Borba protiv organiziranog kriminala: kaznena djela u vezi sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji

ČEMU SLUŽI OVA OKVIRNA ODLUKA?

• Njome se kriminaliziraju kaznena djela povezana sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji.
• Njome se žele ujednačiti zakoni Europske unije (EU) i država članica EU-a o kriminalizaciji tih kaznenih djela te utvrditi kazne za njih.

Kaznena djela

Države članice moraju priznati barem jednu od ova dva načina ponašanja kao kazneno djelo:

1. aktivno sudjelovanje u kaznenim radnjama organizacije poznavajući njezin cilj ili namjeru da počini kaznena djela;
2. dogovor o počinjenju kaznenih djela, a da se nužno ne sudjeluje u njihovu počinjenju.

Sankcije

• Države članice moraju utvrditi kazne koje odgovaraju prethodno navedenim kaznenim djelima.
  • Za prvu opciju uvjet je kazna zatvora od najmanje dvije godine kao najviša razina kazne.
  • Za drugu opciju uvjet je kazna zatvora od najmanje dvije godine kao najviša razina kazne ili maksimalno trajanje kazne zatvora jednako trajanju planiranih aktivnosti.
• Kazne se mogu smanjiti u specifičnim okolnostima, primjerice, kada počinitelj opovrgne kriminalnu aktivnost ili kada surađuje prepoznajući i privodeći pravdi druge počinitelje.
• Na temelju Okvirne odluke države članice moraju uvesti pravila čiji je cilj utvrđivanje odgovornosti pravnih osoba (poput društava) za kaznena djela kada ih u njihovo ime počini osoba koja unutar pravne osobe ima vodeću ulogu.
• Kazne za pravne osobe moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Trebale bi uključivati novčane kazne, a mogu uključivati i sljedeće:
  • oduzimanje prava na javnu potporu;
  • privremenu ili trajnu zabranu obavljanja komercijalnih aktivnosti i ustanova koje su korištene za počinjenje kaznenih djela;
  • stavljanje pod sudski nadzor;
  • sudsku likvidaciju poslovanja.

Sudska nadležnost i usklađivanje kaznenog progona

• Sudska nadležnost države članice mora obuhvaćati kaznena djela koja je počinio, u cijelosti ili dijelom, jedan njezin državljanin ili su počinjena u korist pravne osobe uspostavljene na njezinu području.
• Ako kazneno djelo potpada pod sudske nadležnosti nekoliko država članica, one trebaju surađivati, na primjer, preko Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu, da bi odlučile koja će država članica pokrenuti istragu te da bi se postupci centralizirali.
• Posebnu pozornost treba obratiti na:
  • to gdje je kazneno djelo počinjeno,
  • nacionalnost ili prebivalište počinitelja,
  • zemlju podrijetla žrtve; i
  • područje na kojemu je počinitelj pronađen.

Kaznena djela koja štetno utječu na financijske interese EU-a

• U Direktivi (EU) 2017/1371 utvrđuju se propisi o kaznenim djelima i kaznama za borbu protiv prijevare i drugih nezakonitih aktivnosti štetnih financijskim interesima Unije (vidjeti sažetak).
• Člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1939 o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) (vidjeti sažetak) EPPO-u se daje nadležnost za kaznena djela koja negativno utječu na financijske interese EU-a koja su utvrđena u Direktivi (EU) 2017/1371. U skladu s člankom 22. stavkom 2. iste Uredbe EPPO je nadležan i za kaznena djela u vezi sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji kako je definirano u Okvirnoj odluci 2008/841/PUP ako je u središtu kriminalnih aktivnosti takve zločinačke organizacije počinjenje kaznenih djela koja negativno utječu na financijske interese EU-a.