This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32014L0052
Directive 2014/52/EU of the European Parliament and of the Council of 16 April 2014 amending Directive 2011/92/EU on the assessment of the effects of certain public and private projects on the environment Text with EEA relevance
Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš Tekst značajan za EGP
Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš Tekst značajan za EGP
SL L 124, 25.4.2014, p. 1–18
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
25.4.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 124/1 |
DIREKTIVA 2014/52/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 16. travnja 2014.
o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
(1) |
Direktivom 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) usklađena su načela za procjenu utjecaja projekata na okoliš uvođenjem minimalnih zahtjeva s obzirom na vrstu projekata koji se procjenjuju, najvažnije obveze nositelja projekata, sadržaj procjene te sudjelovanje nadležnih tijela i javnosti te ona doprinosi visokoj razini zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Države članice mogu slobodno utvrditi strože zaštitne mjere u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. |
(2) |
Komunikacijom Komisije od 30. travnja 2007. pod naslovom „Pregled na sredini razdoblja šestog Akcijskog programa Zajednice za okoliš” i izvješćem Komisije od 23. srpnja 2009. o primjeni i djelotvornosti Direktive Vijeća 85/337/EEZ (5) koja je prethodnica Direktive 2011/92/EU, naglašena je potreba za poboljšavanjem načela procjene utjecaja projekata na okoliš i prilagođavanjem Direktive 85/337/EEZ politici, pravnom i tehničkom kontekstu, koji su se znatno promijenili. |
(3) |
Potrebno je izmijeniti Direktivu 2011/92/EU kako bi se ojačala kvaliteta postupka procjene utjecaja na okoliš, taj postupak uskladio s načelima kvalitetnog reguliranja te poboljšale povezanost i sinergija s drugim zakonodavstvom i politikama Unije kao i sa strategijama i politikama koje su razvile države članice u područjima nacionalne nadležnosti. |
(4) |
Kako bi uskladili i olakšali postupci procjene za prekogranične projekte, a posebno kako bi se provelo savjetovanje u skladu s Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica od 25. veljače 1991. (Konvencija iz Espooa), države članice na koje se to odnosi mogu osnovati zajedničko tijelo na temelju jednake zastupljenosti. |
(5) |
Mehanizmi uspostavljeni uredbama (EU) br. 347/2013 (6), (EU) br. 1315/2013 (7) i (EU) br. 1316/2013 (8) Europskog parlamenta i Vijeća koje su važne za infrastrukturne projekte koji se sufinanciraju sredstvima Unije također mogu olakšati provedbu zahtjeva Direktive 2011/92/EU. |
(6) |
Direktivu 2011/92/EU trebalo bi također preispitati na način da se osigura bolja zaštita okoliša, povećana učinkovitost resursa i potpora održivom rastu u Uniji. U tu bi svrhu trebalo pojednostaviti i uskladiti postupke koji su u njoj utvrđeni. |
(7) |
U posljednjem desetljeću pitanja okoliša kao što su učinkovitost resursa i održivost, zaštita biološke raznolikosti, klimatske promjene te rizici od nesreća i katastrofa postala su važnija u oblikovanju politika. Ona bi stoga također trebala predstavljati važne elemente u postupcima procjene i donošenja odluka. |
(8) |
U svojoj komunikaciji od 20. rujna 2011. pod naslovom „Plan za resursno učinkovitu Europu” Komisija se obvezala da će u preispitivanje Direktive 2011/92/EU uključiti opsežnija razmatranja o učinkovitosti i održivosti resursa. |
(9) |
Komunikacija Komisije od 22. rujna 2006. pod nazivom „Tematska strategija za zaštitu tla” i Plan za resursno učinkovitu Europu naglašavaju važnost održivog korištenja tla te potrebu za suočavanje s neodrživim povećanjem naseljenih područja („iskorištavanje zemljišta”). Nadalje, završni dokument konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru od 20. do 22. lipnja 2012. prepoznaje ekonomsku i socijalnu važnost dobrog upravljanja zemljom, uključujući i tlo, te potrebu za hitnim djelovanjem radi zaustavljanja propadanja zemlje. Stoga bi se kod javnih i privatnih projekata trebao razmotriti i ograničiti njihov utjecaj na zemljište, posebno s obzirom na iskorištavanje zemljišta, i na tlo, uključujući organske tvari, eroziju, zbijenost i zatvaranje tla; u tom su pogledu također relevantni odgovarajući planovi i mjere za iskorištavanje zemljišta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. |
(10) |
Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti („Konvencija”) koje je Unija stranka sukladno Odluci Vijeća 93/626/EEZ (9), zahtijeva, koliko je moguće i prikladno, procjenu značajnih štetnih utjecaja projekata na biološku raznolikost, koja je definirana u članku 2. Konvencije, s ciljem izbjegavanja ili smanjenja takvog utjecaja na najmanju moguću mjeru. Takva prethodna ocjena tih utjecaja trebala bi doprinijeti ostvarenju glavnog cilja Unije koji je Europsko vijeće usvojilo u svojim zaključcima od 25. i 26. ožujka 2010., a to je zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i degradacije usluga ekosustava do 2020. te njihova ponovna uspostava ako je to moguće. |
(11) |
Mjere poduzete za izbjegavanje, sprečavanje, smanjenje te, ako je moguće, neutralizaciju značajnog štetnog utjecaja na okoliš, posebno na vrste i staništa koja su zaštićena u okviru Direktive Vijeća 92/43/EEZ (10) i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) trebale bi doprinijeti izbjegavanju svakog pogoršanja kvalitete okoliša i svakog čistog gubitka biološke raznolikosti, u skladu s obvezama Unije u kontekstu Konvencije te s ciljevima i aktivnostima Unijine strategije o biološkoj raznolikosti do 2020. iz Komunikacije Komisije od 3. svibnja 2011. pod naslovom „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a za biološku raznolikost do 2020.” |
(12) |
Kako bi se osigurala visoka razina zaštite morskog okoliša, posebno vrsta i staništa, pri procjeni utjecaja na okoliš i postupcima provjere za projekte u morskom okolišu trebale bi se uzeti u obzir značajke tih projekata posebno vodeći računa o korištenim tehnologijama (primjerice. seizmička ispitivanja pomoću aktivnih sonarnih uređaja). U tu svrhu zahtjevi Direktive 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12) trebali bi također moći olakšati provedbu zahtjeva ove Direktive. |
(13) |
Klimatske promjene i dalje će uzrokovati štetu okolišu i ugrožavati gospodarski razvoj. U tom je pogledu primjereno procijeniti utjecaj projekata na klimu (primjerice emisija stakleničkih plinova) i njihovu podložnost na klimatske promjene. |
(14) |
Nakon komunikacije Komisije od 23. veljače 2009. pod nazivom „Pristup Zajednice prema sprečavanju prirodnih katastrofa i onih koje je prouzročio čovjek”, Vijeće je u svojim zaključcima od 30. studenoga 2009. pozvalo Komisiju da osigura da provedba, preispitivanje i daljnji razvoj inicijativa Unije uzmu u obzir probleme u vezi sprečavanja rizika od nastanka katastrofa i upravljanje njima, kao i okvir akcijskog programa Ujedinjenih naroda iz Hyoga (2005.–2015.) koji je donesen 22. siječnja 2005., koji naglašava potrebu uspostavljanja postupaka za procjenu implikacija rizika od nastanka katastrofa kod velikih infrastrukturnih projekata. |
(15) |
Kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša, potrebno je poduzeti mjere opreza za određene projekte koji bi zbog svoje podložnosti velikim nesrećama i/ili prirodnim katastrofama (kao što su poplave, podizanje morske razine, potresi) vrlo vjerojatno mogli imati značajne štetne utjecaje na okoliš. Za takve je projekte važno razmotriti njihovu podložnost (izloženost i otpornost) velikim nesrećama i/ili katastrofama, rizik od pojave tih nesreća ili katastrofa i pokazatelje za vjerojatnost nastanka značajnih štetnih utjecaja za okoliš. Kako bi se izbjeglo dupliciranje, trebalo bi moći koristiti relevantne informacije koje su dostupne ili osigurane putem procjena rizika koje se provode na temelju zakonodavstva Unije, kao što su Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13) i Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom (14) ili putem relevantnih procjena koje se provode na temelju nacionalnog zakonodavstva, pod uvjetom da se poštuju zahtjevi ove Direktive. |
(16) |
Radi zaštite i promicanja kulturne baštine koja obuhvaća urbane povijesne prostore i krajobraze koji su sastavni dio kulturne raznolikosti koju se Unija obvezala poštovati i promicati u skladu s člankom 167. stavkom 4. UFEU-a, od koristi mogu biti definicije i načela razvijena u odgovarajućim konvencijama Vijeća Europe, posebno Europskoj konvenciji za zaštitu arheološke baštine od 6. svibnja 1969., Konvenciji za zaštitu arhitektonske baštine Europe od 3. listopada 1985., Konvenciji o europskim krajobrazima od 20. listopada 2000. i Okvirnoj konvenciji o vrijednosti kulturne baštine za društvo od 27. listopada 2005. Radi boljeg očuvanja povijesne i kulturne baštine i krajobraza, važno je, u procjenama utjecaja na okoliš, baviti se vizualnim utjecajem projekata, odnosno promjenom izgleda izgrađenog ili prirodnog krajobraza i urbanih područja odnosno pogleda na iste. |
(17) |
Pri primjeni Direktive 2011/92/EU nužno je osigurati pametan, održiv i uključiv rast u skladu s ciljevima iz komunikacije Komisije od 3. ožujka 2010. pod naslovom „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast”. |
(18) |
S ciljem jačanja pristupa javnosti informacijama i transparentnosti, pravodobne informacije o okolišu u vezi s provedbom ove Direktive također bi trebale biti dostupne i u elektroničkom obliku. Države članice stoga bi na odgovarajućoj administrativnoj razini trebale uspostaviti u najmanju ruku središnji portal ili pristupne točke koje bi javnosti omogućile jednostavan i učinkovit pristup tim informacijama. |
(19) |
Iskustvo je pokazalo da kod projekata ili dijelova projekata koji su namijenjeni za obrambene svrhe, uključujući i projekte u vezi s aktivnostima savezničkih snaga na državnom području država članica u skladu s međunarodnim obvezama, primjena Direktive 2011/92/EU mogla bi rezultirati otkrivanjem relevantnih povjerljivih informacija što bi dovelo u pitanje obrambene svrhe. Stoga bi trebalo uvesti odredbu kojom bi se državama članicama dopustilo da tu Direktivu, prema potrebi, ne primjenjuju u takvim slučajevima. |
(20) |
Iskustvo je pokazalo da u pogledu projekata čija se jedina svrha sastoji u odgovoru na civilna izvanredna stanja, sukladnost s Direktivom 2011/92/EU mogla bi imati negativan utjecaj između ostalog i na okoliš te bi stoga trebalo uvesti odredbu kojom bi se državama članicama dopustilo da tu Direktivu, prema potrebi, ne primjenjuju u takvim slučajevima. |
(21) |
Države članice imaju nekoliko mogućnosti za provedbu Direktive 2011/92/EU s obzirom na uključivanje procjena utjecaja na okoliš u nacionalne postupke. Sukladno tomu elementi tih nacionalnih postupaka mogu biti različiti. Zbog toga obrazloženi zaključak kojim nadležno tijelo zaključuje svoj pregled utjecaja projekta na okoliš može biti dijelom integriranog postupka izdavanja odobrenja za provedbu projekta ili se može uklopiti u drugu obvezujuću odluku kako bi bio usklađen s ciljevima ove Direktive. |
(22) |
Kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i zdravlja ljudi, trebao bi se pri postupcima provjere i procjeni utjecaja na okoliš uzeti u obzir utjecaj cijelog predmetnog projekta, uključujući, kada je to primjenjivo, njegov podpovršinski i podzemni dio, tijekom faza građenja, rada i, prema potrebi, uklanjanja. |
(23) |
Kako bi se postigla potpuna procjena izravnih i neizravnih utjecaja projekta na okoliš, nadležno bi tijelo trebalo provesti analizu pregledom sadržaja informacija koje je dostavio nositelj projekta i koje je primilo kroz savjetovanja, kao i razmatranje svih dodatnih informacija, ako je to potrebno. |
(24) |
Kod projekata koji se usvajaju određenim aktom nacionalnog zakonodavstva države članice trebale bi osigurati da se ciljevi ove Direktive koji se odnose na javno savjetovanje postignu zakonodavnim postupkom. |
(25) |
Trebala bi se osigurati objektivnost nadležnih tijela. Sukobe interesa može se, između ostalog, spriječiti funkcionalnim odvajanjem nadležnog tijela od nositelja projekta. Ako je nadležno tijelo istodobno i nositelj projekta, države članice trebale bi barem provesti, u okviru svoje organizacije administrativnih nadležnosti, odgovarajuće odvajanje među suprotstavljenim funkcijama tih tijela koja obavljaju zadaće koje proizlaze iz Direktive 2011/92/EU. |
(26) |
Trebale bi biti naznačene informacije koje nositelj projekta treba priložiti kako bi omogućio da nadležno tijelo utvrdi trebaju li projekti navedeni u Prilogu II. Direktivi 2011/92/EU, te njihove izmjene ili proširenja, podlijegati procjeni utjecaja na okoliš (postupak provjere) i trebalo bi ih precizirati uz naglasak na ključne aspekte koji nadležnom tijelu omogućavaju donošenje odluke. Ta odluka trebala bi biti dostupna javnosti. |
(27) |
Postupkom provjere trebalo bi se osigurati da procjena utjecaja na okoliš bude obvezna samo za projekte za koje postoji vjerojatnost da bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš. |
(28) |
Trebalo bi prilagoditi i razjasniti kriterije odabira utvrđene u Prilogu III. Direktivi 2011/92/EU koja države članice trebaju uzimati u obzir pri određivanju koji bi projekti zbog svojih značajnih utjecaja na okoliš trebali podlijegati procjeni utjecaja na okoliš. Iskustvo je, na primjer, pokazalo da kod projekata koji se koriste vrijednim resursima ili utječu na njih, projekata predloženih za ekološki osjetljiva područja ili projekata s potencijalno opasnim ili nepovratnim utjecajem često postoje izgledi za značajan utjecaj na okoliš. |
(29) |
Kada određuju postoje li izgledi da će određeni projekt imati značajan utjecaj na okoliš, nadležna bi tijela trebala utvrditi najvažnije mjerodavne kriterije koje je potrebno uzeti u obzir te bi trebala voditi računa o informacijama koje bi mogle biti dostupne nakon drugih procjena propisanih zakonodavstvom Unije kako bi se djelotvorno i transparentno primijenio postupak provjere. U vezi s tim primjereno je utvrditi sadržaj odluke o provjeri, posebno ako se ne traži procjena utjecaja na okoliš. Nadalje, uzimanje u obzir samoinicijativnih komentara za koje postoji mogućnost da su pristigli iz drugih izvora kao što su javnost ili javna tijela, iako se u fazi provjere ne traži nikakvo formalno savjetovanje, predstavlja primjer dobre administrativne prakse. |
(30) |
Kako bi se poboljšala kvaliteta procjene utjecaja na okoliš, pojednostavnili postupci i racionalizirao postupak odlučivanja, nadležno bi tijelo trebalo, ako to zahtijeva nositelj projekta, izdati mišljenje o obuhvatu i razini detaljnosti informacija u vezi s okolišem koje je potrebno podnijeti u obliku izvješća o procjeni utjecaja na okoliš (utvrđivanje obuhvata). |
(31) |
Izvješće o procjeni utjecaja na okoliš koje za određeni projekt treba pripremiti nositelj projekta trebalo bi uključivati opis razumnih alternativa koje je nositelj projekta proučio, a koje su relevantne za taj projekt, uključujući prema potrebi prikaz vjerojatnog razvoja postojećeg stanja okoliša u slučaju da se projekt ne provodi (osnovni scenarij), čime bi se poboljšala kvaliteta postupka procjene utjecaja na okoliš i omogućilo uključivanje razmatranja o okolišu u ranijim fazama izrade nacrta projekta. |
(32) |
Podaci i informacije koje nositelj projekta uključuje u izvješće o procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Prilogom IV. Direktive 2011/92/EU trebali bi biti cjelovit i dovoljno kvalitetni. Kako bi se izbjeglo dupliciranje procjena, trebali bi se, ako su relevantni i dostupni, uzeti u obzir rezultati drugih procjena u okviru zakonodavstva Unije kao što su Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) ili Direktiva 2009/71/Euratom ili u okviru nacionalnog zakonodavstva. |
(33) |
Stručnjaci uključeni u pripremu izvješća o procjeni utjecaja na okoliš trebali bi biti kvalificirani i stručni. Potrebna je zadovoljavajuća razina stručnosti u određenom području projekta o kojem je riječ kako bi ga nadležna tijela mogla pregledati i kako bi se moglo osigurati cjelovitost i visoku razinu kvalitete informacija dostavljenih od strane nositelja projekta. |
(34) |
Kako bi se osigurale transparentnost i odgovornost, od nadležnog bi se tijela trebalo bi zahtijevati da obrazloži svoju odluku o izdavanju odobrenja za provedbu određenog projekta te da pritom navede da je uzelo u obzir rezultate savjetovanja koja su prevedena i relevantnih informacija koje su prikupljene. |
(35) |
Države članice trebale bi osigurati da se provode mjere ublažavanja i kompenzacije i da se odrede odgovarajući postupci u pogledu praćenja značajnog štetnog utjecaja na okoliš kao posljedice građenja i rada projekta, između ostalog kako bi se utvrdili nepredviđeni značajni štetni utjecaji, kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće popravne mjere. Takvo praćenje ne bi smjelo duplicirati ili povećavati opseg praćenja koje se zahtijeva na temelju zakonodavstva Unije različitog od ove Direktive i na temelju nacionalnog zakonodavstva. |
(36) |
Kako bi se poticalo učinkovitije odlučivanje i povećala pravna sigurnost države članice trebale bi osigurati da se različite faze procjene utjecaja projekata na okoliš provode u razumnom roku, ovisno o vrsti, složenosti, lokaciji i veličini projekta,. Takvi rokovi ni pod kojim okolnostima ne bi smjeli dovesti u pitanje ispunjavanje visokih standarda zaštite okoliša, posebno onih koji proizlaze iz zakonodavstva Unije o okolišu različitog od ove Direktive te djelotvorno sudjelovanje javnosti i pristup sudu. |
(37) |
Kako bi se poboljšala djelotvornost procjene utjecaja na okoliš, smanjila administrativna složenost i povećala gospodarska učinkovitost, ako obveza provedbe procjena koje su povezane s pitanjima okoliša proizlazi istodobno iz ove Direktive i Direktive 92/43/EEZ i/ili Direktive 2009/147/EZ, države članice trebale bi osigurati da se predvide usklađeni i/ili zajednički postupci kojima se ispunjavaju zahtjevi ovih direktiva, prema potrebi i uzimajući u obzir njihove posebne organizacijske značajke. Ako obveza provedbe procjena koje su povezane s pitanjima okoliša istodobno proizlazi iz ove Direktive i iz drugog zakonodavstva Unije, kao što je Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16), Direktiva 2001/42/EZ, Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17), Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18), i Direktiva 2012/18/EU, države članice bi trebale biti u mogućnosti osigurati usklađene i/ili zajedničke postupke koji ispunjavaju zahtjeve mjerodavnog zakonodavstva Unije. Ako se uspostave usklađeni ili zajednički postupci, države članice trebale bi imenovati tijelo odgovorno za provođenje odgovarajućih zadaća. Uzimajući u obzir institucionalne strukture, države članice bi trebale moći, smatraju li to potrebnim, imenovati više tijela. |
(38) |
Države članice bi trebale utvrditi pravila o kaznama koje se primjenjuju kod kršenja nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive. Države članice trebale bi imati slobodu pri odlučivanju o vrsti i obliku tih kazni. Tako predviđene kazne trebale bi biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće. |
(39) |
U skladu s načelima pravne sigurnosti i proporcionalnosti te kako bi se osigurao što blaži prijelaz s postojećeg sustava utvrđenog u Direktivi 2011/92/EU na novi sustav koji će proizići iz izmjena koje donosi ova Direktiva primjereno je utvrditi prijelazne mjere. Tim mjerama trebalo bi osigurati da se regulatorni okvir u vezi s procjenom utjecaja na okoliš ne izmijeni, u pogledu određenog nositelja projekta, ako je bilo koji postupovni korak već poduzet u okviru postojećeg sustava, a odobrenje za provedbu projekta ili neka druga obvezujuća odluka koja je potrebna radi usklađivanja s ovom Direktivom još nije izdana za projekt o kojem je riječ. U skladu s tim, povezane odredbe Direktive 2011/92/EU prije njezine izmjene na temelju ove Direktive trebale bi se primjenjivati na projekte za koje je pokrenut postupak provjere, pokrenut postupak utvrđivanja obuhvata, (ako je nositelj projekta zatražio utvrđivanje opsega ili ga zahtijeva nadležno tijelo) ili je izvješće o procjeni utjecaja na okoliš podneseno prije roka za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo. |
(40) |
U skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima koji sadrže obrazloženja (19), države članice odlučile su, u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prijenos. Uzimajući u obzir ovu Direktivu, zakonodavac smatra da je dostavljanje takvih dokumenata opravdano. |
(41) |
S obzirom na to da cilj ove Direktive, a to je osiguravanje visoke razine zaštite okoliša i zdravlja ljudi putem uspostave minimalnih zahtjeva za procjenu utjecaja projekata na okoliš, ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se zbog opsega, ozbiljnosti i prekogranične prirode pitanja koja se odnose na okolišem i kojima se potrebno baviti on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
(42) |
Direktivu 2011/92/EU treba stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Direktiva 2011/92/EU mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
Članak 2. mijenja se kako slijedi:
|
3. |
Članak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3. 1. U procjeni utjecaja na okoliš utvrđuje se, opisuje i procjenjuje na odgovarajući način, u svjetlu svakog pojedinog slučaja, izravni i neizravni značajan utjecaj projekta na sljedeće čimbenike:
2. Utjecaj projekta iz stavka 1. na u njemu određene čimbenike obuhvaća očekivani utjecaj koji proizlazi iz podložnosti projekta riziku od velikih nesreća ili katastrofa relevantnih za projekt o kojem je riječ.” |
4. |
Članak 4. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
U članku 5. stavci od 1. do 3. zamjenjuju se sljedećim: „1. Ako se zahtijeva procjena utjecaja na okoliš, nositelj projekta priprema i podnosi izvješće o procjeni utjecaja na okoliš. Informacije koje nositelj projekta treba dostaviti uključuju barem:
Ako se mišljenje objavljuje na temelju stavka 2., izvješće o procjeni utjecaja na okoliš temelji se na tom mišljenju i sadrži informacije koje bi se mogle opravdano zahtijevati za postizanje utemeljenog zaključka o značajnim utjecajima projekta na okoliš, uzimajući u obzir trenutačno znanje i metode procjene. Nositelj projekta, s ciljem izbjegavanja dupliciranja procjene, prilikom pripreme izvješća o procjeni utjecaja na okoliš, u obzir uzima dostupne rezultate drugih relevantnih procjena u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom. 2. Ako nositelj projekta to zatraži, nadležno tijelo, uzimajući u obzir informacije koje dostavi nositelj projekta, a koje se naročito odnose na posebne značajke projekta uključujući njegovu lokaciju i tehnički kapacitet i njegov izgledni utjecaj na okoliš, donosi mišljenje o obuhvatu i razini detaljnosti informacija koje nositelj projekta treba navesti u izvješću o procjeni utjecaja na okoliš u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Prije davanja mišljenja, nadležno se tijelo savjetuje s nadležnim tijelima iz članka 6. stavka 1. Države članice mogu također zahtijevati od nadležnih tijela da donesu mišljenje kako je navedeno u prvom podstavku bez obzira na to je li nositelj projekta to zatražio. 3. Kako bi se osigurala cjelovitost i kvaliteta izvješća o procjeni utjecaja na okoliš:
|
6. |
Članak 6. mijenja se kako slijedi:
|
7. |
Članak 7. mijenja se kako slijedi:
|
8. |
Članak 8. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 8. Rezultati savjetovanja i informacije prikupljene na temelju članaka od 5. do 7. odgovarajuće se uzimaju u obzir u postupku ishođenja odobrenja za provedbu projekta.” |
9. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 8.a 1. Odluka o davanju odobrenja za provedbu projekta sadrži barem sljedeće informacije:
2. U odluci o odbijanju odobrenja za provedbu projekta navode se glavni razlozi odbijanja. 3. Ako država članica primjenjuje postupke iz članka 2. stavka 2. različite od postupaka za ishođenje odobrenja za provedbu projekta, zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ovog članka, prema potrebi se smatraju ispunjenima ako bilo koja odluka donesena u okviru tih postupaka sadrži informaciju iz tih stavaka te ako su uspostavljeni mehanizmi koji omogućuju ispunjavanje zahtjeva iz stavka 6. ovog članka. 4. U skladu sa zahtjevima iz stavka 1. točke (b), države članice osiguravaju da nositelj projekta provodi elemente projekta i/ili mjere predviđene radi izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja te, ako je moguće, radi neutraliziranja značajnih štetnih utjecaja na okoliš te određuju postupke koji se odnose na praćenje značajnih štetnih utjecaja na okoliš. Vrsta pokazatelja koje treba pratiti i trajanje praćenja razmjerni su naravi, lokaciji i veličini projekta te značajnosti njegovog utjecaja na okoliš. Postojeća pravila za praćenje koja proizlaze iz zakonodavstva Unije različitog od ove Direktive i iz nacionalnog zakonodavstva mogu se prema potrebi koristiti u cilju izbjegavanja dupliciranja praćenja. 5. Države članice osiguravaju da nadležno tijelo sve odluke navedene u stavcima 1. do 3 donosi u razumnom roku. 6. Prilikom donošenja odluke o davanju odobrenja za provedbu projekta nadležno tijelo mora biti uvjereno u to da su obrazloženi zaključak iz članka 1. stavka 2. točke g. podtočke iv. ili bilo koja odluka iz stavka 3. ovog članka još uvijek valjani. U tu svrhu, države članice mogu odrediti rokove valjanosti obrazloženih zaključaka iz članka 1. stavka 2. točke g. podtočke iv. ili bilo koje odluke iz stavka 3. ovog članka.” |
10. |
Članak 9. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Ako je donesena odluka o izdavanju ili odbijanju davanja odobrenja za provedbu projekta, nadležno tijelo ili tijela o tome odmah obavješćuju javnost i tijela iz članka 6. stavka 1., u skladu s nacionalnim postupcima te osiguravaju da su javnosti i tijelima iz članka 6. stavka 1. dostupne sljedeće informacije, uzimajući prema potrebi u obzir slučajeve iz članka 8.a stavka 3:
|
11. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 9.a Države članice osiguravaju da nadležno tijelo ili tijela na objektivan način obavljaju dužnosti koje proizlaze iz ove Direktive i da se ne nađu u situaciji koja dovodi do sukoba interesa. Ako je nadležno tijelo ujedno i nositelj projekta, države članice unutar svoje organizacije administrativnih nadležnosti pri obnašanju dužnosti koje proizlaze iz ove Direktive barem na odgovarajući način razdjeljuju funkcije koje su u sukobu.” |
12. |
U članku 10. prvi se stavak zamjenjuje sljedećim: „Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/4/EZ, odredbe ove Direktive ne utječu na obvezu nadležnih tijela da poštuju ograničenja utvrđena nacionalnim zakonima i drugim propisima te prihvaćenom pravnom praksom u pogledu komercijalne i industrijske povjerljivosti, uključujući intelektualno vlasništvo i zaštitu javnog interesa.” |
13. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 10.a Države članice utvrđuju propise o kaznama koje se primjenjuju na kršenje nacionalnih odredbi koje su donesene na temelju ove Direktive. Tako utvrđene kazne trebaju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.” |
14. |
U članku 12., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Ako su takvi podaci dostupni, države članice svakih šest godina od 16. svibnja 2017. Komisiju posebno obavješćuju o:
|
15. |
Prilozi Direktivi 2011/92/EU izmjenjuju se kako je određeno u prilogu ovoj Direktivi. |
Članak 2.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 3., države članice donose zakone i druge propise koji su potrebni za usklađivanje s ovom Direktivom do 16. svibnja 2017.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području koje je obuhvaćeno ovom Direktivom.
Članak 3.
1. Projekti u odnosu na koje je donošenje odluke iz članka 4. stavka 2. Direktive 2011/92/EU započelo prije 16. svibnja 2017. podliježu obvezama iz članka 4. Direktive 2011/92/EU prije njezine izmjene ove Direktive.
2. Projekti podliježu obvezama iz članka 3. i članaka 5. do 11. Direktive 2011/92/EU prije nego što je izmijenjena ovom Direktivom, ako je prije 16. svibnja 2017.:
(a) |
započeo postupak koji se tiče mišljenja iz članka 5. stavka 2. Direktive 2011/92/EU; ili |
(b) |
provedeno dostavljanje informacije iz članka 5. stavka 1. Direktive 2011/92/EU. |
Članak 4.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 5.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.
Za Europski parlament
Predsjednik
M. SCHULZ
Za Vijeće
Predsjednik
D. KOURKOULAS
(1) SL C 133, 9.5.2013., str. 33.
(2) SL C 218, 30.7.2013., str. 42.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 12. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. travnja 2014.
(4) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
(5) Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 175, 5.7.1985., str. 40.).
(6) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).
(7) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).
(8) Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).
(9) Odluka Vijeća 93/626/EEZ od 25. listopada 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.).
(10) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.)
(11) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).
(12) Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 178, 28.6.2013., str. 66.).
(13) Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).
(14) Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).
(15) Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).
(16) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(17) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(18) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).
(19) SL C 369, 17.12.2011., str. 14.
PRILOG
1. |
Umeće se sljedeći Prilog: „PRILOG II.A INFORMACIJE IZ ČLANKA 4. STAVKA 4. (INFORMACIJE O PROJEKTIMA NAVEDENIMA U PRILOGU II. KOJE TREBA DOSTAVITI NOSITELJ PROJEKTA)
|
2. |
Prilozi III. i IV. zamjenjuju se sljedećim: „PRILOG III. KRITERIJI ODABIRA IZ ČLANKA 4. STAVKA 3. (KRITERIJI KOJIMA SE UTVRĐUJE TREBAJU LI PROJEKTI IZ PRILOGA II. PODLIJEGATI PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ) 1. Značajke projekata Značajke projekata moraju se razmotriti, s osobitim obzirom na sljedeće:
2. Lokacija projekata Mora se razmotriti osjetljivost okoliša zemljopisnih područja za koja je izgledno da bi projekti mogli na njih značajno utjecati, posebno uzimajući u obzir sljedeće:
3. Vrsta i značajke mogućeg utjecaja Izgledni značajni utjecaji projekata na okoliš moraju se razmotriti u odnosu na kriterije određene u točkama 1. i 2. ovog Priloga uzimajući u obzir utjecaj projekta na čimbenike navedene u članku 3. stavku 1. i vodeći računa o:
PRILOG IV. INFORMACIJE IZ ČLANKA 5. STAVKA 1. (INFORMACIJE ZA IZVJEŠĆE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ)
(1) Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadzoru opasnosti kod teških nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.)." (2) Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavljanju okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).”" |