29.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 115/37

(1)

u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2015/478 prethodni nadzor Unije može se uvesti ako kretanje uvoza proizvoda prijeti uzrokovanjem štete proizvođačima u Uniji i ako je to u interesu Unije. Člankom 7. Uredbe (EU) 2015/755 predviđena je i mogućnost uvođenja prethodnog nadzora Unije ako je to u interesu Unije.

(2)

Europska komisija izdala je 16. ožujka 2016. komunikaciju u kojoj se utvrđuju mogući načini rješavanja problema s kojima se odnedavna suočavaju europski proizvođači čelika (3).

(3)

Uvoz proizvoda od željeza ili čelika u Uniju općenito se povećao za 32 % u razdoblju 2012. – 2015., sa 41,8 milijuna tona na 55,0 milijuna tona. Tijekom istog razdoblja cijene ukupnog uvoza čelika smanjile su se za 17 %. Istodobno se izvoz proizvoda od čelika iz Unije u prosjeku smanjio za gotovo 20 %, sa 62,3 milijuna tona u 2012. na 50,7 milijuna tona u 2015. (4)

(4)

Ta su kretanja čak izraženija za proizvode od čelika za koje se do 2012. primjenjivao prethodni nadzor Unije. (5) Uvoz tih proizvoda od čelika povećao se tijekom istog razdoblja za 53 %, sa 13,3 milijuna tona u 2012. na 20,2 milijuna tona u 2015., a odgovarajuće cijene uvoza u prosjeku su se smanjile za 22 % (6).

(5)

Globalni kapacitet proizvodnje čelika brzo je rastao od početka 2000-ih, a većina novih kapaciteta izgrađena je u Narodnoj Republici Kini („Kina”). Prema procjeni Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj („OECD”) nominalni kapacitet proizvodnje čelika u svijetu iznosio je u 2014. 2 243 milijuna tona, što je dvostruko više od kapaciteta zabilježenog u 2000., a koji je iznosio 1 060 milijuna tona.

(6)

Istodobno se ukupni uvoz dramatično povećao, najviše iz Kine, zbog sveukupnog gospodarskog pada i smanjene domaće potražnje. Zbog toga su se smanjile cijene čelika u cijelom svijetu. Danas je Kina najveći svjetski proizvođač čelika s proizvodnjom od 822,7 milijuna tona sirovog čelika u 2014. (7), što je gotovo polovina svjetske proizvodnje čelika. Procjenjuje se da kineski višak kapaciteta iznosi oko 350 milijuna tona (8), što čini oko 40 % kineske proizvodnje i gotovo je dvostruko više od ukupne godišnje proizvodnje čelika u Uniji.

(7)

U Uniju je još 2015. uvezeno 10 % kineskog uvoza, koji je činio 30 % ukupnog uvoza Unije. Zbog toga je umjereni porast potražnje u Uniji u potpunosti pokriven uvozom. S obzirom na činjenicu da je Unija važno tržište čelika u pogledu veličine i cijene, vrlo je vjerojatno da će se sav višak kapaciteta proizvodnje čelika i dalje usmjeravati u Uniju.

(8)

Istodobno je pristup tržištima trećih zemalja odnedavna u znatnoj mjeri smanjen. Vlade se u odgovoru na krizu s kojom je suočena svjetska industrija čelika sve više služe mjerama trgovinske politike, a mnoga gospodarstva koja se tim mjerama prije nisu koristila sada ih donose. Tim su mjerama uvedene razne trgovinske zapreke, među ostalima i povećanje carine, antidampinške i antisubvencijske mjere, a njima su zahvaćena tržišta sa znatnim udjelom svjetske potrošnje (9). Time je dodatno povećana mogućnost preusmjeravanja trgovine čelikom na tržište Unije.

(9)

Industrija čelika u Uniji i dalje je svjetski predvodnik u segmentu tehnološki visokospecijaliziranih proizvoda. Međutim, konkurentnost proizvođača čelika iz Unije na svjetskom tržištu čelika smanjila se zadnjih nekoliko godina. Osim toga, financijska uspješnost industrije čelika u Uniji posljednjih godina ubrzano slabi. Prosječna je operativna profitabilnost ispod razine održivosti, usporavaju se ulaganja, smanjuje se zaposlenost i gotovo uopće nema prostora za rast. Industrija Unije suočena je s visokim cijenama energenata i ovisnosti o uvezenim sirovinama.

(10)

Osim toga, premda je proizvodnja sirovog čelika u Uniji ostala relativno stabilna u razdoblju 2013. – 2015. (oko 166 do 169 milijuna tona godišnje), tijekom drugog polugodišta 2015. došlo je do snažne kontrakcije od oko 10 % u usporedbi s prvim polugodištem.

(11)

Na temelju trenutačnih kretanja uvoza proizvoda od čelika, trenutačne ranjivosti industrije Unije, stalno slabe potražnje na tržištu Unije te vjerojatnosti da će se trenutačni i budući višak kapaciteta u slučaju oporavka potražnje preusmjeriti u Uniju, smatra se da postoji prijetnja štete za proizvođače Unije.

(12)

Stoga interes Unije nalaže da je na uvoz određenih proizvoda od čelika potrebno primijeniti prethodni nadzor Unije radi prikupljanja temeljitih statističkih podataka kojima bi se omogućila brza analiza kretanja uvoza iz svih trećih zemalja. Brzo dostupni i predvidivi podaci o trgovini neophodni su radi zaštite ranjivog tržišta čelikom u EU-u od naglih promjena na svjetskim tržištima čelikom. To je osobito važno u trenutačnom kriznom stanju zbog nesigurnosti u pogledu strukturnog jačanja potražnje te izgleda industrije EU-a da tu potražnju stvarno iskoristi.

(13)

S obzirom na kretanja na tržištu određenih proizvoda od čelika primjereno je opsegom prethodnog nadzora obuhvatiti proizvode iz Priloga I. ovoj Uredbi.

(14)

Radi uspostave unutarnjeg tržišta sve formalnosti koje trebaju obaviti svi uvoznici u Uniju trebaju biti jednake bez obzira na mjesto carinjenja.

(15)

Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka, puštanje u slobodan promet proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom trebalo bi uvjetovati predočenjem isprave o nadzoru koja udovoljava ujednačenim kriterijima. Taj zahtjev počet će se primjenjivati 21 radnih dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe kako se ne bi spriječilo puštanje u slobodan promet proizvoda koji su već na putu prema Uniji te uvoznicima osiguralo dovoljno vremena da zatraže potrebne isprave.

(16)

Nadležna tijela država članica trebala bi, na jednostavan zahtjev uvoznika, u određenom roku tu ispravu ovjeriti, ali uvoznik time ne stječe nikakva prava uvoza. Ta bi isprava stoga trebala biti valjana samo tijekom razdoblja u kojem pravila za uvoz ostaju neizmijenjena.

(17)

Isprave o nadzoru izdane u vezi s mjerama prethodnog nadzora Unije trebale bi biti valjane na cijelom području Unije, bez obzira na državu članicu koja ih je izdala.

(18)

Države članice i Komisija trebale bi razmjenjivati podatke koji proizlaze iz prethodnog nadzora Unije što je više moguće.

(19)

Izdavanje isprava o nadzoru, koje podliježu standardnim uvjetima na razini Unije, u nadležnosti su nacionalnih tijela.

(20)

Kako bi se smanjila nepotrebna ograničenja i izbjeglo prekomjerno ometanje poslovanja društava smještenih u blizini granica, trebalo bi iz opsega primjene ove Uredbe isključiti uvoz neto mase koja ne prelazi 2 500 kilograma.

(21)

Unija je gospodarski vrlo blisko integrirana s Norveškom, Islandom i Liechtensteinom unutar Europskoga gospodarskog prostora („EGP”). Nadalje, u skladu s o EGP-u članovi EGP-a u međusobnim odnosima u načelu ne primjenjuju mjere trgovinske zaštite. Zbog toga bi proizvode podrijetlom iz Norveške, Islanda i Liechtensteina trebalo isključiti iz područja primjene ove Uredbe,

(a)

puno ime i adresu podnositelja zahtjeva (uključujući brojeve telefona i telefaksa, adresu e-pošte i sve ostale brojeve za identifikaciju podnositelja zahtjeva nadležnom nacionalnom tijelu), kao i PDV identifikacijski broj ako je podnositelj zahtjeva obveznik PDV-a;

(b)

ako je potrebno, puno ime i adresu podnositelja deklaracije ili bilo kojeg predstavnika imenovanog od strane podnositelja zahtjeva (uključujući brojeve telefona i telefaksa te adresu e-pošte);

(c)

opis robe, navodeći:

(d)

deklariranu količinu, u kilogramima, te ako je potrebno u bilo kojoj drugoj dodatnoj jedinici (parovi, komadi itd.);

(e)

vrijednost robe, paritet CIF na granici Unije, u eurima;

(f)

sljedeću izjavu, s označenim datumom i potpisnu od strane podnositelja zahtjeva, s imenom podnositelja zahtjeva ispisanim velikim tiskanim slovima: „Ja, dolje potpisan, potvrđujem da su podatci navedeni u ovom zahtjevu točni i dani u dobroj vjeri, te da imam poslovni nastan u Uniji.”

(a)

razdoblje valjanosti isprave o nadzoru ograničava se na četiri mjeseca;

(b)

neiskorištene ili djelomično iskorištene isprave o nadzoru mogu se obnoviti na isti rok.