PRILOG I.

Smjernice za provedbu programa nadziranja influence ptica kod peradi

1.   Ciljevi programa nadziranja

Ciljevi programa nadziranja influence ptica kod peradi su osiguranje informacija za nadležno tijelo o cirkulaciji virusa influence ptica s ciljem kontrole bolesti u skladu s Direktivom 2005/94/EZ, kroz cjelogodišnje otkrivanje putem aktivnog nadziranja za:

(a)	slabo patogenu influencu ptica (LPAI) podtipova H5 i H7 kod peradi (kokoši, purana, biserki, fazana, jarebica i prepelica) i bezgrebenki čime se dopunjuju drugi sustavi za rano otkrivanje;

(b)	LPAI podtipova H5 i H7 i jako patogenu influencu ptica (HPAI) u domaćih ptica vodarica (pataka, gusaka i divljih pataka za obnavljanje populacije pernate divljači).

2.   Plan nadziranja

Uzorkovanje i serološko testiranje na gospodarstvima za uzgoj peradi provode se radi otkrivanja prisutnosti protutijela za influencu ptica, kako je određeno u Direktivi 2005/94/EZ.

Navedeno aktivno nadziranje nadopunjava sustave ranog otkrivanja koji se već provode u državama članicama kako je predviđeno u Odluci 2005/734/EZ i u poglavlju II. Dijagnostičkog priručnika za influencu ptica odobrenog Odlukom Komisije 2006/437/EZ (Dijagnostički priručnik); a posebno one sustave koji se provode na gospodarstvima za uzgoj peradi gdje postoji veći rizik za unos influence ptica.

Postoje dvije glavne međunarodno priznate metode za nadziranje bolesti životinja: (a) nadziranje temeljeno na riziku; i (b) nadziranje temeljeno na reprezentativnom uzorkovanju.

2.1.   Nadziranje temeljeno na riziku

Nadziranje temeljeno na riziku preporučena je metoda za ciljano i učinkovito provođenje nadziranja influence ptica.

Države članice koje odaberu tu metodu navode važne puteve rizika za infekciju jata peradi i okvir uzorkovanja za gospodarstva za uzgoj peradi na kojima postoji veći rizik od zaražavanja influencom ptica.

Kriteriji i faktori rizika navedeni u odjeljku 4.1. nisu sveobuhvatni, ali ukazuju kako usmjeravati uzorkovanje i testiranje vrsta peradi i proizvodnih kategorija peradi u različitim sustavima uzgoja. Ovisno o pojedinačnoj situaciji u vezi zdravlja životinja u dotičnoj državi članici, oni se mogu drukčije procijeniti.

2.2.   Nadziranje temeljeno na reprezentativnom uzorkovanju

Ako država članica nije u mogućnosti provesti dovoljno utemeljenu procjenu puteva rizika za zaražavanje jata peradi na svom državnom području, ona provodi nadziranje temeljeno na modelu reprezentativnog uzorkovanja. Broj gospodarstava za uzgoj peradi na kojima se provodi uzorkovanje mora odgovarati onom iz tablica 1. i 2. ovisno o vrsti peradi.

Uzorkovanje za serološko testiranje za influencu ptica stratificira se preko čitavog državnog područja države članice, tako da se uzorci mogu smatrati reprezentativnima za čitavu državu članicu.

3.   Ciljane populacije

Uzorkovanje sljedećih vrsta peradi i proizvodnih kategorija peradi uključuju se u program nadziranja:

(a)	kokoši nesilice;

(b)	kokoši nesilice u slobodnom uzgoju;

(c)	rasplodne kokoši;

(d)	rasplodni purani;

(e)	rasplodne patke;

(f)	rasplodne guske;

(g)	tovni purani;

(h)	tovne patke;

(i)	tovne guske;

(j)	pernata divljač u uzgoju (galiformna), a posebno odrasle ptice kao što su rasplodne ptice;

(k)	pernata divljač u uzgoju (vodarice);

(l)	bezgrebenke.

Međutim, u sljedećim posebnim izvanrednim okolnostima mogu se uključiti i sljedeće kategorije peradi:

(m)	brojleri, ali samo kada: i. su držani u velikom broju u slobodnom uzgoju i ii. se smatra da predstavljaju veći rizik za zaražavanje influencom ptica;

(n)

dvorišna perad: načelno igra manju ulogu u cirkulaciji i širenju virusa, a njihovo uzorkovanje zahtijeva velika sredstva; međutim, u nekim državama članicama dvorišna perad može predstavljati veći rizik za influencu ptica zbog njihove prisutnosti u velikom broju, njihove blizine komercijalnim gospodarstvima za uzgoj peradi, uključenosti u lokalnu/regionalnu trgovinu i drugih kriterija i faktora rizika koji su navedeni u odjeljku 4.1., a posebno u pogledu sastava vrste.

Međutim, kad se za proizvodnu kategoriju peradi predloži dobro argumentirano obrazloženje u vezi s razinom rizika (kao što su rasplodne kokoši koje se drže u strogim uvjetima biološke sigurnosti) navedenu je kategoriju moguće izostaviti iz uzorkovanja.

4.   Metoda nadziranja koja se temelji na riziku

Odabir metode nadziranja koja se temelji na riziku mora se odrediti procjenom na razini države članice, koja uzima u obzir barem sljedeće kriterije i faktore rizika:

4.1.   Kriteriji i faktori rizika

4.1.1.   Kriteriji i faktori rizika za unos virusa na gospodarstva za uzgoj peradi zbog izravne ili neizravne izloženosti divljim pticama, a posebno onima koje su identificirane kao „ciljane vrste”

(a)	Lokacija gospodarstva za uzgoj peradi u blizini vlažnih područja, ribnjaka, močvara, jezera, rijeka ili morskih obala gdje se mogu okupljati divlje ptice vodarice selice.

(b)	Lokacija gospodarstva za uzgoj peradi u području visoke gustoće divljih ptica selica, a posebno onih koje su okarakterizirane kao „ciljane vrste” za otkrivanje HPAI H5N1 i navedene u dijelu 2. Priloga II.

(c)	Lokacija gospodarstva za uzgoj peradi u blizini odmorišta i mjesta za parenje divljih ptica vodarica selica, a posebno ako su ova mjesta povezana putem kretanja ptica selica s područjima na kojima je poznato da se HPAI H5N1 pojavljuje u divljih ptica ili peradi.

(d)	Gospodarstva za uzgoj peradi u slobodnom uzgoju, ili gospodarstva za uzgoj peradi gdje se perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu drže na otvorenom u prostorima u kojima kontakt s divljim pticama nije moguće učinkovito spriječiti.

(e)	Niska razina biosigurnosti na gospodarstvu za uzgoj peradi, uključujući način skladištenja hrane za životinje i korištenje površinskih voda.

4.1.2.   Kriteriji i faktori rizika za širenje virusa unutar gospodarstva za uzgoj peradi i između gospodarstava za uzgoj peradi i posljedice (utjecaj) širenja influence ptice s peradi na perad i među gospodarstvima za uzgoj peradi

(a)	Prisutnost više od jedne vrste peradi na istom gospodarstvu za uzgoj peradi, a posebno prisutnost domaćih pataka i gusaka zajedno s drugim vrstama peradi.

(b)	Vrsta proizvodnje peradi i vrste peradi na gospodarstvu za koje su podaci nadziranja pokazali povećanu stopu otkrivanja zaraze influencom ptica u državi članici, kao što su gospodarstva za uzgoj pataka i peradi namijenjenih obnovi populacije pernate divljači (posebno uzgoj divljih pataka).

(c)	Lokacija gospodarstva za uzgoj peradi na područjima visoke gustoće gospodarstava za uzgoj peradi.

(d)	Oblici trgovine, uključujući uvoz i s njim povezan intenzitet premještanja peradi, bilo izravan ili neizravan, i drugi faktori uključujući vozila, opremu i osoblje.

(e)	Prisutnost kategorija dugoživuće peradi i skupina peradi različite starosti na gospodarstvu (kao što su kokoši nesilice).

4.2.   Odabir ciljanih populacija u riziku

Razina ciljanja mora odraziti broj i lokalnu procjenu faktora rizika koji su prisutni na gospodarstvu za uzgoj peradi.

Nadležno tijelo može uvažiti druge faktore rizika u svojoj procjeni prilikom izrade plana nadziranja koji moraju biti propisno navedeni i opravdani u okviru programa nadziranja.

4.3.   Odabir gospodarstava za uzgoj peradi na kojima će se provesti uzorkovanje

Tablice 1. i 2. mogu se koristiti kao temelj za određivanje broja gospodarstava za uzgoj peradi koja će se uzorkovati po rizičnoj populaciji.

5.   Reprezentativna metoda uzorkovanja

Kada se provodi reprezentativna metoda iz odjeljka 2.2., broj gospodarstava za uzgoj peradi na kojima će se provesti uzorkovanje izračunava se na temelju brojeva iz tablica 1. i 2., prema vrstama peradi koje su prisutne na gospodarstvu za uzgoj peradi.

5.1.   Broj gospodarstava za uzgoj peradi koja treba uzorkovati za laboratorijsko testiranje na influencu ptica

5.1.1.   Broj gospodarstava za uzgoj peradi koja treba uzorkovati (osim gospodarstava za uzgoj pataka, gusaka i divljih pataka)

Za svaku proizvodnu kategoriju peradi, osim pataka, gusaka i divljih pataka, broj gospodarstava za uzgoj peradi koja treba uzorkovati određuje se tako da se osigura otkrivanje najmanje jednog zaraženoga gospodarstva ako je prevalencija zaraženih gospodarstava najmanje 5 %, s 95 %-tnim intervalom povjerenja.

Uzorkovanje se provodi u skladu s tablicom 1.:

Tablica 1.

Broj gospodarstava za uzgoj peradi koja treba uzorkovati (osim gospodarstava za uzgoj pataka, gusaka i divljih pataka) za svaku proizvodnu kategoriju peradi

Broj gospodarstava po kategoriji peradi po državi članici	Broj gospodarstava koja treba uzorkovati
Do 34	Sva
35 - 50	35
51 - 80	42
81 - 250	53
> 250	60

5.1.2.   Broj gospodarstava za uzgoj pataka, gusaka i divljih pataka koja treba uzorkovati  (1)

Broj gospodarstava za uzgoj pataka, gusaka i divljih pataka koja treba uzorkovati određuje se tako da se osigura otkrivanje najmanje jednog zaraženoga gospodarstva ako je prevalencija zaraženih gospodarstava najmanje 5 %, s 99 %-tnim intervalom povjerenja.

Uzorkovanje se provodi u skladu s tablicom 2.:

Tablica 2

Broj gospodarstava za uzgoj pataka, gusaka i divljih pataka koja treba uzorkovati

Broj gospodarstava za uzgoj pataka, gusaka i divljih pataka po državi članici	Broj gospodarstava za uzgoj pataka, gusaka i divljih pataka koja treba uzorkovati
Do 46	Sva
47 - 60	47
61 - 100	59
101 - 350	80
> 350	90

5.2.   Broj peradi (ptica) koji se mora uzorkovati na gospodarstvu za uzgoj peradi

Brojke navedene u točkama 5.2.1. i 5.2.2. primjenjuju se na gospodarstva za uzgoj peradi uzorkovana na temelju nadziranja koje se temelji na riziku i na reprezentativnom uzorkovanju.

5.2.1.   Broj ptica (osim pataka, gusaka i divljih pataka) koje se moraju uzorkovati na gospodarstvu za uzgoj peradi

Broj ptica uzorkovanih na gospodarstvu za uzgoj peradi određuje se tako da se osigura vjerojatnost od 95 % za otkrivanje najmanje jedne ptice seropozitivne na influencu ptica, ako je prevalencija seropozitivnih ptica ≥ 30 %.

Uzorci krvi za serološku pretragu uzimaju se od svih proizvodnih kategorija peradi i vrsta peradi i to od najmanje 5 do 10 ptica (osim pataka, gusaka i divljih pataka) po gospodarstvu te iz različitih nastambi, ako na gospodarstvu postoji više od jedne nastambe.

Na gospodarstvima s više nastambi, uzorci se uzimaju od barem pet ptica po nastambi.

5.2.2.   Broj pataka, gusaka i divljih pataka koje treba uzorkovati na gospodarstvu za uzgoj peradi određuje se tako da se osigura vjerojatnost od 95 % za otkrivanje najmanje jedne ptice seropozitivne na influencu ptica, ako je prevalencija seropozitivnih ptica ≥ 30 %.

Dvadeset uzoraka krvi (2) uzima se za serološko testiranje sa svakog od odabranih gospodarstava za uzgoj peradi.

6.   Postupci uzorkovanja za serološko testiranje

Razdoblje za uzorkovanje na gospodarstvu za uzgoj peradi podudara se sa sezonskom proizvodnjom za svaku proizvodnu kategoriju peradi te se uzorkovanje može provoditi i u klaonici. Ta praksa uzorkovanja ne smije ugroziti pristup usmjeren na rizik u skladu s kriterijima i faktorima rizika navedenim u odjeljku 4.1.

Za optimizaciju učinkovitosti i kako bi se izbjegao nepotreban ulazak osoba na gospodarstvo za uzgoj peradi, uzorkovanje je, kad je god to moguće, kombinirano s uzorkovanjem za druge namjene, kao što je uzorkovanje u okviru kontrole salmonele i mikoplazme. Međutim, takvo kombiniranje ne smije ugroziti zahtjeve za nadziranje na temelju rizika.

7.   Uzorkovanje za virološko testiranje

Uzorkovanje za virološko testiranje na influencu ptica ne koristi se kao alternativa serološkom testiranju i mora se provoditi isključivo u okviru istraživanja koje slijedi nakon utvrđivanja serološki pozitivnih rezultata testiranja na influencu ptica.

8.   Učestalost i razdoblje testiranja

Uzorkovanje gospodarstava za uzgoj peradi provodi se jednom godišnje. Međutim, na temelju procjene rizika države članice mogu odlučiti o provođenju češćih uzorkovanja i testiranja. Opravdanost takve odluke treba pojasniti u programu nadziranja.

Uzorkovanje se provodi u skladu s odobrenim programom nadziranja od 1. siječnja do 31. prosinca godine u kojoj se program provodi.

9.   Laboratorijsko testiranje

Testiranje uzoraka provodi nacionalni referentni laboratoriji za influencu ptica u državama članicama ili drugi laboratoriji koje su ovlastila nadležna tijela i pod kontrolom su nacionalnog referentnog laboratorija.

Laboratorijska testiranja provode se u skladu s Dijagnostičkim priručnikom koji utvrđuje postupke za potvrdnu i diferencijalnu dijagnostiku influence ptica.

Međutim, ako država članica želi koristiti laboratorijske testove koji nisu utvrđeni u Dijagnostičkom priručniku ili opisani u Priručniku za dijagnostičke testove i cjepiva za kopnene životinje Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), ti testovi moraju prije korištenja biti odobreni za tu namjenu od strane Referentnog laboratorija EU na temelju validiranih podataka.

Sve pozitivne serološke nalaze potvrđuje nacionalni referentni laboratorij testom inhibicije hemaglutinacije, koristeći određene sojeve koje isporučuje referentni laboratorij EU:

(a)	za podtip H5: i. prvo testiranje korištenjem kržulja/England/7894/06 (H5N3); ii. testiranje svih pozitivnih uzoraka s kokoš/Scotland/59 (H5N1), kako bi se eliminirala N3 unakrižno-reaktivna protutijela;

(b)	za podtip H7: i. prvo testiranje korištenjem pura/England/647/77 (H7N7); ii. testiranje svih pozitivnih uzoraka s afrički čvorak/983/79 (H7N1), kako bi se eliminirala N7 unakrižno-reaktivna protutijela.

Svi pozitivni serološki nalazi moraju se pratiti na gospodarstvu za uzgoj peradi kroz epidemiološka istraživanja i daljnje uzorkovanje za testiranje virološkim metodama kako bi se odredilo je li prisutna aktivna infekcija virusom influence ptica na gospodarstvu za uzgoj peradi. Zaključci ovih istraživanja dostavljaju se Komisiji.

Svi izolati virusa influence ptica dostavljaju se Referentnom laboratoriju EU u skladu sa zakonodavstvom Unije s obzirom na funkcije i dužnosti nacionalnih referentnih laboratorija kako je utvrđeno u Prilogu VIII. Direktivi 2005/94/EZ, osim ako nije odobreno odstupanje kako je predviđeno u stavku 4. točki (d) Poglavlja V. Dijagnostičkog priručnika. Virusi podtipa H5/H7 dostavljaju se Referentnom laboratoriju EU bez odgađanja i podvrgavaju se standardnom testu karakterizacije (sekvencioniranje nukleotida/intravenski indeks patogenosti) u skladu s Dijagnostičkim priručnikom.

Koriste se posebni protokoli Referentnog laboratorija EU za dostavu uzoraka i dijagnostičkog materijala. Nadležna tijela osiguravaju dobru razmjenu informacija između Referentnog laboratorija EU i nacionalnog referentnog laboratorija.

---

(1)  Primjenjuje se veća razina povjerenja u otkrivanju pozitivnih gospodarstava za uzgoj pataka i gusaka zbog dokaza da je manje vjerojatno da se putem sustava pasivnog nadziranja ili ranog otkrivanja otkriju zaražena gospodarstva za uzgoj pataka i gusaka nego gospodarstava za uzgoj kokoši.

(2)  Povećanje veličine uzoraka u usporedbi s točkom 5.2.1. potrebno je zbog niže osjetljivosti dijagnostičkog testa kad se koristi u ptica vodarica.

PRILOG II.

DIO 1.

Smjernice za provedbu programa nadziranja influence ptica u divljih ptica

1.   Ciljevi programa nadziranja

Cilj programa nadziranja influence ptica u divljih ptica je pravovremeno otkrivanje HPAI podtipa H5N1 u divljih ptica kako bi se zaštitila perad na gospodarstvima za uzgoj peradi i veterinarsko javno zdravlje.

2.   Plan programa nadziranja

(a)	Nadziranje koje se temelji na riziku (RBS) provodi se kao „pasivni” sustav nadziranja putem laboratorijskih istraživanja umirućih ili uginulih divljih ptica i posebno je usmjereno prema vrstama ptica vodarica.

(b)	Nadziranje je posebno usmjereno na divlje ptice, a posebno ptice vodarice selice, „ciljane vrste”, za koje se pokazalo da su izložene većem riziku zaražavanja i riziku prijenosa virusa HPAI H5N1.

(c)	Nadziranje je usmjereno na područja u blizini mora, jezera i vodenih tokova gdje su pronađene mrtve ptice; a posebno kad su ta područja u blizini gospodarstava za uzgoj peradi, a naročito na područja u kojima je velika gustoća gospodarstava za uzgoj peradi.

(d)	U pripremi programa nadziranja osigurava se uska suradnja s epidemiolozima i ornitolozima te nadležnim tijeloma za očuvanje okoliša, koji pomažu pri identifikaciji vrsta i optimiziranju uzorkovanja prilagođenog nacionalnoj situaciji.

(e)

Ako epidemiološka situacija tako zahtijeva u vezi HPAI H5N1 virusa, aktivnosti nadziranja intenziviraju se povećanjem svijesti i aktivnim traženjem i praćenjem uginulih i umirućih ptica, a posebno onih koje spadaju u ciljane vrste. To se može potaknuti otkrivanjem HPAI H5N1 virusa kod peradi i/ili divljih ptica u susjednim državama članicama i trećim zemljama ili u zemljama koje su povezane premještanjem divljih ptica selica, a posebno onih ciljanih vrsta, u dotičnu državu članicu. U tom slučaju uzimaju se u obzir specifični obrasci migracija te vrste divljih ptica, koje mogu biti različite u različitim državama članicama.

3.   Metode uzorkovanja

(a)	Metode uzorkovanja provode se u skladu s Dijagnostičkim priručnikom.

(b)	Kloakalni i trahealni/orofaringealni obrisci i/ili tkiva divljih ptica koje su pronađene mrtve ili umiruće uzorkuju se za molekularnu detekciju (PCR) i/ili izolaciju virusa.

(c)

Posebnu brigu treba posvetiti pri skladištenju i prijevozu uzoraka u skladu sa stavkom 5. i 6. poglavlja IV. Dijagnostičkog priručnika. Svi izolati virusa influence ptica u slučaju divljih ptica dostavljaju se Referentnom laboratoriju EU, osim ako nije odobreno odstupanje kako je predviđeno stavkom 4. točkom (d) poglavlja V. Dijagnostičkog priručnika. Virusi podtipa H5/H7 dostavljaju se Referentnom laboratoriju EU bez odgađanja i podvrgavaju se standardnom testu karakterizacije (sekvencioniranje nukleotida/intravenski indeks patogenosti) u skladu s Dijagnostičkim priručnikom.

(d)	Uzorkovanje se ne provodi nakon 31. prosinca u godini provedbe programa nadziranja.

4.   Laboratorijsko testiranje

Laboratorijska testiranja provode se u skladu s Dijagnostičkim priručnikom.

Testiranje uzoraka provodi se u nacionalnom referentnom laboratoriju država članica ili u drugim laboratorijima koje su odobrila nadležna tijela i pod kontrolom su nacionalnog referentnog laboratorija.

Međutim, ako država članica želi koristiti laboratorijske testove koji nisu utvrđeni u Dijagnostičkom priručniku ili opisani u Priručniku za dijagnostičke testove i cjepiva za kopnene životinje Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), ti testovi moraju prije korištenja biti odobreni za tu namjenu od strane Referentnog laboratorija EU na temelju validiranih podataka.

Prvo testiranje provodi se korištenjem PCR-a za otkrivanje M gena, nakon toga slijedi brzo testiranje pozitivnih nalaza na nazočnost H5 u razdoblju ne duljem od 2 tjedna. U slučaju pozitivnog nalaza za H5, analiza mjesta cijepanja provodi se čim prije kako bi se ustanovilo radi li se o jako patogenoj influenci ptica (HPAI) ili slabo patogenoj influenci ptica (LPAI). Ako se potvrdi HPAI H5, žurno se trebaju provesti daljnje pretrage radi određivanja tipa N, iako ovo daje samo dokaze za isključivanje tipa N1.

5.   Daljnje postupanje

—

U slučaju potvrđenih pozitivnih slučajeva HPAI H5 (N1) (1), primjenjuju se mjere kontrole utvrđene u Odluci Komisije 2006/563/EZ od 11. kolovoza 2006. o određenim zaštitnim mjerama u vezi s jako patogenom influencom ptica podtipa H5N1 kod divljih ptica u Zajednici i o stavljanju izvan snage Odluke 2006/115/EZ (2).

—	Kao dio epidemioloških istraživanja važno je identificirati područja povezana s navedenim slučajevima zbog mogućih predviđanja sljedećih unošenja virusa influence ptica, a posebno na područja koja su važna zbog uzgoja peradi, kao što su područja s visokom gustoćom gospodarstava za uzgoj peradi.

DIO 2.

Popis ciljanih vrsta divljih ptica za uzorkovanje i testiranje na influencu ptica – „ciljane vrste”

Br.	Znanstveni naziv	Uobičajeni naziv
1.	Accipiter gentilis	Jastreb
2.	Accipiter nisus	Obični kobac
3.	Anas acuta	Patka lastarka
4.	Anas clypeata	Patka žličarka
5.	Anas crecca	Kržulja
6.	Anas penelope	Patka zviždara
7.	Anas platyrhynchos	Divlja patka
8.	Anas querquedula	Patka pupčanica
9.	Anas strepera	Patka kreketaljka
10.	Anser albifrons albifrons	Lisasta guska
11.	Anser anser	Siva guska/Divlja guska
12.	Anser brachyrhynchus	Kratkokljuna guska
13.	Anser erythropus	Mala guska
14.	Anser fabalis	Guska glogovnjača
15.	Ardea cinerea	Siva čaplja
16.	Aythya ferina	Glavata patka
17.	Aythya fuligula	Krunasta patka
18.	Branta bernicla	Grivasta guska
19.	Branta canadensis	Kanadska guska
20.	Branta leucopsis	Bjelolica guska
21.	Branta ruficollis	Crvenovrata guska
22.	Bubo bubo	Ušara
23.	Buteo buteo	Škanjac
24.	Buteo lagopus	Škanjac gaćaš
25.	Cairina moschata	Mošusna patka
26.	Ciconia ciconia	Roda
27.	Circus aeruginosus	Eja močvarica
28.	Cygnus columbianus	Patuljasti labud
29.	Cygnus cygnus	Žutokljuni labud
30.	Cygnus olor	Crvenokljuni labud
31.	Falco peregrinus	Sivi sokol
32.	Falco tinnunculus	Vjetruša
33.	Fulica atra	Liska
34.	Larus canus	Burni galeb
35.	Larus ridibundus	Riječni galeb
36.	Limosa limosa	Crnorepa muljača
37.	Marmaronetta angustirostris	Pjegava patka
38.	Mergus albellus	Bijeli ronac
39.	Milvus migrans	Crna lunja
40.	Milvus milvus	Crvena lunja
41.	Netta rufina	Patka gogoljica
42.	Phalacrocorax carbo	Veliki vranac
43.	Philomachus pugnax	Pršljivac
44.	Pica pica	Svraka
45.	Pluvialis apricaria	Tropski zlatar
46.	Podiceps cristatus	Ćubasti gnjurac
47.	Podiceps nigricollis	Crnogrli gnjurac
48.	Porphyrio porphyrio	Sultanka
49.	Tachybaptus ruficollis	Mali gnjurac
50.	Vanellus vanellus	Vivak

---

(1)  Mjere za kontrolu bolesti moraju se provoditi na temelju potvrde HPAI H5 i sumnje na N1.

(2)  SL L 222, 15.8.2006., str. 11.