Eurojust

KLJUČNE TOČKE

Uloga Eurojusta

• Na temelju operacija koje provode i informacija koje su dostavila tijela država članica te Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), EPPO i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Eurojust podupire i jača koordinaciju i suradnju između nacionalnih tijela za istrage i kazneni progon u vezi s teškim kaznenim djelima koji u svojoj su nadležnosti (vidjeti u nastavku) ako to kazneno djelo:
  • utječe na dvije ili više država članica;
  • utječe na jednu državu članicu i državu koja nije članica EU-a ili jednu državu članicu i međunarodnu organizaciju, pod uvjetom da je s tom državom ili organizacijom sklopljen sporazum ili dogovor o suradnji ili da u određenom slučaju postoji bitni interes za pružanje takve pomoći (predviđen u izmjeni Uredbe (EU) 2023/2131); ili
  • zahtijeva zajednički kazneni progon.
• Eurojust svoje zadaće obavlja na zahtjev relevantnih tijela država članica, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev EPPO-a u okviru granica nadležnosti EPPO-a.

Operativne zadaće Eurojusta uključuju:

• blisku suradnju s EPPO-om o pitanjima iz nadležnosti;
• suradnju i savjetovanje s Europskom pravosudnom mrežom u kaznenim stvarima;
• suradnju s institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a te s mrežama koje su uspostavljene u području slobode, sigurnosti i pravde;
• podupiranje djelovanja država članica u borbi protiv oblika teških kaznenih djela nad kojima ima pravno tijelo (npr. terorizam, aktivnosti pranja novca, trgovanje ljudima, trgovanje organima, trgovanje drogom i vatrenim oružjem);
• pružanje operativne, tehničke i financijske potpore prekograničnim operacijama i istragama država članica, uključujući zajedničke istražne timove;
• podupiranje djelovanja država članica u borbi protiv genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i povezanih kaznenih djela, među ostalim očuvanjem, analizom i pohranom dokaza koji se odnose na ta kaznena djela i povezana kaznena djela, uz omogućavanje razmjene takvih dokaza s relevantnim nacionalnim tijelima ili na drugi način koji ih izravno stavljaju na raspolaganje relevantnim nacionalnim tijelima i međunarodnim pravosudnim tijelima, posebno Međunarodnom kaznenom sudu.

Nadležnost

• U Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/1727 utvrđeni su oblici teških kaznenih djela koji su u nadležnosti Eurojusta u skladu s člankom 3(1) Uredbe.
• Kada EPPO preuzme svoje istražne i kaznene zadaće, Eurojust neće izvršavati svoju pravnu nadležnost za kaznena djela nad kojima EPPO izvršava svoju nadležnost, osim:
  • u predmetima u koje su uključene države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a, i
  • na zahtjev tih država članica ili na zahtjev EPPO-a.
• Eurojust će izvršavati svoju pravnu nadležnost za kaznena djela koja utječu na financijske interese EU-a u slučajevima koji uključuju države članice koje sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a, ali za koja EPPO nema pravnu nadležnost ili odluči ne izvršavati ga.
• Eurojust će uspostaviti i održavati blizak odnos s EPPO-om na temelju međusobne suradnje u okviru njihovih mandata.

Struktura i organizacija

• Eurojust obuhvaća:
  • nacionalne članove,
  • kolegij – koji se sastoji od svih nacionalnih članova, uvećanog za jednog predstavnika Europske komisije kada kolegij obavlja samo svoje upravljačke funkcije, a ne svoje operativne funkcije;
  • Izvršni odbor,
  • administrativnog direktora.
• Mandati nacionalnih članova i njihovih zamjenika traju pet godina i mogu se obnoviti jednom.
• Komisija se zastupa i u kolegiju i u Izvršnom odboru.
• Izvršni odbor odgovoran je za donošenje administrativnih odluka kako bi se osiguralo odgovarajuće funkcioniranje Eurojusta.

Obrada osobnih podataka

• Pravila uzimaju u obzir nova pravila o zaštiti podataka za institucije i agencije EU-a.
• Države članice odgovorne su za točnost podataka koje prenose Eurojustu, za ažuriranje tih podataka i za zakonitosti prenošenja tih podataka Eurojustu.
• Eurojust je odgovoran za točnost podataka koje su dostavili drugi pružatelji podataka ili koji su rezultat vlastitih analiza ili prikupljanja podataka te za ažuriranje tih podataka.
• Eurojust bi trebao osigurati da obrada podataka bude poštena i zakonita te da se podaci prikupljaju i obrađuju za određenu svrhu.
• Ispitanik (svaka osoba koja je identificirana ili se može identificirati) mora imati pravo na pristup operativnim osobnim podacima koji se odnose na njega, a koje obrađuje Eurojust.

Sustav središnje pohrane

• Budući da se dokazi koji se odnose na genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i povezana kaznena djela ne mogu sigurno pohraniti na državnom području na kojem se odvija sukob, kao što su u Ukrajini u slučaju ruske vojne agresije koja je u tijeku, izmjenom Uredbe (EU) 2022/838 uspostavljeno je automatizirano upravljanje podacima i središnja lokacija za skladištenje podataka o takvim dokazima.
• S obzirom na osjetljivu prirodu uključenih osobnih podataka, njihova obrada, uključujući prikupljanje, očuvanje, analizu i razmjenu, mora biti u skladu s najvišim standardima kibernetičke sigurnosti.

Razmjena informacija o slučajevima terorizma

Izmjena uredbe (EU) 2023/2131 od država članica zahtijeva da se Eurojustu dostave informacije o svim kaznenim istragama u vezi s terorističkim kaznenim djelima čim se ti slučajevi upute njihovim pravosudnim tijelima.

• Stvara siguran digitalni komunikacijski kanal između država članica i Eurojusta.
• Izmjenjuje pravila o obradi podataka u okviru sustava za upravljanje postupcima Eurojust u kojima se pohranjuju i unakrsno provjeravaju svi podaci o radu kako bi se omogućila uspostava vrhunske tehničke infrastrukture.
• Povećava sposobnosti Eurojusta za otkrivanje poveznica između prekograničnih istraga i progona u području terorizma te za obavješćivanje država članica o tim poveznicama.
• Pojednostavljuje suradnju sa zemljama koje nisu članice EU-a dajući tužiteljima za vezu koji su upućeni u Eurojust pristup sustavu upravljanja postupcima.

Demokratska kontrola

• Radi povećanja transparentnosti i demokratskog nadzora Eurojusta, zajedničku evaluaciju njegovih aktivnosti provodit će Parlament i nacionalni parlamenti.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) 2018/1727 zamjenjuje i stavlja izvan snage Odluku 2002/187/PUP.