EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32021R1147

Uredba (EU) 2021/1147 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju

PE/56/2021/INIT

SL L 251, 15.7.2021, p. 1–47 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 12/04/2022

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1147/oj

15.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 251/1


UREDBA (EU) 2021/1147 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 7. srpnja 2021.

o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 78. stavak 2. i članak 79. stavke 2. i 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

U kontekstu sve većih migracijskih izazova koje obilježava potreba za podupiranjem snažnih sustava prihvata, azila, integracije i migracija u državama članicama, radi sprečavanja i prikladnog rješavanja situacija pritiska u solidarnosti, te zamjene nezakonitih i nesigurnih dolazaka zakonitim i sigurnim načinima dolaska, ulaganje u učinkovito i koordinirano upravljanje migracijama u Uniji od ključne je važnosti za ostvarenje cilja Unije koji se odnosi na uspostavu područja slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)

Važnost koordiniranog pristupa Unije i država članica odražava se u Europskom migracijskom programu od 13. svibnja 2015. u kojem se ističe potreba za dosljednom i jasnom zajedničkom politikom da bi se obnovilo povjerenje u sposobnost Unije da objedini europske i nacionalne napore za rješavanje pitanja migracija i učinkovitu suradnju, u skladu s načelom solidarnosti i pravednom podjelom odgovornosti među državama članicama, kako je utvrđeno u članku 80. UFEU-a; to je potvrđeno u preispitivanju tog programa sredinom provedbenog razdoblja od 27. rujna 2017. i u izvješćima o napretku od 14. ožujka 2018. i 16. svibnja 2018.

(3)

U svojim zaključcima od 19. listopada 2017. Europsko vijeće ponovno je potvrdilo kako treba slijediti sveobuhvatan, pragmatičan i odlučan pristup upravljanju migracijama kojim se nastoji osigurati nadzor vanjskih granica i smanjiti broj nezakonitih dolazaka i smrtnih slučajeva na moru. Taj pristup trebao bi se temeljiti na fleksibilnoj i koordiniranoj uporabi svih dostupnih instrumenata Unije i država članica. Europsko vijeće dalje je pozvalo na osiguravanje znatno intenzivnijih vraćanja putem djelovanja i na razini Unije i na razini država članica, kao što su učinkoviti sporazumi i aranžmani za ponovni prihvat.

(4)

Kako bi se podržali napori usmjereni na osiguravanje sveobuhvatnog pristupa upravljanju migracijama utemeljenog na uzajamnom povjerenju, solidarnosti i pravednoj podjeli odgovornosti među državama članicama i institucijama Unije u cilju ostvarivanja zajedničke održive politike Unije o azilu i useljavanju, državama članicama trebalo bi pružiti potporu prikladnim financijskim sredstvima u obliku Fonda za azil, migracije i integraciju („Fond”).

(5)

Sva djelovanja financirana u okviru Fonda, uključujući ona koje se provode u trećim zemljama, trebala bi se provoditi potpuno u skladu s pravima i načelima utvrđenima u pravnoj stečevini Unije i u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) te bi trebala biti u skladu s međunarodnim obvezama Unije i država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata čije su stranke, osobito osiguravanjem poštovanja načelâ rodne ravnopravnosti, nediskriminacije i najboljih interesa djeteta.

(6)

U svim djelovanjima ili odlukama koji se odnose na djecu migrante, uključujući vraćanje, na prvom bi mjestu trebali biti najbolji interesi djeteta, uzimajući u potpunosti u obzir pravo djeteta na izražavanje mišljenja.

(7)

Fond bi se trebao temeljiti na postignutim rezultatima i ulaganjima izvršenima uz potporu njegovih prethodnika: Europskog fonda za izbjeglice osnovanog Odlukom br. 573/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) za razdoblje 2008. – 2013., Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja osnovanog Odlukom Vijeća 2007/435/EZ (5), za razdoblje 2007. – 2013., Europskog fonda za povratak osnovanog Odlukom br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) za razdoblje 2008. – 2013. i Fonda za azil, migracije i integraciju uspostavljenog Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7) za razdoblje 2014. – 2020. Istodobno bi njime trebalo uzeti u obzir sva nova kretanja.

(8)

Fondom bi se trebali podupirati solidarnost i pravedna podjela odgovornosti među državama članicama i učinkovito upravljanje migracijskim tokovima, među ostalim promicanjem zajedničkih mjera u području azila, uključujući napore država članica u pogledu prihvata osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita putem preseljenja i humanitarnog prihvata te transfera među državama članicama podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite, povećanjem zaštite ranjivih tražitelja azila kao što su djeca, podupiranjem strategija integracije te razvojem i jačanjem politike zakonitih migracija, primjerice osiguravanjem sigurnih i zakonitih načina ulaska u Uniju, kojom bi se ujedno trebalo doprinijeti osiguravanju dugoročne konkurentnosti Unije i budućnosti njezina socijalnog modela te smanjenju poticaja na nezakonite migracije putem održive politike vraćanja i ponovnog prihvata.

(9)

S obzirom na to da je Fond unutarnje prirode i da je Fond glavni instrument za financiranje u području azila i migracija na razini Unije, Fondom bi se prvenstveno trebala podupirati djelovanja koja služe unutarnjoj politici Unije u području azila i migracija u skladu s ciljevima Fonda. Međutim, s obzirom na to da se određenim djelovanjima koja se poduzimaju izvan Unije doprinosi ostvarenju ciljeva Fonda i da se njima, u određenim okolnostima, može ostvariti dodana vrijednost Unije, Fondom bi se trebalo podupirati jačanje suradnje i partnerstva s trećim zemljama u svrhu upravljanja migracijama radi jačanja mogućnosti za zakonite migracije i poboljšanja učinkovitog, sigurnog i dostojanstvenog vraćanja i ponovnog prihvata te promicanja početne reintegracije u trećim zemljama. Potporom u okviru Fonda ne bi se dovela u pitanje trenutačna dobrovoljna priroda preseljenja i premještanja podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnikâ međunarodne zaštite na temelju pravnog okvira zajedničkog europskog sustava azila koji se primjenjuje u trenutku donošenja ove Uredbe.

(10)

Kako bi se ostvarile koristi od stručnosti relevantnih decentraliziranih agencija, Komisija bi trebala osigurati da se pri razvoju programa država članica u obzir uzmu njihovo znanje i iskustvo kad je riječ o područjima njihovih nadležnosti. Nadalje, Fondom bi se trebale moći dopuniti sljedeće aktivnosti koje podupire Europski potporni ured za azil (EASO), osnovan Uredbom (EU) br. 439/2010 Europskog Parlamenta i Vijeća (8), u cilju olakšavanja i poboljšanja funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila: jačanje praktične suradnje, posebno razmjene informacija u vezi s azilom i dobrim praksama; promicanje prava Unije i međunarodnog prava te doprinos jedinstvenoj provedbi prava Unije u području azila na temelju visokih standarda za postupke međunarodne zaštite, za uvjete prihvata i za procjenu potrebâ za zaštitom diljem Unije; omogućivanje održive i pravedne raspodjele zahtjevâ za međunarodnu zaštitu; olakšavanje konvergencije u procjeni zahtjevâ za međunarodnu zaštitu diljem Unije; podupiranje napora država članica u pogledu preseljenja; i pružanje operativne i tehničke pomoći državama članicama u upravljanju sustavima azila i prihvata, posebice onima čiji su sustavi izloženi nerazmjernom pritisku.

(11)

Fondom bi trebalo podupirati napore Unije i država članica da pojačaju kapacitete država članica za razvoj, praćenje i evaluaciju politika o azilu s obzirom na njihove obveze na temelju prava Unije.

(12)

Fondom bi trebalo poduprijeti napore država članica i Unije za potpunu provedbu i daljnji razvoj zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegovu vanjsku dimenziju.

(13)

Partnerstva i suradnja s trećim zemljama ključna su sastavnica politike Unije u području upravljanja migracijama. Fondom bi trebalo doprinijeti zamjeni nesigurnog i nezakonitog dolaska državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva kojima je potrebna međunarodna zaštita na državno područje država članica zakonitim i sigurnim dolaskom, izražavanju solidarnosti sa zemljama u regijama u koje ili unutar kojih je raseljen velik broj osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita pomaganjem u ublažavanju pritiska na te zemlje te bi njime trebalo učinkovito doprinijeti globalnim inicijativama za preseljenje usklađenim nastupanjem Unije i država članica na međunarodnim forumima i prema trećim zemljama. Fondom bi trebalo pružiti potporu, u obliku financijskih poticaja, naporima koje države članice ulažu kako bi pružile međunarodnu zaštitu i trajno rješenje za izbjeglice i raseljene osobe koje su bile prihvaćene u okviru programa preseljenja ili humanitarnog prihvata.

(14)

Uzimajući u obzir migracijske tokove prema Uniji i važnost osiguravanja integracije i uključenosti za osobe koje dolaze u Europu za lokalne zajednice, kao i za dugoročnu dobrobit naših društava i stabilnost naših gospodarstava, od ključne je važnosti podržati politike država članica za integraciju državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, među ostalim u prioritetnim područjima utvrđenima u akcijskom planu za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021. – 2027. Fondom bi se trebale podupirati mjere integracije prilagođene potrebama državljana trećih zemalja, kao i horizontalne mjere usmjerene na izgradnju kapaciteta država članica za razvoj strategija integracije, za jačanje razmjene i suradnje te za promicanje kontakta, konstruktivnog dijaloga i prihvaćanja između državljana trećih zemalja i društva koje ih prima.

(15)

U cilju povećanja učinkovitosti, postizanja najveće dodane vrijednosti Unije i osiguravanja dosljednosti odgovora Unije u odnosu na poticanje integracije državljana trećih zemalja, djelovanja koja se financiraju u okviru Fonda trebala bi biti usklađena s djelovanjima koja se financiraju u okviru drugih instrumenata Unije, osobito vanjskih instrumenata, Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (10) te nadopunjavati ta djelovanja. Fondom bi trebalo podupirati mjere prilagođene potrebama državljana trećih zemalja koje se u načelu provode u ranim fazama integracije, kao i horizontalne mjere kojima se podupiru kapaciteti država članica u području integracije, a intervencije za državljane trećih zemalja koje imaju dugoročni učinak trebale bi se financirati u okviru fonda ESF+ i EFRR-a. U tom kontekstu tijela država članica odgovorna za provedbu Fonda trebala bi imati obvezu surađivati i uskladiti se s tijelima koja su države članice odredile za upravljanje intervencijama iz fonda ESF+ i EFRR-a te, prema potrebi, surađivati i uskladiti se s njihovim upravljačkim tijelima i upravljačkim tijelima ostalih fondova Unije kojima se doprinosi integraciji državljana trećih zemalja.

(16)

Područje primjene mjera integracije također bi trebalo obuhvatiti korisnike međunarodne zaštite kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup integraciji, uzimajući u obzir posebnosti te ciljne skupine. Ako se mjere integracije kombiniraju s prihvatom, djelovanjima bi, prema potrebi, trebalo omogućiti uključivanje i tražitelja azila.

(17)

Provedba Fonda u području integracije trebala bi biti u skladu sa zajedničkim osnovnim načelima Unije u području integracije, kako je navedeno u akcijskom planu za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021. – 2027.

(18)

Trebalo bi biti moguće da države članice koje to žele u svojim programima predvide mjere integracije koje uključuju najbliže srodnike državljana trećih zemalja, čime se podupire jedinstvo obitelji, u mjeri u kojoj je to potrebno za djelotvornu provedbu takvih mjera. Izraz „najbliži srodnik” trebalo bi shvaćati u smislu supružnika, partnera i bilo koje osobe koji imaju izravne obiteljske veze, bez obzira radi li se o potomcima ili precima, s državljaninom treće zemlje na kojeg je usmjerena mjera integracije, a koji u protivnom ne bi bili obuhvaćeni područjem primjene Fonda.

(19)

S obzirom na ključnu ulogu tijela i organizacija civilnog društva država članica u području integracije te radi olakšavanja pristupa tih subjekata financiranju na razini Unije, Fondom bi se nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima i organizacijama civilnog društva trebala olakšati provedba djelovanja u području integracije, među ostalim uporabom tematskog instrumenta i većom stopom sufinanciranja za ta djelovanja. U tom bi pogledu najmanje 5 % početne dodjele tematskom instrumentu trebalo biti namijenjeno mjerama integracije koje provode lokalna i regionalna tijela.

(20)

Uz stopu sufinanciranja koja se Fondom određuje za projekte, države članice potiču se da omoguće financiranje iz proračunâ njihovih nacionalnih tijela javne vlasti ako je takvo financiranje neophodno za provedbu projekta, posebno ako projekt provodi organizacija civilnog društva.

(21)

Uzimajući u obzir dugoročne gospodarske i demografske izazove s kojima se suočava Unija te sve globaliziraniju prirodu migracija, od ključne je važnosti uspostaviti kanale za zakonite migracije u Uniju koji dobro funkcioniraju kako bi Unija i dalje bila privlačno odredište za zakonite migracije, u skladu s gospodarskim i socijalnim potrebama država članica, i kako bi se osigurala održivost sustava socijalne skrbi i rast gospodarstva Unije uz istodobnu zaštitu radnika migranata od izrabljivanja radne snage.

(22)

Fondom bi se trebale podupirati države članice u uspostavi strategija te jačanju i razvoju politika za zakonite migracije i povećanju njihovih sposobnosti za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju strategija, politika i mjera u području useljavanja i integracije za državljane trećih zemalja sa zakonitim boravkom, a osobito pravnih instrumenata Unije za zakonite migracije. Fondom bi se trebale podupirati i razmjena informacija, najbolje prakse i suradnja između različitih upravnih odjela i razina vlasti te među državama članicama.

(23)

Učinkovita i dostojanstvena politika vraćanja sastavni je dio sveobuhvatnog pristupa migracijama koji slijede Unija i njezine države članice. Fondom bi se trebali podupirati i poticati napori država članica usmjereni na djelotvornu provedbu i daljnji razvoj zajedničkih standarda o vraćanju, posebice kako je utvrđeno u Direktivi 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11), s naglaskom na dobrovoljnom vraćanju, kao i integriranog i koordiniranog pristupa upravljanju vraćanjem. Kako bi se osigurale održive politike vraćanja, Fondom bi se ujedno trebale podupirati s time povezane mjere u trećim zemljama, primjerice mjere za olakšavanje i osiguravanje sigurnog i dostojanstvenog vraćanja i ponovnog prihvata te održivu reintegraciju vraćenikâ, među ostalim pružanjem novčane potpore ili potpore u naravi.

(24)

Države članice trebale bi dati prednost dobrovoljnom vraćanju i trebale bi osigurati učinkovito, sigurno i dostojanstveno vraćanje. Za poticanje dobrovoljnog vraćanja države članice trebale bi predvidjeti poticaje kao što su povlašteni tretman u obliku veće pomoći za vraćanje i potpore za početnu reintegraciju. Ta je vrsta dobrovoljnog vraćanja u interesu vraćenikâ i nadležnih tijela zbog njezine troškovne učinkovitosti.

(25)

Iako bi dobrovoljno vraćanje trebalo imati prednost nad prisilnim, oni su neovisno o tome povezani i uzajamno se potiču te bi države članice stoga trebalo poticati na jačanje komplementarnosti tih dviju vrsta vraćanja. Mogućnost udaljavanja važan je element koji doprinosi cjelovitosti sustava azila i zakonitih migracija. Fondom bi se stoga trebala podupirati djelovanja država članica za olakšavanje i provođenje udaljavanja u skladu sa standardima utvrđenima u pravu Unije, kada je to primjenjivo, i uz puno poštovanje temeljnih prava i dostojanstva vraćenikâ.

(26)

Posebnim mjerama potpore za vraćenike, s posebnim naglaskom na njihovim humanitarnim potrebama i potrebama za zaštitom u državama članicama i u zemljama vraćanja, mogu se poboljšati uvjeti za vraćanje i pospješiti reintegracija vraćenikâ. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ranjivim osobama.

(27)

Učinkovit ponovni prihvat državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom od strane trećih zemalja sastavni je element Unijine politike vraćanja i glavno sredstvo za djelotvorno upravljanje migracijskim tokovima jer se time olakšava brzo vraćanje nezakonitih migranata. Suradnja u pogledu ponovnog prihvata važan je element u okviru dijaloga i suradnje s trećim zemljama porijekla i tranzita nezakonitih migranata te je potrebno poduprijeti njezinu provedbu u trećim zemljama u interesu učinkovitih politika vraćanja na nacionalnoj razini i na razini Unije.

(28)

Uz pružanje potpore vraćanju osoba kako je predviđeno u ovoj Uredbi, Fondom bi se trebale poduprijeti i druge mjere za suzbijanje nezakonitih migracija i trgovine migrantima te poticati poštovanje pravila o zakonitoj migraciji, čime se štiti cjelovitost imigracijskih sustava država članica.

(29)

Zapošljavanje nezakonitih migranata otežava razvoj politike radne mobilnosti utemeljene na sustavima zakonite migracije te ugrožava prava radnika migranata koji su zbog toga izloženi kršenju prava i iskorištavanju. Fondom bi se stoga trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u provedbi Direktive 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) kojom se zabranjuje zapošljavanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom i predviđaju sankcije za poslodavce koji krše tu zabranu.

(30)

Fondom bi se trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u provedbi Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13) u kojoj se utvrđuju odredbe o pomoći i podršci žrtvama trgovine ljudima te o njihovoj zaštiti. Tim bi se mjerama, uključujući mjere za ranu identifikaciju žrtava trgovine ljudima i njihovo usmjeravanje specijaliziranim službama, u obzir trebala uzeti rodno specifična priroda trgovine ljudima i djeca žrtve.

(31)

Fondom bi se trebale dopuniti aktivnosti koje u području vraćanja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu uređena Uredbom (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća (14), bez uspostave dodatnog toka financiranja za tu agenciju.

(32)

U skladu s načelom učinkovitosti trebalo bi nastojati ostvariti sinergije i dosljednost s drugim fondovima Unije te izbjegavati preklapanje među djelovanjima.

(33)

Kako bi se optimizirala dodana vrijednost od ulaganja koja su u cijelosti ili djelomično financirana iz proračuna Unije, trebalo bi nastojati ostvariti sinergije, osobito između Fonda i drugih programa Unije, uključujući one u okviru podijeljenog upravljanja. Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale te sinergije, trebalo bi osigurati ključne mehanizme za olakšavanje, uključujući kumulativno financiranje za djelovanje iz Fonda i iz drugog programa Unije. Takvo kumulativno financiranje ne bi smjelo premašiti ukupne prihvatljive troškove tog djelovanja. U tu svrhu ovom bi Uredbom trebalo utvrditi odgovarajuća pravila, posebice o mogućnosti da se isti trošak ili rashod prijavi na proporcionalnoj osnovi i u okviru Fonda i u okviru nekog drugog programa Unije.

(34)

Djelovanja u trećim zemljama i u vezi s trećim zemljama koja se podupiru u okviru Fonda trebalo bi provoditi u sinergiji i u skladu s ostalim aktivnostima izvan Unije koja se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje. Osobito bi, pri provedbi takvih djelovanja, trebalo nastojati postići potpunu usklađenost s načelima i općim ciljevima vanjske politike Unije, načelom koherentnosti politika radi razvoja i strateškim programskim dokumentima za dotičnu regiju ili zemlju, kao i s međunarodnim obvezama Unije. Kad je riječ o vanjskoj dimenziji, Fondom bi se trebalo usredotočiti na podupiranje djelovanja koja nisu usmjerena na razvoj i koja služe interesima unutarnjih politika Unije te bi ona trebala biti u skladu s aktivnostima koje se poduzimaju unutar Unije. Fond bi trebao biti usmjeren na potporu za poboljšanje suradnje s trećim zemljama i jačanje ključnih aspekata upravljanja migracijama u područjima od interesa za migracijsku politiku Unije.

(35)

Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usredotočiti na djelovanja u pogledu kojih intervencija Unije u usporedbi sa samostalnim djelovanjima država članica može rezultirati dodanom vrijednošću. Financijska potpora predviđena ovom Uredbom trebala bi osobito doprinositi jačanju nacionalnih sposobnosti i sposobnosti Unije u području azila i migracija u skladu s člankom 80. UFEU-a.

(36)

Pri promicanju djelovanja koja se podupiru iz Fonda primatelji sredstava Unije trebali bi pružati informacije na jeziku ili jezicima ciljne publike. Kako bi se osigurala vidljivost sredstava Unije, primatelji tih sredstava pri priopćavanju o određenom djelovanju trebali bi ukazati na njihovo podrijetlo. U tu svrhu primatelji bi trebali osigurati da se u svoj komunikaciji medijima i javnosti ističe amblem Unije i izričito navodi financijska potpora Unije.

(37)

Komisija bi se trebala moći koristiti financijskim sredstvima u okviru Fonda za promicanje najboljih praksi i razmjenu informacija u pogledu provedbe Fonda.

(38)

Komisija bi trebala pravodobno objavljivati informacije o potpori koja se pruža iz tematskog instrumenta u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja i trebala bi prema potrebi ažurirati te informacije. Trebalo bi biti moguće razvrstati podatke prema specifičnom cilju, imenu korisnika, iznosu za koji je preuzeta pravna obveza te naravi i svrsi mjere.

(39)

Može se smatrati da država članica ne postupa u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Unije, među ostalim i u pogledu upotrebe operativne potpore u okviru Fonda, ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovorâ u području azila i vraćanja, ako postoji očigledan rizik da će ta država članica počiniti tešku povredu vrijednosti Unije pri provedbi pravne stečevine u području azila i vraćanja ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine, utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU) br. 1053/2013 (15), utvrđeni nedostaci u relevantnom području.

(40)

Fondom bi trebalo osigurati pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u ovoj Uredbi. Kako bi se ispunili zahtjevi u pogledu transparentnosti, Komisija bi trebala objavljivati informacije o godišnjim i višegodišnjim programima rada tematskog instrumenta. U skladu s Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (16) svaka država članica trebala bi osigurati da u roku od šest mjeseci od odobrenja njezina programa postoji internetska stranica na kojoj su dostupne informacije o njezinu programu, a koje obuhvaćaju ciljeve, aktivnosti, dostupne mogućnosti financiranja i postignuća programa.

(41)

Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi početne iznose za programe država članica koji se sastoje od fiksnog iznosa utvrđenog u Prilogu I. i iznosa izračunanog na temelju kriterija utvrđenih u tom prilogu te koji odražavaju potrebe država članica i pritisak s kojim se različite države članice suočavaju u području azila, migracija, integracije i vraćanja. S obzirom na posebne potrebe onih država članica koje su 2018. i 2019. imale najveći broj zahtjeva za azil po glavi stanovnika, primjereno je povećati fiksne iznose za Cipar, Maltu i Grčku.

(42)

Početni iznosi za programe država članica trebali bi biti temelj za dugoročna ulaganja država članica. Kako bi se u obzir uzele promjene u migracijskim tokovima, odgovorilo na potrebe u pogledu upravljanja sustavima azila i prihvata te u pogledu integracije državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, te razvile zakonite migracije i suzbile nezakonite migracije s pomoću učinkovitog, sigurnog i dostojanstvenog vraćanja, državama članicama trebalo bi sredinom programskog razdoblja dodijeliti dodatni iznos, uzimajući u obzir objektivne kriterije. Taj iznos trebao bi se temeljiti na statističkim podacima, u skladu s Prilogom I., kako bi se u obzir uzele promjene u odnosu na početno stanje u državama članicama.

(43)

Kako bi doprinijele ostvarenju cilja politike Fonda, države članice trebale bi osigurati da njihovi programi uključuju djelovanja koja su usmjerena na specifične ciljeve Fonda i da su odabrani prioriteti u skladu s provedbenim mjerama navedenima u Prilogu II. te da se raspodjelom sredstava među ciljevima osigurava mogućnost ostvarenja općeg cilja politike. U tu bi svrhu države članice u načelu trebale osigurati minimalnu dodjelu sredstava za jačanje i razvoj zajedničkog europskog sustava azila, za jačanje i razvoj zakonitih migracija u države članice, u skladu s njihovim gospodarskim i socijalnim potrebama, te za doprinošenje učinkovitoj integraciji i socijalnoj uključenosti državljana trećih zemalja i njihovo promicanje.

(44)

Budući da se izazovi u području migracija neprestano mijenjaju, potrebno je prilagoditi dodjelu sredstava promjenama u migracijskim tokovima. Kako bi se odgovorilo na hitne potrebe i promjene u politici i prioritetima Unije te kako bi se financijska sredstva usmjerila na djelovanja s velikom dodanom vrijednosti Unije, dio financijskih sredstava trebalo bi povremeno, putem tematskog instrumenta, dodjeljivati posebnim djelovanjima, djelovanjima Unije, djelovanjima lokalnih i regionalnih tijela, hitnoj pomoći, preseljenju i humanitarnom prihvatu te pružanju dodatne potpore državama članicama koje doprinose naporima solidarnosti i odgovornosti. Tematski instrument nudi fleksibilnost u upravljanju Fondom te bi se mogao provoditi i s pomoću programâ država članica.

(45)

Države članice trebalo bi poticati da dio dodijeljenih sredstava za svoj program upotrijebe za financiranje djelovanja navedenih u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije.

(46)

Uz početno dodijeljena sredstva, dio dostupnih sredstava u okviru Fonda mogao bi se dodijeliti programima država članica za provedbu posebnih djelovanja. Ta bi posebna djelovanja trebalo utvrditi na razini Unije te bi se trebalo raditi o djelovanjima za koja je potrebna suradnja ili o djelovanjima koja su potrebna za suočavanje s razvojem događaja u Uniji koji iziskuje da se dodatna financijska sredstva stave na raspolaganje jednoj ili više država članica.

(47)

Fondom bi trebalo doprinijeti pružanju potpore operativnim troškovima koji se odnose na specifične ciljeve Fonda kako bi se državama članicama omogućilo da zadrže sposobnosti koje su ključne za zadaće i usluge koje predstavljaju javnu uslugu u Uniji u cjelini. Takva potpora trebala bi se sastojati od pune naknade posebnih troškova povezanih s ciljevima Fonda i trebala bi činiti sastavni dio programâ država članica.

(48)

Kako bi se provedba cilja politike Fonda na nacionalnoj razini dopunila programima država članica, Fondom bi se trebala pružati potpora i za djelovanja na razini Unije. Takva bi djelovanja trebala služiti ukupnoj strateškoj svrsi unutar područja primjene intervencije Fonda u vezi s analizom politike i inovacijama, transnacionalnim uzajamnim učenjem i partnerstvima te s ispitivanjem novih inicijativa i djelovanja diljem Unije.

(49)

Kako bi se ojačao kapacitet Unije za hitno rješavanje izvanrednih migracijskih situacija u jednoj ili više država članica koje obilježava velik ili nerazmjeran priljev državljana trećih zemalja koji uzrokuju znatan i hitan pritisak na njihove kapacitete za prihvat i zadržavanje te na sustave i postupke upravljanja azilom i migracijama ili za hitno rješavanje izvanrednih migracijskih situacija u trećim zemljama uslijed političkih zbivanja ili sukoba, trebalo bi biti moguće pružiti hitnu pomoć u skladu s okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi.

(50)

Ovom Uredbom trebalo bi osigurati nastavak rada Europske migracijske mreže uspostavljene Odlukom Vijeća 2008/381/EZ (17) i omogućiti financijsku pomoć u skladu s njezinim ciljevima i zadaćama.

(51)

Cilj politike Fonda ostvarivat će se i s pomoću financijskih instrumenata i proračunskih jamstava u okviru sastavnica politika programa InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (18). Financijsku potporu trebalo bi upotrebljavati za rješavanje tržišnih nedostataka ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na razmjeran način, a djelovanjima se ne bi smjelo udvostručavati niti istisnuti privatna sredstva financiranja niti narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanja bi trebala imati jasnu dodanu vrijednost Unije.

(52)

Operacije mješovitog financiranja dobrovoljne su prirode, a riječ je o operacijama koje se podupiru iz proračuna Unije u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore odnosno povratni oblici potpore iz proračuna Unije ili i jedni i drugi s povratnim oblicima potpore razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te potpore komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja.

(53)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za cijelo trajanje Fonda, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju, te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (19), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(54)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (20) („Financijska uredba”) primjenjuje se na Fond. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(55)

U svrhu provedbe djelovanjâ u okviru podijeljenog upravljanja, Fond bi trebao biti dio koherentnog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe (EU) 2021/1060.

(56)

Uredbom (EU) 2021/1060 uspostavlja se okvir za djelovanje EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, Fonda za pravednu tranziciju, Fonda za azil, migracije i integraciju, Fonda za unutarnju sigurnost i Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama te se njome posebice utvrđuju pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Nadalje, u ovoj je Uredbi potrebno precizirati ciljeve Fonda te utvrditi posebne odredbe o djelovanjima koja se mogu financirati u okviru Fonda.

(57)

Shema pretfinanciranja za Fond utvrđena je u Uredbi (EU) 2021/1060, a posebna stopa pretfinanciranja utvrđena je u ovoj Uredbi. Osim toga, kako bi se osigurala mogućnost brze reakcije na krizne situacije, primjereno je utvrditi posebnu stopu pretfinanciranja za hitnu pomoć. Shemom pretfinanciranja trebalo bi osigurati da države članice imaju sredstva za pružanje potpore korisnicima od početka provedbe svojih programa.

(58)

Vrste financiranja i načini izvršenja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i postignu rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativna opterećenja i rizik od neusklađenosti. Prilikom tog odabira trebalo bi razmotriti uporabu jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(59)

Kako bi se najbolje iskoristilo načelo jedinstvene revizije, primjereno je utvrditi posebna pravila o kontroli i reviziji projekata čiji su korisnici međunarodne organizacije čije je sustave unutarnje kontrole Komisija pozitivno ocijenila. Za takve bi projekte upravljačka tijela trebala imati mogućnost ograničiti svoje upravljačke provjere pod uvjetom da korisnik pravodobno dostavi sve potrebne podatke i informacije o napretku projekta i o prihvatljivosti povezanih rashoda. Osim toga, ako je projekt koji provodi takva međunarodna organizacija dio revizijskog uzorka, tijelo za reviziju trebalo bi moći obavljati svoj rad u skladu s načelima Međunarodnog standarda za povezane usluge (MSPU) 4400 „Angažmani za obavljanje dogovorenih postupaka u vezi s financijskim informacijama”.

(60)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (22), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (23) i (EU) 2017/1939 (24), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (25). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi u potpunosti surađivati i pružati svu potrebnu pomoć institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u vezi sa zaštitom financijskih interesa Unije.

(61)

Trećoj zemlji koja je s Unijom sklopila sporazum o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili podnesenog u toj trećoj zemlji trebalo bi dopustiti da sudjeluje u Fondu pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti.

(62)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna Unije s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(63)

Na temelju Odluke Vijeća 2013/755/EU (26) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(64)

Na temelju članka 349. UFEU-a i u skladu s Komunikacijom Komisije od 24. listopada 2017. naslovljenom „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., relevantne države članice trebale bi osigurati da se njihovim nacionalnim strategijama i programima pristupa rješavanju posebnih izazova u upravljanju migracijama s kojima se suočavaju najudaljenije regije. S pomoću Fonda te bi države članice trebalo podupirati odgovarajućim sredstvima kako bi tim regijama pomogle u održivom upravljanju migracijama i rješavanju mogućih situacija pritiska.

(65)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (27) trebalo bi provesti evaluaciju Fonda na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti bi zahtjevi trebali uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Fonda u praksi. Radi mjerenja postignućâ Fonda trebalo bi uspostaviti pokazatelje i povezane ciljne vrijednosti u vezi sa svakim specifičnim ciljem Fonda. Ti bi pokazatelji trebali obuhvaćati kvalitativne i kvantitativne pokazatelje.

(66)

S pomoću pokazateljâ i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Fonda u skladu s relevantnim odredbama Uredbe (EU) 2021/1060 i ove Uredbe. Počevši od 2023., države članice trebale bi Komisiji dostavljati godišnja izvješća o uspješnosti koja obuhvaćaju posljednju obračunsku godinu. Ta izvješća trebala bi sadržavati informacije o napretku ostvarenom u provedbi programâ država članica. Države članice trebale bi Komisiji dostavljati i sažetke tih izvješća. Komisija bi trebala te sažetke prevesti na sve službene jezike Unije i objaviti ih na svojim internetskim stranicama zajedno s poveznicama na internetske stranice država članica iz Uredbe (EU) 2021/1060.

(67)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (28) i obveze u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi doprinijeti ostvarivanju cilja da se 30 % svih rashoda u okviru višegodišnjeg financijskog okvira utroši na uključivanje klimatskih ciljeva i ambicije da se 7,5 % proračuna odnosi na rashode u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % u 2026. i 2027., uzimajući pritom u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti. Fondom bi se trebale podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te kojima se ne bi bitno naštetilo okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (29).

(68)

Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (30) i svaki akt primjenjiv na programsko razdoblje 2014.–2020. trebali bi se i dalje primjenjivati na programe i projekte koji primaju potporu u okviru Fonda tijekom programskog razdoblja 2014.–2020. S obzirom na to da se razdoblje provedbe Uredbe (EU) br. 514/2014 preklapa s programskim razdobljem obuhvaćenim ovom Uredbom i kako bi se osigurao kontinuitet u provedbi određenih projekata odobrenih tom uredbom, trebalo bi utvrditi odredbe za provedbu projekata u fazama. Svaka pojedinačna faza projekta trebala bi se provoditi u skladu s pravilima programskog razdoblja tijekom kojeg projekt prima sredstva.

(69)

Kako bi se dopunili i izmijenili elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s popisom djelovanja prihvatljivih za potporu iz Priloga III., popisom djelovanja prihvatljivih za više stope sufinanciranja iz Priloga IV., operativnom potporom iz Priloga VII. i daljnjim razvojem okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(70)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (31). Postupak ispitivanja trebalo bi primjenjivati za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice obveze u pogledu pružanja informacija Komisiji, a savjetodavni postupak trebalo bi primjenjivati za donošenje provedbenih akata koji se odnose na detaljne aranžmane za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu. Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju i koji se odnose na donošenje odluka o dodjeli hitne pomoći predviđene ovom Uredbom kada, u opravdanim slučajevima povezanima s prirodom i svrhom takve pomoći, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.

(71)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(72)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(73)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(74)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli nanijeti štetu interesima Unije, tijekom ograničenog razdoblja na početku višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. trebalo bi biti moguće da se troškovi nastali u vezi s djelovanjima koja se podupiru na temelju ove Uredbe u okviru izravnog upravljanja i koja su već započela smatraju prihvatljivima za financiranje sredstvima Unije od 1. siječnja 2021., čak i ako su ti troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva ili zahtjeva za pomoć.

(75)

Primjereno je uskladiti razdoblje primjene ove Uredbe s razdobljem primjene Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (32).

(76)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Fond za azil, migracije i integraciju („Fond”) za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.

Ovom se Uredbom utvrđuju ciljevi Fonda, proračun za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027., oblici financiranja sredstvima Unije i pravila za pružanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu” znači podnositelj zahtjeva kako je definiran u članku 2. točki (c) Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća (33);

2.

„korisnik međunarodne zaštite” znači korisnik međunarodne zaštite kako je definiran u članku 2. točki (b) Direktive 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (34);

3.

„operacija mješovitog financiranja” znači djelovanja koja se podupiru iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama mješovitog financiranja u smislu članka 2. točke 6. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046;

4.

„član obitelji” znači svaki državljanin treće zemlje definiran kao član obitelji u pravu Unije relevantnom za područje politike djelovanja koje se podupire u okviru Fonda;

5.

„humanitarni prihvat” znači prihvat slijedom, ako to zatraži država članica, naputka Europskog potpornog ureda za azil (EASO), Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) ili drugog relevantnog međunarodnog tijela, državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva, iz treće zemlje u koju su prisilno raseljeni na državno područje država članica i kojima se odobrava međunarodna zaštita ili priznaje humanitarni status na temelju nacionalnog prava kojim se utvrđuju prava i obveze jednakovrijedni onima iz članaka od 20. do 34. Direktive 2011/95/EU za korisnike supsidijarne zaštite;

6.

„operativna potpora” znači dio dodijeljenih sredstava države članice koji se može upotrebljavati kao potpora tijelima javne vlasti koja su nadležna za provedbu zadaća i pružanje usluga koje čine javne usluge za Uniju;

7.

„udaljavanje” znači „udaljavanje” kako je definirano u članku 3. točki 5. Direktive 2008/115/EZ;

8.

„preseljenje” znači prihvat slijedom naputka UNHCR-a, državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva iz treće zemlje u koju su raseljeni na državno područje država članica te kojima se odobrava međunarodna zaštita i koji imaju pristup trajnom rješenju u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom;

9.

„vraćanje” znači vraćanje kako je definirano u članku 3. točki 3. Direktive 2008/115/EZ;

10.

„posebna djelovanja” znači transnacionalni ili nacionalni projekti koji donose dodanu vrijednost Unije u skladu s ciljevima Fonda za koje jedna, nekoliko ili sve države članice mogu primiti dodatna dodijeljena sredstva za svoje programe;

11.

„državljanin treće zemlje” znači svaka osoba, uključujući osobe bez državljanstva ili osobe neutvrđene nacionalnosti, koja nije građanin Unije kako je definiran u članku 20. stavku 1. UFEU-a;

12.

„maloljetnik bez pratnje” znači maloljetnik bez pratnje kako je definiran u članku 2. točki (l) Direktive 2011/95/EU;

13.

„djelovanja Unije” znači transnacionalni projekti ili projekti od posebnog interesa za Uniju koji se provode u skladu s ciljevima Fonda;

14.

„ranjiva osoba” znači bilo koja osoba definirana kao ranjiva osoba u pravu Unije relevantnom za područje politike djelovanja koje se podupire u okviru Fonda.

Članak 3.

Ciljevi Fonda

1.   Cilj politike Fonda jest doprinijeti učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima te provedbi, jačanju i razvoju zajedničke politike azila i zajedničke politike useljavanja, u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Unije i uz potpuno poštovanje međunarodnih obveza Unije i država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata čije su stranke.

2.   U okviru cilja politike utvrđenog u stavku 1. Fondom se doprinosi sljedećim specifičnim ciljevima:

(a)

jačanju i razvoju svih aspekata zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegovu vanjsku dimenziju;

(b)

jačanju i razvoju zakonitih migracija u države članice u skladu s njihovim gospodarskim i socijalnim potrebama te doprinosu učinkovitoj integraciji i socijalnoj uključenosti državljana trećih zemalja i njihovu promicanju;

(c)

doprinosu suzbijanju nezakonitih migracija, poboljšanju učinkovitog, sigurnog i dostojanstvenog vraćanja i ponovnog prihvata te doprinosu učinkovitoj početnoj reintegraciji u trećim zemljama i njezinu promicanju;

(d)

jačanju solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama, posebno u korist onih država članica na koje najviše utječu izazovi u području migracija i azila, među ostalim putem praktične suradnje.

3.   U okviru specifičnih ciljeva utvrđenih u stavku 2. Fond se provodi s pomoću provedbenih mjera navedenih u Prilogu II.

Članak 4.

Partnerstvo

Partnerstva za potrebe Fonda, u skladu s člankom 8. stavkom 1.Uredbe (EU) 2021/1060, obuhvaćaju regionalna, lokalna, gradska i druga tijela javne vlasti ili udruge koje predstavljaju ta tijela, relevantne međunarodne organizacije, nevladine organizacije poput organizacija koje se bave izbjeglicama i organizacija koje vode migranti, kao i nacionalne institucije za ljudska prava i tijela za jednakost te gospodarske i socijalne partnere.

Članak 5.

Područje primjene potpore

1.   U okviru njegovih ciljeva i u skladu s provedbenim mjerama navedenima u Prilogu II. Fondom se posebno podupiru djelovanja navedena u Prilogu III.

Kako bi se suočila s nepredviđenim ili novim okolnostima Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 37. radi izmjene popisa djelovanja iz Priloga III. kako bi na njega dodala nova djelovanja.

2.   Radi ostvarenja njegovih ciljeva Fondom se prema potrebi mogu podupirati, u skladu s prioritetima Unije, djelovanja kako su navedena u Prilogu III. u trećim zemljama i u vezi s trećim zemljama, u skladu s člankom 7. ili 24., ovisno o slučaju.

3.   U pogledu djelovanja u trećim zemljama i u vezi s trećim zemljama, Komisija i države članice, zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje, u skladu sa svojim odgovornostima, osiguravaju usklađenost s relevantnim politikama, strategijama i instrumentima Unije. Posebno osiguravaju da djelovanja u trećim zemljama i u vezi s trećim zemljama:

(a)

provode se u sinergiji i u skladu s drugim djelovanjima izvan Unije koja se podupiru drugim instrumentima Unije;

(b)

koherentna su s vanjskom politikom Unije, poštuju načelo koherentnosti politika radi razvoja i u skladu su sa strateškim programskim dokumentima za dotičnu regiju ili dotičnu zemlju;

(c)

fokusirana su na mjere koje nisu usmjerene na razvoj; i

(d)

služe interesima unutarnjih politika Unije i u skladu su s aktivnostima koje se poduzimaju unutar Unije.

4.   Ciljevima Fonda podupiru se djelovanja usmjerena na jednu ili više ciljnih skupina unutar područja primjene članaka 78. i 79. UFEU-a.

Članak 6.

Rodna ravnopravnost i nediskriminacija

1.   Države članice i Komisija osiguravaju integraciju rodne perspektive te uzimanje u obzir i promicanje rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije programâ i projekata koji se podupiru u okviru Fonda te izvješćivanja o njima.

2.   Države članice i Komisija poduzimaju odgovarajuće korake kako bi isključile svaki oblik diskriminacije zabranjen člankom 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije programâ i projekata koji se podupiru u okviru Fonda te izvješćivanja o njima.

Članak 7.

Treće zemlje pridružene Fondu

1.   Fond je otvoren za treće zemlje koje ispunjavaju kriterije navedene u stavku 2. u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu o sudjelovanju treće zemlje u Fondu.

2.   Kako bi treća zemlja bila prihvatljiva za pridruživanje Fondu kako je navedeno u stavku 1., ona mora s Unijom imati sklopljen sporazum o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili podnesenog u toj trećoj zemlji.

3.   Posebni sporazum o sudjelovanju određene treće zemlje u Fondu barem:

(a)

omogućuje suradnju s državama članicama i institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u području azila, migracija i vraćanja u duhu načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti;

(b)

temelji se, tijekom cijelog trajanja Fonda, na načelima zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava,;

(c)

osigurava pravednu ravnotežu u pogledu doprinosâ treće zemlje koja sudjeluje u Fondu i koristi za tu treću zemlju;

(d)

utvrđuje uvjete za sudjelovanje u Fondu, uključujući izračun financijskih doprinosa Fondu, i povezanim administrativnim troškovima;

(e)

trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za donošenje odluka u pogledu Fonda;

(f)

jamči prava Unije da osigura dobro financijsko upravljanje i štiti svoje financijske interese;

(g)

predviđa da treća zemlja odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu dodijeli potrebna prava i potreban pristup u skladu s člankom 8.

Doprinosi iz prvog podstavka točke (d) čine namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe.

Članak 8.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Fondu prema odluci donesenoj na temelju međunarodnog sporazuma ili sudjeluje na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, ta treća zemlja odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu dodjeljuje potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti. Kada je riječ o OLAF-u, takva prava uključuju pravo provedbe istraga, među ostalim provjera i inspekcija na terenu, kako je predviđeno u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013.

POGLAVLJE II.

FINANCIJSKI I PROVEDBENI OKVIR

ODJELJAK 1.

Zajedničke odredbe

Članak 9.

Opća načela

1.   Potporom koja se pruža u okviru Fonda dopunjuju se nacionalne, regionalne i lokalne intervencije i ona je usmjerena na osiguravanje dodane vrijednosti Unije ostvarenju ciljeva Fonda.

2.   Komisija i države članice osiguravaju da je potpora koja se pruža u okviru Fonda i koju pružaju države članice u skladu s relevantnim djelovanjima, politikama i prioritetima Unije te da je komplementarna potpori koja se pruža u okviru drugih instrumenata Unije, posebice vanjskih instrumenata, Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

3.   Fond se provodi u okviru izravnog, podijeljenog ili neizravnog upravljanja u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkama (a), (b) i (c) Financijske uredbe.

Članak 10.

Proračun

1.   Financijska omotnica za provedbu Fonda za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. iznosi 9 882 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.   Financijska omotnica upotrebljava se kako slijedi:

(a)

6 270 000 000 EUR dodjeljuje se programima država članica;

(b)

3 612 000 000 EUR dodjeljuje se tematskom instrumentu iz članka 11.

3.   Najviše 0,42 % financijske omotnice dodjeljuje se tehničkoj pomoći na inicijativu Komisije, kako je navedeno u članku 35. Uredbe (EU) 2021/1060.

4.   U skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2021/1060, najviše 5 % ukupnih početnih sredstava dodijeljenih državi članici iz bilo kojeg fonda iz te uredbe u okviru podijeljenog upravljanja može se prenijeti u Fond u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja na zahtjev države članice. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog podstavka. Ta se sredstva upotrebljavaju u korist dotične države članice.

Članak 11.

Opće odredbe o provedbi tematskog instrumenta

1.   Iznos iz članka 10. stavka 2. točke (b) dodjeljuje se fleksibilno putem tematskog instrumenta uporabom podijeljenog, izravnog ili neizravnog upravljanja kako je navedeno u programima rada. S obzirom na unutarnju prirodu Fonda, tematski instrument prvenstveno služi unutarnjoj politici Unije u skladu sa specifičnim ciljevima utvrđenima u članku 3. stavku 2.

Sredstva iz tematskog instrumenta upotrebljavaju se za njegove sljedeće komponente:

(a)

posebna djelovanja;

(b)

djelovanja Unije;

(c)

hitnu pomoć kako je navedeno u članku 31.;

(d)

preseljenje i humanitarni prihvat;

(e)

potporu državama članicama za transfer podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite u okviru napora solidarnosti kako je navedeno u članku 20.; i

(f)

Europsku migracijsku mrežu kako je navedeno u članku 26.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije, kako je navedeno u članku 35. Uredbe (EU) 2021/1060, također prima potporu iz iznosa iz članka 10. stavka 2. točke (b) ove Uredbe.

2.   Sredstva iz tematskog instrumenta usmjerena su na prioritete s velikom dodanom vrijednošću Unije ili se upotrebljavaju za odgovor na hitne potrebe u skladu s dogovorenim prioritetima Unije kako je navedeno u Prilogu II.

Sredstvima iz prvog podstavka ovog stavka, uz iznimku sredstava koja se upotrebljavaju za hitnu pomoć u skladu s člankom 31. stavkom 1. prvim podstavkom točkama (a) i (b), podupiru se samo djelovanja navedena u Prilogu III., uključujući preseljenje i humanitarni prihvat u skladu s člankom 19. kao dio vanjske dimenzije migracijske politike Unije.

3.   Komisija surađuje s organizacijama civilnog društva i relevantnim mrežama, posebno u cilju pripreme i evaluacije programâ rada za djelovanja Unije koja se financiraju u okviru Fonda.

4.   Najmanje 20 % sredstava iz početne dodjele tematskom instrumentu dodjeljuje se za specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (d).

5.   Ako se sredstva iz tematskog instrumenta pružaju državama članicama u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja, Komisija osigurava da se ne odabiru projekti na koje se odnosi obrazloženo mišljenje koje je dala Komisija u pogledu postupka zbog povrede na temelju članka 258. UFEU-a kojim se dovodi u sumnju zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata.

6.   Za potrebe članka 23. i članka 24. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/1060, ako se sredstva iz tematskog instrumenta izvršavaju u okviru podijeljenog upravljanja, dotična država članica osigurava da se na predviđena djelovanja ne odnosi obrazloženo mišljenje koje je dala Komisija u pogledu postupka zbog povrede na temelju članka 258. UFEU-a kojim se dovodi u sumnju zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost djelovanja, a Komisija procjenjuje odnosi li se to mišljenje na predviđena djelovanja.

7.   Komisija utvrđuje ukupni iznos koji se stavlja na raspolaganje za tematski instrument u okviru godišnjih odobrenih sredstava iz proračuna Unije.

8.   Komisija provedbenim aktima donosi odluke o financiranju za tematski instrument, kako je navedeno u članku 110. Financijske uredbe, u kojima utvrđuje ciljeve i djelovanja koji se trebaju podupirati i iznose za svaku od komponenata iz stavka 1. drugog podstavka ovog članka. U odlukama o financiranju navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja. Odluke o financiranju mogu biti godišnje ili višegodišnje i mogu obuhvaćati jednu ili više komponenata tematskog instrumenta iz stavka 1. drugog podstavka ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 38. stavka 3. ove Uredbe.

9.   Tematskim instrumentom posebice se podupiru djelovanja obuhvaćena provedbenom mjerom 2. (d) iz Priloga II. koja provode nacionalna, regionalna i lokalna tijela ili organizacije civilnog društva. U tom pogledu najmanje 5 % početne dodjele tematskom instrumentu namijenjeno je mjerama integracije koje provode lokalna i regionalna tijela.

10.   Komisija osigurava da je raspodjela sredstava između specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 3. stavku 2. pravedna i transparentna. Komisija izvješćuje o uporabi i raspodjeli tematskog instrumenta među komponentama iz stavka 1. drugog podstavka ovog članka, među ostalim i o potpori koja se pruža djelovanjima u trećim zemljama ili u vezi s trećim zemljama u okviru djelovanjâ Unije.

11.   Nakon donošenja odluke o financiranju kako je navedeno u stavku 8. Komisija može na odgovarajući način izmijeniti programe država članica.

ODJELJAK 2.

Potpora i izvršenje u okviru podijeljenog upravljanja

Članak 12.

Područje primjene

1.   Ovaj odjeljak primjenjuje se na iznos iz članka 10. stavka 2. točke (a) i dodatna sredstva koja se trebaju izvršavati u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s odlukom o financiranju za tematski instrument iz članka 11.

2.   Potpora iz ovog odjeljka izvršava se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom 63. Financijske uredbe i Uredbom (EU) 2021/1060.

Članak 13.

Proračunska sredstva

1.   Iznos iz članka 10. stavka 2. točke (a) dodjeljuje se programima država članica okvirno kako slijedi:

(a)

5 225 000 000 EUR u skladu s Prilogom I.;

(b)

1 045 000 000 EUR za prilagodbu sredstava dodijeljenih programima država članica iz članka 17. stavka 1.

2.   Ako iznos iz stavka 1. točke (b) ovog članka nije dodijeljen u cijelosti, preostali iznos može se dodati iznosu iz članka 10. stavka 2. točke (b).

Članak 14.

Pretfinanciranje

1.   U skladu s člankom 90. stavkom 4. Uredbe (EU) 2021/1060, pretfinanciranje za Fond isplaćuje se u godišnjim obrocima prije 1. srpnja svake godine, ovisno o raspoloživosti sredstava, kako slijedi:

(a)

2021.: 4 %;

(b)

2022.: 3 %;

(c)

2023.: 5 %;

(d)

2024.: 5 %;

(e)

2025.: 5 %;

(f)

2026.: 5 %.

2.   Ako je program države članice donesen nakon 1. srpnja 2021., raniji obroci isplaćuju se u godini njegova donošenja.

Članak 15.

Stope sufinanciranja

1.   Doprinos iz proračuna Unije ne premašuje 75 % ukupnih prihvatljivih rashoda za projekt.

2.   Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za projekte koji se provode u okviru posebnih djelovanja.

3.   Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za djelovanja navedena u Prilogu IV.

4.   Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za operativnu potporu.

5.   Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za hitnu pomoć kako je navedena u članku 31.

6.   Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za tehničku pomoć na inicijativu država članica u okviru ograničenja utvrđenih u članku 36. stavku 5. točki (b) podtočki vi. Uredbe (EU) 2021/1060.

7.   U odluci Komisije o odobrenju programa države članice utvrđuju se stopa sufinanciranja i najveći mogući iznos potpore iz Fonda za vrste djelovanja obuhvaćene doprinosom iz stavaka od 1. do 6.

8.   U odluci Komisije o odobrenju programa države članice navodi se za svaku vrstu djelovanja primjenjuje li se stopa sufinanciranja u odnosu na:

(a)

ukupni doprinos, uključujući javni i privatni doprinos; ili

(b)

samo javni doprinos.

Članak 16.

Programi država članica

1.   Svaka država članica osigurava da su prioriteti obuhvaćeni u njezinu programu u skladu s prioritetima i izazovima Unije u području azila i upravljanja migracijama i da odgovaraju na te prioritete i izazove te da su potpuno u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Unije i dogovorenim prioritetima Unije, uz puno poštovanje međunarodnih obveza Unije i država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata čije su stranke. Pri definiranju prioriteta svojih programa države članice osiguravaju da su provedbene mjere navedene u Prilogu II. prikladno obuhvaćene u njihovim programima.

S obzirom na to unutarnju prirodu Fonda, programi država članica prvenstveno služe unutarnjoj politici Unije u skladu sa specifičnim ciljevima utvrđenima u članku 3. stavku 2. ove Uredbe.

Komisija procjenjuje programe država članica u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) 2021/1060.

2.   U okviru sredstava dodijeljenih u članku 13. stavku 1. i ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka, svaka država članica u okviru svojeg programa dodjeljuje:

(a)

najmanje 15 % svojih dodijeljenih sredstava za specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (a); i

(b)

najmanje 15 % svojih dodijeljenih sredstava za specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (b).

3.   Država članica može dodijeliti manje od minimalnih postotaka iz stavka 2. samo ako u svojem programu navede detaljno objašnjenje zbog čega se dodjelom sredstava ispod te razine ne bi ugrozilo ostvarenje relevantnog cilja.

4.   Komisija osigurava da se znanje i stručnost relevantnih decentraliziranih agencija, posebno EASO-a, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i Agencije Europske unije za temeljna prava osnovane Uredbom Vijeća (EZ) br. 168/2007 (35), u ranoj fazi i pravodobno uzmu u obzir u pogledu područja njihove nadležnosti pri razvoju programâ država članica.

5.   Komisija može, prema potrebi, uključiti relevantne decentralizirane agencije, među ostalim i one iz stavka 4., u zadaće praćenja i evaluacije navedene u odjeljku 5., posebice kako bi osigurala da su djelovanja koja se provode uz potporu iz Fonda u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Unije i s dogovorenim prioritetima Unije.

6.   Nakon donošenja preporuka u okviru područja primjene ove Uredbe u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013 dotična država članica, prema potrebi, zajedno s Komisijom razmatra kako provesti te nalaze i preporuke u okviru svojeg programa uz potporu iz Fonda.

Komisija se također može, prema potrebi, osloniti na stručno znanje decentraliziranih agencija o posebnim pitanjima koja su u nadležnosti tih agencija.

7.   Program dotične države članice mijenja se prema potrebi u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/1060 kako bi se u obzir uzele preporuke iz stavka 6. ovog članka.

8.   U suradnji i uz savjetovanje s Komisijom i relevantnim decentraliziranim agencijama u pogledu područja njihove nadležnosti, dotična država članica može preraspodijeliti sredstva u okviru svojeg programa s ciljem provedbe preporuka iz stavka 6. ako te preporuke imaju financijske posljedice.

9.   Države članice u svojim programima osobito nastoje provoditi djelovanja prihvatljiva za više stope sufinanciranja navedena u Prilogu IV. U slučaju nepredviđenih ili novih okolnosti ili radi osiguranja djelotvorne provedbe financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 37. kako bi izmijenila popis djelovanja prihvatljivih za više stope sufinanciranja iz Priloga IV.

10.   Programima država članica može se omogućiti uključivanje najbližih srodnika osoba na koje se odnose mjere integracije iz Priloga III. u mjeri u kojoj je to nužno za djelotvornu provedbu tih mjera.

11.   Ako država članica odluči provoditi projekt s trećom zemljom ili u trećoj zemlji, uz potporu iz Fonda, dotična država članica savjetuje se s Komisijom prije odobrenja projekta.

12.   Programiranje iz članka 22. stavka 5. Uredbe (EU) 2021/1060 temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u tablici 1. Priloga VI. ovoj Uredbi i uključuje okvirnu raščlambu programiranih sredstava prema vrsti intervencije u okviru svakog specifičnog cilja utvrđenog u članku 3. stavku 2. ove Uredbe.

Članak 17.

Preispitivanje sredinom programskog razdoblja

1.   Komisija 2024. dodjeljuje programima dotičnih država članica dodatni iznos iz članka 13. stavka 1. točke (b) u skladu s kriterijima iz stavka 1. točke (b) i stavaka od 2. do 5. Priloga I. Financiranje se primjenjuje od 1. siječnja 2025.

2.   Ako najmanje 10 % početno dodijeljenih sredstava za program iz članka 13. stavka 1. točke (a) ove Uredbe nije pokriveno zahtjevima za plaćanja podnesenima u skladu s člankom 91. Uredbe (EU) 2021/1060, dotična država članica nije prihvatljiva za primanje dodatnih dodijeljenih sredstava za svoj program iz članka 13. stavka 1. točke (b) ove Uredbe.

3.   Pri dodjeli sredstava iz tematskog instrumenta iz članka 11. ove Uredbe od 1. siječnja 2025., Komisija uzima u obzir napredak država članica u ostvarivanju ključnih etapa okvira uspješnosti iz članka 16. Uredbe (EU) 2021/1060 i utvrđene nedostatke u provedbi.

Članak 18.

Posebna djelovanja

1.   Država članica može uz svoja dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 13. stavkom 1. primiti sredstva za posebna djelovanja, pod uvjetom da se ta sredstva namijene kao takva u njezinom programu i da se upotrijebe kako bi se doprinijelo provedbi ciljeva Fonda.

2.   Sredstva za posebna djelovanja ne smiju se upotrebljavati za druga djelovanja u okviru programa države članice, osim u propisno opravdanim slučajevima i kako je odobrila Komisija izmjenom programa države članice.

Članak 19.

Sredstva za preseljenje i humanitarni prihvat

1.   Države članice, uz dodijeljena sredstva na temelju članka 13. stavka 1. točke (a), primaju iznos od 10 000 EUR za svaku osobu koja je prihvaćena u okviru preseljenja.

2.   Države članice, uz dodijeljena sredstva na temelju članka 13. stavka 1. točke (a), primaju iznos od 6 000 EUR za svaku osobu koja je prihvaćena u okviru humanitarnog prihvata.

3.   Iznos iz stavka 2. povećava se na 8 000 EUR za svaku osobu prihvaćenu u okviru humanitarnog prihvata koja pripada jednoj od sljedećih skupina ranjivih osoba ili više njih:

(a)

ugrožene žene i djeca;

(b)

maloljetnici bez pratnje;

(c)

osobe sa zdravstvenim potrebama za čije je zadovoljavanje nužan humanitarni prihvat;

(d)

osobe kojima je potreban humanitarni prihvat zbog potrebe pravne ili fizičke zaštite, uključujući žrtve nasilja ili mučenja.

4.   Ako država članica prihvati osobu koja pripada u više od jedne od kategorija iz stavaka 2. i 3., za nju prima iznos samo jednom.

5.   Ovisno o slučaju, države članice također mogu biti prihvatljive za primanje odgovarajućih iznosa za članove obitelji osoba iz stavaka 1., 2. i 3. ako su ti članovi obitelji prihvaćeni kako bi se osiguralo jedinstvo obitelji.

6.   Iznosi iz ovog članka u obliku su financiranja koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom 125. Financijske uredbe.

7.   Iznosi iz stavaka 1., 2., 3. i 5. dodjeljuju se programu države članice prvi put u odluci o financiranju kojom se odobrava taj program. Ti se iznosi ne upotrebljavaju za druga djelovanja u okviru programa države članice, osim u propisno opravdanim slučajevima kako ih odobri Komisija izmjenom tog programa. Ti se iznosi mogu uključiti u zahtjeve za plaćanje koji se dostavljaju Komisiji pod uvjetom da je osoba za koju je iznos dodijeljen stvarno preseljena ili prihvaćena.

8.   Države članice, u svrhu kontrole i revizije, čuvaju informacije potrebne za pravilnu identifikaciju preseljenih ili prihvaćenih osoba i utvrđivanje datuma njihova preseljenja ili prihvata.

9.   Kako bi se uzelo u obzir trenutačne stope inflacije, relevantan razvoj u području preseljenja i druge faktore koji bi mogli optimizirati upotrebu financijskog poticaja koji predstavljaju iznosi iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 37. radi prilagođavanja tih iznosa, ako se to smatra prikladnim, i u okviru granica raspoloživih sredstava.

Članak 20.

Sredstva za transfer podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite

1.   Država članica prima, uz dodijeljena sredstva na temelju članka 13. stavka 1. ove Uredbe, dodatni iznos od 10 000 EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je premješten iz druge države članice u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (36) ili kao rezultat sličnog oblika premještanja.

2.   Ovisno o slučaju, države članice također mogu biti prihvatljive za primanje iznosa iz stavka 1. ovog članka za svakog člana obitelji osoba iz tog stavka pod uvjetom da su ti članovi obitelji premješteni kako bi se osiguralo jedinstvo obitelji u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 604/2013 ili su premješteni kao rezultat sličnog oblika premještanja.

3.   Države članice primaju, uz dodijeljena sredstva na temelju članka 13. stavka 1., dodatni iznos od 10 000 EUR za svakog korisnika međunarodne zaštite premještenog iz druge države članice.

4.   Ovisno o slučaju, države članice također mogu biti prihvatljive za primanje odgovarajućih iznosa za članove obitelji osoba iz stavka 3. ako su ti članovi obitelji premješteni kako bi se osiguralo jedinstvo obitelji.

5.   Država članica koja pokriva troškove transfera iz stavaka od 1. do 4. prima doprinos od 500 EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite premještenog u drugu državu članicu.

6.   Iznosi iz ovog članka u obliku su financiranja koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom 125. Financijske uredbe.

7.   Iznosi iz stavaka od 1. do 5. ovog članka dodjeljuju se programu države članice pod uvjetom da je osoba za koju je iznos dodijeljen stvarno premještena u tu državu članicu ili registrirana kao podnositelj zahtjeva u odgovornoj državi članici u skladu s Uredbom (EU) br. 604/2013, kako je primjenjivo. Ti se iznosi ne upotrebljavaju za druga djelovanja u okviru programa države članice, osim u propisno opravdanim slučajevima kako ih odobri Komisija izmjenom tog programa.

8.   Države članice, u svrhu kontrole i revizije, čuvaju informacije potrebne za pravilnu identifikaciju premještenih osoba i datuma njihova transfera.

9.   Kako bi se uzelo u obzir trenutačne stope inflacije, relevantan razvoj u području premještanja i druge faktore koji bi mogli optimizirati upotrebu financijskog poticaja koji predstavljaju iznosi iz stavaka 1., 3. i 5. ovog članka, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 37. radi prilagođavanja tih iznosa, ako se to smatra prikladnim, i u okviru granica raspoloživih sredstava.

Članak 21.

Operativna potpora

1.   Država članica može upotrijebiti do 15 % iznosa koji je dodijeljen njezinu programu u okviru Fonda za financiranje operativne potpore u okviru specifičnih ciljeva Fonda.

2.   Kad upotrebljava operativnu potporu, država članica pridržava se relevantne pravne stečevine Unije i Povelje.

3.   Država članica u svojem programu i u godišnjem izvješću o uspješnosti iz članka 35. ove Uredbe pojašnjava na koji će način upotreba operativne potpore doprinijeti ostvarenju ciljeva Fonda. Prije odobrenja programa države članice Komisija procjenjuje početno stanje u državama članicama koje su navele da planiraju upotrebljavati operativnu potporu. Komisija uzima u obzir informacije koje su dostavile te države članice i, prema potrebi, informacije dostupne kao rezultat postupaka praćenja, koji su provedeni u skladu s Uredbom (EU) br. 1053/2013 i koji su unutar područja primjene ove Uredbe.

4.   Operativna potpora usmjerena je na djelovanja pokrivena rashodima kako je utvrđeno u Prilogu VII.

5.   Radi suočavanja s nepredviđenim ili novim okolnostima ili radi osiguranja djelotvorne provedbe financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 37. kako bi izmijenila prihvatljiva djelovanja navedena u Prilogu VII.

Članak 22.

Upravljačke provjere i revizije projekata koje provode međunarodne organizacije

1.   Ovaj se članak primjenjuje na međunarodne organizacije ili njihove agencije iz članka 62. stavka 1. točke (c) podtočke ii. Financijske uredbe čije je sustave, pravila i postupke Komisija pozitivno procijenila na temelju članka 154. stavaka 4. i 7. te uredbe za potrebe neizravnog izvršavanja bespovratnih sredstava koja se financiraju iz proračuna Unije („međunarodne organizacije”).

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 83. prvi stavak točku (a) Uredbe (EU) 2021/1060 i članak 129. Financijske uredbe, ako je međunarodna organizacija korisnik, kako je definiran u članku 2. točki 9. Uredbe (EU) 2021/1060, upravljačko tijelo nije dužno provoditi upravljačke provjere iz članka 74. stavka 1. prvog podstavka Uredbe (EU) 2021/1060, pod uvjetom da međunarodna organizacija upravljačkom tijelu dostavi dokumente iz članka 155. stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) Financijske uredbe.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 155. stavak 1. prvi podstavak točku (c) Financijske uredbe, izjavom rukovodstva koju mora podnijeti međunarodna organizacija potvrđuje se da je projekt usklađen s primjenjivim pravom i uvjetima za potporu projektu.

4.   Osim toga, ako se troškovi trebaju nadoknaditi na temelju članka 53. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2021/1060, izjavom rukovodstva koju mora podnijeti međunarodna organizacija potvrđuje se da:

(a)

su provjereni računi i dokazi da ih je korisnik platio;

(b)

je provjerena računovodstvena evidencija ili da su provjereni računovodstveni kodovi koje korisnik vodi za transakcije povezane s rashodima prijavljenima upravljačkom tijelu.

5.   Ako se troškovi moraju nadoknaditi na temelju članka 53. stavka 1. točke (b), točke (c) ili točke (d) Uredbe (EU) 2021/1060, izjavom rukovodstva koju mora podnijeti međunarodna organizacija potvrđuje se da su ispunjeni uvjeti za nadoknadu rashoda.

6.   Dokumenti iz članka 155. stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (c) Financijske uredbe dostavljaju se upravljačkom tijelu zajedno sa svakim zahtjevom za plaćanje koji podnese korisnik.

7.   Korisnik svake godine do 15. listopada upravljačkom tijelu dostavlja računovodstvenu dokumentaciju. Računovodstvenoj dokumentaciji prilaže se mišljenje neovisnog revizorskog tijela, sastavljeno u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima. U tom se mišljenju utvrđuje funkcioniraju li uspostavljeni sustavi kontrole pravilno i troškovno učinkovito te jesu li temeljne transakcije zakonite i pravilne. U tom mišljenju također se navodi jesu li se tijekom revizije pojavile dvojbe u vezi s tvrdnjama iznesenima u izjavama rukovodstva koje je podnijela međunarodna organizacija, među ostalim i u vezi s informacijama o sumnjama na prijevaru. Tim mišljenjem pruža se jamstvo da su rashodi uključeni u zahtjeve za plaćanje koje je međunarodna organizacija podnijela upravljačkom tijelu zakoniti i pravilni.

8.   Ne dovodeći u pitanje postojeće mogućnosti za provođenje dodatnih revizija kako je navedeno u članku 127. Financijske uredbe, upravljačko tijelo sastavlja izjavu rukovodstva iz članka 74. stavka 1. prvog podstavka točke (f) Uredbe (EU) 2021/1060. Upravljačko tijelo to čini oslanjajući se na dokumente koje je dostavila međunarodna organizacija u skladu sa stavcima od 2. do 5. i stavkom 7. ovog članka, umjesto da se oslanjanja na upravljačke provjere iz članka 74. stavka 1. te uredbe.

9.   Dokument kojim se utvrđuju uvjeti za potporu iz članka 73. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/1060 uključuje zahtjeve utvrđene u ovom članku.

10.   Stavak 2. ne primjenjuje se a od upravljačkog tijela zahtijeva se slijedom toga da provede upravljačke provjere ako:

(a)

to upravljačko tijelo utvrdi poseban rizik od nepravilnosti ili naznaku prijevare u vezi s projektom koji je pokrenula ili provela međunarodna organizacija;

(b)

međunarodna organizacija tom upravljačkom tijelu ne dostavi dokumente iz stavaka od 2. do 5. i iz stavka 7.;

(c)

dokumenti iz stavaka od 2. do 5. i iz stavka 7. koje je podnijela međunarodna organizacija nisu potpuni.

11.   Ako je projekt u kojem je međunarodna organizacija korisnik, kako je definiran u članku 2. točki 9. Uredbe (EU) 2021/1060, dio uzorka iz članka 79. te uredbe, tijelo za reviziju može obavljati svoj posao na temelju poduzorka transakcija koje se odnose na taj projekt. Ako se u poduzorku utvrde pogreške, tijelo za reviziju može, ako je to relevantno, zatražiti od revizora međunarodne organizacije da procijeni puni opseg i ukupan iznos pogrešaka u tom projektu.

ODJELJAK 3.

Potpora i izvršenje u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja

Članak 23.

Područje primjene

Potporu iz ovog odjeljka Komisija provodi izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog podstavka.

Članak 24.

Prihvatljivi subjekti

1.   Sljedeći su subjekti prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije:

(a)

pravni subjekti s poslovnim nastanom u:

i.

državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njom povezano;

ii.

trećoj zemlji pridruženoj Fondu na temelju posebnog sporazuma iz članka 7., pod uvjetom da je obuhvaćena programom rada i uvjetima koji su u njemu utvrđeni;

iii.

trećoj zemlji navedenoj u programu rada, pod uvjetima utvrđenima u stavku 3.;

(b)

pravni subjekti osnovani na temelju prava Unije ili bilo koja međunarodna organizacija relevantna za potrebe Fonda.

2.   Fizičke osobe nisu prihvatljive za financiranje sredstvima Unije.

3.   Subjekti iz stavka 1. točke (a) podtočke iii. sudjeluju kao dio konzorcija sastavljenog od najmanje dva neovisna subjekta od kojih najmanje jedan ima poslovni nastan u državi članici.

Subjekti koji sudjeluju kao dio konzorcija, kako je navedeno u prvom podstavku ovog stavka, osiguravaju da su djelovanja u kojima sudjeluju u skladu s načelima utvrđenima u Povelji i da doprinose ostvarenju ciljeva Fonda.

Članak 25.

Djelovanja Unije

1.   Na inicijativu Komisije Fond se može upotrebljavati za financiranje djelovanja Unije koja se odnose na ciljeve Fonda u skladu s Prilogom III.

2.   U okviru djelovanja Unije može se pružiti financiranje u bilo kojem od oblika utvrđenih u Financijskoj uredbi, osobito u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i nabave. Njima se može pružiti i financiranje u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

3.   Bespovratna sredstva koja se izvršavaju u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

4.   Članovi odbora za evaluaciju iz članka 150. Financijske uredbe koji ocjenjuju prijedloge mogu biti vanjski stručnjaci.

5.   Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja može se pokriti rizik povezan s povratom sredstava koja primatelji duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom na temelju Financijske uredbe. Primjenjuje se članak 37. stavak 7. Uredbe (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (37).

Članak 26.

Europska migracijska mreža

1.   Fondom se podupire Europska migracijska mreža i pruža financijska pomoć potrebna za njezine aktivnosti i budući razvoj.

2.   Iznos koji se stavlja na raspolaganje Europskoj migracijskoj mreži u okviru godišnjih odobrenih sredstava Fonda i program rada kojim se utvrđuju prioriteti njezinih aktivnosti donosi Komisija nakon odobrenja upravljačkog odbora u skladu s člankom 4. stavkom 5. točkom (a) Odluke 2008/381/EZ. Odluka Komisije predstavlja odluku o financiranju u skladu s člankom 110. Financijske uredbe. Kako bi osigurala pravodobnu dostupnost sredstava, Komisija može donijeti program rada za Europsku migracijsku mrežu u zasebnoj odluci o financiranju.

3.   Financijska pomoć koja se pruža za aktivnosti Europske migracijske mreže u obliku je bespovratnih sredstava za nacionalne kontaktne točke iz članka 3. Odluke 2008/381/EZ ili nabave, prema potrebi, u skladu s Financijskom uredbom.

Članak 27.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja u okviru Fonda provode se u skladu s Uredbom (EU) 2021/523 i glavom X. Financijske uredbe.

Članak 28.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije

U skladu s člankom 35. Uredbe (EU) 2021/1060 Fondom se može podupirati tehnička pomoć koja se provodi na inicijativu Komisije ili u njezino ime uz stopu financiranja od 100 %.

Članak 29.

Revizije

Revizije upotrebe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, uključujući osobe ili subjekte koje nisu ovlastile institucije, tijela, uredi ili agencije Unije, osnova su za opće jamstvo na temelju članka 127. Financijske uredbe.

Članak 30.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1.   Primatelji sredstava Unije priznaju podrijetlo i osiguravaju vidljivost tih sredstava, posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, pružanjem koherentnih, djelotvornih, smislenih i razmjernih informacija različitoj publici, među ostalim medijima i javnosti. Osigurava se vidljivost sredstava Unije i pružaju se takve informacije, osim u propisno opravdanim slučajevima u kojima javno isticanje takvih informacija nije moguće ili primjereno ili ako je otkrivanje takvih informacija ograničeno zakonom, posebno zbog razloga sigurnosti, javnog reda, kaznenih istraga ili zaštite osobnih podataka. Kako bi se osigurala vidljivost sredstava Unije, primatelji sredstava Unije upućuju na porijeklo tih sredstava kada javno priopćavaju o dotičnom djelovanju i ističu amblem Unije.

2.   Kako bi doprla do što šire publike, Komisija provodi informacijska i komunikacijska djelovanja koja se odnose na Fond, na djelovanja poduzeta na temelju Fonda i na postignute rezultate.

Financijska sredstva dodijeljena Fondu također doprinose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije, ako se ti prioriteti odnose na ciljeve Fonda.

3.   Komisija objavljuje radne programe tematskog instrumenta iz članka 11. Za potporu koja se pruža u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisija objavljuje informacije iz članka 38. stavka 2. Financijske uredbe na javno dostupnim internetskim stranicama i redovito ih ažurira. Te se informacije objavljuju u otvorenom, strojno čitljivom formatu čime se omogućuje razvrstavanje, pretraživanje, izvlačenje i usporedba podataka.

ODJELJAK 4.

Potpora i izvršenje u okviru podijeljenog, izravnog ili neizravnog upravljanja

Članak 31.

Hitna pomoć

1.   Fondom se pruža financijska pomoć za rješavanje hitnih i posebnih potreba u slučaju propisno opravdanih kriznih situacija koje su posljedica jednog ili više sljedećih čimbenika:

(a)

izvanredne migracijske situacije obilježene velikim ili nerazmjernim priljevom državljana trećih zemalja u jednu ili više država članica, koji uzrokuje znatan i hitan pritisak na kapacitete za prihvat i zadržavanje tih država članica te na njihove sustave i postupke azila i upravljanja migracijama;

(b)

masovnog priljeva raseljenih osoba u smislu Direktive Vijeća 2001/55/EZ (38);

(c)

izvanredne migracijske situacije u trećoj zemlji, među ostalim kada su osobe kojima je potrebna zaštita blokirane zbog političkih zbivanja ili sukoba, posebice kada bi to moglo utjecati na migracijske tokove Uniji.

Kao odgovor na takve propisno opravdane krizne situacije, Komisija može odlučiti pružiti hitnu pomoć, među ostalim za dobrovoljno premještanje, u okviru granica raspoloživih sredstava. U takvim slučajevima Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

2.   Mjere u trećim zemljama provode se u skladu s člankom 5. stavcima 2. i 3.

3.   Hitna pomoć može se dodijeliti programima država članica uz dodijeljena sredstva iz članka 13. stavka 1. i Priloga I., pod uvjetom da ih se potom namijeni kao takva u programu države članice. Ta se sredstva ne smiju upotrebljavati za druga djelovanja u okviru programa države članice, osim u propisno opravdanim slučajevima i kako je odobrila Komisija izmjenom programa države članice. Pretfinanciranje za hitnu pomoć može iznositi do 95 % doprinosa Unije, ovisno o raspoloživosti sredstava.

4.   Bespovratna sredstva koja se izvršavaju u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

5.   Ako je to potrebno za provedbu djelovanja, hitna pomoć može pokriti rashode koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava ili zahtjeva za pomoć za to djelovanje, pod uvjetom da ti rashodi nisu nastali prije 1. siječnja 2021.

6.   Zbog propisno opravdanih krajnje hitnih razloga i kako bi osigurala pravodobnu dostupnost sredstava za hitnu pomoć, Komisija može zasebno donijeti odluku o financiranju u vezi s hitnom pomoći, kako je navedeno u članku 110. Financijske uredbe, provedbenim aktom koji se odmah primjenjuje u skladu s postupkom iz članka 38. stavka 4. Takav akt ostaje na snazi tijekom razdoblja koje ne premašuje 18 mjeseci.

Članak 32.

Kumulativno i alternativno financiranje

1.   Za djelovanje za koje je primljen doprinos u okviru Fonda može se primiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, među ostalim i iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja, pod uvjetom da se doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Na odgovarajući doprinos djelovanju primjenjuju se pravila relevantnog programa Unije. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja. Potpora iz različitih programa Unije može se izračunati razmjerno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu.

2.   U skladu s člankom 73. stavkom 4. Uredbe (EU) 2021/1060 iz ERDF-a ili fonda ESF+ mogu se podupirati djelovanja kojima je dodijeljena oznaka pečat izvrsnosti kako je definirana u članku 2. točki 45. te uredbe. Kako bi im se dodijelila oznaka pečat izvrsnosti, djelovanja moraju ispunjavati sljedeće kumulativne uvjete:

(a)

ocijenjena su u pozivu na podnošenje prijedlogâ u okviru Fonda;

(b)

u skladu su s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalitete iz tog poziva na podnošenje prijedlogâ;

(c)

ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedlogâ zbog proračunskih ograničenja.

ODJELJAK 5.

Praćenje, izvješćivanje i evaluacija

Pododjeljak 1.

Zajedničke odredbe

Članak 33.

Praćenje i izvješćivanje

1.   U skladu sa zahtjevima u pogledu izvješćivanja na temelju članka 41. stavka 3. prvog podstavka točke (h) podtočke iii. Financijske uredbe, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja informacije o ključnim pokazateljima uspješnosti navedenima u Prilogu V ovoj Uredbi.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 37. radi izmjene Priloga V. kako bi izvršila potrebne prilagodbe ključnih pokazatelja uspješnosti navedenih u tom prilogu.

3.   Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Fonda prema ostvarenju specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 3. stavku 2. navedeni su u Prilogu VIII. Za pokazatelje ostvarenja osnovne vrijednosti iznose nula. Ključne etape utvrđene za 2024. i ciljne vrijednosti utvrđene za 2029. kumulativne su.

4.   Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe i rezultatâ programa prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerni zahtjevi u pogledu izvješćivanja za primatelje sredstava Unije te, prema potrebi, za države članice.

5.   Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka Fonda prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 37. kako bi izmijenila Prilog VIII. radi preispitivanja ili nadopune pokazatelja, kada se to smatra potrebnim, te kako bi dopunila ovu Uredbu odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju, među ostalim i u odnosu na informacije o projektima koje moraju dostaviti države članice. Svaka izmjena Priloga VIII. primjenjuje se samo na projekte odabrane nakon stupanja na snagu te izmjene.

Članak 34.

Evaluacija

1.   Komisija do 31. prosinca 2024. provodi evaluaciju ove Uredbe sredinom programskog razdoblja. Dodatno uz ono što je propisano u članku 45. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1060, u okviru evaluacije sredinom programskog razdoblja procjenjuje se sljedeće:

(a)

djelotvornost Fonda, uključujući napredak prema ostvarenju njegovih ciljeva, uzimajući u obzir sve već dostupne relevantne informacije, a posebno godišnja izvješća o uspješnosti iz članka 35. te pokazatelje ostvarenja i pokazatelje rezultata navedene u Prilogu VIII.;

(b)

učinkovitost upotrebe sredstava dodijeljenih Fondu te učinkovitost mjera upravljanja i kontrole koje su uspostavljene za njegovu provedbu;

(c)

jesu li provedbene mjere navedene u Prilogu II. i dalje relevantne i primjerene;

(d)

koordinacija, koherentnost i komplementarnost između djelovanja koja se podupiru u okviru Fonda i potpore koja se pruža iz drugih fondova Unije;

(e)

dodana vrijednost Unije u djelovanjima koja se provode u okviru Fonda.

U toj evaluaciji sredinom programskog razdoblja u obzir se uzimaju rezultati retrospektivne evaluacije učinaka Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2014.–2020.

2.   Dodatno uz ono što je propisano u članku 45. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/1060, retrospektivna evaluacija uključuje elemente navedene u stavku 1. ovog članka. Osim toga, evaluira se učinak Fonda.

3.   Evaluacija sredinom programskog razdoblja i retrospektivna evaluacija provode se pravodobno kako bi mogle doprinijeti procesu donošenja odluka, među ostalim, prema potrebi, reviziji ove Uredbe.

4.   U okviru evaluacije sredinom programskog razdoblja i retrospektivne evaluacije Komisija posvećuje posebnu pozornost evaluaciji djelovanja provedenih s trećim zemljama, djelovanja provedenih u trećim zemljama ili djelovanja provedenih u vezi s trećim zemljama, u skladu s člankom 7., člankom 16. stavkom 11. i člankom 24.

Pododjeljak 2.

Pravila za podijeljeno upravljanje

Članak 35.

Godišnja izvješća o uspješnosti

1.   Države članice do 15. veljače 2023. i do 15. veljače svake sljedeće godine do 2031., i uključujući tu godinu, dostavljaju Komisiji godišnje izvješće o uspješnosti iz članka 41. stavka 7. Uredbe (EU) 2021/1060.

Razdobljem izvješćivanja obuhvaćena je posljednja obračunska godina, kako je definirana u članku 2. točki 29. Uredbe (EU) 2021/1060, koja prethodi godini dostavljanja izvješća. Izvješće dostavljeno do 15. veljače 2023. obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2021.

2.   U godišnjim izvješćima o uspješnosti posebice se navode informacije o:

(a)

napretku u provedbi programa države članice i ostvarenju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti utvrđenih u tom programu, uzimajući u obzir najnovije podatke kako je propisano u članku 42. Uredbe (EU) 2021/1060;

(b)

svim problemima koji utječu na uspješnost programa države članice i djelovanju poduzetom za njihovo rješavanje, uključujući informacije o eventualnim obrazloženim mišljenjima Komisije u pogledu postupaka zbog povrede na temelju članka 258. UFEU-a povezane s provedbom Fonda;

(c)

komplementarnosti između djelovanja koja se podupiru u okviru Fonda i potpore koja se pruža iz drugih fondova Unije, posebno onih djelovanja koja se poduzimaju u trećim zemljama ili u vezi s trećim zemljama;

(d)

doprinosu programa države članice provedbi relevantne pravne stečevine Unije i relevantnih akcijskih planova te suradnji i solidarnosti među državama članicama;

(e)

provedbi komunikacijskih djelovanja i djelovanja za povećanje vidljivosti;

(f)

ispunjenju primjenjivih uvjeta koji omogućuju provedbu i njihovoj primjeni tijekom cijelog programskog razdoblja, osobito poštovanju temeljnih prava;

(g)

broju osoba prihvaćenih preseljenjem ili humanitarnim prihvatom s obzirom na iznose iz članka 19.;

(h)

broju podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnikâ međunarodne zaštite koji su premješteni iz jedne države članice u drugu kako je navedeno u članku 20.;

(i)

provedbi projekata u trećoj zemlji ili u vezi s trećom zemljom.

Godišnja izvješća o uspješnosti sadržavaju sažetak koji obuhvaća sve točke navedene u prvom podstavku ovog stavka. Komisija osigurava da se sažeci koje države članice dostave prevedu na sve službene jezike Unije i budu javno dostupni.

3.   Komisija može iznijeti opažanja o godišnjim izvješćima o uspješnosti u roku od dva mjeseca od datuma njihova primitka. Ako Komisija ne iznese opažanja do navedenog roka, izvješće se smatra prihvaćenim.

4.   Komisija na svojim internetskim stranicama navodi poveznice na internetske stranice iz članka 49. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/1060.

5.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka Komisija donosi provedbeni akt u kojem utvrđuje predložak za godišnje izvješće o uspješnosti. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 38. stavka 2.

Članak 36.

Praćenje i izvješćivanje u okviru podijeljenog upravljanja

1.   Prilikom praćenja i izvješćivanja u skladu s glavom IV. Uredbe (EU) 2021/1060 upotrebljavaju se, prema potrebi, kodovi za vrste intervencija utvrđeni u Prilogu VI. ovoj Uredbi. Radi suočavanja s nepredviđenim ili novim okolnostima i radi osiguranja djelotvorne provedbe financiranja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 37. ove Uredbe, kako bi izmijenila Prilog VI.

2.   Pokazatelji navedeni u Prilogu VIII. ovoj Uredbi upotrebljavaju se u skladu s člankom 16. stavkom 1. te člancima 22. i 42. Uredbe (EU) 2021/1060.

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 1. drugog podstavka, članka 16. stavka 9., članka 19. stavka 9., članka 20. stavka 9., članka 21. stavka 5., članka 33. stavaka 2. i 5. te članka 36. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2027.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 1. drugog podstavka, članka 16. stavka 9., članka 19. stavka 9., članka 20. stavka 9., članka 21. stavka 5., članka 33. stavaka 2. i 5. te članka 36. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 1. drugog podstavka, članka 16. stavka 9., članka 19. stavka 9., članka 20. stavka 9., članka 21. stavka 5., članka 33. stavka 2. ili 5. ili članka 36. stavka 1. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 38.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za fondove za unutarnje poslove osnovan člankom 32. Uredbe (EU) 2021/1148 Europskog parlamenta i Vijeća (39). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

4.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

Članak 39.

Prijelazne odredbe

1.   Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu djelovanja započetih na temelju Uredbe (EU) br. 516/2014, koja se nastavlja primjenjivati na ta djelovanja do njihova zaključenja.

2.   Iz financijske omotnice za Fond mogu se također pokriti troškovi tehničke i administrativne pomoći koji su potrebni radi osiguravanja prijelaza između Fonda i mjera donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 516/2014.

3.   U skladu s člankom 193. stavkom 2. drugim podstavkom točkom (a) Financijske uredbe, uzimajući u obzir odgođeno stupanje na snagu ove Uredbe i kako bi se osigurao kontinuitet, tijekom ograničenog razdoblja, troškovi nastali u vezi s djelovanjima koja se podupiru na temelju ove Uredbe u okviru izravnog upravljanja i koja su već započela mogu se smatrati prihvatljivima za financiranje, od 1. siječnja 2021., čak i ako su ti troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva ili zahtjeva za pomoć.

4.   Države članice mogu nakon 1. siječnja 2021. nastaviti podupirati projekt odabran i započet u okviru Uredbe (EU) br. 516/2014, u skladu s Uredbom (EU) br. 514/2014, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

projekt ima dvije faze koje se mogu utvrditi s financijskog stajališta i dva revizijska traga;

(b)

ukupni trošak projekta premašuje 500 000 EUR;

(c)

plaćanja odgovornog tijela korisnicima za prvu fazu projekta uključena su u zahtjeve za plaćanje podnesene Komisiji u okviru Uredbe (EU) br. 514/2014 a rashodi za drugu fazu projekta uključeni su u zahtjeve za plaćanje u okviru Uredbe (EU) 2021/1060;

(d)

druga faza projekta usklađena je s primjenjivim pravom i prihvatljiva za potporu iz Fonda u okviru ove Uredbe i Uredbe (EU) 2021/1060;

(e)

države članice obvezuju se dovršiti projekt, učiniti ga operativnim i izvijestiti o njemu u godišnjem izvješću o uspješnosti koje se dostavlja do 15. veljače 2024.

Odredbe ove Uredbe i Uredbe (EU) 2021/1060 primjenjuju se na drugu fazu projekta kako je navedeno u prvom podstavku ovog stavka.

Ovaj stavak primjenjuje se samo na projekte koji su odabrani u okviru podijeljenog upravljanja na temelju Uredbe (EU) br. 514/2014.

Članak 40.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 7. srpnja 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

A. LOGAR


(1)  SL C 62, 15.2.2019., str. 184.

(2)  SL C 461, 21.12.2018., str. 147.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. (SL C 23, 21.1.2021., str. 356) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 14. lipnja 2021. (SL C 259, 2.7.2021., str. 1.). Stajalište Europskog parlamenta od 6. srpnja 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  Odluka br. 573/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o osnivanju Europskog fonda za izbjeglice za razdoblje od 2008. do 2013. kao dijela Općeg programa „Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima” i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2004/904/EZ (SL L 144, 6.6.2007., str. 1.).

(5)  Odluka Vijeća 2007/435/EZ od 25. lipnja 2007. o osnivanju Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja za razdoblje od 2007. do 2013. u okviru Općeg programa za solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima (SL L 168, 28.6.2007., str. 18.).

(6)  Odluka br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o osnivanju Europskog fonda za povratak kao dijela općeg programa „Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima” za razdoblje od 2008. do 2013. (SL L 144, 6.6.2007., str. 45.).

(7)  Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 168.).

(8)  Uredba (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil (SL L 132, 29.5.2010., str. 11.).

(9)  Uredba (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1296/2013 (SL L 231, 30.6.2021., str. 21.).

(10)  Uredba (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (SL L 231, 30.6.2021., str. 60.).

(11)  Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(12)  Direktiva 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 168, 30.6.2009., str. 24.).

(13)  Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (SL L 101, 15.4.2011., str. 1.).

(14)  Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624 (SL L 295, 14.11.2019., str. 1.).

(15)  Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013.o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Odluke Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o uspostavi Stalnog odbora za ocjenu i provedbu Schengena (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.).

(16)  Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).

(17)  Odluka Vijeća 2008/381/EZ od 14. svibnja 2008. o uspostavi Europske migracijske mreže (SL L 131, 21.5.2008., str. 7.).

(18)  Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30.).

(19)  SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.

(20)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(21)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(22)  Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(23)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(24)  Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(25)  Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(26)  Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(27)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(28)  SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

(29)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(30)  Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama (SL L 150, 20.5.2014., str. 112.).

(31)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(32)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11.).

(33)  Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).

(34)  Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).

(35)  Uredba Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava (SL L 53, 22.2.2007., str. 1.).

(36)  Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).

(37)  Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021., str. 1.).

(38)  Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.).

(39)  Uredba (EU) 2021/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (vidjeti stranicu 48 ovoga Službenog lista).


PRILOG I.

KRITERIJI ZA DODJELU SREDSTAVA PROGRAMIMA DRŽAVA ČLANICA

1.   

Proračunska sredstva dostupna u skladu s člankom 13. raspodjeljuju se među državama članicama kako slijedi:

(a)

na početku programskog razdoblja svaka država članica iz Fonda dobiva fiksni iznos od 8 000 000 EUR, uz iznimku Cipra, Malte i Grčke koje svaka dobivaju fiksni iznos od 28 000 000 EUR;

(b)

preostala proračunska sredstva iz članka 13. raspodjeljuju se na temelju sljedećih kriterija:

35 % za azil,

30 % za zakonite migracije i integraciju,

35 % za suzbijanje nezakonitih migracija, uključujući vraćanja.

2.

Sljedeći kriteriji u području azila uzimaju se u obzir i ponderiraju kako slijedi:

(a)

30 % razmjerno broju osoba koje pripadaju jednoj od sljedećih kategorija:

svaki državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojima je dodijeljen status utvrđen Ženevskom konvencijom o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951. kako je izmijenjen Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967.,

svaki državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojima je odobrena vrsta supsidijarne zaštite u smislu Direktive 2011/95/EU,

svaki državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koji uživaju privremenu zaštitu u smislu Direktive 2001/55/EZ (1);

(b)

60 % razmjerno broju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koji su podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu;

(c)

10 % razmjerno broju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koji su preseljeni u državu članicu ili je u tijeku njihovo preseljenje.

3.

Sljedeći kriteriji u području zakonitih migracija i integracije uzimaju se u obzir i ponderiraju kako slijedi:

(a)

50 % razmjerno ukupnom broju državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom u državi članici;

(b)

50 % razmjerno broju državljana trećih zemalja koji su ishodili prvu boravišnu dozvolu; međutim, sljedeće kategorije osoba nisu uključene:

državljani trećih zemalja kojima se izdaju prve boravišne dozvole na temelju zaposlenja na manje od 12 mjeseci,

državljani trećih zemalja prihvaćeni u svrhu studija, razmjene učenika, osposobljavanja bez naknade ili volonterstva u skladu s Direktivom Vijeća 2004/114/EZ (2) ili, ako je primjenjivo, Direktivom (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća (3),

državljani trećih zemalja prihvaćeni u svrhu znanstvenog istraživanja u skladu s Direktivom Vijeća 2005/71/EZ (4) ili, ako je primjenjivo, Direktivom (EU) 2016/801.

4.

Sljedeći kriteriji u području suzbijanja nezakonitih migracija, uključujući vraćanja, uzimaju se u obzir i ponderiraju kako slijedi:

(a)

70 % razmjerno broju državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak i boravak na državnom području države članice ili u pogledu kojih je donesena odluka o vraćanju u skladu s nacionalnim pravom, odnosno upravnom ili sudskom odlukom ili aktom, kojima se navodi ili utvrđuje nezakonitost boravka i određuje obveza vraćanja;

(b)

30 % razmjerno broju državljana trećih zemalja koji su stvarno napustili državno područje države članice nakon donošenja upravne ili sudske odluke kojom se nalaže odlazak, neovisno o tome jesu li to učinili dobrovoljno ili pod prisilom.

5.

Za početnu dodjelu referentni iznosi temelje se na godišnjim statističkim podacima Komisije (Eurostat) koji obuhvaćaju godine 2017., 2018. i 2019. na temelju podataka koje su dostavile države članice prije datuma početka primjene ove Uredbe u skladu s pravom Unije. Za preispitivanje sredinom programskog razdoblja referentni iznosi temelje se na godišnjim statističkim podacima Komisije (Eurostat) koji obuhvaćaju godine 2021., 2022. i 2023. na temelju podataka koje su dostavile države članice u skladu s pravom Unije. Ako države članice Komisiji (Eurostat) nisu dostavile dotične statističke podatke, one čim prije dostavljaju privremene podatke.

6.

Prije nego što Komisija (Eurostat) prihvati podatke iz stavka 5. kao referentne iznose, ona evaluira kvalitetu, usporedivost i potpunost statističkih podataka u skladu s uobičajenim operativnim postupcima. Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostat) na zahtjev sve za to potrebne podatke.

(1)  Podaci se trebaju uzeti u obzir isključivo u slučaju aktivacije Direktive 2001/55/EZ.

(2)  Direktiva Vijeća 2004/114/EZ od 13. prosinca 2004. o uvjetima prihvata državljana trećih zemalja u svrhu studija, razmjene učenika, osposobljavanja bez naknade ili volonterstva (SL L 375, 23.12.2004., str. 12.).

(3)  Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata, i obavljanja poslova au pair (SL L 132, 21.5.2016., str. 21.).

(4)  Direktiva Vijeća 2005/71/EZ od 12. listopada 2005. o posebnom postupku za ulazak državljana trećih zemalja u svrhu znanstvenog istraživanja (SL L 289, 3.11.2005., str. 15.).


PRILOG II.

PROVEDBENE MJERE

1.   

Fond doprinosi specifičnom cilju utvrđenom u članku 3. stavku 2. točki (a) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)

osiguravanje ujednačene primjene pravne stečevine Unije i prioriteta povezanih sa zajedničkim europskim sustavom azila;

(b)

podupiranje kapaciteta sustavâ azila država članica u pogledu infrastruktura i usluga, prema potrebi, među ostalim na lokalnoj i regionalnoj razini;

(c)

jačanje suradnje i partnerstva s trećim zemljama u svrhu upravljanja migracijama, među ostalim jačanjem njihovih kapaciteta za poboljšanje zaštite osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita u kontekstu napora za globalnu suradnju;

(d)

pružanje tehničke i operativne pomoći jednoj ili nekoliko država članica, među ostalim u suradnji s EASO-om.

2.   

Fond doprinosi specifičnom cilju utvrđenom u članku 3. stavku 2. točki (b) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)

podupiranje razvoja i provedbe politika kojima se promiču zakonite migracije i provedba pravne stečevine Unije o zakonitim migracijama, uključujući spajanje obitelji i provedbu radnih standarda;

(b)

podupiranje mjera za olakšavanje zakonitog ulaska u Uniju i boravka u Uniji;

(c)

jačanje suradnje i partnerstva s trećim zemljama u svrhu upravljanja migracijama, među ostalim zakonitim načinima ulaska u Uniju, u kontekstu napora za globalnu suradnju u području migracija;

(d)

promicanje mjera integracije za društvenu i gospodarsku uključenost državljana trećih zemalja te mjera zaštite za ranjive osobe u kontekstu mjera integracije, olakšavanje spajanja obitelji i pripremanje za aktivno sudjelovanje državljana trećih zemalja u društvu primatelju i njihovo prihvaćanje u tom društvu, uz sudjelovanje nacionalnih, a posebice regionalnih ili lokalnih tijela i organizacija civilnog društva, uključujući organizacije koje se bave izbjeglicama i organizacije koje vode migranti, te socijalnih partnera.

3.   

Fond doprinosi specifičnom cilju utvrđenom u članku 3. stavku 2. točki (c) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)

osiguravanje ujednačene primjene pravne stečevine Unije i prioriteta politike u pogledu infrastrukture, postupaka i usluga;

(b)

podupiranje integriranog i koordiniranog pristupa upravljanju vraćanjem na razini Unije i država članica, razvoju kapaciteta za učinkovito, dostojanstveno i održivo vraćanje te smanjenju poticaja na nezakonite migracije;

(c)

podupiranje potpomognutog dobrovoljnog vraćanja, traženja obitelji i reintegracije, poštujući pritom najbolje interese djeteta;

(d)

jačanje suradnje s trećim zemljama i njihovih kapaciteta u pogledu ponovnog prihvata te omogućivanje održivog vraćanja.

4.   

Fond doprinosi specifičnom cilju utvrđenom u članku 3. stavku 2. točki (d) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)

jačanje solidarnosti i suradnje s trećim zemljama na koje utječu migracijski tokovi, među ostalim preseljenjem unutar Unije i drugim zakonitim načinima dobivanja zaštite u Uniji;

(b)

podupiranje transferâ iz jedne države članice u drugu podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite.


PRILOG III.

PODRUČJE PRIMJENE POTPORE

1.   

U okviru cilja politike utvrđenog u članku 3. stavku 1. Fondom se posebice podupire sljedeće:

(a)

uspostava i razvoj nacionalnih, regionalnih i lokalnih strategija povezanih s azilom, zakonitim migracijama, integracijom, vraćanjem i nezakonitim migracijama u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Unije;

(b)

uspostava administrativnih struktura, alata i sustava, uključujući sustave IKT-a, i osposobljavanje osoblja, među ostalim lokalnih tijela i ostalih relevantnih dionika, u suradnji s relevantnim decentraliziranim agencijama, ako je to prikladno;

(c)

uspostava kontaktnih točaka na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se potencijalnim korisnicima i prihvatljivim subjektima pružile nepristrane smjernice, praktične informacije i pomoć u pogledu svih aspekata Fonda;

(d)

razvoj, praćenje i evaluacija politika i postupaka, uključujući prikupljanje, razmjenu i analizu informacija i podataka; širenje kvalitativnih i kvantitativnih podataka i statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti; te razvoj i primjena zajedničkih statističkih alata, metoda i pokazatelja za mjerenje napretka i procjenjivanje razvoja politika;

(e)

razmjena informacija, najboljih praksi i strategija; uzajamno učenje, studije i istraživanje; razvoj i provedba zajedničkih djelovanja i operacija; te uspostava transnacionalnih mreža za suradnju;

(f)

usluge pomoći i potpore koje se pružaju na rodno osjetljiv način i u skladu sa statusom i potrebama dotične osobe, posebice ranjivih osoba;

(g)

djelovanja čiji je cilj učinkovita zaštita djece migranata, uključujući provedbu procjenâ najboljih interesa djeteta, jačanje sustava skrbništva te razvoj, praćenje i evaluaciju politika i postupaka za zaštitu djece;

(h)

djelovanja čiji je cilj jačanje svijesti o politikama azila, integracije, zakonitih migracija i vraćanja među dionicima i u široj javnosti, s posebnim naglaskom na ranjive osobe, uključujući maloljetnike.

2.   

U okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 3. stavku 2. točki (a) Fondom se posebice podupire sljedeće:

(a)

pružanje materijalne pomoći, uključujući pomoć na granici;

(b)

provođenje postupaka azila u skladu s pravnom stečevinom o azilu, uključujući pružanje usluga potpore poput pismenog i usmenog prevođenja, pravne pomoći, traženja obitelji i drugih usluga koje su u skladu sa statusom dotične osobe;

(c)

utvrđivanje podnositeljâ zahtjeva s posebnim postupovnim potrebama ili posebnim potrebama u vezi s prihvatom, uključujući ranu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, u cilju njihovog usmjeravanja specijaliziranim službama poput onih za psihosocijalne i rehabilitacijske usluge;

(d)

pružanje specijaliziranih usluga poput kvalificiranih psihosocijalnih i rehabilitacijskih usluga podnositeljima zahtjeva s posebnim postupovnim potrebama ili posebnim potrebama u vezi s prihvatom;

(e)

uspostavljanje ili poboljšanje infrastrukture za smještaj u svrhu prihvata, poput male infrastrukture kojom se odgovara na potrebe obitelji s maloljetnicima, uključujući infrastrukturu koju osiguravaju lokalna i regionalna tijela i uključujući mogućnost da se više država članica zajednički koristi tim objektima;

(f)

jačanje kapaciteta država članica za prikupljanje, analizu i dijeljenje podataka o zemlji podrijetla među njihovim nadležnim tijelima;

(g)

djelovanja povezana s programima Unije za preseljenje ili nacionalnim programima za preseljenje i humanitarni prihvat, uključujući provođenje postupaka za njihovu provedbu;

(h)

jačanje kapaciteta trećih zemalja za poboljšanje zaštite osoba kojima je potrebna zaštita, među ostalim podupiranjem razvoja sustava zaštite djece migranata;

(i)

uspostavljanje, razvoj i poboljšanje učinkovitih alternativa zadržavanju, posebice u pogledu maloljetnika bez pratnje i obitelji, i uključujući, prema potrebi, izvaninstitucijsku skrb integriranu u nacionalne sustave za zaštitu djece.

3.   

U okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 3. stavku 2. točki (b) Fondom se posebice podupire sljedeće:

(a)

informativni paketi i kampanje za podizanje svijesti o zakonitim migracijskim putovima u Uniju, među ostalim o pravnoj stečevini Unije o zakonitim migracijama;

(b)

razvoj programa mobilnosti prema Uniji, kao što su programi kružnih ili privremenih migracija, uključujući osposobljavanje za povećanje zapošljivosti;

(c)

suradnja između trećih zemalja i agencija za zapošljavanje, službi za zapošljavanje i imigracijskih službi država članica;

(d)

procjena i priznavanje vještina i kvalifikacija, uključujući profesionalno iskustvo, stečenih u trećoj zemlji te njihova transparentnost i njihova jednakovrijednost s vještinama i kvalifikacijama u državi članici;

(e)

pomoć u kontekstu zahtjevâ za spajanje obitelji kako bi se zajamčila usklađena provedba Direktive Vijeća 2003/86/EZ (1);

(f)

pomoć, uključujući pravnu pomoć i zastupanje, u vezi s promjenom statusa državljana trećih zemalja koji već zakonito borave u državi članici, posebice u pogledu stjecanja statusa osobe sa zakonitim boravkom kako je definiran na razini Unije;

(g)

pomoć državljanima trećih zemalja koji žele ostvariti svoja prava, posebice u vezi s mobilnošću, u okviru instrumenata Unije za zakonite migracije;

(h)

mjere integracije kao što su prilagođena potpora u skladu s potrebama državljana trećih zemalja i programi integracije usmjereni na savjetovanje, obrazovanje, učenje jezika i druge vrste osposobljavanja kao što su tečajevi za građansku orijentaciju i profesionalna orijentacija;

(i)

djelovanja za promicanje ravnopravnosti u pristupu državljana trećih zemalja javnim i privatnim uslugama i pružanju takvih usluga državljanima trećih zemalja, uključujući pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti te psihosocijalnu podršku, i prilagodbu takvih usluga potrebama ciljne skupine;

(j)

integrirana suradnja između vladinih i nevladinih tijela, među ostalim posredstvom koordiniranih centara za potporu integraciji, kao što su jedinstvene kontaktne točke;

(k)

djelovanja kojima se omogućuje i podupire uključivanje državljana trećih zemalja u društvo primatelja i aktivno sudjelovanje u njemu te djelovanja za promicanje prihvaćanja u to društvo;

(l)

promicanje razmjenâ i dijaloga među državljanima trećih zemalja, društvom primateljem i tijelima javne vlasti, među ostalim savjetovanjem s državljanima trećih zemalja te međukulturnim i međuvjerskim dijalogom;

(m)

izgradnja kapaciteta za usluge integracije koje pružaju lokalna tijela i ostali relevantni dionici.

4.   

U okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 3. stavku 2. točki (c) Fondom se posebice podupire sljedeće:

(a)

uspostavljanje ili poboljšanje infrastrukture za otvoreni prihvat ili zadržavanje, uključujući mogućnost da se više država članica zajednički koristi tim objektima;

(b)

uvođenje, razvoj, provedba i poboljšanje učinkovitih mjera koje su alternativa zadržavanju, uključujući upravljanje slučajevima na razini zajednice, posebice u pogledu maloljetnika bez pratnje i obitelji;

(c)

uvođenje i jačanje neovisnih i učinkovitih sustava nadzora prisilnog vraćanja, kako je utvrđeno u članku 8. stavku 6. Direktive 2008/115/EZ;

(d)

suzbijanje poticaja na nezakonite migracije, uključujući zapošljavanje nezakonitih migranata, djelotvornim i primjerenim inspekcijama na temelju procjene rizika, osposobljavanjem osoblja, uspostavom i provedbom mehanizama s pomoću kojih nezakoniti migranti mogu potraživati nepodmirena plaćanja i podnositi pritužbe protiv poslodavaca i informativnim kampanjama i kampanjama za podizanje svijesti radi informiranja poslodavaca i nezakonitih migranata o njihovim pravima i obvezama na temelju Direktive 2009/52/EZ;

(e)

priprema vraćanja, uključujući mjere koje dovode do izdavanja odluka o vraćanju, identifikacija državljana trećih zemalja, izdavanje putnih isprava i traženje obitelji;

(f)

suradnja s konzularnim tijelima i imigracijskim službama ili s drugim mjerodavnim tijelima i službama trećih zemalja u cilju pribavljanja putnih isprava, olakšavanja vraćanja i osiguravanja ponovnog prihvata, među ostalim raspoređivanjem časnika za vezu trećih zemalja;

(g)

pomoć pri vraćanju, posebice potpomognuto dobrovoljno vraćanje i informacije o programima potpomognutog dobrovoljnog vraćanja, među ostalim pružanjem posebnih smjernica za djecu u postupcima vraćanja;

(h)

operacije udaljavanja, uključujući s time povezane mjere, u skladu sa standardima utvrđenima u pravu Unije, osim potpore sredstvima za prisilu;

(i)

mjere za podupiranje održivog vraćanja i reintegracije vraćenika, uključujući novčane poticaje, osposobljavanje, pomoć pri smještaju i zapošljavanju i podrška pri pokretanju ekonomskih aktivnosti;

(j)

objekti i usluge potpore u trećim zemljama za osiguravanje primjerenog privremenog smještaja i prihvata nakon dolaska te, prema potrebi, brzi prijelaz na smještaj u zajednici;

(k)

suradnja s trećim zemljama u vezi sa suzbijanjem nezakonitih migracija i u pogledu učinkovitog vraćanja i ponovnog prihvata;

(l)

mjere za podizanje svijesti o prikladnim zakonitim putovima za migracije i rizicima nezakonitog useljavanja;

(m)

pomoć i djelovanja u trećim zemljama kojima se doprinosi poboljšanju učinkovite suradnje između trećih zemalja te Unije i njezinih država članica u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata i podupiranju reintegracije u društvo podrijetla.

5.   

U okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 3. stavku 2. točki (d) Fondom se posebice podupire sljedeće:

(a)

provedba dobrovoljnih transfera iz jedne države članice u drugu podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite;

(b)

operativna potpora, u smislu upućenog osoblja ili financijske pomoći, koju država članica pruža drugoj državi članici na koju utječu migracijski izazovi, uključujući potporu koja se pruža EASO-u;

(c)

dobrovoljna provedba nacionalnih programa preseljenja ili humanitarnog prihvata;

(d)

potpora koju država članica pruža drugoj državi članici na koju utječu migracijski izazovi u smislu uspostavljanja ili poboljšanja infrastrukture za prihvat.


(1)  Direktiva Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji (SL L 251, 3.10.2003., str. 12.).


PRILOG IV.

DJELOVANJA PRIHVATLJIVA ZA VIŠE STOPE SUFINANCIRANJA U SKLADU S ČLANKOM 15. STAVKOM 3. I ČLANKOM 16. STAVKOM 9.

Mjere integracije koje provode lokalna i regionalna tijela i organizacije civilnog društva, uključujući organizacije koje se bave izbjeglicama i organizacije koje vode migranti

Djelovanja za razvoj i provedbu učinkovitih alternativa zadržavanju

Programi potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije i povezane aktivnosti

Mjere usmjerene na ranjive osobe i podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu s posebnim potrebama u vezi s prihvatom ili posebnim postupovnim potrebama, uključujući mjere za osiguranje djelotvorne zaštite maloljetnika, posebice maloljetnika bez pratnje, među ostalim putem alternativnih sustava izvaninstitucijske skrbi


PRILOG V.

KLJUČNI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI IZ ČLANKA 33. STAVKA 1.

Svi pokazatelji koji se odnose na osobe priopćuju se po dobnim skupinama (< 18, 18-60, > 60) i rodu.

Specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (a)

1.

Broj sudionika koji smatraju da je osposobljavanje korisno za njihov rad.

2.

Broj sudionika koji tri mjeseca nakon aktivnosti osposobljavanja izvijeste da se koriste vještinama i kompetencijama stečenima tijekom osposobljavanja.

3.

Broj osoba smještenih u objekte koji su alternativa zadržavanju, posebno navodeći:

3.1

broj maloljetnika bez pratnje smještenih u objekte koji su alternativa zadržavanju;

3.2

broj obitelji smještenih u objekte koji su alternativa zadržavanju.

Specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (b)

1.

Broj sudionika koji su pohađali tečajeve jezika i poboljšali svoje znanje jezika zemlje domaćina po završetku tečaja jezika za barem jednu razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike ili jednakovrijednog nacionalnog okvira.

2.

Broj sudionika koji izvijeste da je aktivnost bila korisna za njihovu integraciju.

3.

Broj sudionika koji su podnijeli zahtjev za priznavanje ili procjenu kvalifikacija ili vještina stečenih u trećoj zemlji.

4.

Broj sudionika koji su podnijeli zahtjev za status dugotrajnog boravka.

Specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (c)

1.

Broj vraćenika koji su se dobrovoljno vratili.

2.

Broj vraćenika koji su udaljeni.

3.

Broj vraćenika koji podliježu alternativama zadržavanju.

Specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (d)

1.

Broj podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite koji su premješteni iz jedne države članice u drugu.

2.

Broj preseljenih osoba.

3.

Broj osoba prihvaćenih u okviru humanitarnog prihvata.

PRILOG VI.

VRSTE INTERVENCIJA

TABLICA 1.: KODOVI ZA DIMENZIJU „PODRUČJE INTERVENCIJE”

I.

Zajednički europski sustav azila

001

Uvjeti prihvata

002

Postupci azila

003

Provedba pravne stečevine Unije

004

Djeca migranti

005

Osobe s posebnim potrebama u vezi s prihvatom i posebnim postupovnim potrebama

006

Programi Unije za preseljenje ili nacionalni programi za preseljenje i humanitarni prihvat (Prilog III., točka 2. podtočka (g))

007

Operativna potpora

II.

Zakonite migracije i integracija

001

Razvoj strategija integracije

002

Žrtve trgovine ljudima

003

Mjere integracije – informiranje i orijentacija, jedinstvene kontaktne točke

004

Mjere integracije – jezično osposobljavanje

005

Mjere integracije – građansko i drugo osposobljavanje

006

Mjere integracije – uvod, sudjelovanje, razmjene društva domaćina

007

Mjere integracije – osnovne potrebe

008

Mjere prije odlaska

009

Programi mobilnosti

010

Stjecanje zakonitog boravka

011

Ranjive osobe, uključujući maloljetnike bez pratnje

012

Operativna potpora

III.

Vraćanje

001

Alternative zadržavanju

002

Uvjeti prihvata/zadržavanja

003

Postupci vraćanja

004

Potpomognuto dobrovoljno vraćanje

005

Pomoć pri reintegraciji

006

Operacije udaljavanja/vraćanja

007

Sustav nadzora prisilnog vraćanja

008

Ranjive osobe, uključujući maloljetnike bez pratnje

009

Mjere za smanjenje poticaja na nezakonite migracije

010

Operativna potpora

IV.

Solidarnost i pravedna podjela odgovornosti

001

Transferi u drugu državu članicu („premještanje”)

002

Potpora države članice drugoj državi članici, uključujući potporu koja se pruža EASO-u

003

Preseljenje (članak 19.)

004

Humanitarni prihvat (članak 19.)

005

Potpora, u obliku infrastrukture za prihvat, drugoj državi članici

006

Operativna potpora

V.

Tehnička pomoć

001

Informiranje i komunikacija

002

Priprema, provedba, praćenje i kontrola

003

Evaluacije i studije, prikupljanje podataka

004

Izgradnja kapaciteta


TABLICA 2.: KODOVI ZA DIMENZIJU „VRSTA DJELOVANJA”

001

Razvoj nacionalnih strategija

002

Izgradnja kapaciteta

003

Obrazovanje i osposobljavanje državljana trećih zemalja

004

Razvoj statističkih alata, metoda i pokazatelja

005

Razmjena informacija i najboljih praksi

006

Zajednička djelovanja/operacije među državama članicama

007

Kampanje i informiranje

008

Razmjena i upućivanje stručnjaka

009

Studije, pilot-projekti, procjene rizika

010

Aktivnosti pripreme i praćenja te administrativne i tehničke aktivnosti

011

Pružanje usluga pomoći i potpore državljanima trećih zemalja

012

Infrastruktura

013

Oprema


TABLICA 3.: KODOVI ZA DIMENZIJU „PROVEDBA”

001

Djelovanja obuhvaćena člankom 15. stavkom 1.

002

Posebna djelovanja

003

Djelovanja navedena u Prilogu IV.

004

Operativna potpora

005

Hitna pomoć


TABLICA 4.: KODOVI ZA DIMENZIJU „POSEBNE TEME”

001

Suradnja s trećim zemljama

002

Djelovanja u trećim zemljama ili u vezi s trećim zemljama

003

Ništa od navedenog


PRILOG VII.

RASHODI PRIHVATLJIVI ZA OPERATIVNU POTPORU

U okviru svih specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 3. stavku 2. operativna potpora pokriva:

troškove osoblja,

troškove pružanja usluga, kao što su održavanje ili zamjena opreme, uključujući sustave IKT-a,

troškove pružanja usluga, kao što su održavanje i popravak infrastrukture.


PRILOG VIII.

POKAZATELJI OSTVARENJA I POKAZATELJI REZULTATA KAKO SU NAVEDENI U ČLANKU 33. STAVKU 3.

Svi pokazatelji koji se odnose na osobe priopćuju se po dobnim skupinama (< 18, 18-60, > 60) i rodu.

Specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (a)

Pokazatelji ostvarenja

1.

Broj sudionika koji su primili potporu, posebno navodeći:

1.1

broj sudionika koji su primili pravnu pomoć;

1.2

broj sudionika koji ostvaruju korist od vrsta potpore koje nisu pravna pomoć, uključujući informacije i pomoć tijekom cijelog postupka azila (1);

1.3

broj ranjivih sudionika koji su primili pomoć.

2.

Broj sudionika u aktivnostima osposobljavanja.

3.

Broj novostvorenih mjesta u infrastrukturi za prihvat u skladu s pravnom stečevinom Unije, posebno navodeći:

3.1

broj novostvorenih mjesta za maloljetnike bez pratnje.

4.

Broj obnovljenih ili preuređenih mjesta u infrastrukturi za prihvat u skladu s pravnom stečevinom Unije, posebno navodeći:

4.1

broj obnovljenih ili preuređenih mjesta za maloljetnike bez pratnje.

Pokazatelji rezultata

5.

Broj sudionika koji smatraju da je osposobljavanje korisno za njihov rad.

6.

Broj sudionika koji tri mjeseca nakon aktivnosti osposobljavanja izvijeste da se koriste vještinama i kompetencijama stečenima tijekom osposobljavanja.

7.

Broj osoba smještenih u objekte koji su alternativa zadržavanju, posebno navodeći:

7.1

broj maloljetnika bez pratnje smještenih u objekte koji su alternativa zadržavanju;

7.2

broj obitelji smještenih u objekte koji su alternativa zadržavanju.

Specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (b)

Pokazatelji ostvarenja

1.

Broj sudionika obuhvaćenih mjerama prije odlaska.

2.

Broj lokalnih i regionalnih tijela kojima je pružena potpora za provedbu mjera integracije.

3.

Broj sudionika koji su primili potporu, posebno navodeći:

3.1

broj sudionika koji pohađaju tečaj jezika;

3.2

broj sudionika koji pohađaju tečaj za građansku orijentaciju;

3.3

broj sudionika kojima je pružena osobna profesionalna orijentacija.

4.

Broj informativnih paketa i kampanja za podizanje svijesti o zakonitim migracijskim putovima u Uniju.

5.

Broj sudionika koji primaju informacije ili pomoć u cilju podnošenja zahtjeva za spajanje obitelji.

6.

Broj sudionika koji ostvaruju koristi od programâ mobilnosti.

7.

Broj projekata za integraciju u kojima su korisnici lokalna i regionalna tijela.

Pokazatelji rezultata

8.

Broj sudionika koji su pohađali tečajeve jezika i poboljšali svoje znanje jezika zemlje domaćina po završetku tečaja jezika za barem jednu razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike ili jednakovrijednog nacionalnog okvira.

9.

Broj sudionika koji izvijeste da je aktivnost bila korisna za njihovu integraciju.

10.

Broj sudionika koji su podnijeli zahtjev za priznavanje ili procjenu kvalifikacija ili vještina stečenih u trećoj zemlji.

11.

Broj sudionika koji su podnijeli zahtjev za status dugotrajnog boravka.

Specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (c)

Pokazatelji ostvarenja

1.

Broj sudionika u aktivnostima osposobljavanja.

2.

Broj komada kupljene opreme, uključujući broj kupljenih ili ažuriranih sustava IKT-a.

3.

Broj vraćenika koji su primili pomoć za reintegraciju.

4.

Broj novih mjesta u centrima za zadržavanje.

5.

Broj renoviranih ili obnovljenih mjesta u centrima za zadržavanje.

Pokazatelji rezultata

6.

Broj vraćenika koji su se dobrovoljno vratili.

7.

Broj vraćenika koji su udaljeni.

8.

Broj vraćenika koji podliježu alternativama zadržavanju.

Specifični cilj utvrđen u članku 3. stavku 2. točki (d)

Pokazatelji ostvarenja

1.

Broj osposobljenog osoblja.

2.

Broj sudionika koji su primili pomoć prije odlaska.

Pokazatelji rezultata

3.

Broj podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite koji su premješteni iz jedne države članice u drugu.

4.

Broj preseljenih osoba.

5.

Broj osoba prihvaćenih u okviru humanitarnog prihvata.

(1)  Sustav ovaj pokazatelj izrađuje automatski za potrebe izvješćivanja, i to oduzimanjem broja sudionika koji su primili pravnu pomoć od broja sudionika koji su primili potporu. Podatke za ovaj pokazatelj izrađuje sustav SFC2021 za potrebe izvješćivanja. Države članice za ovaj pokazatelj ne trebaju dostaviti podatke niti moraju utvrditi ključne etape ili ciljne vrijednosti.


Top