Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Privremena zaštita u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba

Privremena zaštita u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva 2001/55/EZ o pravilima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica EU-a

ČEMU SLUŽI OVA DIREKTIVA?

  • Njome se uspostavlja plan rješavanja pitanja masovnog dolaska stranih državljana u Europsku uniju (EU) koji se ne mogu vratiti u svoje zemlje, posebice zbog rata, nasilja ili kršenja ljudskih prava.
  • Ona osigurava neposrednu privremenu zaštitu tim raseljenim osobama.
  • Promiče uravnotežene napore država članica EU-a pri prihvatu ljudi. Međutim, njome se ne zahtijeva obvezna raspodjela podnositelja zahtjeva za azil među državama članicama.
  • Danska ne sudjeluje u ovoj direktivi.

KLJUČNE TOČKE

Provedba privremene zaštite

  • Privremena zaštita provodi se u svim državama članicama na temelju odluke Vijeća Europske unije kojom se potvrđuje postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba u EU i navode skupine osoba kojima je potrebna zaštita.
  • Traje godinu dana, ali može se produžiti za do dvije godine.
  • Zaštita može završiti ako Vijeće smatra da je sigurno da se ljudi vrate u svoju domovinu.
  • Države članice moraju osigurati da su raseljene osobe voljne doći u njihovu zemlju.

Isključenja iz privremene zaštite

Neke osobe mogu biti isključene iz privremene zaštite.

To uključuje osobe koje:

  • su pod sumnjom za:
    • zločine protiv mira1,
    • ratne zločine,
    • zločine protiv čovječnosti,
    • teške zločine koji nisu političke prirode;
  • djeluju u suprotnosti s ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda;
  • predstavljaju opasnost za sigurnost u državi članici domaćinu.

Učinci privremene zaštite

  • Države članice moraju osobama kojima je osigurana privremena zaštita dati boravišnu dozvolu. Ta dozvola valjana je tijekom cjelokupnog trajanja zaštite.
  • Osobe kojima je osigurana privremena zaštita imaju pravo:
    • obavljati nesamostalne ili samostalne djelatnosti;
    • na pristup obrazovanju za odrasle, strukovnom osposobljavanju i stjecanju radnog iskustva;
    • na prikladni smještaj;
    • na socijalnu skrb, financijsku potporu i zdravstvenu zaštitu.
  • Djeca mlađa od 18 također imaju pravo na obrazovanje pod jednakim uvjetima kao i državljani države članice domaćina.
  • Ako je nekim članovima iste obitelji omogućena privremena zaštita u različitim državama članicama ili ako neki članovi obitelji još nisu u EU-u, oni moraju imati pravo na spajanje u istoj državi članici.
  • Ta pravila usklađena su s pravilima EU-a o prihvatu podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Direktive 2013/33/EU (vidjeti sažetak).

Zahtjevi za azil

  • Osobama kojima je odobrena privremena zaštita mora se omogućiti podnošenje zahtjeva za azil. Država članica koja prihvati osobu odgovorna je za razmatranje zahtjeva.
  • Međutim, države članice mogu donijeti odluku da osobe kojima je odobrena privremena zaštita ne mogu u isto vrijeme ostvariti status podnositelja zahtjeva za azil.
  • To pomaže državama članicama da smanje opterećenje na svoj sustav azila pružajući privremenu zaštitu, istovremeno odgađajući razmatranje zahtjeva za azil.
  • Direktivom 2013/32/EU utvrđuju se zajednička pravila EU-a za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (vidjeti sažetak).

Završetak privremene zaštite

  • Tijekom zaštite ili kada privremena zaštita završi, države članice moraju poduzeti korake kako bi omogućile dobrovoljni povratak zaštićenih osoba.
  • Ako je potrebno provesti prisilan povratak osoba, države članice moraju osigurati primjereno poštovanje ljudskog dostojanstva te da ne postoje obvezujući humanitarni razlozi koji bi povratak učinili nemogućim.
  • Osobe koje ne mogu putovati zbog zdravstvenih razloga ne može se prisiliti na povratak sve dok se njihovo zdravstveno stanje ne poboljša.
  • Obiteljima čija su djeca maloljetna i pohađaju školu može biti dopušteno da ostanu sve do kraja školske godine.

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine

  • Nakon masovne invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. Vijeće je donijelo provedbeni akt, Provedbenu odluku (EU) 2022/382 o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu Direktive 2001/55/EZ i s učinkom uvođenja privremene zaštite. To je prvi slučaj u kojemu je takva odluka donesena u kontekstu Direktive 2001/55/EZ.
  • Provedbena uredba (EU) 2022/382 primjenjuje se na:
    • ukrajinske državljane koji su boravili u Ukrajini prije ;
    • osobe bez državljanstva i državljane trećih zemalja, osim Ukrajine, koji su uživali međunarodnu zaštitu ili jednaku nacionalnu zaštitu u Ukrajini prije ; i
    • članove obitelji prethodno navedenih osoba.

Upravna podrška

Mjere utvrđene Direktivom imaju koristi od Fonda za azil, migracije i integraciju utvrđenog Uredbom (EU) br. 516/2014. Ako broj raseljenih osoba premaši prihvatne kapacitete koje su navele države članice, Vijeće će poduzeti odgovarajuće mjere, posebice davanje preporuke o dodatnoj potpori za pogođene države članice.

OTKAD SE PRAVILA PRIMJENJUJU?

Direktiva se morala prenijeti u nacionalno pravo do

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

KLJUČNI POJMOVI

  1. Zločin protiv mira. U skladu s međunarodnim pravom termin označava planiranje, pripremu, pokretanje ili vođenje agresorskog rata, odnosno rata koji krši međunarodne sporazume, ugovore ili jamstva, ili sudjelovanje u zajedničkom planu ili uroti za postizanje bilo čega navedenog.

GLAVNI DOKUMENT

Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, , str. 12.–23.)

posljednje ažuriranje

Top