This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32006L0126
Directive 2006/126/EC of the European Parliament and of the Council of 20 December 2006 on driving licences (Recast) (Text with EEA relevance)
Direktiva 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o vozačkim dozvolama (preinačena) Tekst značajan za EGP
Direktiva 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o vozačkim dozvolama (preinačena) Tekst značajan za EGP
SL L 403, 30.12.2006, p. 18–60
(ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV) Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima
(BG, RO, HR)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 01/11/2020
07/Sv. 008 |
HR |
Službeni list Europske unije |
107 |
32006L0126
L 403/18 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
20.12.2006. |
DIREKTIVA 2006/126/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 20. prosinca 2006.
o vozačkim dozvolama (preinačena)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 71.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
djelujući u skladu s postupkom predviđenim člankom 251. Ugovora (2),
budući da:
(1) |
Direktiva Vijeća 91/439/EEZ od 29. srpnja 1991. o vozačkim dozvolama (3) nekoliko je puta doživjela značajne izmjene. Prilikom novih izmjena navedene Direktive poželjno je radi jasnoće obnoviti predmetne odredbe. |
(2) |
Propisi o vozačkim dozvolama bitan su dio zajedničke prometne politike, doprinose poboljšanju sigurnosti prometa na cestama i omogućavaju slobodno kretanje osoba koje namjeravaju steći boravište u državi članici koja nije država koja je dozvolu izdala. S obzirom na važnost osobnih prijevoznih sredstava, posjedovanje vozačke dozvole koju je priznala država članica domaćin promiče slobodu kretanja osoba i pravo poslovnog nastana. Usprkos postignutom napretku u usklađivanju propisa o vozačkim dozvolama, još uvijek postoje značajne razlike među propisima država članica o periodičnosti produljenja vozačkih dozvola i potkategorija vozila, koje treba temeljitije uskladiti kako bi se doprinijelo provedbi politika Zajednice. |
(3) |
Mogućnost donošenja nacionalnih odredaba u vezi s razdobljem valjanosti, kako je predviđeno Direktivom 91/439/EEZ, dovodi do istodobnog postojanja različitih propisa u različitim državama članicama i preko 110 različitih obrazaca vozačkih dozvola koji vrijede u državama članicama. To građanima, policijskim snagama i upravnim tijelima odgovornim za upravljanje vozačkim dozvolama stvara problem preglednosti i ima za posljedicu krivotvorenje isprava koje su ponekad stare nekoliko desetljeća. |
(4) |
Kako bi se spriječilo da jedinstveni obrazac europske vozačke dozvole postane dodatni obrazac uz postojećih 110 koji su već u primjeni, države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere kako bi ovaj jedinstveni obrazac bio izdan svim imateljima vozačke dozvole. |
(5) |
Ova Direktiva ne dovodi u pitanje postojeća prava na upravljanje vozilom dodijeljena ili stečena prije datuma početka njezine primjene. |
(6) |
Vozačke dozvole međusobno se priznaju. Država članica mora imati mogućnost da za vozačku dozvolu čije razdoblje valjanosti nije vremenski ograničeno, koju je izdala druga država članica i čiji je imatelj na njezinom državnom području imao boravište više od dvije godine, primijeni razdoblja valjanosti propisana ovom Direktivom. |
(7) |
Uvođenje ograničenja razdoblja valjanosti novih vozačkih dozvola mora omogućiti da se prilikom redovitog produljenja poduzmu najnovije mjere protiv krivotvorenja te obave zdravstveni pregledi ili poduzmu druge mjere koje države članice predvide. |
(8) |
Zbog razloga sigurnosti prometa na cestama, potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve za izdavanje vozačke dozvole. Potrebno je uskladiti standarde za vozačke ispite i izdavanje dozvola. S tim u vezi, potrebno je definirati znanja, vještine i ponašanje povezane s upravljanjem motornim vozilom te na tim elementima zasnovati vozački ispit, a minimalne standarde u vezi s psihofizičkim sposobnostima za upravljanje takvim vozilima ponovno definirati. |
(9) |
Prilikom izdavanja vozačke dozvole te u redovitim razmacima nakon toga, vozači vozila koja se koriste za prijevoz osoba ili roba trebaju dokazati da ispunjavaju minimalne standarde u pogledu psihofizičke sposobnosti za upravljanje vozilom. Takve redovite kontrole u skladu s nacionalnim propisima o ispunjenju minimalnih standarda doprinijet će slobodnom kretanju osoba, sprečavanju izigravanja pravila tržišnog natjecanja tržišnog natjecanja i boljem razumijevanju posebne odgovornosti vozača takvih vozila. Državama članicama treba dopustiti uvođenje zdravstvenih pregleda kao jamstva ispunjenja minimalnih standarda psihofizičke sposobnosti za upravljanje drugim motornim vozilima. Zbog razloga preglednosti, takvi se pregledi moraju podudarati s produljenjem vozačke dozvole te stoga biti vezani uz razdoblje valjanosti dozvole. |
(10) |
Potrebno je dodatno osnažiti načelo postepenog pristupa kategorijama vozila na dva kotača i kategorijama vozila koja se koriste za prijevoz putnika i roba. |
(11) |
Ipak, državama članicama treba omogućiti određivanje više dobne granice za upravljanje nekim kategorijama vozila s ciljem povećanja sigurnosti prometa na cestama; u izuzetnim okolnostima državama članicama treba dopustiti određivanje niže dobne granice kako bi se u obzir uzele okolnosti u tim državama. |
(12) |
Definicije kategorija moraju u većoj mjeri odražavati predmetne tehničke značajke vozila i vještine potrebne za upravljanje vozilom. |
(13) |
Uvođenjem kategorije vozačkih dozvola za mopede posebno će se povećati sigurnost prometa na cestama za najmlađe vozače koji, prema statističkim podacima, najčešće sudjeluju u prometnim nesrećama. |
(14) |
Potrebno je donijeti posebne odredbe kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo upravljanje vozilom. |
(15) |
Radi sigurnosti prometa na cestama, države članice moraju imati mogućnost primjene svojih nacionalnih propisa o oduzimanju, privremenom oduzimanju, produljenju i poništenju vozačkih dozvola svim imateljima dozvola koji imaju uobičajeno boravište na njihovom državnom području. |
(16) |
Obrazac vozačke dozvole utvrđen Direktivom 91/439/EEZ potrebno je zamijeniti jedinstvenim obrascem u obliku plastične kartice. Istodobno, taj obrazac vozačke dozvole treba prilagoditi zbog uvođenja nove kategorije vozačkih dozvola za mopede i nove kategorije vozačkih dozvola za motocikle. |
(17) |
Mogućnost uvođenja mikročipa u novi obrazac vozačke dozvole u obliku plastične kartice omogućit će državama članicama daljnje poboljšanje razine zaštite od prijevara. Državama članicama treba omogućiti da u čip uključe nacionalne podatke pod uvjetom da se time ne dovedu u pitanje uobičajeno dostupni podaci. Tehničke zahtjeve u vezi s mikročipom određuje Komisija kojoj pomaže odbor za vozačke dozvole. |
(18) |
Potrebno je odrediti minimalne standarde za zanimanje ovlaštenog ispitivača i zahtjeva za osposobljavanje ovlaštenog ispitivača, čime bi se produbila znanja i poboljšale vještine ovlaštenih ispitivača, osiguralo objektivnije ocjenjivanje kandidata za dobivanje vozačke dozvole i povećala usklađenost vozačkih ispita. |
(19) |
Komisiji treba omogućiti prilagodbu priloga I. do VI. znanstvenom i tehničkom napretku. |
(20) |
Mjere potrebne za provedbu ove Direktive potrebno je donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4). |
(21) |
Određenije, Komisiju treba ovlastiti za utvrđivanje kriterija potrebnih za primjenu ove Direktive. Budući da su te mjere općeg dosega i da su namijenjene izmjeni sporednih odredaba ove Direktive, potrebno ih je donijeti u skladu s regulatornim postupkom uz nadzor iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ. |
(22) |
Budući da države članice ne mogu u zadovoljavajućoj mjeri postići ciljeve ove Direktive i da se oni, zbog njihova dosega i učinaka, mogu bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti iz tog članka, ova Direktiva ne prelazi okvire onog što je potrebno za postizanje tih ciljeva. |
(23) |
Ova Direktiva ne dovodi u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima za prijenos u nacionalno zakonodavstvo i primjenu direktiva navedenih u Prilogu VII., dijelu B., |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Obrazac dozvole
1. U skladu s odredbama ove Direktive, države članice uvode nacionalnu vozačku dozvolu temeljenu na obrascu Zajednice iz Priloga I. Oznaka na 1. strani obrasca vozačke dozvole Zajednice sadrži razlikovnu oznaku države članice koja izdaje dozvolu.
2. Ne dovodeći u pitanje propise o zaštiti podataka, države članice mogu u vozačku dozvolu ugraditi memorijsku podršku (mikročip) kao sastavni dio vozačke dozvole čim Komisija, u skladu s postupkom iz članka 9. stavka 2. propiše zahtjeve u pogledu mikročipa iz Priloga I. namijenjenih izmjeni sporednih odredaba ove Direktive njezinim nadopunjavanjem. Ti zahtjevi predviđaju homologaciju EZ-a koja se dodjeljuje samo ako se dokaže sposobnost sprečavanja pokušaja zloporabe ili izmjene podataka.
3. Mikročip mora sadržavati usklađene podatke o vozačkoj dozvoli navedene u Prilogu I.
Nakon savjetovanja s Komisijom, države članice mogu pohraniti dodatne podatke ako to ni na koji način ne dovodi u pitanje provedbu ove Direktive.
U skladu s postupkom iz članka 9. stavka 2., Komisija može izmijeniti Prilog I. kao jamstvo buduće interoperabilnosti.
4. Uz suglasnost Komisije, države članice mogu prilagoditi obrazac iz Priloga I. u skladu s potrebama računalne obrade vozačke dozvole.
Članak 2.
Uzajamno priznavanje
1. Države članice uzajamno priznaju vozačke dozvole koje su izdale.
2. Kada imatelj valjane nacionalne vozačke dozvole koja nema razdoblje valjanosti iz članka 7. stavka 2. stekne uobičajeno boravište u državi članici koja nije država koja je izdala vozačku dozvolu, država članica domaćin može na dozvolu primijeniti razdoblje valjanosti utvrđeno u tom članku tako da po isteku razdoblja od dvije godine od dana kada je imatelj stekao uobičajeno boravište na njezinom državnom području produlji razdoblje valjanosti vozačke dozvole.
Članak 3.
Mjere protiv krivotvorenja
1. Države članice poduzimaju sve potrebne korake kako bi izbjegle svaku opasnost od krivotvorenja vozačkih dozvola, uključujući obrasca vozačke dozvole izdane prije stupanja na snagu ove Direktive. One će o tome obavijestiti Komisiju.
2. Materijal koji se koristi za vozačku dozvolu, određen u Prilogu I., zaštićuje se od krivotvorenja primjenom specifikacija namijenjenih izmjeni sporednih odredaba ove Direktive njezinim nadopunjavanjem, koje Komisija utvrđuje u skladu s postupkom iz članka 9. stavka 2. Države članice mogu uvesti dodatna sigurnosna svojstva.
3. Države članice osiguravaju da do 19. siječnja 2033. sve izdane vozačke dozvole i one koje su u opticaju ispunjavaju sve zahtjeve ove Direktive.
Članak 4.
Kategorije, definicije i najniža dob
1. Vozačkom dozvolom iz članka 1. stječe se pravo na upravljanje motornim vozilima prema niže definiranim kategorijama. Dozvola se izdaje prema najnižoj starosnoj dobi, navedenoj za svaku kategoriju. „Motorno vozilo” je svako vozilo s vlastitim pogonom koje vozi po cesti i nije željezničko vozilo.
2. Mopedi:
|
Kategorija AM:
|
3. Motocikli s bočnom prikolicom ili bez nje i motorni tricikli:
— |
„motocikl” je vozilo na dva kotača s bočnom prikolicom ili bez nje, kako je utvrđeno u članku 1. stavku 2. točki (b) Direktive 2002/24/EZ, |
— |
„motorni tricikl” je vozilo s tri simetrično razmještena kotača, kako je definirano u članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 2002/24/EZ; |
(a) |
Kategorija A1:
|
(b) |
Kategorija A2:
|
(c) |
Kategorija A:
|
4. Motorna vozila:
— |
„motorna vozila” su sva vozila na motorni pogon koja se uobičajeno koriste za prijevoz osoba ili roba cestom ili za cestovnu vuču vozila koja se koriste za prijevoz osoba ili roba. Ovaj pojam uključuje trolejbuse, tj. vozila priključena na električni vod koja ne voze po tračnicama. Ne uključuje poljoprivredne ili šumarske traktore, |
— |
„poljoprivredni ili šumarski traktor” je vozilo na motorni pogon koje se kreće na kotačima ili gusjenicama i ima najmanje dvije osovine, čija je glavna funkcija u njegovoj vučnoj snazi i koje je projektirano prije svega za vuču, guranje, prijevoz ili upravljanje određenim alatima, strojevima ili priključnim vozilima koje se koriste u vezi s poljoprivrednim ili šumarskim radovima i čija je upotreba za prijevoz osoba ili roba cestom ili za cestovnu vuču vozila koja se koriste za prijevoz osoba ili roba samo sekundarna funkcija; |
(a) |
Kategorija B1:
|
(b) |
Kategorija B: motorna vozila čija najveća dopuštena masa nije veća od 3 500 kg, projektirana i izrađena za prijevoz najviše osam putnika uz vozača; motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg. Ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o predmetnoj homologaciji vozila, motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija je najveća dopuštena masa veća od 750 kg, pod uvjetom da najveća dopuštena masa ove kombinacije nije veća od 4 250 kg. U slučaju da je masa takve kombinacije veća od 3 500 kg, države članice, u skladu s odredbama Priloga V., zahtijevat će da se ovakvom kombinacijom može upravljati samo nakon:
Države članice mogu zahtijevati ispunjenje oba uvjeta, tj. završeno osposobljavanje i položen ispit vještina i ponašanja. Države članice naznačuju pravo na upravljanje takvom kombinacijom na vozačkoj dozvoli pomoću odgovarajućeg koda Zajednice. Najniža starosna dob za kategoriju B je 18 godina; |
(c) |
Kategorija BE:
|
(d) |
Kategorija C1: motorna vozila, osim onih iz kategorija D1 ili D, čija je najveća dopuštena masa veća od 3 500 kg, ali nije veća od 7 500 kg, i koja su projektirana i izrađena za prijevoz najviše osam putnika uz vozača; motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg; |
(e) |
Kategorija C1E:
|
(f) |
Kategorija C: motorna vozila, osim onih kategorije D1 ili D, čija je najveća dopuštena masa veća od 3 500 kg, projektirana i izrađena za prijevoz najviše osam putnika uz vozača; motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg; |
(g) |
Kategorija CE:
|
(h) |
Kategorija D1: motorna vozila projektirana i izrađena za prijevoz najviše 16 putnika uz vozača i čija najveća dužina nije veća od 8 m; motorna vozila ove kategorije mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg; |
(i) |
Kategorija D1E:
|
(j) |
Kategorija D: motorna vozila projektirana i izrađena za prijevoz najviše osam putnika uz vozača; motorna vozila kojima se može upravljati s dozvolom kategorije D mogu se kombinirati s priključnim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg; |
(k) |
Kategorija DE:
|
5. Uz suglasnost Komisije, države članice iz primjene ovog članka mogu izuzeti određene posebne vrste vozila na motorni pogon, kao što su posebna vozila za osobe s invaliditetom.
Države članice iz primjene ove Direktive mogu izuzeti vozila koja koriste oružane snage ili civilna zaštita ili koja su pod njihovim nadzorom.
6. Države članice mogu povisiti ili sniziti najnižu starosnu dob za izdavanje vozačkih dozvola:
(a) |
za kategoriju AM sniziti na 14 godina ili povisiti na 18 godina; |
(b) |
za kategoriju B1 povisiti na 18 godina; |
(c) |
za kategoriju A1 povisiti na 17 ili 18 godina,
|
(d) |
za kategorije B i BE na niže do 17 godina. |
Države članice mogu sniziti najnižu dob za kategoriju C na 18 godina i za kategoriju D na 21 godinu, za:
(a) |
vozila koja koristi vatrogasna služba i vozila koja se koriste za održavanje javnog reda i mira; |
(b) |
vozila koja provode ispitivanja na cesti u svrhu popravka ili održavanja. |
Vozačke dozvole koje se izdaju osobama niže starosne dobi od one navedene u stavcima 2. do 4., u skladu s ovim stavkom, vrijede samo na području države članice koja dozvolu izdaje, sve dok vlasnik dozvole ne dosegne granicu najniže starosne dobi navedenu u stavcima 2. do 4.
Države članice mogu na svom području priznati valjanost vozačkih dozvola izdanih vozačima mlađim od najniže starosne dobi navedene u stavcima 2. do 4.
Članak 5.
Uvjeti i ograničenja
1. U vozačkim dozvolama treba navesti uvjete pod kojima je vozač stekao pravo na upravljanje vozilima.
2. Ako je zbog tjelesne invalidnosti vožnja dopuštena samo za određene vrste vozila ili za prilagođena vozila, ispit vještina i ponašanja predviđen u članku 7. treba provesti u takvom vozilu.
Članak 6.
Stupnjevanje i jednakovrijednost kategorija
1. Izdavanje vozačkih dozvola podliježe sljedećim uvjetima:
(a) |
dozvole za kategorije C1, C, D1 i D izdaju se vozačima koji već imaju pravo upravljati vozilima kategorije B; |
(b) |
dozvole za kategorije BE, C1E, CE, D1E i DE izdaju se samo vozačima koji već imaju pravo upravljati vozilima kategorija B, C1, C, D1 i D. |
2. Valjanost vozačkih dozvola određuje se kako slijedi:
(a) |
dozvole dodijeljene za kategorije C1E, CE, D1E ili DE vrijede samo za kombinacije vozila kategorije BE; |
(b) |
dozvole dodijeljene za kategoriju CE vrijede za kategoriju DE sve dok njihovi imatelji imaju pravo upravljati vozilima kategorije D; |
(c) |
dozvole koje su dodijeljene za kategoriju CE i DE vrijede za kombinacije vozila u kategorijama C1E i D1E; |
(d) |
dozvole dodijeljene za bilo koju kategoriju valjane su za vozila kategorije AM. Međutim, za vozačke dozvole izdane na svom području, država članica može ograničiti jednakovrijednost za kategoriju AM na kategorije A1, A2 i A ako ta država članica uvede praktično ispitivanje uvjeta za dobivanje kategorije AM; |
(e) |
dozvole izdane za kategoriju A2 vrijede i za kategoriju A1; |
(f) |
dozvole izdane za kategorije A, B, C ili D vrijede i za kategorije A1, A2, B1, C1 ili D1. |
3. Za vožnju na svom području, države članice mogu odobriti sljedeće jednakovrijednosti:
(a) |
motorni tricikli s dozvolom za kategoriju B s motornim triciklima snage veće od 15 kW, pod uvjetom da imatelj dozvole kategorije B ima najmanje 21 godinu; |
(b) |
motocikli kategorije A1 s dozvolom za kategoriju B. |
S obzirom na to da ovaj stavak vrijedi samo na njihovu državnom području, države članice na vozačkoj dozvoli ne naznačuju da njezin imatelj ima pravo upravljati ovim vozilima.
4. Države članice mogu, nakon savjetovanja s Komisijom, na svojem državnom području dopustiti:
(a) |
upravljanje vozilima kategorije D1 (najveće dopuštene mase 3 500 kg, bez ikakve posebne opreme namijenjene za prijevoz osoba s invaliditetom) osobama starijim od 21 godinu, koje posjeduju vozačku dozvolu kategorije B, pribavljenu najmanje dvije godine ranije, pod uvjetom da vozila koriste neprofitna tijela za socijalne svrhe i da vozač pruža svoje usluge dobrovoljno; |
(b) |
upravljanje vozilima čija je najveća dopuštena masa veća od 3 500 kg, osobama starijim od 21 godinu, koje imaju vozačku dozvolu kategorije B, pribavljenu najmanje dvije godine ranije, pod uvjetom da je glavna namjena vozila takva da služe samo kao prostor za učenje ili rekreaciju i da ih koriste neprofitna tijela za socijalne svrhe i da su vozila prenamijenjena tako da se ne mogu koristiti niti za prijevoz više od devet osoba niti za prijevoz bilo kakve robe, osim onog što je nužno potrebno za njihovu namjenu. |
Članak 7.
Izdavanje, valjanost i produljenje
1. Vozačke dozvole izdaju se samo sljedećim kandidatima:
(a) |
koji su položili ispit vještina i ponašanja i teorijski ispit te koji su zadovoljili zdravstvene standarde, u skladu s odredbama priloga II. i III.; |
(b) |
koji su položili teorijski ispit samo za kategoriju AM; države članice mogu zatražiti od kandidata polaganje ispita vještina i ponašanja te zdravstveni pregled za ovu kategoriju. Za motorne tricikle i za četverocikle u ovoj kategoriji, države članice mogu uvesti poseban ispit vještina i ponašanja. Za razlikovanje vozila unutar kategorije AM, na vozačku dozvolu se može umetnuti nacionalna oznaka; |
(c) |
koji su, što se tiče kategorije A2 ili kategorije A, pod uvjetom da su stekli najmanje 2 godine iskustva na motociklu kategorije A1 odnosno A2, položili samo ispit vještina i ponašanja ili prošli osposobljavanje sukladno Prilogu VI.; |
(d) |
koji su, sukladno Prilogu V., prošli osposobljavanje ili položili ispit vještina i ponašanja ili prošli osposobljavanje i položili ispit vještina i ponašanja za kategoriju B, o upravljanju kombinacijom vozila, kako je utvrđeno u drugom podstavku članka 4. stavka 4. točke (b); |
(e) |
koji imaju uobičajeno boravište na području države članice koja izdaje dozvolu ili mogu dokazati da tamo studiraju najmanje šest mjeseci. |
2. |
|
3. Uvjeti za produljenje vozačkih dozvola po isteku razdoblja njihove valjanosti su:
(a) |
daljnje ispunjavanje minimalnih standarda psihofizičke sposobnosti za upravljanje vozilom iz Priloga III. za vozačke dozvole kategorija C, CE, C1, C1E, D, DE, D1, D1E; i |
(b) |
uobičajeno boravište na području države članice koja izdaje dozvolu ili dokaz da podnositelj zahtjeva tamo studira najmanje šest mjeseci. |
Države članice mogu, prilikom produljenja vozačkih dozvola u kategorijama AM, A, A1, A2, B, B1 i BE, zahtijevati pregled u kojem se primjenjuju minimalni standardi psihofizičke sposobnosti za upravljanje vozilom navedeni u Prilogu III.
Države članice mogu ograničiti razdoblje valjanosti, utvrđeno u stavku 2., vozačkih dozvola izdanih novim vozačima za bilo koju kategoriju kako bi se na takve vozače primijenile posebne mjere namijenjene poboljšanju sigurnosti prometa na cestama.
Države članice mogu ograničiti razdoblje valjanosti prve vozačke dozvole izdane novim vozačima za kategorije C i D na tri godine kako bi se na te vozače mogle primijeniti posebne mjere namijenjene poboljšanju njihove sigurnosti na cestama.
Države članice mogu ograničiti razdoblje valjanosti pojedinačnih vozačkih dozvola, utvrđeno u stavku 2., za bilo koju kategoriju ako se pokaže nužnim učestalije provoditi zdravstvene preglede ili druge posebne mjere, kao što su ograničenja za počinitelje prometnih prekršaja.
Države članice mogu ograničiti razdoblje valjanosti vozačkih dozvola, utvrđeno u stavku 2., za imatelje s boravištem na njihovom državnom području i navršenih 50 godina kako bi povećale učestalost zdravstvenih pregleda ili drugih posebnih mjera, kao što su tečajevi za obnovu znanja. Ovo ograničeno razdoblje valjanosti može se primijeniti samo prilikom produljenja vozačke dozvole.
4. Ne dovodeći u pitanje odredbe nacionalnog kaznenog i policijskog prava, države članice, nakon savjetovanja s Komisijom, na izdavanje vozačkih dozvola mogu primijeniti svoje nacionalne pravne propise u vezi s uvjetima različitim od onih navedenih u ovoj Direktivi.
5. |
|
Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 2., država članica koja izdaje dozvolu postupit će s dužnom pažnjom kako bi osigurala da osoba ispunjava zahtjeve navedene u stavku 1. ovog članka te će, ako utvrdi da je dozvola bila izdana iako zahtjevi nisu bili ispunjeni, primijeniti nacionalne propise o ukidanju ili oduzimanju prava na upravljanje vozilom.
Članak 8.
Prilagodba znanstvenom i tehničkom napretku
Izmjene potrebne za prilagodbu priloga I. do VI. znanstvenom i tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom iz članka 9. stavka 2.
Članak 9.
Odbor
1. Komisiji pomaže odbor za vozačke dozvole.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.
Članak 10.
Ovlašteni ispitivači
Od stupanja na snagu ove Direktive, ispitivači moraju ispunjavati minimalne standarde, utvrđene Prilogom IV.
Na ovlaštene ispitivače koji su i prije 19. siječnja 2013. obavljali tu funkciju primjenjuju se samo zahtjevi u vezi s osiguranjem kakvoće i mjerama redovitog periodičnog osposobljavanja.
Članak 11.
Razne odredbe u vezi sa zamjenom, oduzimanjem, nadomještanjem i priznavanjem vozačkih dozvola
1. Ako imatelj valjane nacionalne vozačke dozvole koju je izdala država članica stekne uobičajeno boravište u drugoj državi članici, on može zatražiti da se njegova vozačka dozvola zamijeni jednakovrijednom dozvolom. Država članica koja obavlja zamjenu dužna je provjeriti za koju kategoriju podnesena dozvola stvarno još vrijedi.
2. Poštujući načelo teritorijalnosti kaznenog i policijskog prava, država članica u kojoj imatelj vozačke dozvole druge države članice ima uobičajeno boravište može primijeniti svoje nacionalne propise o ograničavanju, privremenom oduzimanju, oduzimanju ili ukidanju prava na upravljanje vozilom te, prema potrebi, u tu svrhu zamijeniti dozvolu.
3. Država članica koja obavlja zamjenu vratit će staru dozvolu nadležnim tijelima države članice koja je tu dozvolu izdala navodeći razloge za takav postupak.
4. Država članica odbit će izdati vozačku dozvolu podnositelju zahtjeva čija je vozačka dozvola u drugoj državi članici ograničena, privremeno oduzeta ili oduzeta.
Država članica odbit će priznati valjanost svake vozačke dozvole koju je izdala druga država članica osobi čija je vozačka dozvola na području ove prve države članice ograničena, privremeno oduzeta ili oduzeta.
Država članica može također odbiti izdati vozačku dozvolu podnositelju zahtjeva čija je vozačka dozvola u drugoj državi članici ukinuta.
5. Zamjensku vozačku dozvolu za vozačku dozvolu koja je, primjerice, bila izgubljena ili ukradena mogu izdati nadležna tijela države u kojoj imatelj ima uobičajeno boravište; ta tijela izdaju zamjensku vozačku dozvolu na temelju informacija koje imaju ili, kad je to primjereno, na temelju dokaza nadležnih tijela države članice koja je izdala izvornu dozvolu.
6. Ako država članica zamjenjuje vozačku dozvolu koju je izdala treća zemlja obrascem vozačke dozvole Zajednice, ta se zamjena bilježi u ovoj potonjoj, kao i sva kasnija produljenja ili zamjene vozačke dozvole.
Takva se zamjene može izvršiti samo ako je dozvola koju je izdala treća zemlja predana nadležnim tijelima države članice koja obavlja zamjenu. Ako imatelj te dozvole stekne uobičajeno boravište u drugoj državi članici, ta država ne treba primijeniti načelo uzajamnog priznavanja iz članka 2.
Članak 12.
Uobičajeno boravište
U smislu ove Direktive, „uobičajeno boravište” znači mjesto gdje osoba obično živi, to jest najmanje 185 dana u kalendarskoj godini, radi osobnih i poslovnih veza ili, u slučaju osobe bez poslovnih veza, radi osobnih veza koje pokazuju čvrstu povezanost između te osobe i mjesta gdje živi.
Međutim, uobičajenim boravištem osobe čije se poslovne veze nalaze u mjestu različitom od mjesta njezinih osobnih veza i koja stoga naizmjence živi u različitim mjestima u dvije države članice ili više njih smatra se mjestom njezinih osobnih veza, pod uvjetom da se ta osoba ondje redovito vraća. Ovaj drugi uvjet ne mora biti zadovoljen ako osoba živi u državi članici radi izvršenja zadatka određenog trajanja. Pohađanje sveučilišta ili škole ne podrazumijeva promjenu uobičajenog boravišta.
Članak 13.
Istovjetnosti obrazaca dozvola izvan Zajednice
1. Uz suglasnost Komisije, države članice utvrđuju istovjetnosti između prava stečenih prije početka primjene ove Direktive i kategorija definiranih u članku 4.
Nakon savjetovanja s Komisijom, države članice mogu svoje nacionalne pravne propise prilagoditi do mjere koja je potrebna radi provedbe odredaba članka 11. stavaka 4., 5. i 6.
2. Nijedno se pravo na upravljanje vozilom dodijeljeno prije 19. siječnja 2013. ne ukida niti na bilo koji način ograničava odredbama ove Direktive.
Članak 14.
Ponovni pregled
Komisija će najranije 19. siječnja 2018. izvijestiti o provedbi ove Direktive, uključujući njezine učinke na sigurnost prometa na cestama.
Članak 15.
Uzajamna pomoć
Države članice pomažu jedna drugoj u provedbi ove Direktive i razmjenjuju podatke o dozvolama koje su izdale, zamijenile, nadomjestile, obnovile ili povukle. One će koristiti mrežu vozačkih dozvola EU-a, određenu za ove svrhe, jednom kada ta mreža bude u uporabi.
Članak 16.
Prenošenje
1. Države članice će najkasnije do 19. siječnja 2011. donijeti i objaviti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 1. stavkom 1., člankom 3., člankom 4. stavcima 1., 2., 3. i 4. točkama (b) do (k), člankom 6. stavcima 1. i 2. točkama (a), (c), (d) i (e), člankom 7. stavkom 1. točkama (b), (c) i (d), stavcima 2., 3. i 5., člankom 8., člankom 10., člankom 13., člankom 14., člankom 15. i Prilogom I. točkom 2., Prilogom II. točkom 5.2. koja se odnosi na kategorije A1, A2 i A, prilozima IV., V. i VI. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
2. One primjenjuju te odredbe od 19. siječnja 2013.
3. Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Također sadržavaju naznaku da se, u zakonima i drugim propisima koji su na snazi, navedene upute na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu. Načine i tekst tog upućivanja određuju države članice.
4. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 17.
Stavljanje izvan snage
Direktiva 91/439/EEZ stavlja se izvan snage od 19. siječnja 2013., ne dovodeći u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima naznačenim u Prilogu VII. dijelu B za prijenos te Direktive u nacionalno zakonodavstvo.
Članak 2. stavak 4. Direktive 91/439/EEZ stavlja se izvan snage 19. siječnja 2007.
Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu VIII.
Članak 18.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 2. stavak 1., članak 5., članak 6. stavak 2. točka (b), članak 7. stavak 1. točka (a), članak 9., članak 11. stavci 1., 3., 4., 5. i 6., članak 12. i prilozi I., II. i III. primjenjuju se od 19. siječnja 2009.
Članak 19.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 2006.
Za Europski parlament
Predsjednik
J. BORRELL FONTELLES
Za Vijeće
Predsjednik
J. KORKEAOJA
(1) SL C 112., 30.4.2004., str. 34.
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 23. veljače 2005. (SL C 304 E, 1.12.2005., str. 202.), Zajedničko stajalište Vijeća od 18. rujna 2006. (SL C 295 E, 5.12.2006., str. 1.) i Stajalište Europskog parlamenta od 14. prosinca 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu). Odluka Vijeća od 19. prosinca 2006.
(3) SL L 237, 24.8.1991., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).
(4) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).
(5) SL L 124, 9.5.2002., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2005/30/EZ (SL L 106, 27.4.2005., str. 17.).
(6) SL L 226, 10.9.2003., str. 4. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2004/66/EZ (SL L 168, 1.5.2004., str. 35.).
PRILOG I.
ODREDBE U VEZI S OBRASCEM VOZAČKE DOZVOLE ZAJEDNICE
1. |
Fizičke značajke kartice obrasca vozačke dozvole Zajednice trebaju biti u skladu s normama ISO 7810 i ISO 7816-1. Kartica se izrađuje od polikarbonata. Metode za ispitivanje značajki vozačkih dozvola u svrhu potvrđivanja njihove usklađenosti s međunarodnim normama, trebaju biti u skladu s normom ISO 10373. |
2. |
Fizička sigurnost vozačkih dozvola Fizičku sigurnost vozačkih dozvola ugrožavaju:
Ukupna sigurnost leži u sustavu kao cjelini, sastoji se od postupka podnošenja prijave, prijenosa podataka, materijala od kojeg je kartica izrađena, tehnike tiskanja, minimalnog seta različitih sigurnosnih svojstava i postupka personalizacije.
|
3. |
Dozvola mora imati dvije strane. Strana 1. sadrži:
Strana 2. sadrži:
|
4. Posebne odredbe
(a) |
Ako imatelj vozačke dozvole koju je izdala država članica u skladu s ovim Prilogom ima uobičajeno boravište u drugoj državi članici, ta država članica može u dozvolu unijeti informacije koje su potrebne za upravne poslove vezane uz dozvolu ako takvu vrstu informacija unosi i u dozvole koje sâma izdaje i ako za tu svrhu ostane dovoljno prostora. |
(b) |
Nakon savjetovanja s Komisijom te ne dovodeći u pitanje druge odredbe ovog Priloga, države članice mogu dodati boje ili oznake, kao što su crtični kodovi ili nacionalni simboli. U okviru međusobnog priznavanja dozvola, crtični kôd ne smije sadržavati druge informacije osim onih koje se već mogu pročitati na vozačkoj dozvoli ili koje su nužne za postupak izdavanja dozvole. |
OBRAZAC VOZAČKE DOZVOLE ZAJEDNICE
1. stranica VOZAČKA DOZVOLA [DRŽAVA ČLANICA]
2. stranica |
1. Prezime 2. Ime 3. Datum i mjesto rođenja 4.a Datum izdavanja vozačke dozvole 4.b Službeni datum isteka roka valjanosti 4.c Izdavatelj 5. Serijski broj dozvole 8. Boravište 9. Kategorija (1) 10. Datum izdavanja, prema kategoriji 11. Datum isteka roka valjanosti, prema kategoriji 12. Ograničenja |
PRIMJERAK OBRASCA DOZVOLE
BELGIJSKA DOZVOLA (za informaciju)
Napomena: dodat će se piktogram i linija za kategoriju AM.
Napomena: izraz „A2” dodat će se u odjeljku u kojem se navode kategorije motocikala.
PRILOG II.
I. MINIMALNI ZAHTJEVI ZA VOZAČKE ISPITE
Države članice poduzet će potrebne mjere kako bi osigurale da kandidati za vozačku dozvolu posjeduju znanja i vještine i pokazuju ponašanje potrebno za upravljanje motornim vozilom. U tu svrhu uvedeni ispiti sastojat će se od:
— |
ispita znanja, a potom, |
— |
ispita vještina i ponašanja. |
Uvjeti pod kojima se ovi ispiti provode utvrđeni su u nastavku.
A. TEST ZNANJA
1. Oblik
Odabranim oblikom ispita mora se pokazati da kandidat ima potrebna znanja iz predmeta pod točkama 2., 3. i 4.
Svaki kandidat za vozačku dozvolu za jednu kategoriju koji je položio ispit znanja za dozvolu za drugu kategoriju može se izuzeti od zajedničkih odredaba iz točaka 2., 3. i 4. ovog Priloga.
2. Sadržaj ispita znanja za sve kategorije vozila
2.1. |
O svakoj od niže navedenih točaka postavlja se pitanje, pri čemu o sadržaju i obliku pitanja odlučuje svaka država članica:
|
3. Posebne odredbe za kategorije A1, A2 i A
3.1. |
Obvezna provjera općeg znanja o:
|
4. Posebne odredbe za kategorije C, CE, C1, C1E, D, DE, D1 i D1E
4.1. |
Obvezne provjere općeg znanja o:
|
4.2. |
Obvezna provjera općeg znanja o sljedećim dodatnim odredbama u vezi s kategorijama C, CE, D i DE:
|
B. ISPIT VJEŠTINA I PONAŠANJA
5. Vozilo i njegova oprema
5.1. |
Upravljanje vozilom s ručnim prijenosom (mjenjačem) podliježe polaganju ispita vještina i ponašanja u vozilu s ručnim mjenjačem. Ako kandidat položi ispit vještina i ponašanja u vozilu s automatskim mjenjačem, to se navodi u svakoj vozačkoj dozvoli koja se izdaje na temelju takvog ispita. Dozvole s takvom napomenom vrijede samo za upravljanje vozilima s automatskim mjenjačem. „Vozilo s automatskim sustavom prijenosa (automatskim mjenjačem)” znači vozilo kod kojeg je moguće mijenjati brzine (stupanj prijenosa) korištenjem isključivo papučice za gas ili kočnice. |
5.2. |
Vozila koja se koriste za ispit vještina i ponašanja moraju ispunjavati niže navedene minimalne kriterije. Države članice mogu predvidjeti strože kriterije ili propisati i druge kriterije. Kategorija A1: Motocikl kategorije A1 bez bočne prikolice s radnim obujmom motora od najmanje 120 cm3 koji je sposoban postići brzinu od najmanje 90 km/h. Kategorija A2: Motocikl bez bočne prikolice s obujmom cilindra od najmanje 400 cm3 i snage motora od najmanje 25 kW. Kategorija A: Motocikl bez bočne prikolice s obujmom cilindra od najmanje 600 cm3 i snage motora od najmanje 40 kW. Kategorija B: Vozilo na četiri kotača kategorije B koje može postići brzinu od najmanje 100 km/h. Kategorija BE: Skup vozila sastavljen od ispitnog vozila kategorije B i priključnog vozila najveće dopuštene mase najmanje 1 000 kg, koji može postići brzinu od najmanje 100 km/h i koji ne spada u kategoriju B. Prostor priključnog vozila namijenjen prijevozu tereta sastoji se od zatvorenog dijela koji je širok i visok najmanje onoliko koliko i motorno vozilo. Zatvoreni dio može biti i nešto uži od motornog vozila ako je pogled vozača unazad moguć samo korištenjem vanjskih vozačkih zrcala (retrovizora) motornog vozila. Stvarna ukupna masa priključnog vozila mora iznositi najmanje 800 kg. Kategorija B1: Četverocikl koji može postići brzinu od najmanje 60 km/h. Kategorija C: Vozilo kategorije C, najveće dopuštene mase najmanje 12 000 kg, duljine najmanje 8 m, širine najmanje 2,40 m, koje može postići brzinu od najmanje 80 km/h. Vozilo je opremljeno sustavom protiv blokiranja kotača, mjenjačem koji ima najmanje osam brzina za vožnju naprijed i tahografom, kako je utvrđeno Uredbom (EEZ) br. 3821/85. Dio namijenjen prijevozu tereta sastoji se od zatvorenog dijela koji je širok i visok najmanje onoliko koliko i kabina. Stvarna ukupna masa vozila iznosi najmanje 10 000 kg. Kategorija CE: Ili zglobno vozilo ili kombinacija ispitnog vozila kategorije C i priključnog vozila duljine najmanje 7,5 m. Najveća dopuštena masa i zglobnog vozila i kombinacije iznosi najmanje 20 000 kg, duljina najmanje 14 m, a širina najmanje 2,4 m. Mogu postići brzinu od najmanje 80 km/h. Opremljeni su sustavom protiv blokiranja kotača, mjenjačem koji ima najmanje osam brzina za vožnju naprijed i tahografom, kako je utvrđeno Uredbom (EEZ) br. 3821/85. Teretni dio sastoji se od zatvorenog dijela koji je širok i visok najmanje onoliko koliko i kabina. Stvarna ukupna masa oba dijela, i zglobnog vozila i kombinacije, iznosi najmanje 15 000 kg. Kategorija C1: Vozilo potkategorije C1, najveće dopuštene mase najmanje 4 000 kg, duljine najmanje 5 m, koje može postići brzinu od najmanje 80 km/h. Opremljeno sustavom protiv blokiranja kotača i tahografom, kako je utvrđeno Uredbom (EEZ) br. 3821/85. Teretni dio sastoji se od zatvorenog dijela koji je širok i visok najmanje onoliko koliko i kabina. Kategorija C1E: Kombinacija sastavljena od ispitnog vozila potkategorije C1 i priključnog vozila najveće dopuštene mase najmanje 1 250 kg. Ta kombinacija mora biti dugačka najmanje 8 m i mora moći postići brzinu od najmanje 80 km/h. Teretni dio priključnog vozila sastoji se od zatvorenog dijela koji je širok i visok najmanje onoliko koliko i kabina. Zatvoreni dio može biti i nešto uži od kabine ako je pogled vozača unatrag moguć samo korištenjem vanjskih vozačkih zrcala (retrovizora) motornog vozila. Stvarna ukupna masa priključnog vozila iznosi najmanje 800 kg. Kategorija D: Vozilo kategorije D, duljine najmanje 10 m, širine najmanje 2,40 m, koje može postići brzinu od najmanje 80 km/h. Opremljeno je sustavom protiv blokiranja kotača i tahografom, kako je utvrđeno Uredbom (EEZ) br. 3821/85. Kategorija DE: Kombinacija sastavljena od ispitnog vozila kategorije D i priključnog vozila najveće dopuštene mase najmanje 1 250 kg, širine najmanje 2,40 m, koja može postići brzinu od najmanje 80 km/h. Teretni dio priključnog vozila sastoji se od zatvorenog dijela koji je najmanje 2 m širok i 2 m visok. Stvarna ukupna masa priključnog vozila iznosi najmanje 800 kg. Kategorija D1: Vozilo potkategorije D1, najveće dopuštene mase najmanje 4 000 kg, duljine najmanje 5 m, koje može postići brzinu od najmanje 80 km/h. Opremljeno je sustavom protiv blokiranja kotača i tahografom, kako je utvrđeno Uredbom (EEZ) br. 3821/85. Kategorija D1E: Kombinacija sastavljena od ispitnog vozila potkategorije D1 i priključnog vozila najveće dopuštene mase najmanje 1 250 kg, koja može postići brzinu od najmanje 80 km/h. Teretni dio priključnog vozila sastoji se od zatvorenog dijela koji je najmanje 2 m širok i 2 m visok. Stvarna ukupna masa priključnog vozila iznosi najmanje 800 kg. Ispitna vozila za kategorije BE, C, CE, C1, C1E, D, DE, D1 i D1E, koja nisu u skladu s gore navedenim minimalnim kriterijima, ali su se koristila na dan ili prije stupanja na snagu ove Direktive mogu se nastaviti koristiti tijekom razdoblja od najviše deset godina od tog datuma. Države članice mogu provoditi zahtjeve u pogledu tereta koji ta vozila prevoze u roku deset godina od dana stupanja na snagu Direktive Komisije 2000/56/EZ (3). |
6. Vještine i ponašanja koji se provjeravaju za vozila kategorija A1, A2 i A
6.1. Priprema i tehnički pregled vozila u pogledu sigurnosti prometa na cestama
Kandidati moraju pokazati da su sposobni pripremiti se za sigurno upravljanje vozilom ispunjenjem sljedećih zahtjeva:
6.1.1. |
pravilno namještanje zaštitne opreme, kao što su rukavice, čizme, odjeća i zaštitna kaciga; |
6.1.2. |
nasumična provjera stanja guma, kočnica, upravljača, prekidača za zaustavljanje u slučaju nužde (prema potrebi), lanca, razine ulja, svjetala, reflektora, pokazivača smjera i uređaja za davanje zvučnih znakova upozorenja. |
6.2. Ispitivanje posebnih radnji koje se odnose na sigurnost prometa na cesti
6.2.1. |
postavljanje motocikla na oslonac, skidanje motocikla s oslonca, i njegovo pomicanje bez pomoći motora, hodanjem uz vozilo; |
6.2.2. |
parkiranje motocikla na oslonac; |
6.2.3. |
izvođenje najmanje dviju radnji pri maloj brzini, uključujući vožnju zavojima; to bi trebalo omogućiti ocjenu sposobnosti upravljanja spojkom u kombinaciji s kočnicom, održavanja ravnoteže, smjera gledanja i pravilnog položaja tijela na motociklu, kao i pravilnog položaja nogu na stalcima za noge; |
6.2.4. |
izvođenje najmanje dviju radnji pri većoj brzini, od kojih se jedna izvodi u drugoj ili trećoj brzini pri brzini od najmanje 30 km/h, a druga izbjegavanjem zapreke pri brzini od najmanje 50 km/h; to bi trebalo omogućiti ocjenu položaja tijela na motociklu, smjera gledanja, održavanja ravnoteže, tehnike upravljanja i tehnike mijenjanja brzina; |
6.2.5. |
kočenje: izvode se barem dvije vježbe kočenja, uključujući kočenje kočnicom za slučaj nužde pri minimalnoj brzini od 50 km/h; to bi trebalo omogućiti ocjenu sposobnosti rukovanja prednjom i stražnjom kočnicom, smjera pogleda i položaja tijela na motociklu. Posebne radnje navedene u točkama 6.2.3. do 6.2.5. moraju se provesti najkasnije pet godina od stupanja na snagu Direktive 2000/56/EZ. |
6.3. Ponašanje u prometu
Sljedeće vježbe, u uobičajenim uvjetima u prometu, kandidati moraju izvršiti posve sigurno, poduzimajući potrebne mjere opreza:
6.3.1. |
odlazak s mjesta parkiranja, nastavak vožnje nakon zaustavljanja u prometu; izlazak s kolnog ulaza; |
6.3.2. |
vožnja na ravnim cestama; mimoilaženje vozila koja prilaze iz suprotnog smjera, uključujući vožnju u ograničenom prostoru; |
6.3.3. |
vožnja zavojima; |
6.3.4. |
raskrižja: prilaženje raskrižjima i čvorištima te njihov prijelaz; |
6.3.5. |
promjena smjera vožnje: skretanje ulijevo i udesno; prestrojavanje u drugu prometnu traku; |
6.3.6. |
približavanje autocesti ili sličnim cestama (ako postoje) te izlazak s njih: uključivanje u promet s trake za ubrzanje, isključivanje iz prometnog toka trakom za usporavanje; |
6.3.7. |
pretjecanje/obilaženje: pretjecanje drugih vozila (ako je moguće); obilaženje zapreka, npr. parkiranih vozila; pretjecanje od strane drugih vozila (prema potrebi); |
6.3.8. |
posebne karakteristike ceste (ako postoje): kružni tokovi; prijelazi preko željezničkih pruga u istoj razini; tramvajske/autobusne postaje; pješački prijelazi; vožnja uzbrdo/nizbrdo po dugačkim padinama; |
6.3.9. |
poduzimanje potrebnih mjera opreza pri izlasku iz vozila. |
7. Vještine i ponašanja koji se provjeravaju za vozila kategorije B, B1 i BE
7.1. Priprema i tehnički pregled vozila u pogledu sigurnosti prometa na cestama
Kandidati moraju pokazati da su sposobni pripremiti se za sigurnu vožnju ispunjavanjem sljedećih zahtjeva:
7.1.1. |
prilagođavanje sjedala prema potrebi kako bi se postigao pravilan sjedeći položaj; |
7.1.2. |
prilagođavanje vozačkih zrcala (retrovizora), sigurnosnih pojasa i naslona za glavu, ako postoje; |
7.1.3. |
provjera jesu li vrata zatvorena; |
7.1.4. |
nasumična provjera stanja guma, upravljača, kočnica, tekućina (npr. motorno ulje, tekućina za hlađenje, tekućina za pranje vjetrobranskog stakla), svjetala, reflektora, pokazivača smjera i uređaja za davanje zvučnih znakova upozorenja; |
7.1.5. |
provjera sigurnosnih čimbenika u vezi s utovarom tereta u vozilo: karoserija, oplate, vrata za utovar tereta, zaključavanje kabine, način utovara, osiguranje tereta (samo kategorija BE); |
7.1.6. |
provjera mehanizma spajanja vučnog i priključnog vozila, kočnih i elektroničkih spojeva (samo kategorija BE). |
7.2. Kategorija B i B1: ispitivanje posebnih radnji u pogledu sigurnosti prometa na cestama
Ispituju se sljedeće odabrane radnje (najmanje dvije radnje za četiri točke, uključujući jednu u vožnji unatrag):
7.2.1. |
vožnja unatrag po ravnom pravcu ili vožnja unatrag ulijevo ili udesno iza ugla držeći se ispravne prometne trake; |
7.2.2. |
polukružno okretanje vozila korištenjem brzina za kretanje naprijed ili nazad; |
7.2.3. |
parkiranje vozila i napuštanje parkirnog prostora (paralelno, ukoso ili pod pravim kutom, vožnjom naprijed ili natrag na ravnom, uzbrdici ili nizbrdici); |
7.2.4. |
precizno kočenje do zaustavljanja, no izvođenje zaustavljanja u slučaju nužde nije obvezno. |
7.3. Kategorija BE: ispitivanje posebnih radnji u pogledu sigurnosti prometa na cestama
7.3.1. |
Spajanje i odvajanje ili odvajanje i ponovno spajanje priključnog vozila na motorno vozilo; radnja mora uključivati i vučno vozilo koje je parkirano uz priključno vozilo (tj. ne u nizu); |
7.3.2. |
vožnja unatrag duž zavoja u pravcu o kojem odlučuje država članica; |
7.3.3. |
sigurno parkiranje radi utovara/istovara. |
7.4. Ponašanje u prometu
Sljedeće vježbe, u uobičajenim uvjetima u prometu, kandidati moraju izvršiti posve sigurno, poduzimajući potrebne mjere opreza:
7.4.1. |
napuštanje mjesta parkiranja, nastavak vožnje nakon zaustavljanja u prometu; izlazak s kolnog ulaza; |
7.4.2. |
vožnja na ravnim cestama; mimoilaženje s vozilima iz suprotnog smjera, uključujući vožnju u ograničenom prostoru; |
7.4.3. |
vožnja zavojima; |
7.4.4. |
raskrižja: prilaženje raskrižjima i čvorištima te njihov prijelaz; |
7.4.5. |
promjena smjera vožnje: skretanje ulijevo i udesno; prestrojavanje u drugu prometnu traku; |
7.4.6. |
približavanje autocesti ili sličnim cestama (ako postoje) te izlazak s istih: uključivanje u promet s trake za ubrzanje, isključivanje iz prometnog toka trakom za usporavanje; |
7.4.7. |
pretjecanje/obilaženje: pretjecanje drugih vozila (ako je moguće); obilaženje zapreka, npr. parkiranih vozila, pretjecanje od strane drugih vozila (prema potrebi); |
7.4.8. |
posebne karakteristike ceste (ako postoje): kružni tokovi; prijelazi preko željezničkih pruga u istoj razini; tramvajske/autobusne postaje; pješački prijelazi; vožnja uzbrdo/nizbrdo po dugim padinama; |
7.4.9. |
poduzimanje potrebnih mjera opreza pri izlasku iz vozila. |
8. Vještine i ponašanja koji se provjeravaju za vozila kategorija C, CE, C1, C1E, D, DE, D1 i D1E
8.1. Priprema za vožnju i tehnički pregled vozila u pogledu sigurnosti prometa na cestama
Kandidati moraju pokazati da su sposobni pripremiti se za sigurnu vožnju ispunjavanjem sljedećih zahtjeva:
8.1.1. |
prilagođavanje sjedala prema potrebi kako bi se postigao pravilan sjedeći položaj; |
8.1.2. |
podešavanje vozačkih zrcala (retrovizora), sigurnosnih pojasa i naslona za glavu, ako postoje; |
8.1.3. |
nasumična provjera stanja guma, upravljača, kočnica, svjetala, reflektora, pokazivača smjera i uređaja za davanje zvučnih znakova upozorenja; |
8.1.4. |
provjera servo sustava kočenja i upravljanja; provjera stanja kotača, matica kotača, blatobrana, vjetrobranskog stakla, prozora i brisača, tekućina (npr. motorno ulje, tekućina za hlađenje, tekućina za pranje stakla); provjera i korištenje ploče s instrumentima, uključujući tahograf, kako je utvrđeno Uredbom (EEZ) br. 3821/85; |
8.1.5. |
provjera zračnog pritiska, posude za zrak i ovjesa; |
8.1.6. |
provjera sigurnosnih čimbenika u vezi s utovarom tereta u vozilo: karoserija, oplate, vrata za utovar tereta, mehanizam utovara (ako postoji), zaključavanje kabine (ako postoji), način utovara, osiguravanje tereta (samo kategorije C, CE, C1, C1E); |
8.1.7. |
provjera mehanizma spajanja vučnog i priključnog vozila, kočnih i elektroničkih spojeva (samo kategorije CE, C1E, DE, D1E); |
8.1.8. |
sposobnost poduzimanja posebnih mjera za sigurnost vozila; pregled karoserije, servisnih vrata, izlaza u slučaju nužde, opreme za prvu pomoć, aparata za gašenje požara i druge sigurnosne opreme (samo kategorije D, DE, D1, D1E); |
8.1.9. |
čitanje autokarte, planiranje itinerera, uključujući korištenje elektroničkih sustava navođenja (nije obvezno). |
8.2. Ispitivanje posebnih radnji u pogledu sigurnosti prometa na cestama
8.2.1. |
spajanje i odvajanje ili odvajanje i ponovno spajanje priključnog vozila na motorno vozilo; radnja mora uključivati i vučno vozilo koje je parkirano uz priključno vozilo (tj. ne u nizu) (samo kategorije CE, C1E, DE, D1E); |
8.2.2. |
vožnja unatrag duž zavoja u pravcu o kojem odlučuju države članice; |
8.2.3. |
sigurno parkiranje radi utovara/istovara na utovarnoj rampi/platformi ili sličnoj strukturi (samo kategorije C, CE, C1, C1E); |
8.2.4. |
parkiranje kako bi se putnicima omogućio siguran ukrcaj u autobus ili iskrcaj iz autobusa (samo kategorije D, DE, D1, D1E). |
8.3. Ponašanje u prometu
Sljedeće vježbe, u uobičajenim uvjetima u prometu, kandidati moraju izvršiti posve sigurno, poduzimajući potrebne mjere opreza:
8.3.1. |
napuštanje mjesta parkiranja, nastavak vožnje nakon zaustavljanja u prometu; izlazak s kolnog ulaza; |
8.3.2. |
vožnja na ravnim cestama; mimoilaženje s vozilima iz suprotnog smjera, uključujući vožnju u ograničenom prostoru; |
8.3.3. |
vožnja zavojima; |
8.3.4. |
raskrižja: prilaženje raskrižjima i čvorištima te njihov prijelaz; |
8.3.5. |
promjena smjera vožnje: skretanje ulijevo i udesno, prestrojavanje u drugu prometnu traku; |
8.3.6. |
približavanje autocesti ili sličnim cestama (ako postoje) te izlazak s njih: uključivanje u promet s trake za ubrzanje, isključivanje iz prometnog toka trakom za usporavanje; |
8.3.7. |
pretjecanje/obilaženje: pretjecanje drugih vozila (ako je moguće); obilaženje zapreka, npr. parkiranih vozila, pretjecanje od strane drugih vozila (prema potrebi); |
8.3.8. |
posebne karakteristike cesta (ako postoje): kružni tokovi; prijelazi preko željezničkih pruga u istoj razini; tramvajske/autobusne postaje; pješački prijelazi; vožnja uzbrdo/nizbrdo po dugim padinama; |
8.3.9. |
poduzimanje potrebnih mjera opreza pri izlasku iz vozila. |
9. Ocjenjivanje ispita vještina i ponašanja
9.1. |
Ocjena svake od gore navedenih situacija u vožnji mora odražavati stupanj spretnosti kojom kandidat upravlja vozilom kao i pokazanu sposobnost za potpuno sigurnu vožnju u prometu. Tijekom čitavog ispita ovlašteni ispitivač mora se osjećati sigurno. Pogreške u vožnji ili opasno ponašanje koje neposredno ugrožava sigurnost ispitnog vozila, njegovih putnika ili drugih sudionika u cestovnom prometu kažnjava se neprolaskom na ispitu bez obzira na to jesu li ovlašteni ispitivač ili osoba u pratnji intervenirali. Ipak, ovlašteni ispitivač ima pravo odlučiti treba li ispit vještine i ponašanja održati do kraja. Ovlašteni ispitivači moraju biti osposobljeni za ispravno ocjenjivanje kandidatove sposobnosti sigurnog upravljanja vozilom. Rad ovlaštenih ispitivača prati i nadzire tijelo koje ovlasti država članica kako bi se osiguralo ispravno i dosljedno ocjenjivanje pogrešaka u skladu sa standardima utvrđenima u ovome Prilogu. |
9.2. |
Tijekom ocjenjivanja ovlašteni ispitivači trebaju posvetiti posebnu pažnju činjenici vozi li kandidat defenzivno i obzirno. Ta ocjena treba odražavati cjelokupni stil vožnje, a ovlašteni ispitivač u obzir treba uzeti sveobuhvatan profil kandidata. Kriteriji uključuju prilagođenu i odlučnu (sigurnu) vožnju uz istodobno vođenje računa o uvjetima na cesti i vremenskim prilikama, drugom prometu, interesima drugih sudionika u cestovnom prometu (posebno onih ranjivijih) te sposobnosti predviđanja. |
9.3. |
Ovlašteni ispitivač nadalje ocjenjuje sljedeće:
|
10. Trajanje ispita
Trajanje ispita i prijeđena udaljenost moraju biti dostatni za ocjenjivanje vještina i ponašanja kandidata propisanih u stavku B ovog Priloga. Vožnja ni u kojem slučaju ne smije trajati kraće od 25 minuta za kategorije A, A1, A2, B, B1 i BE, odnosno 45 minuta za druge kategorije. To ne uključuje vrijeme za prijam kandidata, pripremu vozila, tehnički pregled vozila u pogledu sigurnosti prometa na cestama, izvođenje posebnih radnji i objavu rezultata praktičnog ispita.
11. Mjesto održavanja ispita
Dio ispita u kojem se ocjenjuju posebne radnje može se održati na posebnom ispitnom poligonu. Dio ispita u kojem se ocjenjuje ponašanje u prometu održava se, ako je to moguće, na cestama izvan naselja, na brzim cestama i autocestama (ili sličnim cestama), kao i na svim vrstama gradskih cesta (naseljena područja, područja s ograničenjem brzine na 30 km/h i 50 km/h, gradske brze ceste), koje predstavljaju različite vrste poteškoća s kojima se vozači obično susreću. Poželjno je i da se ispiti održavaju u različitim uvjetima gustoće prometa. Vrijeme provedeno na cesti treba optimalno iskoristiti kako bi se kandidat ocijenio u svim različitim zonama prometa u kojima se može naći, stavljajući poseban naglasak na prijelaze iz jedne u drugu zonu.
II. ZNANJE, VJEŠTINE I PONAŠANJE PRI UPRAVLJANJU MOTORNIM VOZILOM
Vozači svih motornih vozila moraju u svakom trenutku imati znanje i vještine te se ponašati kako je opisano u točkama od 1. do 9. kako bi bili sposobni:
— |
prepoznati opasnosti u prometu i procijeniti njihovu ozbiljnost, |
— |
dovoljno dobro upravljati vozilom kako ne bi uzrokovali opasne situacije te na odgovarajući način reagirati ako do takvih situacija dođe, |
— |
poštovati prometne propise, a osobite one namijenjene sprečavanju prometnih nesreća i održavanju prometnog toka, |
— |
prepoznati bilo kakve značajnije tehničke kvarove na svojim vozilima, posebno one koji ugrožavaju sigurnost, te ih na odgovarajući način otkloniti, |
— |
voditi računa o svim čimbenicima koji utječu na ponašanje tijekom vožnje (npr. alkohol, umor, slabi vid itd.) kako bi zadržali prisebnost potrebnu za sigurnu vožnju, |
— |
doprinijeti sigurnosti svih sudionika u prometu na cestama, posebno onih najslabijih i najizloženijih, iskazivanjem primjerenog poštivanja prema drugima. |
Države članice mogu donijeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da vozači koji su izgubili znanja i vještine i koji se ne znaju ponašati kako je opisano u točkama od 1. do 9. mogu obnoviti ta znanja i vještine te se nastaviti ponašati onako kako je to potrebno za upravljanje motornim vozilom.
(1) SL L 370, 31.12.1985., str. 1. Uredba kako je stavljena izvan snage Uredbom (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.).
(2) SL L 370, 31.12.1985., str. 8. Uredba, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 561/2006.
(3) Direktiva Komisije 2000/56/EZ od 14. rujna 2000. o izmjeni Direktive Vijeća 91/439/EEZ o vozačkim dozvolama (SL L 237, 21.9.2999., str. 45.).
PRILOG III.
MINIMALNI STANDARDI PSIHOFIZIČKE SPOSOBNOSTI POTREBNE ZA UPRAVLJANJE MOTORNIM VOZILOM
DEFINICIJE
1. |
U svrhu ovog Priloga vozači su razvrstani u dvije skupine:
|
2. |
Slično, kandidati za prvu vozačku dozvolu ili za produljenje vozačke dozvole razvrstavaju se u skupinu u koju će spadati nakon što im se dozvola izda ili produlji. |
ZDRAVSTVENI PREGLEDI
3. |
Prva skupina: Od kandidata se zahtijeva da obavi zdravstveni pregled ako pri ispunjavanju potrebnih formalnosti ili tijekom ispita koji mora položiti prije dobivanja vozačke dozvole postane jasno da kandidat ima jedan ili više zdravstvenih nedostataka navedenih u ovome Prilogu. |
4. |
Druga skupina: Kandidati obavljaju zdravstvene preglede prije nego što im se prvi put izda vozačka dozvola, a potom u skladu s nacionalnim propisima na snazi u državi članici uobičajenog boravišta prilikom svakog produljenja vozačke dozvole. |
5. |
Standardi koje država članica utvrdi za izdavanje ili svako naknadno produljenje vozačke dozvole mogu biti stroži od onih utvrđenih u ovom Prilogu. |
VID
6. |
Svi kandidati za vozačku dozvolu obavljaju odgovarajući pregled kako bi se osiguralo da imaju odgovarajuću oštrinu vida za upravljanje motornim vozilom. Ako postoji razlog za sumnju u kandidatov vid, pregledava ga nadležno zdravstveno tijelo. Tijekom tog pregleda posebna pozornost posvećuje se sljedećem: oštrini vida, vidnom polju, vidu pri slaboj svjetlosti i progresivnim očnim bolestima. U smislu ovog Priloga intraokularne leće ne smatraju se korektivnim lećama. |
Prva skupina:
6.1. |
Kandidati za vozačku dozvolu ili produljenje vozačke dozvole moraju imati binokularnu oštrinu vida, prema potrebi s korektivnim lećama, od najmanje 0,5 ako se gleda na oba oka. Vozačke dozvole se ne izdaju ili produljuju ako se tijekom zdravstvenog pregleda pokaže da je horizontalno vidno polje manje od 120°, osim u iznimnim slučajevima koji su opravdano utemeljeni na povoljnom medicinskom mišljenju i pozitivnom praktičnom ispitu, ili ako dotična osoba pati od bilo kojeg drugog očnog stanja koje bi moglo ugroziti sigurnost upravljanja vozilom. Ako se otkrije progresivna očna bolest, vozačka dozvola može se izdati ili produljiti pod uvjetom da kandidat redovito obavlja zdravstveni pregled pri nadležnom zdravstvenom tijelu. |
6.2. |
Kandidati za vozačku dozvolu ili produljenje vozačke dozvole koji imaju potpuni funkcionalni gubitak vida na jedno oko ili koji koriste samo jedno oko (npr. u slučaju diplopije) moraju imati oštrinu vida od najmanje 0,6, prema potrebi s korektivnim lećama. Nadležno zdravstveno tijelo mora potvrditi da to stanje monokularnog vida postoji dovoljno dugo da omogući prilagodbu i da je vidno polje u tom oku normalno. |
Druga skupina:
6.3. |
Kandidati za vozačku dozvolu ili produljenje vozačke dozvole moraju imati oštrinu vida, prema potrebi s korektivnim lećama, od najmanje 0,8 na boljem oku i najmanje 0,5 na slabijem oku. Ako se za postizanje vrijednosti od 0,8 i 0,5 koriste korektivne leće, nekorigirana oštrina vida na svakom oku mora iznositi 0,05 ili se, pak, minimalna oštrina (0,8 i 0,5) mora postići ili korekcijom pomoću naočala čija snaga ne prelazi dioptriju od plus ili minus 8 ili pomoću kontaktnih leća (nekorigirani vid = 0,05). Korekcija se mora dobro podnositi. Vozačka dozvola ne smije se izdati ili produljiti kandidatima ili vozačima koji nemaju normalno binokularno vidno polje ili koji imaju diplopiju. |
SLUH
7. |
Kandidatu ili vozaču druge skupine smije se izdati ili produljiti vozačka dozvola u skladu s mišljenjem nadležnog zdravstvenog tijela. Tijekom zdravstvenog pregleda posebna pozornost posvetit će se opsegu za kompenzaciju. |
OSOBE S LOKOMOTORNIM OŠTEĆENJEM
8. |
Kandidatu ili vozaču koji pati od kronične bolesti ili abnormalnosti lokomotornog sustava zbog koje je upravljanje motornim vozilom opasno ne smije se izdati ili produljiti vozačka dozvola. |
Prva skupina:
8.1. |
Osobama ili vozačima s tjelesnim invaliditetom može se izdati vozačka dozvola, prema potrebi s određenim ograničenjima, nakon što nadležno zdravstveno tijelo izda mišljenje. To mišljenje mora se temeljiti na zdravstvenoj procjeni predmetne kronične bolesti ili abnormalnosti te, prema potrebi, na praktičnom ispitu. U njemu se mora naznačiti i koju vrstu prilagodbe je potrebno učiniti na vozilu te treba li vozaču ugraditi ortopedski uređaj ako ispit vještina i ponašanja pokaže da s takvim uređajem upravljanje vozilom ne bi bilo opasno. |
8.2. |
Svakom kandidatu koji pati od progresivne kronične bolesti može se izdati ili produljiti vozačka dozvola pod uvjetom da se redovito podvrgava pregledima kako bi se utvrdilo je li i dalje sposoban posve sigurno upravljati vozilom. Ako je riječ o stabilnom invaliditetu, vozačka dozvola može se izdati ili produljiti bez da kandidat obavlja redovite zdravstvene preglede. |
Druga skupina:
8.3. |
Nadležno zdravstveno tijelo vodi računa o dodatnim rizicima i opasnostima povezanim s upravljanjem vozilima obuhvaćenim definicijom ove skupine. |
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
9. |
Svaka bolest koja bi kandidata za izdavanje prve vozačke dozvole ili vozača koji podnosi zahtjev za produljenje vozačke dozvole mogla izložiti iznenadnom zatajenju kardiovaskularnog sustava tako da dođe do iznenadnog oštećenja moždanih funkcija predstavlja opasnost za sigurnost prometa na cestama. |
Prva skupina:
9.1. |
Kandidatu ili vozaču s teškom aritmijom ne smije se izdati ili produljiti vozačka dozvola. |
9.2. |
Kandidatu ili vozaču s ugrađenim elektrostimulatorom srca može se izdati ili produljiti vozačka dozvola na temelju ovlaštenog medicinskog mišljenja i redovitih zdravstvenih pregleda. |
9.3. |
Pitanje treba li izdati, odnosno produljiti vozačku dozvolu kandidatu ili vozaču koji boluje od abnormalnog arterijskog krvnog pritiska procjenjuje se s obzirom na druge rezultate pregleda, s tim povezane komplikacije i opasnost koju te komplikacije mogu predstavljati za sigurnost prometa na cestama. |
9.4. |
U pravilu, kandidatu ili vozaču koji tijekom mirovanja ili kad ga obuzmu emocije pati od angine pectoris ne smije se izdati ili produljiti vozačka dozvola. Kandidatu ili vozaču koji je pretrpio miokardialni infarkt vozačka dozvola izdaje se ili produljuje na temelju ovlaštenog medicinskog mišljenja i, prema potrebi, redovitih zdravstvenih pregleda. |
Druga skupina:
9.5. |
Nadležno zdravstveno tijelo vodi računa o dodatnim rizicima i opasnostima povezanima s upravljanjem vozilima obuhvaćenim definicijom ove skupine. |
DIABETES MELLITUS
10. |
Kandidatu ili vozaču koji boluju od diabetes mellitus može se izdati ili produljiti vozačka dozvola na temelju ovlaštenog medicinskog mišljenja i redovitih zdravstvenih pregleda prilagođenih svakom pojedinom slučaju. |
Druga skupina:
10.1. |
Kandidatu ili vozaču u ovoj skupini koji pati od diabetes mellitus i koji se liječi inzulinom vozačka se dozvola može izdati ili produljiti samo u vrlo iznimnim slučajevima koji su opravdano utemeljeni na ovlaštenom medicinskom mišljenju te na temelju redovitih zdravstvenih pregleda. |
NEUROLOŠKE BOLESTI
11. |
Vozačka dozvola ne smije se izdati ili produljiti kandidatu ili vozaču koji pati od teške neurološke bolesti, osim ako je uz zahtjev priloženo ovlašteno medicinsko mišljenje. Neurološke smetnje povezane s bolestima ili kirurškim zahvatima na središnjem ili perifernom živčanom sustavu koje imaju za posljedicu senzorna ili motorna oštećenja te utječu na ravnotežu i koordinaciju trebaju se na odgovarajući način uzeti u obzir, imajući u vidu njihove funkcionalne učinke i rizik napredovanja. U takvim slučajevima, te ako postoji rizik pogoršanja, vozačka dozvola izdaje se ili produljuje na temelju redovitih pregleda. |
12. |
Epileptički napadaji ili druge iznenadne smetnje stanja svijesti, ako do njih dođe kod osobe koja upravlja motornim vozilom, predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost prometa na cestama. |
Prva skupina:
12.1. |
Dozvola se može izdati ili produljiti na temelju pregleda nadležnog zdravstvenog tijela i redovitih zdravstvenih pregleda. To tijelo odlučuje o stanju epilepsije ili drugih smetnji svijesti, njihovom kliničkom obliku i napredovanju (na primjer, ni jedan napad u posljednje dvije godine), primijenjenoj terapiji i njezinim rezultatima. |
Druga skupina:
12.2. |
Kandidatu ili vozaču koji ima ili bi mogao imati epileptičke napadaje ili druge iznenadne smetnje stanja svijesti ne smije se izdati ili produljiti vozačka dozvola. |
DUŠEVNE SMETNJE
Prva skupina:
13.1. |
Vozačke dozvole ne smiju se izdati ili produljiti kandidatima ili vozačima koji boluju od:
osim ako njihovim zahtjevima nije priloženo ovlašteno medicinsko mišljenje i, prema potrebi, na temelju redovitih zdravstvenih pregleda. |
Druga skupina:
13.2. |
Nadležno zdravstveno tijelo vodi računa o dodatnim rizicima i opasnostima povezanim s upravljanjem vozilima obuhvaćenim definicijom ove skupine. |
ALKOHOL
14. |
Konzumiranje alkohola predstavlja veliku opasnost za sigurnost prometa na cestama. S obzirom na razmjere tog problema, zdravstvena struka mora biti vrlo oprezna. |
Prva skupina:
14.1. |
Vozačka se dozvola ne smije izdati ili produljiti kandidatu ili vozaču koji je ovisan o alkoholu ili koji se ne može suzdržati od vožnje u alkoholiziranom stanju. Kandidatu ili vozaču koji je u prošlosti bio ovisan o alkoholu može se izdati ili produljiti vozačka dozvola nakon dokazanog razdoblja apstinencije te na temelju ovlaštenog medicinskog mišljenja i redovitih zdravstvenih pregleda. |
Druga skupina:
14.2. |
Nadležno zdravstveno tijelo vodi računa o dodatnim rizicima i opasnostima povezanima s upravljanjem vozilima obuhvaćenima definicijom ove skupine. |
DROGE I LIJEKOVI
15. |
Zloporaba: Vozačka se dozvola ne izdaje ili produljuje kandidatu ili vozaču koji je ovisan o psihotropnim tvarima ili koji nije ovisan o takvim tvarima, ali ih redovito zloupotrebljava, bez obzira na kategoriju dozvole koja se traži. |
Redovito korištenje:
Prva skupina:
15.1. |
Kandidatu ili vozaču koji u bilo kojem obliku redovito koristi psihotropne tvari koje mogu narušiti sposobnost sigurnog upravljanja vozilom ne smije se izdati ili produljiti vozačka dozvola ako su konzumirane količine takve da nepovoljno utječu na sposobnost upravljanja vozilom. To vrijedi i za sve druge medicinske proizvode ili kombinacije medicinskih proizvoda koji utječu na sposobnost upravljanja vozilom. |
Druga skupina:
15.2. |
Nadležno zdravstveno tijelo vodi računa o dodatnim rizicima i opasnostima povezanim s upravljanjem vozilima obuhvaćenim definicijama ove skupine. |
BUBREŽNE SMETNJE
Prva skupina:
16.1. |
Kandidatu ili vozaču koji pati od ozbiljnih bubrežnih smetnji izdaje se ili produljuje vozačka dozvola na temelju ovlaštenog medicinskog mišljenja i redovitih zdravstvenih pregleda. |
Druga skupina:
16.2. |
Osim u iznimnim slučajevima koji su opravdano utemeljeni na ovlaštenom medicinskom mišljenju te na temelju redovitih liječničkih pregleda, vozačka se dozvola ne smije izdati ili produljiti kandidatu ili vozaču koji boluje od teških i nepovratnih bubrežnih smetnji. |
RAZNE ODREDBE
Prva skupina:
17.1. |
Kandidatu ili vozaču s presađenim organom ili umjetnim implantatom koji utječe na sposobnost upravljanja vozilom može se izdati ili produljiti vozačka dozvola na temelju ovlaštenog medicinskog mišljenja i, prema potrebi, redovitih zdravstvenih pregleda. |
Druga skupina:
17.2. |
Nadležno zdravstveno tijelo vodi računa o dodatnim rizicima i opasnostima povezanim s upravljanjem vozilima obuhvaćenim definicijom ove skupine. |
18. |
U pravilu, vozačka se dozvola ne smije izdati ili produljiti kandidatu ili vozaču koji pati od bilo kakve smetnje koja nije spomenuta u prethodnom stavku, ali koja bi mogla predstavljati ili izazvati funkcionalnu nesposobnost koja utječe na sigurnost za volanom, osim ako njegov zahtjev nije popraćen ovlaštenim medicinskim mišljenjem te, prema potrebi, na temelju redovitih liječničkih pregleda. |
PRILOG IV.
MINIMALNI STANDARDI ZA OSOBE KOJE PROVODE PRAKTIČNI DIO VOZAČKOG ISPITA
1. Tražene sposobnosti ovlaštenog ispitivača
1.1. |
Osoba ovlaštena obavljati praktičnu procjenu kandidatova upravljanja motornim vozilom mora imati znanja, vještine i razumijevanje povezane s temama iz točaka 1.2. do 1.6. |
1.2. |
Sposobnosti ovlaštenog ispitivača moraju biti relevantne za ocjenu kandidatova upravljanja vozilom za kategoriju vozačke dozvole za koju se obavlja vozački ispit. |
1.3. |
Znanje o vožnji i razumijevanje vožnje te ocjenjivanje:
|
1.4. |
Vještine ocjenjivanja:
|
1.5. |
Osobne vozačke vještine:
|
1.6. |
Kvaliteta usluge:
|
1.7. |
Poznavanje tehničkih i fizičkih značajki vozila:
|
1.8. |
Vožnja uz nisku potrošnju goriva te na način koji nije štetan za okoliš. |
2. Opći uvjeti
2.1. |
Ovlašteni ispitivač za kategoriju B:
|
2.2. |
Ovlašteni ispitivač za ostale kategorije:
|
2.3. Jednakovrijednosti
2.3.1. |
Države članice mogu ovlastiti ovlaštenog ispitivača da provodi vozačke ispite za kategorije AM, A1, A2 i A nakon položenog stručnog ispita iz točke 3. za jednu od tih kategorija. |
2.3.2. |
Države članice mogu ovlastiti ovlaštenog ispitivača da provodi vozačke ispite za kategorije C1, C, D1 i D nakon položenog stručnog ispita iz točke 3. za jednu od tih kategorija. |
2.3.3. |
Države članice mogu ovlastiti ovlaštenog ispitivača da provodi vozačke ispite za kategorije BE, C1E, CE, D1E i DE nakon položenog stručnog ispita iz točke 3. za jednu od tih kategorija. |
3. Stručni ispit
3.1. Temeljno osposobljavanje
3.1.1. |
Prije no što se osoba može ovlastiti za provođenje vozačkih ispita, ona mora na zadovoljavajući način obaviti program obuke koji odredi država članica kako bi stekla sposobnosti navedene u točki 1. |
3.1.2. |
Države članice određuju odgovara li sadržaj bilo kojeg posebnog programa obuke ovlaštenju za provođenje vozačkih ispita za jednu ili više kategorija vozačkih dozvola. |
3.2. Ispiti
3.2.1. |
Prije no što se osoba može ovlastiti za provođenje vozačkih ispita, ona mora pokazati zadovoljavajuću razinu znanja, razumijevanja, vještina i sposobnosti u vezi s temama navedenima u točki 1. |
3.2.2. |
Države članice provode postupak provjere kojim se, na pedagoški primjeren način, ocjenjuju sposobnosti osobe definirane pod točkom 1., posebno točkom 1.4. Postupak ispitivanja mora uključivati i teorijski i praktični dio. Prema potrebi, može se koristiti ocjenjivanje temeljeno na računalu. O pojedinostima u vezi s vrstom i trajanjem ispita i ocjenjivanja u okviru postupka provjere odlučuje svaka država članica. |
3.2.3. |
Države članice moraju odrediti odgovara li sadržaj određene provjere ovlaštenju za provođenje praktičnog dijela vozačkog ispita za jednu ili više kategorija vozačkih dozvola. |
4. Održavanje razine kvalitete i periodičko stručno usavršavanje
4.1. Održavanje razine kvalitete
4.1.1. |
Države članice moraju postaviti uvjete za održavanje razine kvalitete namijenjene održavanju razine standarda koje moraju ispunjavati ovlašteni ispitivači. |
4.1.2. |
Uvjeti za održavanje razine kvalitete uključuju nadzor nad ovlaštenim ispitivačima tijekom njihova rada, njihovo daljnje osposobljavanje i ponovnu akreditaciju, njihovo trajno profesionalno usavršavanje i redoviti pregled rezultata vozačkih ispita koje su provodili. |
4.1.3. |
Države članice moraju osigurati da se na svakog ovlaštenog ispitivača na temelju uvjeta za održavanje razine kvalitete iz točke 4.1.2. primjenjuje godišnji nadzor. Osim toga, države članice moraju osigurati da se svakih pet godina svaki ovlašteni ispitivač nadgleda dok provodi ispit, i to tijekom kumulativnog razdoblja od najmanje pola dana, što omogućuje nadgledanje nekoliko ispita. Ako se otkriju problemi, treba poduzeti mjere namijenjene otklanjanju tih problema. Osoba koja obavlja nadzor mora za to imati ovlasti države članice. |
4.1.4. |
Države članice mogu odrediti da se, ako je ovlašteni ispitivač ovlašten za provođenje vozačkih ispita za više od jedne kategorije, ispunjenjem zahtjeva o nadzoru ispita za jednu kategoriju ispunjava i zahtjev za više od jedne kategorije. |
4.1.5. |
Obavljanje vozačkih provjera mora pratiti i nadgledati tijelo koje je ovlastila država članica kako bi se osigurala ispravna i dosljedna primjena ocjenjivanja. |
4.2. Periodičko stručno usavršavanje
4.2.1. |
Države članice moraju osigurati da ovlašteni ispitivači, kako bi ostali ovlašteni, bez obzira na broj kategorija za koje su akreditirani, obavljaju:
|
4.2.2. |
Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale posebno osposobljavanje za one ovlaštene ispitivače za koje se postojećim sustavom održavanja razine kvalitete utvrdilo da u svome radu čine ozbiljne pogreške. |
4.2.3. |
Vrsta periodičkog stručnog usavršavanja može biti u obliku sastanka, osposobljavanja u razredu, klasičnog ili elektroničkog učenja te se može obavljati pojedinačno ili u skupinama. Može uključivati takvu ponovnu akreditaciju standarda kakvu država članica smatra primjerenom. |
4.2.4. |
Države članice mogu propisati da, kada je ovlašteni ispitivač ovlašten za provođenje vozačkih ispita za više kategorija, ispunjenjem zahtjeva za redovito osposobljavanje u vezi s ispitima za jednu kategoriju ispunjava i zahtjev za više od jedne kategorije ako je uvjet iz točke 4.2.5. ispunjen. |
4.2.5. |
Ako ovlašteni ispitivač od 24 mjeseca nije provodio vozačke ispite za određenu kategoriju, on mora prije no što mu se dopusti provođenje vozačkih ispita za tu kategoriju ponovno biti odgovarajuće ocijenjen. To ponovno ocjenjivanje obavlja se kao dio zahtjeva iz točke 4.2.1. |
5. Stečena prava
5.1. |
Države članice mogu neposredno prije stupanja na snagu ovih odredaba, osobama koje su bile ovlaštene za provođenje vozačkih ispita dopustiti da nastave provoditi vozačke ispite bez obzira na to što nisu bile ovlaštene u skladu s općim uvjetima iz točke 2. ili polaganjem stručnog ispita iz točke 3. |
5.2. |
Takvi ovlašteni ispitivači svejedno podliježu redovitom nadzoru i uvjetima za održavanje razine kvalitete iz točke 4. |
(1) SL L 199, 31.7.1985., str. 56.
PRILOG V.
MINIMALNI ZAHTJEVI ZA OSPOSOBLJAVANJA I ISPITIVANJA VOZAČA ZA KOMBINACIJE IZ DRUGOG PODSTAVKA ČLANKA 4. STAVKA 4. TOČKE (B)
1. |
Države članice poduzimaju potrebne mjere za:
|
2.1. |
Trajanje osposobljavanja vozača:
|
3. |
Sadržaj osposobljavanja vozača: Osposobljavanje vozača obuhvaća znanja, vještine i ponašanja opisane u točkama 2. i 7. Priloga II. Posebnu pažnju treba posvetiti:
Praktični dio uključuje sljedeće vježbe: ubrzavanje, usporavanje, vožnja unatrag, kočenje, zaustavni put, mijenjanje prometne trake, kočenje/izmicanje, zanošenje priključnog vozila, odvajanje i ponovno spajanje priključnog vozila na motorno vozilo, parkiranje;
|
4. |
Trajanje i sadržaj ispita vještina i ponašanja |
Trajanje ispita i prijeđena udaljenost moraju biti dostatni za ocjenu vještina i ponašanja iz točke 3.
PRILOG VI.
MINIMALNI ZAHTJEVI ZA OSPOSOBLJAVANJA I ISPITIVANJA VOZAČA ZA MOTOCIKLE IZ KATEGORIJE A (NAPREDNI PRISTUP)
1. |
Države članice poduzimaju potrebne mjere za:
|
2. |
Trajanje osposobljavanja vozača:
|
3. |
Sadržaj osposobljavanja vozača:
|
4. |
Trajanje i sadržaj ispita vještina i ponašanja |
Trajanje ispita i prijeđena udaljenost moraju biti dostatni za ocjenu vještina i ponašanja iz točke 3. ovog Priloga.
PRILOG VII.
Dio A
DIREKTIVA STAVLJENA IZVAN SNAGE I NJEZINE IZMJENE
(iz članka 17.)
Direktiva Vijeća 91/439/EEZ (1) |
|
Direktiva Vijeća 94/72/EZ |
|
Direktiva Vijeća 96/47/EZ |
|
Direktiva Vijeća 97/26/EZ |
|
Direktiva Komisije 2000/56/EZ |
|
Direktiva 2003/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, samo članak 10. stavak 2. |
|
Uredba (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća, samo točka 24. Priloga II. |
Dio B.
ROKOVI ZA PRIJENOS U NACIONALNO ZAKONODAVSTVO I ZA POČETAK PRIMJENE
(iz članka 17.)
Direktiva |
Rok za prijenos |
Datum početka primjene |
Direktiva 91/439/EEZ |
1. srpnja 1994. |
1. srpnja 1996. |
Direktiva 94/72/EZ |
– |
1. siječnja 1995. |
Odluka 96/427/EZ |
– |
16. srpnja 1996. |
Direktiva 96/47/EZ |
1. srpnja 1996. |
1. srpnja 1996. |
Direktiva 97/26/EZ |
1. siječnja 1998. |
1. siječnja 1998. |
Direktiva 2000/56/EZ |
30. rujna 2003. |
30. rujna 2003., 30. rujna 2008. (Prilog II., točka 6.2.5.) i 30. rujna 2013. (Prilog II., točka 5.2.) |
Direktiva 2003/59/EZ |
10. rujna 2006. |
10. rujna 2008. (prijevoz putnika) i 10. rujna 2009. (prijevoz robe) |
(1) Direktiva 91/439/EEZ bila je izmijenjena sljedećim aktom koji nije stavljen izvan snage: Akt o pristupanju iz 1994.
PRILOG VIII.
KORELACIJSKA TABLICA
Direktiva 91/439/EEZ |
Ova Direktiva |
Članak 1. stavak 1. prva rečenica |
Članak 1. stavak 1. prva rečenica |
Članak 1. stavak 1. druga rečenica |
– |
– |
Članak 1. stavak 2. |
Članak 1. stavak 2. |
Članak 2. stavak 1. |
– |
Članak 2. stavak 2. |
Članak 1. stavak 3. |
– |
Članak 2. stavak 1. |
Članak 1. stavak 1. druga rečenica |
Članak 2. stavak 2. |
Članak 3. stavak 1. |
|
Članak 3. stavak 2. |
|
Članak 3. stavak 2. |
Članak 2. stavak 3. |
– |
Članak 2. stavak 4. |
– |
Članak 3. stavak 1. prvi podstavak uvod |
Članak 4. stavak 1. prva rečenica |
– |
Članak 4. stavak 2. prva alineja |
– |
Članak 4. stavak 2. druga alineja |
Članak 3. stavak 1. prvi podstavak prva alineja |
Članak 4. stavak 3. prva alineja |
Članak 3. stavak 1. prvi podstavak druga alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (b) prvi podstavak |
Članak 3. stavak 1. prvi podstavak treća alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (b) drugi podstavak |
Članak 3. stavak 1. prvi podstavak četvrta alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (c) |
Članak 3. stavak 1. prvi podstavak peta alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (f) |
Članak 3. stavak 1. prvi podstavak šesta alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (g) |
Članak 3. stavak 1. prvi podstavak sedma alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (j) |
Članak 3. stavak 1. prvi podstavak osma alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (k) |
Članak 3. stavak 2., prvi podstavak uvodne riječi |
– |
Članak 3. stavak 2. prvi podstavak prva alineja |
Članak 4. stavak 3. točka (a) |
Članak 3. stavak 2. prvi podstavak druga alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (a) |
Članak 3. stavak 2. prvi podstavak treća alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (d) |
Članak 3. stavak 2. prvi podstavak četvrta alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (e) |
Članak 3. stavak 2. prvi podstavak peta alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (h) |
Članak 3. stavak 2. prvi podstavak šesta alineja uvodne riječi |
Članak 4. stavak 3. točka (i) |
Članak 3. stavak 2. prvi podstavak šesta alineja prva podalineja |
– |
Članak 3. stavak 2. prvi podstavak šesta alineja druga podalineja |
– |
Članak 3. stavak 3. uvod |
– |
Članak 3. stavak 3. prva alineja |
Članak 4. stavak 1. treća rečenica |
Članak 3. stavak 3. druga alineja prvi podstavak |
Članak 4. stavak 3. druga alineja |
Članak 3. stavak 3. druga alineja drugi podstavak |
– |
Članak 3. stavak 3. treća alineja |
Članak 4. stavak 3. prva alineja |
Članak 3. stavak 3. četvrta alineja |
Članak 4. stavak 4. prva alineja |
Članak 3. stavak 3. peta alineja |
Članak 4. stavak 4. druga alineja |
– |
Članak 4. stavak 3. |
Članak 3. stavak 4. |
– |
Članak 3. stavak 5. |
– |
Članak 3. stavak 6. |
Članak 4. stavak 5. prva rečenica |
– |
Članak 4. stavak 5. druga rečenica |
Članak 4. |
Članak 5. |
Članak 5. stavak 1. |
Članak 6. stavak 1. |
Članak 5. stavak 1. točka (a) |
Članak 6. stavak 1. točka (a) |
Članak 5. stavak 1. točka (b) |
Članak 6. stavak 1. točka (b) |
Članak 5. stavak 2. uvod |
Članak 6. stavak 2. uvod |
Članak 5. stavak 2. točka (a) |
Članak 6. stavak 2. točka (a) |
Članak 5. stavak 2. točka (b) |
Članak 6. stavak 2. točka (b) |
– |
Članak 6. stavak 2. točka (c) |
– |
Članak 6. stavak 2. točka (d) |
– |
Članak 6. stavak 2. točka (e) |
– |
Članak 6. stavak 2. točka (f) |
Članak 5. stavak 3. |
– |
Članak 5. stavak 4. |
Članak 6. stavak 4. |
Članak 6. stavak 1. uvod |
Članak 4. stavak 1. druga rečenica |
Članak 6. stavak 1. točka (a) prva alineja |
Članak 4. stavak 3. točka (a) treća alineja |
Članak 6. stavak 1. točka (a) druga alineja |
Članak 4. stavak 4. točka (a) druga alineja |
Članak 6. stavak 1. točka (b) prva alineja |
Članak 4. stavak 3. točka (b) druga alineja |
|
Članak 4. stavak 3. točka (c) druga alineja |
Članak 6. stavak 1. točka (b) druga alineja prva alternativa |
Članak 4. stavak 4. točka (b) peti podstavak |
Članak 6. stavak 1. točka (b) druga alineja druga alternativa |
Članak 4. stavak 4. točka (c) druga alineja |
Članak 6. stavak 1. točka (b) treća alineja prva i druga alternativa |
Članak 4. stavak 4. točka (g) druga alineja |
Članak 6. stavak 1. točka (b) treća alineja treća i četvrta alternativa |
Članak 4. stavak 4. točka (e) treća alineja |
Članak 6. stavak 1. točka (c) prva alineja prva i druga alternativa |
Članak 4. stavak 4. točka (k) druga alineja |
Članak 6. stavak 1. točka (c) prva alineja treća i četvrta alternativa |
Članak 4. stavak 4. točka (i) druga alineja |
Članak 6. stavak 2. |
Članak 4. stavak 6. prvi podstavak |
– |
Članak 4. stavak 6. drugi podstavak |
Članak 6. stavak 3. |
Članak 4. stavak 6. treći i četvrti podstavak |
Članak 7. stavak 1. uvod |
Članak 7. stavak 1. uvod |
Članak 7. stavak 1. točka (a) |
Članak 7. stavak 1. točka (a) |
– |
Članak 7. stavak 1. točka (b) |
– |
Članak 7. stavak 1. točka (c) |
– |
Članak 7. stavak 1. točka (d) |
Članak 7. stavak 1. točka (b) |
Članak 7. stavak 1. točka (e) |
Članak 7. stavak 2. |
– |
Članak 7. stavak 3. |
– |
– |
Članak 7. stavak 2. |
– |
Članak 7. stavak 3. |
Članak 7. stavak 4. |
Članak 7. stavak 4. |
Članak 7. stavak 5. |
Članak 7. stavak 5. točka (a) |
– |
Članak 7. stavak 5. točka (b) |
– |
Članak 7. stavak 5. točka (c) |
– |
Članak 7. stavak 5. točka (d) |
Članak 7. točka (a) (1) |
– |
Članak 7. točka (a) (2) |
Članak 8. |
Članak 7. točka (b) |
Članak 9. |
– |
Članak 10. |
Članak 8. |
Članak 11. |
Članak 9. |
Članak 12. |
Članak 10. |
Članak 13. stavak 1. |
– |
Članak 13. stavak 2. |
Članak 11. |
Članak 14. |
Članak 12. stavak (1) |
– |
Članak 12. stavak (2) |
– |
Članak 12. stavak (3) |
Članak 15. |
– |
Članak 16. |
Članak 13. |
Članak 17. prvi podstavak |
– |
Članak 17. drugi podstavak |
– |
Članak 18. |
Članak 14. |
Članak 19. |
Prilog I. |
– |
Prilog I.a |
Prilog I. |
Prilog II. |
Prilog II. |
Prilog III. |
Prilog III. |
– |
Prilog IV. |
– |
Prilog V. |
– |
Prilog VI. |