(1)

U kontekstu sve većih migracijskih izazova koje obilježava potreba za podupiranjem snažnih sustava prihvata, azila, integracije i migracija u državama članicama, radi sprečavanja i prikladnog rješavanja situacija pritiska u solidarnosti, te zamjene nezakonitih i nesigurnih dolazaka zakonitim i sigurnim načinima dolaska, ulaganje u učinkovito i koordinirano upravljanje migracijama u Uniji od ključne je važnosti za ostvarenje cilja Unije koji se odnosi na uspostavu područja slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)

Važnost koordiniranog pristupa Unije i država članica odražava se u Europskom migracijskom programu od 13. svibnja 2015. u kojem se ističe potreba za dosljednom i jasnom zajedničkom politikom da bi se obnovilo povjerenje u sposobnost Unije da objedini europske i nacionalne napore za rješavanje pitanja migracija i učinkovitu suradnju, u skladu s načelom solidarnosti i pravednom podjelom odgovornosti među državama članicama, kako je utvrđeno u članku 80. UFEU-a; to je potvrđeno u preispitivanju tog programa sredinom provedbenog razdoblja od 27. rujna 2017. i u izvješćima o napretku od 14. ožujka 2018. i 16. svibnja 2018.

(3)

U svojim zaključcima od 19. listopada 2017. Europsko vijeće ponovno je potvrdilo kako treba slijediti sveobuhvatan, pragmatičan i odlučan pristup upravljanju migracijama kojim se nastoji osigurati nadzor vanjskih granica i smanjiti broj nezakonitih dolazaka i smrtnih slučajeva na moru. Taj pristup trebao bi se temeljiti na fleksibilnoj i koordiniranoj uporabi svih dostupnih instrumenata Unije i država članica. Europsko vijeće dalje je pozvalo na osiguravanje znatno intenzivnijih vraćanja putem djelovanja i na razini Unije i na razini država članica, kao što su učinkoviti sporazumi i aranžmani za ponovni prihvat.

(4)

Kako bi se podržali napori usmjereni na osiguravanje sveobuhvatnog pristupa upravljanju migracijama utemeljenog na uzajamnom povjerenju, solidarnosti i pravednoj podjeli odgovornosti među državama članicama i institucijama Unije u cilju ostvarivanja zajedničke održive politike Unije o azilu i useljavanju, državama članicama trebalo bi pružiti potporu prikladnim financijskim sredstvima u obliku Fonda za azil, migracije i integraciju („Fond”).

(5)

Sva djelovanja financirana u okviru Fonda, uključujući ona koje se provode u trećim zemljama, trebala bi se provoditi potpuno u skladu s pravima i načelima utvrđenima u pravnoj stečevini Unije i u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) te bi trebala biti u skladu s međunarodnim obvezama Unije i država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata čije su stranke, osobito osiguravanjem poštovanja načelâ rodne ravnopravnosti, nediskriminacije i najboljih interesa djeteta.

(6)

U svim djelovanjima ili odlukama koji se odnose na djecu migrante, uključujući vraćanje, na prvom bi mjestu trebali biti najbolji interesi djeteta, uzimajući u potpunosti u obzir pravo djeteta na izražavanje mišljenja.

(7)

Fond bi se trebao temeljiti na postignutim rezultatima i ulaganjima izvršenima uz potporu njegovih prethodnika: Europskog fonda za izbjeglice osnovanog Odlukom br. 573/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) za razdoblje 2008. – 2013., Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja osnovanog Odlukom Vijeća 2007/435/EZ (5), za razdoblje 2007. – 2013., Europskog fonda za povratak osnovanog Odlukom br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) za razdoblje 2008. – 2013. i Fonda za azil, migracije i integraciju uspostavljenog Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7) za razdoblje 2014. – 2020. Istodobno bi njime trebalo uzeti u obzir sva nova kretanja.

(8)

Fondom bi se trebali podupirati solidarnost i pravedna podjela odgovornosti među državama članicama i učinkovito upravljanje migracijskim tokovima, među ostalim promicanjem zajedničkih mjera u području azila, uključujući napore država članica u pogledu prihvata osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita putem preseljenja i humanitarnog prihvata te transfera među državama članicama podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite, povećanjem zaštite ranjivih tražitelja azila kao što su djeca, podupiranjem strategija integracije te razvojem i jačanjem politike zakonitih migracija, primjerice osiguravanjem sigurnih i zakonitih načina ulaska u Uniju, kojom bi se ujedno trebalo doprinijeti osiguravanju dugoročne konkurentnosti Unije i budućnosti njezina socijalnog modela te smanjenju poticaja na nezakonite migracije putem održive politike vraćanja i ponovnog prihvata.

(9)

S obzirom na to da je Fond unutarnje prirode i da je Fond glavni instrument za financiranje u području azila i migracija na razini Unije, Fondom bi se prvenstveno trebala podupirati djelovanja koja služe unutarnjoj politici Unije u području azila i migracija u skladu s ciljevima Fonda. Međutim, s obzirom na to da se određenim djelovanjima koja se poduzimaju izvan Unije doprinosi ostvarenju ciljeva Fonda i da se njima, u određenim okolnostima, može ostvariti dodana vrijednost Unije, Fondom bi se trebalo podupirati jačanje suradnje i partnerstva s trećim zemljama u svrhu upravljanja migracijama radi jačanja mogućnosti za zakonite migracije i poboljšanja učinkovitog, sigurnog i dostojanstvenog vraćanja i ponovnog prihvata te promicanja početne reintegracije u trećim zemljama. Potporom u okviru Fonda ne bi se dovela u pitanje trenutačna dobrovoljna priroda preseljenja i premještanja podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnikâ međunarodne zaštite na temelju pravnog okvira zajedničkog europskog sustava azila koji se primjenjuje u trenutku donošenja ove Uredbe.

(10)

Kako bi se ostvarile koristi od stručnosti relevantnih decentraliziranih agencija, Komisija bi trebala osigurati da se pri razvoju programa država članica u obzir uzmu njihovo znanje i iskustvo kad je riječ o područjima njihovih nadležnosti. Nadalje, Fondom bi se trebale moći dopuniti sljedeće aktivnosti koje podupire Europski potporni ured za azil (EASO), osnovan Uredbom (EU) br. 439/2010 Europskog Parlamenta i Vijeća (8), u cilju olakšavanja i poboljšanja funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila: jačanje praktične suradnje, posebno razmjene informacija u vezi s azilom i dobrim praksama; promicanje prava Unije i međunarodnog prava te doprinos jedinstvenoj provedbi prava Unije u području azila na temelju visokih standarda za postupke međunarodne zaštite, za uvjete prihvata i za procjenu potrebâ za zaštitom diljem Unije; omogućivanje održive i pravedne raspodjele zahtjevâ za međunarodnu zaštitu; olakšavanje konvergencije u procjeni zahtjevâ za međunarodnu zaštitu diljem Unije; podupiranje napora država članica u pogledu preseljenja; i pružanje operativne i tehničke pomoći državama članicama u upravljanju sustavima azila i prihvata, posebice onima čiji su sustavi izloženi nerazmjernom pritisku.

(11)

Fondom bi trebalo podupirati napore Unije i država članica da pojačaju kapacitete država članica za razvoj, praćenje i evaluaciju politika o azilu s obzirom na njihove obveze na temelju prava Unije.

(12)

Fondom bi trebalo poduprijeti napore država članica i Unije za potpunu provedbu i daljnji razvoj zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegovu vanjsku dimenziju.

(13)

Partnerstva i suradnja s trećim zemljama ključna su sastavnica politike Unije u području upravljanja migracijama. Fondom bi trebalo doprinijeti zamjeni nesigurnog i nezakonitog dolaska državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva kojima je potrebna međunarodna zaštita na državno područje država članica zakonitim i sigurnim dolaskom, izražavanju solidarnosti sa zemljama u regijama u koje ili unutar kojih je raseljen velik broj osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita pomaganjem u ublažavanju pritiska na te zemlje te bi njime trebalo učinkovito doprinijeti globalnim inicijativama za preseljenje usklađenim nastupanjem Unije i država članica na međunarodnim forumima i prema trećim zemljama. Fondom bi trebalo pružiti potporu, u obliku financijskih poticaja, naporima koje države članice ulažu kako bi pružile međunarodnu zaštitu i trajno rješenje za izbjeglice i raseljene osobe koje su bile prihvaćene u okviru programa preseljenja ili humanitarnog prihvata.

(14)

Uzimajući u obzir migracijske tokove prema Uniji i važnost osiguravanja integracije i uključenosti za osobe koje dolaze u Europu za lokalne zajednice, kao i za dugoročnu dobrobit naših društava i stabilnost naših gospodarstava, od ključne je važnosti podržati politike država članica za integraciju državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, među ostalim u prioritetnim područjima utvrđenima u akcijskom planu za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021. – 2027. Fondom bi se trebale podupirati mjere integracije prilagođene potrebama državljana trećih zemalja, kao i horizontalne mjere usmjerene na izgradnju kapaciteta država članica za razvoj strategija integracije, za jačanje razmjene i suradnje te za promicanje kontakta, konstruktivnog dijaloga i prihvaćanja između državljana trećih zemalja i društva koje ih prima.

(15)

U cilju povećanja učinkovitosti, postizanja najveće dodane vrijednosti Unije i osiguravanja dosljednosti odgovora Unije u odnosu na poticanje integracije državljana trećih zemalja, djelovanja koja se financiraju u okviru Fonda trebala bi biti usklađena s djelovanjima koja se financiraju u okviru drugih instrumenata Unije, osobito vanjskih instrumenata, Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (10) te nadopunjavati ta djelovanja. Fondom bi trebalo podupirati mjere prilagođene potrebama državljana trećih zemalja koje se u načelu provode u ranim fazama integracije, kao i horizontalne mjere kojima se podupiru kapaciteti država članica u području integracije, a intervencije za državljane trećih zemalja koje imaju dugoročni učinak trebale bi se financirati u okviru fonda ESF+ i EFRR-a. U tom kontekstu tijela država članica odgovorna za provedbu Fonda trebala bi imati obvezu surađivati i uskladiti se s tijelima koja su države članice odredile za upravljanje intervencijama iz fonda ESF+ i EFRR-a te, prema potrebi, surađivati i uskladiti se s njihovim upravljačkim tijelima i upravljačkim tijelima ostalih fondova Unije kojima se doprinosi integraciji državljana trećih zemalja.

(16)

Područje primjene mjera integracije također bi trebalo obuhvatiti korisnike međunarodne zaštite kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup integraciji, uzimajući u obzir posebnosti te ciljne skupine. Ako se mjere integracije kombiniraju s prihvatom, djelovanjima bi, prema potrebi, trebalo omogućiti uključivanje i tražitelja azila.

(17)

Provedba Fonda u području integracije trebala bi biti u skladu sa zajedničkim osnovnim načelima Unije u području integracije, kako je navedeno u akcijskom planu za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021. – 2027.

(18)

Trebalo bi biti moguće da države članice koje to žele u svojim programima predvide mjere integracije koje uključuju najbliže srodnike državljana trećih zemalja, čime se podupire jedinstvo obitelji, u mjeri u kojoj je to potrebno za djelotvornu provedbu takvih mjera. Izraz „najbliži srodnik” trebalo bi shvaćati u smislu supružnika, partnera i bilo koje osobe koji imaju izravne obiteljske veze, bez obzira radi li se o potomcima ili precima, s državljaninom treće zemlje na kojeg je usmjerena mjera integracije, a koji u protivnom ne bi bili obuhvaćeni područjem primjene Fonda.

(19)

S obzirom na ključnu ulogu tijela i organizacija civilnog društva država članica u području integracije te radi olakšavanja pristupa tih subjekata financiranju na razini Unije, Fondom bi se nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima i organizacijama civilnog društva trebala olakšati provedba djelovanja u području integracije, među ostalim uporabom tematskog instrumenta i većom stopom sufinanciranja za ta djelovanja. U tom bi pogledu najmanje 5 % početne dodjele tematskom instrumentu trebalo biti namijenjeno mjerama integracije koje provode lokalna i regionalna tijela.

(20)

Uz stopu sufinanciranja koja se Fondom određuje za projekte, države članice potiču se da omoguće financiranje iz proračunâ njihovih nacionalnih tijela javne vlasti ako je takvo financiranje neophodno za provedbu projekta, posebno ako projekt provodi organizacija civilnog društva.

(21)

Uzimajući u obzir dugoročne gospodarske i demografske izazove s kojima se suočava Unija te sve globaliziraniju prirodu migracija, od ključne je važnosti uspostaviti kanale za zakonite migracije u Uniju koji dobro funkcioniraju kako bi Unija i dalje bila privlačno odredište za zakonite migracije, u skladu s gospodarskim i socijalnim potrebama država članica, i kako bi se osigurala održivost sustava socijalne skrbi i rast gospodarstva Unije uz istodobnu zaštitu radnika migranata od izrabljivanja radne snage.

(22)

Fondom bi se trebale podupirati države članice u uspostavi strategija te jačanju i razvoju politika za zakonite migracije i povećanju njihovih sposobnosti za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju strategija, politika i mjera u području useljavanja i integracije za državljane trećih zemalja sa zakonitim boravkom, a osobito pravnih instrumenata Unije za zakonite migracije. Fondom bi se trebale podupirati i razmjena informacija, najbolje prakse i suradnja između različitih upravnih odjela i razina vlasti te među državama članicama.

(23)

Učinkovita i dostojanstvena politika vraćanja sastavni je dio sveobuhvatnog pristupa migracijama koji slijede Unija i njezine države članice. Fondom bi se trebali podupirati i poticati napori država članica usmjereni na djelotvornu provedbu i daljnji razvoj zajedničkih standarda o vraćanju, posebice kako je utvrđeno u Direktivi 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11), s naglaskom na dobrovoljnom vraćanju, kao i integriranog i koordiniranog pristupa upravljanju vraćanjem. Kako bi se osigurale održive politike vraćanja, Fondom bi se ujedno trebale podupirati s time povezane mjere u trećim zemljama, primjerice mjere za olakšavanje i osiguravanje sigurnog i dostojanstvenog vraćanja i ponovnog prihvata te održivu reintegraciju vraćenikâ, među ostalim pružanjem novčane potpore ili potpore u naravi.

(24)

Države članice trebale bi dati prednost dobrovoljnom vraćanju i trebale bi osigurati učinkovito, sigurno i dostojanstveno vraćanje. Za poticanje dobrovoljnog vraćanja države članice trebale bi predvidjeti poticaje kao što su povlašteni tretman u obliku veće pomoći za vraćanje i potpore za početnu reintegraciju. Ta je vrsta dobrovoljnog vraćanja u interesu vraćenikâ i nadležnih tijela zbog njezine troškovne učinkovitosti.

(25)

Iako bi dobrovoljno vraćanje trebalo imati prednost nad prisilnim, oni su neovisno o tome povezani i uzajamno se potiču te bi države članice stoga trebalo poticati na jačanje komplementarnosti tih dviju vrsta vraćanja. Mogućnost udaljavanja važan je element koji doprinosi cjelovitosti sustava azila i zakonitih migracija. Fondom bi se stoga trebala podupirati djelovanja država članica za olakšavanje i provođenje udaljavanja u skladu sa standardima utvrđenima u pravu Unije, kada je to primjenjivo, i uz puno poštovanje temeljnih prava i dostojanstva vraćenikâ.

(26)

Posebnim mjerama potpore za vraćenike, s posebnim naglaskom na njihovim humanitarnim potrebama i potrebama za zaštitom u državama članicama i u zemljama vraćanja, mogu se poboljšati uvjeti za vraćanje i pospješiti reintegracija vraćenikâ. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ranjivim osobama.

(27)

Učinkovit ponovni prihvat državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom od strane trećih zemalja sastavni je element Unijine politike vraćanja i glavno sredstvo za djelotvorno upravljanje migracijskim tokovima jer se time olakšava brzo vraćanje nezakonitih migranata. Suradnja u pogledu ponovnog prihvata važan je element u okviru dijaloga i suradnje s trećim zemljama porijekla i tranzita nezakonitih migranata te je potrebno poduprijeti njezinu provedbu u trećim zemljama u interesu učinkovitih politika vraćanja na nacionalnoj razini i na razini Unije.

(28)

Uz pružanje potpore vraćanju osoba kako je predviđeno u ovoj Uredbi, Fondom bi se trebale poduprijeti i druge mjere za suzbijanje nezakonitih migracija i trgovine migrantima te poticati poštovanje pravila o zakonitoj migraciji, čime se štiti cjelovitost imigracijskih sustava država članica.

(29)

Zapošljavanje nezakonitih migranata otežava razvoj politike radne mobilnosti utemeljene na sustavima zakonite migracije te ugrožava prava radnika migranata koji su zbog toga izloženi kršenju prava i iskorištavanju. Fondom bi se stoga trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u provedbi Direktive 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) kojom se zabranjuje zapošljavanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom i predviđaju sankcije za poslodavce koji krše tu zabranu.

(30)

Fondom bi se trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u provedbi Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13) u kojoj se utvrđuju odredbe o pomoći i podršci žrtvama trgovine ljudima te o njihovoj zaštiti. Tim bi se mjerama, uključujući mjere za ranu identifikaciju žrtava trgovine ljudima i njihovo usmjeravanje specijaliziranim službama, u obzir trebala uzeti rodno specifična priroda trgovine ljudima i djeca žrtve.

(31)

Fondom bi se trebale dopuniti aktivnosti koje u području vraćanja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu uređena Uredbom (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća (14), bez uspostave dodatnog toka financiranja za tu agenciju.

(32)

U skladu s načelom učinkovitosti trebalo bi nastojati ostvariti sinergije i dosljednost s drugim fondovima Unije te izbjegavati preklapanje među djelovanjima.

(33)

Kako bi se optimizirala dodana vrijednost od ulaganja koja su u cijelosti ili djelomično financirana iz proračuna Unije, trebalo bi nastojati ostvariti sinergije, osobito između Fonda i drugih programa Unije, uključujući one u okviru podijeljenog upravljanja. Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale te sinergije, trebalo bi osigurati ključne mehanizme za olakšavanje, uključujući kumulativno financiranje za djelovanje iz Fonda i iz drugog programa Unije. Takvo kumulativno financiranje ne bi smjelo premašiti ukupne prihvatljive troškove tog djelovanja. U tu svrhu ovom bi Uredbom trebalo utvrditi odgovarajuća pravila, posebice o mogućnosti da se isti trošak ili rashod prijavi na proporcionalnoj osnovi i u okviru Fonda i u okviru nekog drugog programa Unije.

(34)

Djelovanja u trećim zemljama i u vezi s trećim zemljama koja se podupiru u okviru Fonda trebalo bi provoditi u sinergiji i u skladu s ostalim aktivnostima izvan Unije koja se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje. Osobito bi, pri provedbi takvih djelovanja, trebalo nastojati postići potpunu usklađenost s načelima i općim ciljevima vanjske politike Unije, načelom koherentnosti politika radi razvoja i strateškim programskim dokumentima za dotičnu regiju ili zemlju, kao i s međunarodnim obvezama Unije. Kad je riječ o vanjskoj dimenziji, Fondom bi se trebalo usredotočiti na podupiranje djelovanja koja nisu usmjerena na razvoj i koja služe interesima unutarnjih politika Unije te bi ona trebala biti u skladu s aktivnostima koje se poduzimaju unutar Unije. Fond bi trebao biti usmjeren na potporu za poboljšanje suradnje s trećim zemljama i jačanje ključnih aspekata upravljanja migracijama u područjima od interesa za migracijsku politiku Unije.

(35)

Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usredotočiti na djelovanja u pogledu kojih intervencija Unije u usporedbi sa samostalnim djelovanjima država članica može rezultirati dodanom vrijednošću. Financijska potpora predviđena ovom Uredbom trebala bi osobito doprinositi jačanju nacionalnih sposobnosti i sposobnosti Unije u području azila i migracija u skladu s člankom 80. UFEU-a.

(36)

Pri promicanju djelovanja koja se podupiru iz Fonda primatelji sredstava Unije trebali bi pružati informacije na jeziku ili jezicima ciljne publike. Kako bi se osigurala vidljivost sredstava Unije, primatelji tih sredstava pri priopćavanju o određenom djelovanju trebali bi ukazati na njihovo podrijetlo. U tu svrhu primatelji bi trebali osigurati da se u svoj komunikaciji medijima i javnosti ističe amblem Unije i izričito navodi financijska potpora Unije.

(37)

Komisija bi se trebala moći koristiti financijskim sredstvima u okviru Fonda za promicanje najboljih praksi i razmjenu informacija u pogledu provedbe Fonda.

(38)

Komisija bi trebala pravodobno objavljivati informacije o potpori koja se pruža iz tematskog instrumenta u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja i trebala bi prema potrebi ažurirati te informacije. Trebalo bi biti moguće razvrstati podatke prema specifičnom cilju, imenu korisnika, iznosu za koji je preuzeta pravna obveza te naravi i svrsi mjere.

(39)

Može se smatrati da država članica ne postupa u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Unije, među ostalim i u pogledu upotrebe operativne potpore u okviru Fonda, ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovorâ u području azila i vraćanja, ako postoji očigledan rizik da će ta država članica počiniti tešku povredu vrijednosti Unije pri provedbi pravne stečevine u području azila i vraćanja ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine, utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU) br. 1053/2013 (15), utvrđeni nedostaci u relevantnom području.

(40)

Fondom bi trebalo osigurati pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u ovoj Uredbi. Kako bi se ispunili zahtjevi u pogledu transparentnosti, Komisija bi trebala objavljivati informacije o godišnjim i višegodišnjim programima rada tematskog instrumenta. U skladu s Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (16) svaka država članica trebala bi osigurati da u roku od šest mjeseci od odobrenja njezina programa postoji internetska stranica na kojoj su dostupne informacije o njezinu programu, a koje obuhvaćaju ciljeve, aktivnosti, dostupne mogućnosti financiranja i postignuća programa.

(41)

Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi početne iznose za programe država članica koji se sastoje od fiksnog iznosa utvrđenog u Prilogu I. i iznosa izračunanog na temelju kriterija utvrđenih u tom prilogu te koji odražavaju potrebe država članica i pritisak s kojim se različite države članice suočavaju u području azila, migracija, integracije i vraćanja. S obzirom na posebne potrebe onih država članica koje su 2018. i 2019. imale najveći broj zahtjeva za azil po glavi stanovnika, primjereno je povećati fiksne iznose za Cipar, Maltu i Grčku.

(42)

Početni iznosi za programe država članica trebali bi biti temelj za dugoročna ulaganja država članica. Kako bi se u obzir uzele promjene u migracijskim tokovima, odgovorilo na potrebe u pogledu upravljanja sustavima azila i prihvata te u pogledu integracije državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, te razvile zakonite migracije i suzbile nezakonite migracije s pomoću učinkovitog, sigurnog i dostojanstvenog vraćanja, državama članicama trebalo bi sredinom programskog razdoblja dodijeliti dodatni iznos, uzimajući u obzir objektivne kriterije. Taj iznos trebao bi se temeljiti na statističkim podacima, u skladu s Prilogom I., kako bi se u obzir uzele promjene u odnosu na početno stanje u državama članicama.

(43)

Kako bi doprinijele ostvarenju cilja politike Fonda, države članice trebale bi osigurati da njihovi programi uključuju djelovanja koja su usmjerena na specifične ciljeve Fonda i da su odabrani prioriteti u skladu s provedbenim mjerama navedenima u Prilogu II. te da se raspodjelom sredstava među ciljevima osigurava mogućnost ostvarenja općeg cilja politike. U tu bi svrhu države članice u načelu trebale osigurati minimalnu dodjelu sredstava za jačanje i razvoj zajedničkog europskog sustava azila, za jačanje i razvoj zakonitih migracija u države članice, u skladu s njihovim gospodarskim i socijalnim potrebama, te za doprinošenje učinkovitoj integraciji i socijalnoj uključenosti državljana trećih zemalja i njihovo promicanje.

(44)

Budući da se izazovi u području migracija neprestano mijenjaju, potrebno je prilagoditi dodjelu sredstava promjenama u migracijskim tokovima. Kako bi se odgovorilo na hitne potrebe i promjene u politici i prioritetima Unije te kako bi se financijska sredstva usmjerila na djelovanja s velikom dodanom vrijednosti Unije, dio financijskih sredstava trebalo bi povremeno, putem tematskog instrumenta, dodjeljivati posebnim djelovanjima, djelovanjima Unije, djelovanjima lokalnih i regionalnih tijela, hitnoj pomoći, preseljenju i humanitarnom prihvatu te pružanju dodatne potpore državama članicama koje doprinose naporima solidarnosti i odgovornosti. Tematski instrument nudi fleksibilnost u upravljanju Fondom te bi se mogao provoditi i s pomoću programâ država članica.

(45)

Države članice trebalo bi poticati da dio dodijeljenih sredstava za svoj program upotrijebe za financiranje djelovanja navedenih u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije.

(46)

Uz početno dodijeljena sredstva, dio dostupnih sredstava u okviru Fonda mogao bi se dodijeliti programima država članica za provedbu posebnih djelovanja. Ta bi posebna djelovanja trebalo utvrditi na razini Unije te bi se trebalo raditi o djelovanjima za koja je potrebna suradnja ili o djelovanjima koja su potrebna za suočavanje s razvojem događaja u Uniji koji iziskuje da se dodatna financijska sredstva stave na raspolaganje jednoj ili više država članica.

(47)

Fondom bi trebalo doprinijeti pružanju potpore operativnim troškovima koji se odnose na specifične ciljeve Fonda kako bi se državama članicama omogućilo da zadrže sposobnosti koje su ključne za zadaće i usluge koje predstavljaju javnu uslugu u Uniji u cjelini. Takva potpora trebala bi se sastojati od pune naknade posebnih troškova povezanih s ciljevima Fonda i trebala bi činiti sastavni dio programâ država članica.

(48)

Kako bi se provedba cilja politike Fonda na nacionalnoj razini dopunila programima država članica, Fondom bi se trebala pružati potpora i za djelovanja na razini Unije. Takva bi djelovanja trebala služiti ukupnoj strateškoj svrsi unutar područja primjene intervencije Fonda u vezi s analizom politike i inovacijama, transnacionalnim uzajamnim učenjem i partnerstvima te s ispitivanjem novih inicijativa i djelovanja diljem Unije.

(49)

Kako bi se ojačao kapacitet Unije za hitno rješavanje izvanrednih migracijskih situacija u jednoj ili više država članica koje obilježava velik ili nerazmjeran priljev državljana trećih zemalja koji uzrokuju znatan i hitan pritisak na njihove kapacitete za prihvat i zadržavanje te na sustave i postupke upravljanja azilom i migracijama ili za hitno rješavanje izvanrednih migracijskih situacija u trećim zemljama uslijed političkih zbivanja ili sukoba, trebalo bi biti moguće pružiti hitnu pomoć u skladu s okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi.

(50)

Ovom Uredbom trebalo bi osigurati nastavak rada Europske migracijske mreže uspostavljene Odlukom Vijeća 2008/381/EZ (17) i omogućiti financijsku pomoć u skladu s njezinim ciljevima i zadaćama.

(51)

Cilj politike Fonda ostvarivat će se i s pomoću financijskih instrumenata i proračunskih jamstava u okviru sastavnica politika programa InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (18). Financijsku potporu trebalo bi upotrebljavati za rješavanje tržišnih nedostataka ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na razmjeran način, a djelovanjima se ne bi smjelo udvostručavati niti istisnuti privatna sredstva financiranja niti narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanja bi trebala imati jasnu dodanu vrijednost Unije.

(52)

Operacije mješovitog financiranja dobrovoljne su prirode, a riječ je o operacijama koje se podupiru iz proračuna Unije u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore odnosno povratni oblici potpore iz proračuna Unije ili i jedni i drugi s povratnim oblicima potpore razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te potpore komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja.

(53)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za cijelo trajanje Fonda, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju, te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (19), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(54)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (20) („Financijska uredba”) primjenjuje se na Fond. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(55)

U svrhu provedbe djelovanjâ u okviru podijeljenog upravljanja, Fond bi trebao biti dio koherentnog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe (EU) 2021/1060.

(56)

Uredbom (EU) 2021/1060 uspostavlja se okvir za djelovanje EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, Fonda za pravednu tranziciju, Fonda za azil, migracije i integraciju, Fonda za unutarnju sigurnost i Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama te se njome posebice utvrđuju pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Nadalje, u ovoj je Uredbi potrebno precizirati ciljeve Fonda te utvrditi posebne odredbe o djelovanjima koja se mogu financirati u okviru Fonda.

(57)

Shema pretfinanciranja za Fond utvrđena je u Uredbi (EU) 2021/1060, a posebna stopa pretfinanciranja utvrđena je u ovoj Uredbi. Osim toga, kako bi se osigurala mogućnost brze reakcije na krizne situacije, primjereno je utvrditi posebnu stopu pretfinanciranja za hitnu pomoć. Shemom pretfinanciranja trebalo bi osigurati da države članice imaju sredstva za pružanje potpore korisnicima od početka provedbe svojih programa.

(58)

Vrste financiranja i načini izvršenja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i postignu rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativna opterećenja i rizik od neusklađenosti. Prilikom tog odabira trebalo bi razmotriti uporabu jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(59)

Kako bi se najbolje iskoristilo načelo jedinstvene revizije, primjereno je utvrditi posebna pravila o kontroli i reviziji projekata čiji su korisnici međunarodne organizacije čije je sustave unutarnje kontrole Komisija pozitivno ocijenila. Za takve bi projekte upravljačka tijela trebala imati mogućnost ograničiti svoje upravljačke provjere pod uvjetom da korisnik pravodobno dostavi sve potrebne podatke i informacije o napretku projekta i o prihvatljivosti povezanih rashoda. Osim toga, ako je projekt koji provodi takva međunarodna organizacija dio revizijskog uzorka, tijelo za reviziju trebalo bi moći obavljati svoj rad u skladu s načelima Međunarodnog standarda za povezane usluge (MSPU) 4400 „Angažmani za obavljanje dogovorenih postupaka u vezi s financijskim informacijama”.

(60)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (22), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (23) i (EU) 2017/1939 (24), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (25). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi u potpunosti surađivati i pružati svu potrebnu pomoć institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u vezi sa zaštitom financijskih interesa Unije.

(61)

Trećoj zemlji koja je s Unijom sklopila sporazum o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili podnesenog u toj trećoj zemlji trebalo bi dopustiti da sudjeluje u Fondu pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti.

(62)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna Unije s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(63)

Na temelju Odluke Vijeća 2013/755/EU (26) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(64)

Na temelju članka 349. UFEU-a i u skladu s Komunikacijom Komisije od 24. listopada 2017. naslovljenom „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., relevantne države članice trebale bi osigurati da se njihovim nacionalnim strategijama i programima pristupa rješavanju posebnih izazova u upravljanju migracijama s kojima se suočavaju najudaljenije regije. S pomoću Fonda te bi države članice trebalo podupirati odgovarajućim sredstvima kako bi tim regijama pomogle u održivom upravljanju migracijama i rješavanju mogućih situacija pritiska.

(65)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (27) trebalo bi provesti evaluaciju Fonda na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti bi zahtjevi trebali uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Fonda u praksi. Radi mjerenja postignućâ Fonda trebalo bi uspostaviti pokazatelje i povezane ciljne vrijednosti u vezi sa svakim specifičnim ciljem Fonda. Ti bi pokazatelji trebali obuhvaćati kvalitativne i kvantitativne pokazatelje.

(66)

S pomoću pokazateljâ i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Fonda u skladu s relevantnim odredbama Uredbe (EU) 2021/1060 i ove Uredbe. Počevši od 2023., države članice trebale bi Komisiji dostavljati godišnja izvješća o uspješnosti koja obuhvaćaju posljednju obračunsku godinu. Ta izvješća trebala bi sadržavati informacije o napretku ostvarenom u provedbi programâ država članica. Države članice trebale bi Komisiji dostavljati i sažetke tih izvješća. Komisija bi trebala te sažetke prevesti na sve službene jezike Unije i objaviti ih na svojim internetskim stranicama zajedno s poveznicama na internetske stranice država članica iz Uredbe (EU) 2021/1060.

(67)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (28) i obveze u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi doprinijeti ostvarivanju cilja da se 30 % svih rashoda u okviru višegodišnjeg financijskog okvira utroši na uključivanje klimatskih ciljeva i ambicije da se 7,5 % proračuna odnosi na rashode u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % u 2026. i 2027., uzimajući pritom u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti. Fondom bi se trebale podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te kojima se ne bi bitno naštetilo okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (29).

(68)

Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (30) i svaki akt primjenjiv na programsko razdoblje 2014.–2020. trebali bi se i dalje primjenjivati na programe i projekte koji primaju potporu u okviru Fonda tijekom programskog razdoblja 2014.–2020. S obzirom na to da se razdoblje provedbe Uredbe (EU) br. 514/2014 preklapa s programskim razdobljem obuhvaćenim ovom Uredbom i kako bi se osigurao kontinuitet u provedbi određenih projekata odobrenih tom uredbom, trebalo bi utvrditi odredbe za provedbu projekata u fazama. Svaka pojedinačna faza projekta trebala bi se provoditi u skladu s pravilima programskog razdoblja tijekom kojeg projekt prima sredstva.

(69)

Kako bi se dopunili i izmijenili elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s popisom djelovanja prihvatljivih za potporu iz Priloga III., popisom djelovanja prihvatljivih za više stope sufinanciranja iz Priloga IV., operativnom potporom iz Priloga VII. i daljnjim razvojem okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(70)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (31). Postupak ispitivanja trebalo bi primjenjivati za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice obveze u pogledu pružanja informacija Komisiji, a savjetodavni postupak trebalo bi primjenjivati za donošenje provedbenih akata koji se odnose na detaljne aranžmane za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu. Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju i koji se odnose na donošenje odluka o dodjeli hitne pomoći predviđene ovom Uredbom kada, u opravdanim slučajevima povezanima s prirodom i svrhom takve pomoći, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.

(71)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(72)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(73)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(74)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli nanijeti štetu interesima Unije, tijekom ograničenog razdoblja na početku višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. trebalo bi biti moguće da se troškovi nastali u vezi s djelovanjima koja se podupiru na temelju ove Uredbe u okviru izravnog upravljanja i koja su već započela smatraju prihvatljivima za financiranje sredstvima Unije od 1. siječnja 2021., čak i ako su ti troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva ili zahtjeva za pomoć.

(75)

Primjereno je uskladiti razdoblje primjene ove Uredbe s razdobljem primjene Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (32).

(76)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.,