Provedbeni akti

Na temelju članka 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zakonodavac EU-a može Europskoj komisiji (ili, u iznimnim slučajevima, Vijeću Europske unije) dodijeliti ovlasti za donošenje provedbenih akata putem posebnih pravila uključenih u zakonodavni akt („temeljni akt”). Cilj je tih akata stvoriti jedinstvene uvjete za provedbu predmetnog zakonodavnog akta ako je i kad je to potrebno.

Provedbeni su akti nezakonodavni akti i mogu imati pojedinačnu ili opću primjenu. Često mogu biti administrativne ili tehničke prirode te mogu biti različitih oblika, od pojedinačnih odluka o financiranju, odluka o odobrenju za stavljanje određenih proizvoda na tržište ili modela za potvrde potrebne prema pravu EU-a. Donose se u najrazličitijim područjima kao što su programi potrošnje, zaštita okoliša i zdravlja te oporezivanje.

Postupovno, Komisija donosi provedbene akte nakon savjetovanja s odborima sastavljenima od tehničkih stručnjaka iz država članica EU-a u skladu s pravilima i postupcima utvrđenima Uredbom (EU) br. 182/2011.

Europski parlament i Vijeće moraju biti informirani tijekom pripreme provedbenih akata te imaju pravo nadzora, ali ne mogu blokirati donošenje provedbenih akata.

TAKOĐER VIDJETI:

• Komitologija
• Vijeće Europske unije
• Delegirani akti
• Europska komisija
• Europski parlament
• Hijerarhija normi Europske unije (EU)
• Zakonodavni akti
• Nezakonodavni akti
• Države članice
• Ugovori
• Uloga odbora u provedbenim ovlastima Europske komisije (sažetak)
• Sekundarno pravo Europske unije (sažetak)
• Ugovor o funkcioniranju Europske unije (sažetak).