprinose koji odgovaraju posebnim programima Unije u kojima Gruzija sudjeluje.
Članak 3.
Predstavnici Gruzije mogu sudjelovati kao promatrači te, u pitanjima koja se odnose na Gruziju, u upravljačkim odborima koji su nadležni za praćenje programa kojima Gruzija daje financijske doprinose.
Članak 4.
Projekti i inicijative koje podnose sudionici iz Gruzije podliježu, u najvećoj mogućoj mjeri, jednakim uvjetima, pravilima i postupcima u okviru predmetnih programa kao oni koji se primjenjuju na države članice.
Članak 5.
Posebni uvjeti u pogledu sudjelovanja Gruzije u svakom posebnom programu, posebno u pogledu financijskog doprinosa koji treba platiti i postupaka za izvješćivanje i evaluaciju, utvrđuju se sporazumom između Europske komisije i nadležnih tijela Gruzije na temelju kriterija uspostavljenih predmetnim programima.
Ako se Gruzija prijavi za vanjsku pomoć Unije kako bi sudjelovala u određenom programu Unije u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1638/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o utvrđivanju općih odredbi o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo ili u skladu s bilo kojim sličnim zakonodavnim aktom Unije kojim se predviđa vanjska pomoć Unije Gruziji, a koji bi mogao biti donesen u budućnosti, uvjeti pod kojima Gruzija smije upotrebljavati vanjsku pomoć unije utvrđuju se sporazumom o financiranju, posebno u skladu s člankom 20. Uredbe (EZ) br. 1638/2006.
Članak 6.
Svakim sporazumom sklopljenim u skladu s člankom 5. ovog Protokola utvrđuje se, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002, da će financijsku kontrolu ili revizije ili druge provjere, uključujući administrativne istrage, provoditi Europska komisija, Revizorski sud i Europski ured za borbu protiv prijevara, ili da će se one provoditi pod njihovom nadležnosti.
Sastavljaju se detaljne odredbe o financijskoj kontroli i revizijama, administrativnim mjerama, sankcijama i povratu isplaćenih sredstava, kojima se omogućuje dodjela ovlasti Europskoj komisiji, Revizorskom sudu i Europskom uredu za borbu protiv prijevara koje su jednakovrijedne njihovim ovlastima u odnosu na korisnike ili ugovaratelje s poslovnim nastanom u Uniji.
Članak 7.
Ovaj se Protokol primjenjuje u razdoblju primjenjivosti ovog Sporazuma.
Svaka stranka može otkazati ovaj Protokol pisanom obaviješću drugoj stranci.
Prestanak Protokola nakon obavijesti o otkazu koju podnese bilo koja stranka ne utječe na provjere i kontrole koje se prema potrebi trebaju provesti u skladu s odredbama utvrđenima u članku 5. odnosno članku 6.
Članak 8.
Najkasnije tri godine od datuma stupanja na snagu ovog Protokola i svake tri godine nakon toga obje stranke mogu preispitati provedbu ovog Protokola na temelju stvarnog sudjelovanja Gruzije u programima Unije.
PROTOKOL IV.
Definicije
Za potrebe ovog Sporazuma:
1. |
„Nepravilnost” znači svako kršenje odredbe prava EU-a, ovog Sporazuma ili sporazuma i ugovora koji iz njega proizlaze slijedom činjenja ili nečinjenja gospodarskog subjekta, a koje šteti ili bi moglo štetiti općem proračunu EU-a ili proračunima kojima on upravlja, bilo putem smanjenja ili gubitka prihoda iz vlastitih sredstava koja se prikupljaju izravno u ime EU-a ili putem neopravdanog izdatka. |
2. |
„Prijevara” znači:
|
3. |
„Aktivna korupcija” znači namjerna radnja bilo koje osobe koja dužnosniku obeća dati ili daje, izravno ili putem posrednika, bilo kakvu prednost, za njega samog ili za treću osobu, kako bi djelovao ili se suzdržao od djelovanja u skladu sa svojom dužnosti ili kako bi pri obavljanju dužnosti djelovao protivno svojim službenim dužnostima na način koji šteti ili bi mogao štetiti financijskim interesima EU-a. |
4. |
„Pasivna korupcija” znači namjerna radnja dužnosnika koji izravno ili putem posrednika traži ili prima bilo kakvu prednost za sebe ili za treću osobu ili prihvaća obećanje o takvoj prednosti, kako bi djelovao ili se suzdržao od djelovanja u skladu sa svojom dužnosti ili kako bi pri obavljanju dužnosti djelovao protivno svojim službenim dužnostima na način koji šteti ili bi mogao štetiti financijskim interesima EU-a. |
5. |
„Sukob interesa” znači svaka situacija u kojoj bi se sposobnost nepristranog i objektivnog djelovanja osoblja mogla dovesti u sumnju iz obiteljskih ili emocionalnih razloga (npr. zbog prijateljstva, intimnih odnosa itd.) ili zbog političkih ili nacionalnih sklonosti, ekonomskog interesa ili bilo kojeg drugog zajedničkog interesa s ponuditeljem, podnositeljem zahtjeva ili korisnikom, ili ako bi se takav dojam razumno mogao stvoriti kod vanjske treće osobe. |
6. |
„Nepropisno isplaćen” znači isplaćen protivno pravilima koja se primjenjuju na fondove EU-a. |
7. |
„Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)” znači služba Europske komisije specijalizirana za borbu protiv prijevara. OLAF je operativno neovisan i nadležan je za provedbu administrativnih istraga radi suzbijanja prijevara, korupcije i drugih nezakonitih radnji koje štete financijskim interesima EU-a, kako je predviđeno u Odluci Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom od 28. travnja 1999. o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), Uredbi (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti. |