Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52017XG1208(01)

Zaključci Vijeća o razvoju škola i izvrsnosti u poučavanju

SL C 421, 8.12.2017, p. 2–6 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

8.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 421/2

Zaključci Vijeća o razvoju škola i izvrsnosti u poučavanju

(2017/C 421/03)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA političku pozadinu ovog pitanja iz Priloga ovim zaključcima;

PREPOZNAJUĆI DA:

1.

Ostvarivanje kvalitetnog, uključivog i pravednog školskog obrazovanja za sve učenike jedan je od najvažnijih prioriteta koji utječe na društveni napredak i održivi rast Europske unije u budućnosti. Obrazovanje ima presudnu ulogu za izglede mladih i njihove prilike za uspjeh u životu, a njime se i polažu temelji za ostvarenje samoispunjenja polaznika u građanskom i društvenom životu, na tržištu rada i u osobnom životu.

2.

Kako bi se mogli suočavati s izazovima svijeta koji se ubrzano mijenja, važno je da pojedinci nastave učiti tijekom cijelog života. Škole, uz potporu šire zajednice, mogu imati ključnu ulogu u pomaganju pojedincima da razviju širok raspon ključnih kompetencija (1), preuzmu odgovornost za svoje cjeloživotno učenje i karijeru te postanu aktivni i odgovorni građani.

SVJESNO:

3.

potrebe za suvremenim pristupima poučavanju, učenju i upravljanju školskim obrazovnim sustavima koji se temelje na napretku u odgojnim i obrazovnim znanostima i koji školama pomažu da odgovore na promjenjive odgojno-obrazovne potrebe učenika, kao i potrebe društva i tržišta rada u pogledu obrazovanja, a temelje se i na napretku koji proizlazi iz digitalnog i tehnološkog razvoja;

4.

izazova koji prate postizanje referentnog cilja za 2020. o smanjenju udjela učenika sa slabim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju (2), za što su potrebni ozbiljni napori u području politika kako bi se poboljšao kapacitet škola za pružanje potpore svim učenicima, uključujući one s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te učenike u nepovoljnom položaju;

5.

činjenice da postizanje glavnog cilja strategije Europa 2020., odnosno smanjenje stope ranog napuštanja školovanja, unatoč napretku ostvarenom tijekom posljednjeg desetljeća iziskuje daljnje napore (3);

6.

potrebe za promicanjem pravednosti, ravnopravnosti i uključivosti u školskom obrazovanju i s pomoću njega, jer je socioekonomsko podrijetlo i dalje čimbenik koji snažno utječe na odgojno-obrazovno postignuće učenika;

7.

potrebe za ulaganjem u učitelje i nastavnike te ravnatelje škola kao snažne determinante postignuća učenika te potrebe za time da im se pruži potpora u preuzimanju odgovornosti i boljem uravnoteživanju profesionalne autonomije i odgovornosti;

8.

važnosti dobrog upravljanja školskim obrazovnim sustavima i ravnoteže između autonomije škola i odgovornosti kao ključnog čimbenika poboljšanja kvalitete, pravednosti i djelotvornosti u obrazovanju;

9.

važnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja tijekom kojega se polažu temelji za bolje rezultate na svim budućim razinama obrazovanja i sudjelovanje u cjeloživotnom učenju, kao i važnosti promicanja učenja sve djece te njihove dobrobiti i razvoja;

NAGLAŠAVA:

10.

Različitost je obilježje školskog obrazovanja u Europi, pri čemu su države članice u potpunosti odgovorne za organizaciju i razvoj svojih obrazovnih sustava, što znači da se rješenja za zajedničke izazove i provedba ciljanih reformi mogu razlikovati ovisno o nacionalnom, regionalnom i lokalnom kontekstu.

11.

Europska suradnja u području školskog obrazovanja, osobito putem programa Erasmus+, ima veliku dodanu vrijednost na razini EU-a i važnu ulogu u osiguravanju kvalitetnog obrazovanja, uspostavi bližih kontakata među mladim Europljanima, poticanju zajedničkog europskog identiteta i podupiranju reformi politike u području obrazovanja.

POZDRAVLJA komunikaciju Komisije o razvoju škola i izvrsnosti u nastavi kao preduvjetima za uspješan život (4), u kojoj su utvrđena tri područja u kojima je potrebno djelovati i u kojima može pomoći potpora na europskoj razini.

U skladu s time POZIVA DRŽAVE ČLANICE da se, uz uvažavanje supsidijarnosti i u skladu s nacionalnim okolnostima, usredotoče na sljedeća prioritetna područja djelovanja:

12.

osiguravanje kvalitetnog i uključivog obrazovanja (5) te doprinošenje razvoju talenta i potencijala svih učenika:

(a)

pružanjem potpore školama u primjeni pristupa razvoju poučavanja i učenja kojim je obuhvaćena cijela škola, u cilju promicanja uključivije i uključenije školske kulture koja se u većoj mjeri temelji na potpori, s naglaskom na dobrobiti cijele školske zajednice i nultoj toleranciji prema vršnjačkom nasilju, nasilju i diskriminaciji na bilo kojoj osnovi;

(b)

poduzimanjem koraka za osiguravanje stjecanja dobrog predmetnog znanja, zajedno s razvojem punog raspona ključnih kompetencija, a posebno društvenih i građanskih kompetencija, kao i promicanjem zajedničkih vrijednosti (6);

(c)

podupiranjem motivacije učenika, njihove sposobnosti da nauče kako učiti i odgovornosti za učenje, kao i promicanjem glasa učenika, demokratskog dijaloga i sudjelovanja u školskom životu;

(d)

obogaćivanjem iskustava učenja, uz istodobno podržavanje učinkovite primjene digitalnih tehnologija i poticanje aktivnosti u kojima se učenje povezuje sa stvarnim iskustvom, primjerice putem učenja na temelju projekata i rješavanja problema, stjecanja iskustva na radnom mjestu ili sudjelovanja u aktivnostima lokalne zajednice;

(e)

ulaganjem u pravodobnu i ciljanu potporu za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i učenike u nepovoljnom položaju izložene posebnom riziku, i to primjenom širokog raspona sredstava, među ostalim omogućivanjem boljeg pristupa uključivim okružjima i usredotočivanjem na prijelaze unutar obrazovnog sustava i prijelaz iz škole na tržište rada;

(f)

ulaganjem u kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje (7) koji su dostupni i na raspolaganju svoj djeci;

13.

osnaživanje nastavnika i ravnatelja škola:

(a)

pomakom u smjeru sveobuhvatne politike o učiteljima i nastavnicima kojom bi se obuhvatile sve faze njihove karijere i iskoristile prednosti digitalizacije u obrazovanju;

(b)

povećanjem privlačnosti njihovih karijera ponudom kvalitetnih radnih uvjeta i unapređivanjem potpore, povratnih informacija i usmjeravanja, posebno za učitelje i nastavnike pripravnike te nove ravnatelje škola;

(c)

ponudom kvalitetnog inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika u kojem bi poseban naglasak trebalo staviti na dobro pripremljenu praksu u razredu za čitavog trajanja studija uz, prema potrebi, vodstvo osposobljenih mentora;

(d)

ulaganjem u njihovo trajno stručno usavršavanje i razvoj tijekom svih faza karijere te unapređivanjem upravljanja školama;

(e)

podupiranjem pripreme i stručnog usavršavanja edukatora i mentora učitelja i nastavnika te uključivanjem šireg raspona iskustava u obrazovanje i osposobljavanje učitelja i nastavnika;

(f)

jačanjem ciljane suradnje, mreža učenja, internetskih zajednica i inovativne pedagoške prakse među učiteljima, nastavnicima i ravnateljima škola te uključivanjem drugih relevantnih dionika;

14.

pomak u smjeru učinkovitijeg, pravednijeg i djelotvornijeg upravljanja:

(a)

pronalaženjem prave ravnoteže između autonomije i odgovornosti kako bi se poduprlo trajno poboljšavanje i inovacije na razini škola i sustava;

(b)

daljnjim razvojem sustavâ za osiguravanje kvalitete, uključujući samovrednovanje, kvantitativnu i kvalitativnu procjenu u skladu s nacionalnim okolnostima i politikama, koji se temelje na temeljitom razumijevanju razvoja škola koje je stečeno zajedno s dionicima i u kojem sudjeluju dionici;

(c)

podupiranjem politika koje se temelje na dokazima te uravnoteženim i primjerenim korištenjem podacima, među ostalim onima iz međunarodnih komparativnih studija te Pregleda obrazovanja i osposobljavanja;

(d)

nastojanjem da se omogući dostatna i djelotvorna dodjela sredstava za školsko obrazovanje te optimalno iskorištavanje resursa na svim razinama i, kada je to primjereno, pokretanjem strukturnih reformi školskog obrazovanja.

POZIVA KOMISIJU da dopuni aktivnosti koje poduzimaju države članice i da podupre njihovu suradnju s ciljem:

15.

proširenja suradnje među školama povećanjem, putem programa Erasmus+, dostupnosti partnerstava među školama, eTwinninga te mobilnosti učenika, osoblja i edukatora učitelja i nastavnika, uključujući praktično iskustvo u inozemstvu za učitelje i nastavnike pripravnike te buduće učitelje, nastavnike te ravnatelje škola;

16.

poticanja, razmjenom primjera najbolje prakse i suradničkim učenjem, razvoja širokog niza ključnih kompetencija za sve mlade, uključujući osnovne vještine, digitalne kompetencije i kompetencije kojima se podupiru osobni i društveni razvoj te aktivno građanstvo;

17.

povećanja spremnosti škola za učenje u digitalnom dobu, primjerice promicanjem samoprocjene učitelja i nastavnika te razvoja digitalnih vještina s pomoću okvira digitalne kompetencije, istraživanja potencijala alata za dobrovoljnu samoprocjenu digitalnog kapaciteta za škole i daljnjeg razvoja internetskih zajednica i resursa EU-a;

18.

poticanja obrazovanja u području znanosti, tehnologije, inženjerstva, (umjetnosti) i matematike (STE(A)M) promicanjem najbolje prakse, jačanjem suradnje škola sa sektorima visokog obrazovanja i istraživanja te poslovnim sektorom na razini EU-a i učinkovitim uklanjanjem rodnih razlika i stereotipova;

19.

jačanja aktivnosti suradničkog učenja i uzajamnog savjetovanja te razmjene iskustava i primjera najbolje prakse, posebno u vezi s ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem, osiguravanjem kvalitete, karijerama i stručnim usavršavanjem učitelja, nastavnika i ravnatelja škola te uključivim obrazovanjem;

20.

promicanja i podupiranja uključivosti u obrazovanju, među ostalim eksperimentiranjem s politikama u vezi s time kako poučavati učenike različitog jezičnog i kulturnog podrijetla, te jačanja suradnje između država članica i Europske agencije za posebne potrebe i uključivo obrazovanje, kao i drugih relevantnih agencija i međunarodnih organizacija;

21.

promicanja i podupiranja istraživanja o obrazovanju i širenja rezultata obrazovnih istraživanja te daljnjeg razvoja sinergija s OECD-om, u koordinaciji s državama članicama, kako bi se izradili zajednički usporedni podaci i izvješća o školskom obrazovanju, među ostalim djelotvornijim zajedničkim prikupljanjem podataka koje obavljaju Eurydice i OECD;

22.

pomaganja državama članicama koje dobrovoljno zatraže pomoć u osmišljavanju i provedbi važnih reformi školskog obrazovanja uspostavom na potražnji utemeljenog aranžmana za tehničku potporu, uz uvažavanje supsidijarnosti. Potporu bi mogle pružiti službe Komisije, uključujući Službu za potporu strukturnim reformama, i instrumenti EU-a za financiranje, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi i Erasmus+.

DODATNO NAGLAŠAVA KOLIKO JE VAŽNO:

23.

da Komisija ove zaključke u potpunosti uzme u obzir pri pripremi prijedlogâ o budućem strateškom okviru za suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja te programa Unije za obrazovanje i osposobljavanje nakon 2020.

(1)  U Preporuci o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje iz 2006. ključne kompetencije definirane su kao kombinacija znanja, vještina i stavova.

(2)  Udio 15-godišnjaka sa slabim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju trebao bi do 2020. biti manji od 15 %.

(3)  Udio osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje do 2020. trebao bi biti manji od 10 %.

(4)  9842/17.

(5)  Kako je navedeno u Zaključcima Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o uključivanju raznolikosti kako bi se postiglo kvalitetno obrazovanje za sve (veljača 2017.).

(6)  Kako je navedeno u Deklaraciji o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja.

(7)  Kako je navedeno u Zaključcima Vijeća o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju: pružanje najboljih temelja svoj našoj djeci za svijet sutrašnjice (19. i 20. svibnja 2011.).

PRILOG

Politička pozadina

1.

Zaključci Vijeća o pripremi mladih za 21. stoljeće: program za europsku suradnju u području škola (21. studenoga 2008.).

2.

Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Poboljšanje kompetencija za 21. stoljeće: program za europsku suradnju o školama (3. srpnja 2008.).

3.

Zaključci Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020”) (12. svibnja 2009.).

4.

Zaključci Vijeća o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju: pružanje najboljih temelja svoj našoj djeci za svijet sutrašnjice (19. i 20. svibnja 2011.).

5.

Zaključci Vijeća o učinkovitom obrazovanju nastavnika (20. svibnja 2014.).

6.

Zaključci Vijeća o učinkovitom vodstvu u obrazovanju (25. i 26. studenoga 2013.).

7.

Deklaracija o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja (Pariz, 17. ožujka 2015.).

8.

Zaključci Vijeća o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije (18. i 19. svibnja 2015.).

9.

Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) – Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (23. i 24. studenoga 2015.).

10.

Zaključci Vijeća o smanjenju ranog napuštanja školovanja i promicanju uspjeha u školi (23. i 24. studenoga 2015.).

11.

Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU-u putem obrazovanja: doprinos obrazovanja i osposobljavanja europskom semestru 2016. (24. veljače 2016.).

12.

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Novi program vještina za Europu: suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti (10. lipnja 2016.).

13.

Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016. (7. studenoga 2016.).

14.

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Poboljšanje i modernizacija obrazovanja (7. prosinca 2016.).

15.

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o uključivanju raznolikosti kako bi se postiglo kvalitetno obrazovanje za sve (17. veljače 2017.).

16.

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Razvoj škola i izvrsnost u nastavi kao preduvjeti za uspješan život (30. svibnja 2017.).
Top