Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Summaries of EU Legislation

Privremena zaštita u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba

Go to the summaries’ table of contents

Privremena zaštita u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva 2001/55/EZ – pravila za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te mjere za promicanje uravnoteženih napora zemalja EU-a

KOJI JE CILJ OVE DIREKTIVE?

  • Njom se uspostavlja plan nošenja s masovnim prispijećem stranih državljana u EU koji se ne mogu vratiti u svoje zemlje – posebice zbog rata, nasilja ili kršenja ljudskih prava.
  • Ona osigurava neposrednu privremenu zaštitu tim raseljenim osobama.
  • Promiče uravnotežene napore među zemljama EU-a pri prihvatu ljudi. Ali ona ne zahtijeva obveznu raspodjelu podnositelja zahtjeva za azil među zemljama EU-a.
  • Danskane sudjeluje u direktivi.

KLJUČNE TOČKE

Provedba privremene zaštite

  • Privremena zaštita provodi se u svim zemljama EU-a temeljem odluke Vijeća kojom se potvrđuje postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba u EU i navode skupine osoba kojima je potrebna zaštita.
  • Trajanje je godinu dana. Može se produljiti na do dvije godine.
  • Zaštita može završiti ako Vijeće smatra da je sigurno da se ljudi vrate u svoju domovinu.
  • Zemlje EU-a moraju osigurati da su raseljene osobe voljne doći u njihovu zemlju.

Neke osobe mogu biti isključene iz privremene zaštite.

To uključuje osobe koje:

  • su pod sumnjom za:
    • zločine protiv mira*;
    • ratne zločine, zločine protiv čovječnosti;
    • teške zločine koji nisu političke prirode;
  • djeluju u suprotnosti s ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda;
  • predstavljaju opasnost za sigurnost u zemlji EU-a domaćinu.

Učinci privremene zaštite

Zemlje EU-a moraju osobama kojima je osigurana privremena zaštita dati boravišnu dozvolu.

Ona je valjana tijekom cjelokupnog trajanja zaštite.

Osobe kojima je osigurana privremena zaštita imaju pravo:

  • obavljati nesamostalne ili samostalne djelatnosti;
  • na pristup obrazovanju za odrasle, strukovnom osposobljavanju i stjecanju radnog iskustva;
  • na prikladni smještaj;
  • na socijalnu skrb i financijsku potporu te zdravstvenu zaštitu.

Djeca mlađa od 18 također imaju pravo na pristup obrazovnom sustavu pod jednakim uvjetima kao i državljani zemlje EU-a domaćina.

Ako je nekim članovima iste obitelji omogućena privremena zaštita u različitim zemljama EU-a, ili ako neki članovi obitelji još nisu u EU-u, oni moraju imati pravo na spajanje u istoj zemlji EU-a.

Ova pravila usklađena su s pravilima EU-a o prihvatu podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Direktive 2013/33/EU.

Zahtjevi za azil

Osobama kojima je odobrena privremena zaštita mora se omogućiti podnošenje zahtjeva za azil. Zemlja EU-a koja prihvati osobu odgovorna je za razmatranje zahtjeva.

Međutim, zemlje mogu donijeti odluku da osobe kojima je odobrena privremena zaštita ne mogu u isto vrijeme ostvariti status podnositelja zahtjeva za azil.

To pomaže zemljama da smanje opterećenje na svoj sustav azila pružajući privremenu zaštitu, istovremeno odgađajući razmatranje zahtjeva za azil.

Direktiva 2013/32/EU utvrđuje zajednička pravila EU-a za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite.

Završetak privremene zaštite

  • Tijekom zaštite ili kada privremena zaštita završi, zemlje EU-a moraju poduzeti korake kako bi omogućile dobrovoljni povratak zaštićenih osoba.
  • Ako je potrebno provesti prisilan povratak osoba, zemlje moraju osigurati dužno poštovanje ljudskog dostojanstva te da ne postoje obvezujući humanitarni razlozi koji bi povratak učinili nemogućim.
    • Osobe koje ne mogu putovati zbog zdravstvenih razloga ne može se prisiliti na povratak sve dok se njihovo zdravstveno stanje ne poboljša.
    • Obiteljima čija su djeca maloljetna i pohađaju školu može biti dopušteno da ostanu sve do kraja školske godine.

Upravna podrška

Za mjere predviđene ovom direktivom koristite će se sredstva iz Fonda za azil, migracije i integraciju. Ako broj raseljenih osoba premaši prihvatne kapacitete koje su navele zemlje EU-a, Vijeće će poduzeti odgovarajuće mjere, posebice davanje preporuke o dodatnoj potpori za pogođene zemlje EU-a.

OTKAD SE DIREKTIVA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 7. kolovoza 2001. Zemlje EU-a trebale su je uključiti u svoje nacionalno pravo do 31. prosinca 2002.

Plan utvrđen direktivom još uvijek nije pokrenut.

POZADINA

Za više informacija, uključujući detaljnu studiju direktive izrađenu 2016. godine, pogledajte:

* KLJUČNI POJMOVI

Zločin protiv mira: u skladu s međunarodnim pravom, termin označava planiranje, pripremu, pokretanje ili vođenje agresorskih ratova, odnosno rata koji krši međunarodne sporazume, ugovora ili jamstva te sudjelovanje u zajedničkom planu ili uroti za postizanje bilo čega navedenog.

GLAVNI DOKUMENT

Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.–23.)

VEZANI DOKUMENTI

Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.–95.)

Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o standardima za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (SL L 180, 29.6.2013., str. 96.–116.)

Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama (SL L 150, 20.5.2014., str. 112.–142.)

Posljednje ažuriranje 28.03.2017

Top