02010R1094 — HR — 01.01.2020 — 002.001

---

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

UREDBA (EU) br. 1094/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ ( L 331 15.12.2010, 48)

Koju je izmijenila:

		br.	stranica	datum
►M1	DIREKTIVA 2014/51/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. travnja 2014.	L 153	1	22.5.2014
►M2	UREDBA (EU) 2019/2175 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. prosinca 2019.	L 334	1	27.12.2019

Koju je ispravio:

C1	Ispravak,  L 278, 20.9.2014,  25 (1094/2010)
►C2	Ispravak,  L 249, 4.10.2018,  19 (br. 1094/2010)

---

▼B

UREDBA (EU) br. 1094/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 24. studenoga 2010.

o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ

POGLAVLJE I.

OSNIVANJE I PRAVNI STATUS

Članak 1.

Osnivanje i područje djelovanja

1.  Ovom se Uredbom osniva Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu Nadzorno tijelo).

▼M2

2.  Nadzorno tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te unutar područja primjene Direktive 2009/138/EZ, osim njezine glave IV., Direktive 2002/87/EZ, Direktive (EU) 2016/97 ( 1 ) i Direktive (EU) 2016/2341 ( 2 ) Europskog parlamenta i Vijeća i, u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na društva za osiguranje, društva za reosiguranje, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, posrednike u osiguranju, u okviru relevantnih dijelova Direktive 2002/65/EZ, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog pravno obvezujućeg akta Unije kojim se Nadzornom tijelu dodjeljuju zadaće.

Nadzorno tijelo doprinosi radu europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovanog Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ) u vezi sa sprečavanjem korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ) i Uredbom (EU) br. 1093/2010. Nadzorno tijelo odlučuje o svojoj suglasnosti u skladu s člankom 9.a stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

3.  Nadzorno tijelo djeluje u području djelatnosti društava za osiguranje, društava za reosiguranje, financijskih konglomerata, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i posrednika u osiguranju, u vezi s pitanjima koja nisu izravno obuhvaćena zakonodavnim aktima iz stavka 2., uključujući pitanja korporativnog upravljanja, revizije i financijskog izvještavanja, vodeći računa o održivim poslovnim modelima i integraciji okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika, pod uvjetom da je to djelovanje neophodno radi osiguranja djelotvorne i dosljedne primjene tih akata.

▼B

4.  U odnosu na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, Nadzorno tijelo djeluje ne dovodeći u pitanje nacionalno socijalno i radno pravo.

5.  Odredbe ove Uredbe ne dovode u pitanje ovlaštenja Komisije, posebno na temelju članka 258. UFEU-a, da osigura usklađenost s pravom Unije.

▼M2

6.  Cilj je Nadzornog tijela zaštititi javni interes doprinošenjem kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj stabilnosti i djelotvornosti financijskog sustava u korist gospodarstva Unije, njezinih građana i poduzeća. U okviru svojih nadležnosti Nadzorno tijelo doprinosi:

▼B

▼M2

▼M2

▼M2

U tu svrhu Nadzorno tijelo doprinosi osiguranju dosljedne, učinkovite i djelotvorne primjene zakonodavnih akata iz stavka 2. ovog članka, potiče konvergenciju nadzora i daje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji u skladu s člankom 16.a.

▼B

Prilikom izvršavanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Nadzorno tijelo posvećuje posebnu pažnju svakom mogućem sistemskom riziku koji predstavljaju financijske institucije, čija propast može narušiti djelovanje financijskog sustava ili realnoga gospodarstva.

▼M2

Pri obavljanju svojih zadaća Nadzorno tijelo djeluje neovisno, objektivno te na nediskriminirajući i transparentan način u interesu Unije kao cjeline i poštuje načelo proporcionalnosti kada je to relevantno. Nadzorno tijelo odgovara za svoj rad i djeluje časno i savjesno te osigurava pravedno postupanje prema svim dionicima.

▼M2

Sadržaj i oblik djelovanja i mjera Nadzornog tijela, posebno smjernica, preporuka, mišljenja, pitanja i odgovora, nacrta regulatornih standarda i nacrta provedbenih standarda, u potpunosti su u skladu s primjenjivim odredbama ove Uredbe i zakonodavnih akata iz stavka 2. U mjeri u kojoj je to u skladu s navedenim odredbama dopušteno i relevantno, djelovanjima i mjerama Tijela na odgovarajući način uzimaju se u obzir, u skladu s načelom proporcionalnosti, priroda, opseg i složenost rizika prisutnih u poslovanju financijske institucije, društva, nekog drugog subjekta ili u financijskoj djelatnosti na koje utječu djelovanja i mjere Nadzornog tijela.

7.  Nadzorno tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor koji ga savjetuje o načinu na koji bi se, u potpunom skladu s primjenjivim pravilima, njegovim djelovanjima i mjerama trebale uzimati u obzir specifične razlike u sektoru koje se odnose na prirodu, opseg i složenost rizika, na poslovne modele i prakse kao i na veličinu financijskih institucija i financijskih tržišta u mjeri u kojoj su ti čimbenici relevantni s obzirom na dotična pravila.

▼B

Članak 2.

Europski sustav financijskog nadzora

▼M2

1.  Nadzorno tijelo dio je Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS). Glavni je cilj ESFS-a osigurati odgovarajuću provedbu pravila primjenjivih na financijski sektor kako bi se očuvala financijska stabilnost i osigurali povjerenje u financijski sustav u cjelini te djelotvorna i dostatna zaštita korisnicima i potrošačima financijskih usluga.

▼B

2.  ESFS sastoji se od:

3.  Nadzorno tijelo putem Zajedničkog odbora redovito i blisko surađuje s ESRB-om kao i s Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), osiguranjem međusektorske usklađenosti rada i postizanjem zajedničkih stajališta u području nadzora financijskih konglomerata i u pogledu drugih međusektorskih pitanja.

▼M2

4.  U skladu s načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) sudionici u ESFS-u moraju surađivati s povjerenjem i potpunim uzajamnim poštovanjem, posebno u osiguranju protoka odgovarajućih i pouzdanih informacija među njima te od Nadzornog tijela prema Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

▼B

5.  Ova nadzorna tijela koja su partneri ESFS-a imaju obvezu nadzirati financijske institucije, koje djeluju u Uniji, u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2.

▼M2

Ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti, upućivanja na nadzor u ovoj Uredbi obuhvaćaju sve relevantne aktivnosti svih nadležnih tijela koje se moraju provoditi u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

▼M2

Članak 3.

Odgovornost tijela

1.  Tijela iz članka 2. stavka 2. točaka od (a) do (d) odgovaraju Europskom parlamentu i Vijeću.

2.  U skladu s člankom 226. UFEU-a Nadzorno tijelo u potpunosti surađuje s Europskim parlamentom tijekom svih istraga koje se provode na temelju tog članka.

3.  Odbor nadzornika donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela, među ostalim o rezultatima rada predsjednika te do 15. lipnja svake godine dostavlja to izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.

4.  Na zahtjev Europskog parlamenta predsjednik sudjeluje na saslušanju u Europskom parlamentu o rezultatima rada Nadzornog tijela. Saslušanje se održava barem jedanput godišnje. Predsjednik daje izjavu pred Europskim parlamentom i odgovara na sva pitanja koja mu postave zastupnici u Europskom parlamenta, kad god se to zatraži.

5.  Predsjednik u pisanom obliku izvješćuje Europski parlament o aktivnostima Nadzornog tijela kada se to zatraži, a najkasnije 15 dana prije davanja izjave iz stavka 4.

6.  Osim informacija iz članaka od 11. do 18. i članaka 20. i 33., izvješće sadržava i sve relevantne informacije koje Europski parlament zatraži na ad hoc osnovi.

7.  Nadzorno tijelo u usmenom ili pisanom obliku odgovara na sva pitanja koja su mu uputili Europski parlament ili Vijeće u roku od pet tjedana od primitka pitanja.

8.  Predsjednik na zahtjev održava povjerljive rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom, potpredsjednicima i koordinatorima nadležnog odbora Europskog parlamenta. Svi sudionici poštuju obvezu čuvanja poslovne tajne.

9.  Ne dovodeći u pitanje njegove obveze čuvanja povjerljivosti koje proizlaze iz sudjelovanja na međunarodnim forumima, Nadzorno tijelo na zahtjev izvješćuje Europski parlament o svojem doprinosu ujedinjenom, zajedničkom, dosljednom i djelotvornom zastupanju interesa Unije na takvim međunarodnim forumima.

▼B

Članak 4.

Značenje pojmova

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 5.

Pravni status

1.  Nadzorno tijelo je tijelo Unije s pravnom osobnošću.

2.  Nadzorno tijelo u svakoj državi članici ima najširu pravnu i poslovnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju nacionalnog prava. Ona može, posebno, stjecati ili prodavati pokretnu i nepokretnu imovinu te biti stranka u sudskom postupku.

3.  Nadzorno tijelo zastupa predsjednik.

Članak 6.

Sastav

Nadzorno tijelo se sastoji od:

Članak 7.

Sjedište

Sjedište Nadzornog tijela je u Frankfurtu na Majni.

▼M2

Mjesto sjedišta Nadzornog tijela ne utječe na izvršavanje njegovih zadaća i ovlasti, ustroj njegove upravljačke strukture, funkcioniranje njegove glavne organizacije ili glavno financiranje njegovih aktivnosti, ali omogućuje, kada je to primjenjivo, dijeljenje s drugim agencijama Unije usluga administrativne podrške i usluga upravljanja objektima koje nisu povezane s temeljnim aktivnostima Nadzornog tijela.

▼B

POGLAVLJE II.

ZADAĆE I OVLASTI NADZORNOG TIJELA

Članak 8.

Zadaće i ovlasti Nadzornog tijela

1.  Nadzorno tijelo ima sljedeće zadaće:

▼M2

▼M2

▼M2

▼B

▼M2

▼B

▼M2

▼B

▼M2

▼M2 —————

▼M2

1.a  Pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom Nadzorno tijelo:

▼B

2.  Radi ostvarivanja svojih zadaća iz stavka 1., Nadzorno tijelo ima ovlasti, predviđene ovom Uredbom, posebno za:

▼M2

▼B

▼M2

▼B

▼M2

▼M2

▼B

▼M2

3.  Pri obavljanju zadaća iz stavka 1. i izvršavanju ovlasti iz stavka 2. Nadzorno tijelo djeluje na temelju zakonodavnog okvira i unutar njegovih granica te na odgovarajući način vodi računa o načelu proporcionalnosti, prema potrebi, i boljoj regulativi, među ostalim i o rezultatima analize troškova i koristi u skladu s ovom Uredbom.

Otvorena javna savjetovanja iz članaka 10., 15., 16. i 16.a provode se što je sveobuhvatnije moguće kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i dionicima omogućio razuman rok za podnošenje odgovora. Nadzorno tijelo objavljuje sažetak informacija koje su dostavili dionici te pregled načina na koji su informacije i stajališta prikupljeni u okviru savjetovanja upotrijebljeni u nacrtu regulatornog tehničkog standarda i nacrtu provedbenog tehničkog standarda.

▼B

Članak 9.

Zadaće povezane sa zaštitom potrošača i financijskim aktivnostima

1.  Nadzorno tijelo preuzima vodeću ulogu u promicanju transparentnosti, jednostavnosti i pravednosti na tržištu za financijske proizvode ili usluge namijenjene potrošačima na cijelom unutarnjem tržištu, uključujući:

▼M2

▼M2

▼B

▼M2

▼M2

2.  Nadzorno tijelo prati nove i postojeće financijske djelatnosti i može donositi smjernice i preporuke radi promicanja sigurnosti i dobrog funkcioniranja tržištâ te konvergencije i djelotvornosti regulatornih i nadzornih praksi.

▼B

3.  Nadzorno tijelo također može izdati upozorenja u slučaju da financijske aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju za ciljeve utvrđene u članku 1. stavku 6.

▼M2

4.  Nadzorno tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor za zaštitu potrošača i financijske inovacije koji okuplja sva relevantna nadležna tijela i tijela nadležna za zaštitu potrošača radi poboljšanja zaštite potrošača, postizanja koordiniranog pristupa regulatornom i nadzornom tretmanu novih ili inovativnih financijskih djelatnosti te pružanja savjeta koje Nadzorno tijelo podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Nadzorno tijelo blisko surađuje s Europskim odborom za zaštitu podataka osnovanim Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ) kako bi se izbjegli dupliciranje, nedosljednosti i pravna nesigurnost u području zaštite podataka. Nadzorno tijelo može kao promatrače u Odbor pozvati i nacionalna tijela nadležna za zaštitu podataka.

5.  Nadzorno tijelo može privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih proizvoda, instrumenata ili djelatnosti koji korisnicima ili potrošačima mogu uzrokovati značajnu financijsku štetu ili mogu ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela u slučajevima i pod uvjetima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili, ako je to potrebno zbog izvanredne situacije, u skladu s uvjetima iz članka 18. i pod tim uvjetima.

Nadzorno tijelo preispituje odluku iz prvog podstavka u odgovarajućim vremenskim razmacima, a najmanje svakih šest mjeseci. Nakon najmanje dva uzastopna produljenja zabrane i na temelju primjerene analize čija je svrha procjena učinka na korisnika ili potrošača, Nadzorno tijelo može donijeti odluku o godišnjem produljenju zabrane.

Država članica može od Nadzornog tijela zatražiti da ponovo razmotri svoju odluku. U tom slučaju Nadzorno tijelo u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 1. drugom podstavku odlučuje hoće li ostati pri toj odluci.

Nadzorno tijelo također može procijeniti je li potrebno zabraniti ili ograničiti određene vrste financijskih djelatnosti ili prakse te, ako takva potreba postoji, o tome obavijestiti Komisiju i nadležna tijela kako bi se olakšalo donošenje svih takvih zabrana ili ograničenja.

▼M2

Članak 9.a

Dopisi o nepoduzimanju mjera

1.  Nadzorno tijelo poduzima mjere iz stavka 2. ovog članka samo u iznimnim okolnostima kada smatra da bi primjena jednog od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili bilo kojeg od delegiranih ili provedbenih akata koji se na njemu temelje mogla stvoriti bitne probleme zbog nekog od sljedećih razloga:

2.  U slučajevima iz stavka 1. Nadzorno tijelo nadležnim tijelima i Komisiji šalje dopis u kojem detaljno navodi probleme za koje smatra da postoje.

U slučajevima iz stavka 1. točaka (a) i (b) Nadzorno tijelo Komisiji dostavlja mišljenje o mjerama koje smatra primjerenima, u obliku novog zakonodavnog prijedloga ili prijedloga novog delegiranog ili provedbenog akta te o žurnosti problema, prema prosudbi Nadzornog tijela. Nadzorno tijelo objavljuje svoje mišljenje.

U slučaju iz stavka 1. točke (c) ovog članka Nadzorno tijelo što prije ocjenjuje je li potrebno donijeti relevantne smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.

Nadzorno tijelo postupa žurno, posebno kako bi se, kad god je to moguće, spriječili problemi iz stavka 1.

3.  Ako je to potrebno u slučajevima iz stavka 1. i do donošenja i primjene novih mjera nakon poduzimanja koraka iz stavka 2., Nadzorno tijelo izdaje mišljenja o specifičnim odredbama akata iz stavka 1. radi daljnjeg poticanja usklađenih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih i provedbenih praksi te zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije.

4.  Ako na temelju informacija koje dobije osobito od nadležnih tijela smatra da bilo koji od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili bilo koji delegirani ili provedbeni akt koji se na njima temelji stvaraju bitne iznimne probleme koji se odnose na povjerenje u tržište, zaštitu potrošača, klijenata ili ulagatelja, uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili tržišta robe ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela, Nadzorno tijelo nadležnim tijelima i Komisiji bez nepotrebne odgode šalje dopis u kojem detaljno navodi probleme za koje smatra da postoje. Nadzorno tijelo može Komisiji dostaviti mišljenje o svim mjerama koje smatra primjerenima, u obliku novog zakonodavnog prijedloga ili prijedloga novog delegiranog ili provedbenog akta te o žurnosti problema. Nadzorno tijelo objavljuje svoje mišljenje.

▼B

Članak 10.

Regulatorni tehnički standardi

▼M2

1.  Ako Europski parlament i Vijeće delegiraju Komisiji ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda s pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Nadzorno tijelo može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo podnosi Komisiji na donošenje svoj nacrt regulatornih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo taj nacrt regulatornih tehničkih standarda istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

▼B

Regulatorni tehnički standardi su tehnički standardi, ne podrazumijevaju strateške ili političke odluke, a njihov sadržaj je ograničen zakonodavnim aktima na kojima se temelje.

▼M2

Prije nego što regulatorne tehničke standarde podnese Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Nadzorno tijelo traži i savjete relevantne interesne skupine iz članka 37.

▼M2 —————

▼M2

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako ne namjerava donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt regulatornog tehničkog standarda vraća Nadzornom tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga nije donijela ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

▼B

Ako po isteku toga šestotjednog razdoblja Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda ili podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda koji nije izmijenjen na način koji je u skladu s predloženim izmjenama, Komisija može usvojiti regulatorni tehnički standard s izmjenama za koje smatra relevantnim ili ga može odbiti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo, bez prethodne koordinacije s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.

▼M2

2.  Ako Nadzorno tijelo nije podnijelo nacrt regulatornog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Nadzorno tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.

▼B

3.  Samo u slučaju kad Nadzorno tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda Komisiji unutar rokova u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard putem delegiranog akta bez nacrta Nadzornog tijela.

▼M2

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Komisija traži i savjete relevantne interesne skupine iz članka 37.

▼B

Komisija odmah prosljeđuje nacrt regulatornog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija šalje nacrt regulatornog tehničkog standarda Nadzornom tijelu. Nadzorno tijelo može izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda u roku od šest tjedana i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje kopiju formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku toga šestotjednog razdoblja iz četvrtog podstavka, Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može usvojiti regulatorni tehnički standard.

Ako je Nadzorno tijelo podnijelo izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda u roku od šest tjedana, Komisija može izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Nadzornog tijela, ili donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama za koje smatra relevantnim. Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo, bez prethodne koordinacije s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.

▼M2

4.  Regulatorni tehnički standardi donose se u obliku uredbi ili odluka. Naslov takvih uredbi ili odluka mora sadržavati riječi „regulatorni tehnički standard”. Ti standardi objavljuju se u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.

▼B

Članak 11.

Izvršavanje delegiranja

1.  Ovlaštenje za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine od 16. prosinca 2010. Komisija sastavlja izvješće u vezi s delegiranim ovlaštenjem najkasnije šest mjeseci prije isteka četverogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produžuje na razdoblja jednakog trajanja, osim ako Europski parlament ili Vijeće opozovu ovlaštenje u skladu s člankom 14.

2.  Čim Komisija usvoji regulatorni tehnički standard, o tome istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.  Ovlaštenje za usvajanje regulatornih tehničkih standarda dodjeljuje se Komisiji ovisno o uvjetima utvrđenima u člancima 12. do 14.

Članak 12.

Opoziv delegiranja

1.  Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10.

2.  Institucija koja je počela unutarnji postupak u svrhu razmatranja moguće odluke o opozivu delegiranja ovlaštenja, nastoji o tome obavijestiti drugu instituciju i Komisiju, u razumnom roku prije donošenja konačne odluke, navodeći delegiranu ovlast koja bi mogla podlijegati opozivu.

3.  Odlukom o opozivu okončava se delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Ona stupa na snagu bez odgode ili kasnijeg dana koji je naveden u njoj. Odluka ne utječe na valjanost regulatornih tehničkih standarda koji su već na snazi. Ona se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Članak 13.

Prigovori na regulatorne tehničke standarde

▼M1

1.  Europski parlament ili Vijeće mogu staviti prigovor na regulatorni tehnički standard u roku od tri mjeseca od dana obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je usvojila Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za tri mjeseca.

▼M2 —————

▼B

2.  Ako po isteku razdoblja iz stavka 1. ni Europski parlament niti Vijeće ne stave prigovor na regulatorni tehnički standard, on se objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na dan koji je u njemu naveden. Regulatorni tehnički standard može se objaviti u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka navedenog razdoblja ako su i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju o svojoj namjeri da neće staviti prigovor.

3.  Ako Europski parlament ili Vijeće stave prigovor na tehnički standard u roku iz stavka 1., akt ne stupa na snagu. Institucija koja stavi prigovor u skladu s člankom 296. UFEU-a navodi razloge zbog kojih stavlja prigovor.

Članak 14.

Neprihvaćanje ili izmjena nacrta regulatornih tehničkih standarda

1.  Ako Komisija ne prihvati nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga izmijeni u skladu s člankom 10., Komisija o tome obavješćuje Nadzorno tijelo, Europski parlament i Vijeće te navodi razloge za navedeno.

2.  Kada je to potrebno, Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati odgovornog povjerenika, zajedno s predsjedavajućim Nadzornog tijela, u roku od mjesec dana od obavijesti iz stavka 1., na ad hoc sastanak nadležnog odbora Europskog parlamenta ili Vijeća kako bi predstavili ili objasnili razlike stajališta.

Članak 15.

Provedbeni tehnički standardi

▼M2

1.  Ako Europski parlament i Vijeće dodijele Komisiji provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda s pomoću provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a, u područjima koja su navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Nadzorno tijelo može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Provedbeni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihovim sadržajem određuju se uvjeti primjene tih akata. Nadzorno tijelo podnosi Komisiji na donošenje svoj nacrt provedbenih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo te tehničke standarde istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

Prije nego što nacrt provedbenih tehničkih standarda podnese Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Nadzorno tijelo traži i savjete relevantne interesne skupine iz članka 37.

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija taj rok može produljiti za mjesec dana. Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako ne namjerava donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt vraća Nadzornom tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga ne namjerava donijeti ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Nadzorno tijelo nije podnijelo izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili je podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbene tehničke standarde s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbiti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda, koji je izradilo Nadzorno tijelo, bez prethodne koordinacije s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.

2.  Ako Nadzorno tijelo nije podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Nadzorno tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.

▼B

3.  Samo u slučaju kad Nadzorno tijelo nije podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda Komisiji unutar roka u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard putem provedbenog akta bez nacrta Nadzornog tijela.

▼M2

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu provedbenih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Komisija traži i savjete relevantne interesne skupine iz članka 37.

▼B

Komisija odmah prosljeđuje nacrt provedbenog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija šalje nacrt provedbenog tehničkog standarda Nadzornom tijelu. Nadzorno tijelo može izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku od šest tjedana i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo dostavlja kopiju formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku šestotjednog razdoblja iz četvrtog podstavka, Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može usvojiti provedbeni tehnički standard.

Ako je Nadzorno tijelo podnijelo izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku od šest tjedana, Komisija može izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Nadzornog tijela ili usvojiti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje smatra relevantnim.

Komisija ne mijenja sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo, bez prethodne koordinacije s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.

▼M2

4.  Provedbeni tehnički standardi donose se u obliku uredbi ili odluka. Naslov takvih uredbi ili odluka mora sadržavati riječi „provedbeni tehnički standard”. Ti standardi objavljuju se u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.

▼B

Članak 16.

Smjernice i preporuke

▼M2

1.  S ciljem uspostavljanja dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a te osiguravanja zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije, Nadzorno tijelo izdaje smjernice upućene svim nadležnim tijelima ili svim financijskim institucijama i izdaje preporuke namijenjene jednom ili više nadležnih tijela ili jednoj ili više financijskih institucija.

Smjernice i preporuke moraju biti u skladu s ovlaštenjima dodijeljenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili iz ovog članka.

2.  Nadzorno tijelo, prema potrebi, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama i preporukama koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Nadzorno tijelo, prema potrebi, traži i savjete od Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje iz članka 37. Ako Nadzorno tijelo ne provodi otvorena javna savjetovanja ili ne traži savjete Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje, dužno je za to navesti razloge.

▼M2

2.a  U smjernicama i preporukama ne smije se samo upućivati na elemente zakonodavnih akata niti samo preuzimati te elemente. Prije izdavanja nove smjernice ili preporuke Nadzorno tijelo najprije revidira postojeće smjernice i preporuke kako bi se izbjeglo svako udvostručavanje napora.

▼B

3.  Nadležna tijela i financijske institucije ulažu sve napore kako bi poštovali navedene smjernice i preporuke.

Svako nadležno tijelo u roku od dva mjeseca od izdavanja smjernice ili preporuke, potvrđuje poštovanje ili namjeru o poštovanju navedene smjernice ili preporuke. U slučaju da ih nadležno tijelo ne poštuje ili ih ne namjerava poštovati, ono o tome obavješćuje Nadzorno tijelo, navodeći svoje razloge.

Nadzorno tijelo objavljuje činjenicu da nadležno tijelo ne poštuje ili da ne namjerava poštovati tu smjernicu ili preporuku. Nadzorno tijelo također može donijeti odluku, na pojedinačnoj osnovi, o objavljivanju razloga koje je dostavilo nadležno tijelo u vezi s nepoštovanjem te smjernice ili preporuke. Nadležno tijelo takvoj objavi prima prethodnu obavijest.

Ako to zahtijeva smjernica ili preporuka, financijske institucije jasno i na podroban način izvješćuju o poštovanju navedene smjernice ili preporuke.

▼M2

4.  U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o smjernicama i preporukama koje su izdane.

▼M2

Članak 16.a

Mišljenja

1.  Na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije ili na vlastitu inicijativu Nadzorno tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji davati mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na njegovo područje nadležnosti.

2.  Zahtjev iz stavka 1. može uključivati javno savjetovanje ili tehničku analizu.

3.  S obzirom na bonitetnu procjenu spajanja i stjecanja iz područja primjene Direktive 2009/138/EZ i za koje je u skladu s tom direktivom potrebno savjetovanje nadležnih tijela iz dviju ili više država članica, Nadzorno tijelo može na zahtjev jednog od dotičnih nadležnih tijela izdati i objaviti mišljenje o bonitetnoj procjeni, osim u vezi s kriterijima utvrđenima u članku 59. stavku 1. točki (e) Direktive 2009/138/EZ. Mišljenje se izdaje odmah, a u svakom slučaju prije kraja razdoblja procjene u skladu s Direktivom 2009/138/EZ.

4.  Nadzorno tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji na njihov zahtjev dostaviti tehničke savjete u područjima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Članak 16.b

Pitanja i odgovori

1.  Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela te institucije i tijela Unije, može Nadzornom tijelu na bilo kojem službenom jeziku Unije postaviti pitanja u vezi s praktičnom primjenom ili provedbom odredbi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., povezanih delegiranih i provedbenih akata te smjernica i preporuka donesenih na temelju tih zakonodavnih akata.

Prije nego što Nadzornom tijelu postave pitanje financijske institucije razmatraju hoće li pitanje najprije uputiti svojem nadležnom tijelu.

Prije objavljivanja odgovora na dopuštena pitanja Nadzorno tijelo može zatražiti dodatno objašnjenje pitanja koja je postavila fizička ili pravna osoba iz ovog stavka.

2.  Odgovori Nadzornog tijela na pitanja iz stavka 1. nisu obvezujući. Odgovori moraju biti dostupni barem na jeziku na kojem je pitanje podneseno.

3.  Nadzorno tijelo uvodi internetski alat dostupan na njegovim internetskim stranicama te upravlja njime, za potrebe podnošenja pitanja te pravodobne objave svih primljenih pitanja kao i svih odgovora na sva dopuštena pitanja u skladu sa stavkom 1., osim ako je takva objava protivna legitimnom interesu navedenih osoba ili bi uključivala rizike za stabilnost financijskog sustava. Nadzorno tijelo može odbaciti pitanja na koja ne namjerava odgovoriti. Nadzorno tijelo objavljuje odbačena pitanja na svojim internetskim stranicama tijekom razdoblju od dva mjeseca.

4.  Tri člana Odbora nadzornika koji imaju pravo glasa mogu od Odbora nadzornika zatražiti da u skladu s člankom 44. odluči hoće li predmet dopuštenog pitanja iz stavka 1. ovog članka razmatrati u smjernicama u skladu s člankom 16., zatražiti savjete Interesne skupine iz članka 37., revidirati pitanja i odgovore u odgovarajućim vremenskim razmacima, provesti otvorena javna savjetovanja ili analizirati potencijalne povezane troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak dotičnog nacrta pitanja i odgovora ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. U slučaju uključivanja interesne skupine iz članka 37. primjenjuje se dužnost čuvanja povjerljivosti.

5.  Nadzorno tijelo prosljeđuje Komisiji pitanja za koja je potrebno tumačenje prava Unije. Nadzorno tijelo objavljuje sve odgovore koje dostavi Komisija.

▼B

Članak 17.

Kršenje prava Unije

1.  U slučaju da nadležno tijelo nije primijenilo akte iz članka 1. stavka 2. ili ih je primijenilo na način koji predstavlja kršenje prava Unije, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde utvrđene u skladu s člancima 10. do 15., posebno ako nije osiguralo da neka od financijskih institucija ispunjava zahtjeve utvrđene u navedenim aktima, Nadzorno tijelo postupa u skladu s ovlaštenjima iz stavaka 2., 3. i 6. ovog članka.

▼M2

2.  Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, relevantne interesne skupine ili na vlastitu inicijativu, među ostalim kada se to temelji na potkrijepljenim informacijama fizičkih ili pravnih osoba, i nakon što je obavijestilo dotično nadležno tijelo, Nadzorno tijelo opisuje način na koji namjerava postupiti u tom predmetu i, prema potrebi, istražuje navodno kršenje ili neprimjenu prava Unije.

▼M1

Ne dovodeći u pitanje ovlaštenja utvrđena u članku 35., nadležno tijelo, bez odgađanja, dostavlja nadzornom tijelu sve informacije koje nadzorno tijelo smatra neophodnim za svoju istragu, uključujući i one koje se odnose na način na koji se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.

▼M2

Ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 35., Nadzorno tijelo može, nakon što je obavijestilo dotično nadležno tijelo, drugim nadležnim tijelima izravno uputiti valjano opravdan i obrazložen zahtjev za informacije kad god se pokaže ili se smatra da je zahtjev za informacije upućen dotičnom nadležnom tijelu nedovoljan da bi se dobile informacije koje se smatraju potrebnima u svrhu provedbe istrage navodnog kršenja ili neprimjene prava Unije.

Adresat takvog zahtjeva bez nepotrebne odgode dostavlja Nadzornom tijelu jasne, točne i potpune informacije.

2.a  Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz ove Uredbe i prije izdavanja preporuke iz stavka 3., Nadzorno tijelo stupa u kontakt s dotičnim nadležnim tijelom ako smatra da je to primjereno kako bi se riješilo pitanje kršenja prava Unije, a kako bi pokušalo postići dogovor o mjerama koje su potrebne da bi nadležno tijelo poštovalo pravo Unije.

▼B

3.  Nadzorno tijelo može, najkasnije u roku od dva mjeseca od početka svoje istrage, uputiti preporuku dotičnom nadležnom tijelu, navodeći mjere koje su potrebne za usklađivanje s pravom Unije.

U roku od deset radnih dana od primitka preporuke, nadležno tijelo obavješćuje Nadzorno tijelo o koracima koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti kako bi osiguralo usklađenost s pravom Unije.

4.  U slučaju da nadležno tijelo nije postupilo u skladu s pravom Unije u roku od mjesec dana od primitka preporuke Agencije, Komisija može, nakon što ju je obavijestilo Nadzorno tijelo ili na vlastitu inicijativu, izdati formalno mišljenje kojim od nadležnog tijela traži poduzimanje potrebnih mjera radi usklađivanja s pravom Unije. Formalno mišljenje Komisije vodi računa o preporuci Nadzornog tijela.

Komisija izdaje takvo formalno mišljenje najkasnije u roku od tri mjeseca nakon donošenja preporuke. Komisija može produžiti ovo razdoblje za mjesec dana.

Nadzorno tijelo i nadležno tijelo dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije.

5.  U roku od deset radnih dana od primitka formalnog mišljenja iz stavka 4., nadležno tijelo obavješćuje Komisiju i Nadzorno tijelo o koracima koje je poduzelo ili namjerava poduzeti kako bi osiguralo poštovanje formalnog mišljenja.

▼M2

6.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s formalnim mišljenjem iz stavka 4. ovog članka u roku koji je u njemu naveden te ako je potrebno pravodobno ispraviti takvu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Nadzorno tijelo može, ako se relevantni zahtjevi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe izravno primjenjuju na financijske institucije, donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji kojom se od nje zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunila svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Odluka Nadzornog tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija na temelju stavka 4.

7.  Odluke donesene u skladu sa stavkom 6. imaju prednost pred svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Kada poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja na temelju stavka 4. ili odluke na temelju stavka 6., nadležna tijela moraju poštovati formalno mišljenje ili odluku, ovisno o slučaju.

▼B

8.  U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo navodi nadležna tijela i financijske institucije koji nisu postupili u skladu s formalnim mišljenjima ili odlukama iz stavaka 4. i 6. ovog članka.

▼M2

Članak 17.a

Zaštita osoba koje podnose prijave

1.  Nadzorno tijelo raspolaže posebnim sustavima prijavljivanja za primanje i obradu informacija od fizičkih ili pravnih osoba koje podnose prijave o stvarnim ili mogućim povredama, zlouporabi prava ili neprimjeni prava Unije.

2.  Fizičke ili pravne osobe koje podnose prijave putem tih sustava moraju biti zaštićene od odmazde u skladu s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ), kada je to primjenjivo.

3.  Nadzorno tijelo osigurava anonimno ili povjerljivo te sigurno dostavljanje svih informacija. Ako smatra da dostavljene informacije sadržavaju dokaze ili značajne naznake o nekoj bitnoj povredi, Nadzorno tijelo dostavlja povratne informacije osobi koja je podnijela prijavu.

▼B

Članak 18.

Djelovanje u hitnim situacijama

1.  U slučaju nepovoljnih kretanja koja mogu ozbiljno ugroziti pravilno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cjelokupnog ili dijela financijskog sustava u Uniji, Nadzorno tijelo aktivno omogućuje i, ako se smatra potrebnim, koordinira sva djelovanja od strane odgovarajućih nacionalnih nadležnih nadzornih tijela.

Kako bi moglo obavljati tu ulogu omogućavanja i koordinacije, Nadzorno je tijelo u potpunosti obaviješteno o svim odgovarajućim kretanjima i pozvano od strane relevantnih nacionalnih nadležnih nadzornih tijela na sudjelovanje kao promatrač na svim relevantnim susretima.

2.  Vijeće, u savjetovanju s Komisijom i ESRB-om te, kada je to potrebno, s ESA-om, i na zahtjev Nadzornog tijela, Komisije ili ESRB-a, može donijeti odluku upućenu Nadzornom tijelu, u kojoj određuje postojanje krizne situacije za potrebe ove Uredbe. Vijeće preispituje tu odluku u odgovarajućim vremenskim razmacima, a najmanje jednom mjesečno. Ako se odluka ne obnovi na završetku jednomjesečnog razdoblja, ona automatski istječe. Vijeće može u svakom trenutku objaviti prestanak krizne situacije.

Ako ESRB ili Nadzorno tijelo smatraju da može doći do krizne situacije, izdaju povjerljivu preporuku upućenu Vijeću, te mu dostavljaju procjenu situacije. Vijeće zatim procjenjuje potrebu za sazivanjem sastanka. U tom postupku jamči se dužna pažnja u vezi povjerljivosti.

Ako Vijeće odredi postojanje krizne situacije, ono pravovremeno obavješćuje Europski parlament i Komisiju.

▼M2

3.  Ako je Vijeće donijelo odluku na temelju stavka 2. ovog članka te u iznimnim okolnostima kada je potrebno koordinirano djelovanje nadležnih tijela kao odgovor na nepovoljna kretanja koja mogu ozbiljno ugroziti pravilno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava u Uniji ili zaštitu korisnika i potrošača, Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačne odluke u kojima od nadležnih tijela zahtijeva da poduzmu potrebne mjere u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. kako bi se suočila s takvim kretanjima na način da se osigura da financijske institucije i nadležna tijela ispunjavaju zahtjeve utvrđene u tim zakonodavnim aktima.

▼B

4.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, u slučaju kad nadležno tijelo ne poštuje odluku Nadzornog tijela iz stavka 3. u roku određenom u toj odluci, Nadzorno tijelo može, u slučaju kad su odgovarajući zahtjevi utvrđeni u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde koji su doneseni u skladu s tim aktima, izravno primjenjivi na financijske institucije, donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji, kojom traži potrebno djelovanje za poštovanje obveza u skladu s tim zakonodavstvom, uključujući prekid bilo koje prakse. Ovo se primjenjuje samo u situacijama u kojima nadležno tijelo ne primjenjuje zakonodavne akte iz članka 1. stavka 2., uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde koji su doneseni u skladu s tim aktima, ili ih primjenjuje na način koji se čini očitim kršenjem tih akata i kad je potrebno hitno otklanjanje kako bi se ponovno uspostavilo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cjelokupnog ili dijela financijskog sustava u Uniji.

5.  Odluke donesene na temelju stavka 4., imaju prednost pred bilo kojom odlukom koju je prethodno donijelo nadležno tijelo o istom pitanju.

Svako djelovanje nadležnog tijela u vezi s pitanjima koja podliježu odluci u skladu sa stavkom 3. ili 4. u skladu je s tim odlukama.

Članak 19.

Rješavanje nesuglasica između nadležnih tijela u prekograničnim situacijama

▼M2

1.  U slučajevima koji su navedeni u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 17., Nadzorno tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

U slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke nadležnih tijela i kada u skladu s tim aktima Nadzorno tijelo može na vlastitu inicijativu pomoći dotičnim nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka, u nedostatku zajedničke odluke tih tijela donesene u rokovima utvrđenima u tim aktima presumira se postojanje neslaganja.

▼M2

1.a  Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez nepotrebne odgode obavješćuju Nadzorno tijelo o nepostizanju dogovora:

1.b  Predsjednik procjenjuje treba li Nadzorno tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako Nadzorno tijelo intervenira na vlastitu inicijativu, ono o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

Dok se čeka odluka Nadzornog tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 4.a u slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Nadzorno tijelo odluči djelovati, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka utvrđenog u stavcima 2. i 3. ovog članka.

▼B

2.  Nadzorno tijelo određuje vremenski rok za mirenje između nadležnih tijela, vodeći računa o svim odgovarajućim rokovima, utvrđenim u aktima iz članka 1. stavka 2. te složenosti i hitnosti pitanja. U toj fazi Nadzorno tijelo djeluje kao posrednik.

▼M2

3.  Ako dotična nadležna tijela tijekom faze mirenja iz stavka 2. ne uspiju postići dogovor, Nadzorno tijelo može donijeti odluku kojom se od tih tijela zahtijeva da radi rješavanja tog pitanja i osiguravanja usklađenosti s pravom Unije poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja određene mjere. Odluka Nadzornog tijela obvezujuća je za dotična nadležna tijela. Odlukom Nadzornog tijela može se od nadležnih tijela zahtijevati da opozovu ili izmijene odluku koju su donijela ili da primijene ovlasti koje imaju u skladu s relevantnim pravom Unije.

▼M2

3.a  Nadzorno tijelo obavješćuje dotična nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. kao i o, prema potrebi, svojoj odluci donesenoj u skladu sa stavkom 3.

▼M2

4.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s odlukom Nadzornog tijela i time ne uspije osigurati usklađenost postupanja financijske institucije sa zahtjevima koji su na nju izravno primjenjivi na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu toj financijskoj instituciji kojom se od nje zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere radi postupanja u skladu s njezinim obvezama na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

▼B

5.  Odluke donesene na temelju stavka 4., imaju prednost pred bilo kojom odlukom koju je prethodno donijelo nadležno tijelo o istom pitanju. Svako djelovanje koje nadležna tijela donesu u vezi s činjenicama koje podliježu odluci u skladu sa stavkom 3. ili 4. usklađene su s tim odlukama.

6.  U izvješću iz članka 50. stavka 2., predsjednik Nadzornog tijela navodi prirodu i vrstu neslaganja između nadležnih tijela, postignute dogovore i odluke donesene za rješavanje takvih neslaganja.

Članak 20.

Rješavanje međusektorskih neslaganja između nadležnih tijela

Zajednički odbor, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 19. i članku 56., rješava međusektorska neslaganja koje mogu nastati između nadležnih tijela kako je to utvrđeno člankom 4. točkom 2. ove Uredbe, Uredbe (EU) br. 1093/2010, odnosno Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 21.

Kolegij nadzornih tijela

▼M2

1.  Nadzorno tijelo u okviru svojih ovlasti promiče i prati učinkovito, djelotvorno i dosljedno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela ako su osnovani zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te potiče usklađenost i dosljednost primjene prava Unije među kolegijima nadzornih tijela. S ciljem konvergencije najboljih nadzornih praksi Nadzorno tijelo promiče zajedničke nadzorne planove i zajedničke nadzore, a članovi osoblja Nadzornog tijela punopravni su članovi kolegija nadzornih tijela te stoga mogu sudjelovati u njihovim aktivnostima, uključujući izravne nadzore koje zajednički provode dva nadležna tijela ili više njih.

2.  Nadzorno tijelo ima vodeću ulogu u osiguravanju dosljednog i usklađenog funkcioniranja kolegijâ nadzornih tijela za institucije koje se bave prekograničnim poslovanjem diljem Unije, uzimajući u obzir sistemski rizik koji predstavljaju financijske institucije iz članka 23. i, prema potrebi, saziva sastanak kolegija nadzornih tijela.

▼B

Za potrebe ovog stavka i stavka 1. ovog članka, Nadzorno se tijelo smatra „nadležnim tijelom” u smislu odgovarajućeg zakonodavstva.

Nadzorno tijelo može:

▼M2

▼B

▼M2

3.  Nadzorno tijelo može izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u skladu s ovlaštenjima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i u skladu s člancima od 10. do 15. kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene u vezi s odredbama koje se odnose na operativno funkcioniranje kolegijâ nadzornih tijela. Nadzorno tijelo može izdavati smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. radi promicanja konvergencije nadzornog funkcioniranja i najboljih praksi koje su donijeli kolegiji nadzornih tijela.

▼B

4.  Nadzorno tijelo ima pravno obvezujuću ulogu posredovanja u rješavanju sporova između nadležnih tijela u skladu s postupkom iz članka 19. Nadzorno tijelo može donijeti nadzorne odluke koje su izravno primjenjive na dotične institucije u skladu s člankom 19.

Članak 22.

▼M2

Opće odredbe o sistemskom riziku

▼B

1.  Nadzorno tijelo na odgovarajući način razmatra sistemski rizik kako je određeno Uredbom (EU) br. 1092/2010. Ono se suočava sa svakim rizikom poremećaja financijskih usluga koji:

Nadzorno tijelo, ako je potrebno, razmatra praćenje i ocjenu sistemskog rizika, kako je razvio ESRB i samo Nadzorno tijelo, te u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1092/2010 odgovara na upozorenja i preporuke ESRB-a.

▼M2

2.  U suradnji s ESRB-om i u skladu s člankom 23. Nadzorno tijelo izrađuje zajednički pristup za utvrđivanje i mjerenje sistemske važnosti, uključujući, prema potrebi, kvantitativne i kvalitativne pokazatelje.

▼B

Ovi su pokazatelji presudni element prilikom utvrđivanja odgovarajućih nadzornih djelovanja. Nadzorno tijelo nadzire stupanj konvergencije prilikom utvrđivanja s ciljem promicanja zajedničkog pristupa.

3.  Ne dovodeći u pitanje akte iz članka 1. stavka 2. Nadzorno tijelo, prema potrebi, sastavlja dodatne smjernice i preporuke za financijske institucije kako bi povele računa o sistemskom riziku koji predstavljaju.

Nadzorno tijelo osigurava uzimanje u obzir sistemskog rizika koji predstavljaju financijske institucije prilikom razrade nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u područjima utvrđenim u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

▼M2

4.  Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije, ili na vlastitu inicijativu, Nadzorno tijelo može provesti istragu u vezi s određenom vrstom financijske institucije ili vrstom proizvoda ili vrstom ponašanja kako bi procijenilo potencijalne prijetnje za stabilnost financijskog sustava ili za zaštitu korisnika ili potrošača.

Nakon istrage provedene u skladu s prvim podstavkom Odbor nadzornika može dotičnim nadležnim tijelima dati preporuke za poduzimanje mjera.

Za te potrebe Nadzorno tijelo može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, među ostalim člankom 35.

▼B

5.  Zajednički odbor osigurava opću i međusektorsku koordinaciju aktivnosti koje se obavljaju u skladu ovim člankom.

Članak 23.

Identifikacija i mjerenje sistemskog rizika

▼M2

1.  U suradnji s ESRB-om Nadzorno tijelo izrađuje kriterije za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika i odgovarajući sustav testiranja otpornosti na stres, što uključuje evaluaciju mogućnosti povećanja sistemskog rizika koji bi sudionici financijskih tržišta mogli predstavljati u stresnim okolnostima ili takvog rizika koji im prijeti, uključujući mogući sistemski rizik povezan s okolišem. Sudionici financijskih tržišta koji bi mogli predstavljati sistemski rizik podliježu pojačanom nadzoru i, prema potrebi, postupcima za oporavak i sanaciju iz članka 25.

▼B

2.  Nadzorno tijelo u potpunosti vodi računa o relevantnim međunarodnim pristupima prilikom razvijanja kriterija za utvrđivanje i mjerenje sistemskih rizika, koje mogu predstavljati društva za osiguranje, društva za reosiguranje i institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, uključujući one koje su osnovali Odbor za financijsku stabilnost, Međunarodni monetarni fond, Međunarodno udruženje osiguravateljnih nadzornih tijela i Banka za međunarodne namire.

Članak 24.

Trajna sposobnost odgovaranja na sistemske rizike

1.  Nadzorno tijelo osigurava da ima specijaliziranu i stalnu sposobnost za učinkovito odgovaranje na pojavu sistemskih rizika iz članaka 22. i 23., posebno u vezi s institucijama koje predstavljaju sistemski rizik.

2.  Nadzorno tijelo ispunjava zadaće koje su joj dodijeljene ovom Uredbom i zakonodavstvom iz članka 1. stavka 2. i doprinosi osiguranju koherentnog i usklađenog sustava za upravljanje i rješavanje kriza u Uniji.

Članak 25.

Postupci oporavka i rješavanja

1.  Nadzorno tijelo doprinosi i aktivno sudjeluje u razradi i usklađivanju učinkovitih i dosljednih planova oporavka i rješavanja, postupaka u hitnim situacijama, i preventivnih mjera za smanjivanje sistemskog učinka bilo kakve nelikvidnosti.

2.  Nadzorno tijelo može utvrditi najbolje prakse usmjerene prema olakšavanju rješavanja nelikvidnih institucija, a posebno, prekograničnih skupina, na način koji izbjegava zarazu, osiguravši da su na raspolaganju odgovarajući instrumenti, uključujući dovoljno sredstava i omogućavanjem da se institucija ili grupa riješe na uredan, ekonomičan i pravovremeni način.

3.  Nadzorno tijelo može razraditi regulatorne i provedbene tehničke standarde, kao što je određeno u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. u skladu s postupkom iz članaka 10. do 15.

Članak 26.

Razvoj europske mreže nacionalnih sustava jamstava u osiguranju

Nadzorno tijelo može doprinijeti procjeni potrebe za europskom mrežom nacionalnih sustava jamstava u osiguranju koja se na odgovarajući način financira i dovoljno je usklađena.

Članak 27.

Sprečavanje, upravljanje i rješavanje kriza

Komisija može zatražiti od Nadzornog tijela doprinos procjeni iz članka 242. Direktive 2009/138/EZ, posebno u pogledu suradnje između nadzornih tijela u okviru kolegija nadzornih tijela i funkcionalnosti kolegija nadzornih tijela; nadzorne prakse vezano uz određivanje kapitalnih dodataka; procjene koristi pojačanog nadzora grupe i upravljanja kapitalom u grupi društava za osiguranje ili reosiguranje, uključujući moguće mjere za poboljšanje pouzdanog prekograničnog upravljanja osiguravateljskih grupacija, posebno u vezi s upravljanjem rizicima i imovinom; i može izvijestiti o bilo kojim novim kretanjima i napretku koji se odnose na:

Uzimajući u obzir točku (f), Nadzorno tijelo može također izvijestiti o bilo kojim novim razvojima i napretku o nizu usklađenih nacionalnih mehanizama za upravljanje krizom, uključujući potrebu ili drugi razlog, za sustavom usklađenih i vjerodostojnih mehanizama financiranja s odgovarajućim financijskim instrumentima.

Preispitivanje ove Uredbe, koje je predviđeno u članku 81., posebno ispituje moguće poboljšanje uloge Nadzornog tijela u okviru sprečavanja, upravljanja i rješavanja krize.

Članak 28.

Delegiranje zadaća i odgovornosti

1.  Nadležna tijela mogu, uz suglasnost delegata, delegirati zadaće i odgovornosti na Nadzorno tijelo ili druga nadležna tijela, pridržavajući se uvjeta iz ovog članka. Države članice mogu odrediti posebne postupke u pogledu prijenosa odgovornosti, koje je potrebno ispuniti prije nego što njihova nadležna tijela zaključe takve sporazume o delegiranju i mogu ograničiti opseg delegiranja na ono što je potrebno za učinkovit nadzor prekograničnih financijskih institucija ili grupa.

2.  Nadzorno tijelo potiče i omogućava delegiranje zadaća i odgovornosti između nadležnih tijela utvrđujući one zadaće i odgovornosti koje se mogu delegirati ili zajednički izvršavati i promičući najbolje prakse.

3.  Delegiranje odgovornosti dovodi do preraspodjela nadležnosti, utvrđenih u aktima iz članka 1. stavka 2. Postupak, izvršenje i administrativno i sudsko preispitivanje koji se odnose na delegirane odgovornosti uređuju se pravom tijela delegata.

4.  Nadležna tijela obavješćuju Nadzorno tijelo o sporazumima o delegiranju koje namjeravaju sklopiti. Ona stavljaju sporazume na snagu najranije mjesec dana nakon što su obavijestili Nadzorno tijelo.

Nadzorno tijelo može dati mišljenje o planiranom sporazumu u roku od mjesec dana od primitka te informacije.

Nadzorno tijelo objavljuje, putem odgovarajućih sredstava, svaki sporazum o delegiranju koji zaključe nadležna tijela kako bi osigurala primjerenu obaviještenost svih dotičnih strana.

Članak 29.

Zajednička kultura na području nadzora

1.  Nadzorno tijelo ima aktivnu ulogu u stvaranju zajedničke kulture Unije u području nadzora i dosljednih nadzornih praksi kao i u osiguranju ujednačenih postupaka i usklađenih pristupa u cijeloj Uniji. Nadzorno tijelo obavlja najmanje sljedeće aktivnosti:

▼M2

▼M2

▼B

▼M2

▼M2

▼M2

2.  Nadzorno tijelo može, prema potrebi, izraditi nove praktične instrumente i alate konvergencije radi promicanja zajedničkih nadzornih pristupa i praksi.

U svrhu izgradnje zajedničke kulture u području nadzora Nadzorno tijelo izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru nad financijskim institucijama u Uniji, kojim se na odgovarajući način uzimaju u obzir priroda, opseg i složenost rizika, poslovne prakse, poslovni modeli te veličina financijskih institucija i financijskih tržišta. U Unijinu priručniku o nadzoru utvrđuju se najbolje prakse te visokokvalitetne metodologije i procesi.

Nadzorno tijelo provodi, prema potrebi, otvorena javna savjetovanja o mišljenjima iz stavka 1. točke (a), alatima i instrumentima iz ovog stavka. Također, prema potrebi, analizira povezane potencijalne troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak mišljenja ili alata i instrumenata. Nadzorno tijelo, prema potrebi, traži i savjete relevantne interesne skupine iz članka 37.

▼M2

Članak 29.a

Strateški prioriteti Unije u području nadzora

Nakon rasprave u Odboru nadzornika i uzimajući u obzir prijedloge nadležnih tijela, postojeće aktivnosti institucija Unije i analize, upozorenja i preporuke koje je objavio ESRB, Nadzorno tijelo najmanje svake tri godine do 31. ožujka određuje najviše dva prioriteta koja su relevantna na razini Unije i kojima se u obzir uzimaju buduća kretanja i trendovi. Nadležna tijela pri sastavljanju svojih programa rada uzimaju u obzir te prioritete i o tome obavješćuju Nadzorno tijelo. Nadzorno tijelo raspravlja o relevantnim aktivnostima nadležnih tijela u sljedećoj godini i donosi zaključke. Nadzorno tijelo raspravlja o mogućim daljnjim aktivnostima koje mogu uključivati smjernice i preporuke nadležnim tijelima te stručne preglede u određenom području.

Prioriteti koji su relevantni na razini Unije koje je utvrdilo Nadzorno tijelo ne sprečavaju nadležna tijela da primijene svoje najbolje prakse niti da djeluju na temelju svojih dodatnih prioriteta i kretanja te se u obzir uzimaju nacionalne posebnosti.

▼M2

Članak 30.

Stručni pregledi nadležnih tijela

1.  Nadzorno tijelo periodično provodi stručne preglede pojedinih ili svih aktivnosti nadležnih tijela radi dodatnog jačanja usklađenosti i djelotvornosti rezultata nadzora. Nadzorno tijelo u tu svrhu izrađuje metode kojima se omogućuju objektivna procjena i usporedba nadležnih tijela koja su predmetom stručnog pregleda. Pri planiranju i provedbi stručnih pregleda u obzir se uzimaju postojeće informacije i provedene evaluacije dotičnog nadležnog tijela, uključujući sve relevantne informacije koje su Nadzornom tijelu dostavljene u skladu s člankom 35., te sve relevantne informacije od dionika.

2.  Za potrebe ovog članka Nadzorno tijelo osniva ad hoc odbore za stručne preglede, koje čine članovi osoblja Nadzornog tijela i članovi nadležnih tijela. Odborima za stručne preglede predsjeda član osoblja Nadzornog tijela. Nakon savjetovanja s upravljačkim odborom i na temelju javnog poziva na sudjelovanje predsjednik predlaže predsjednika i članove odbora za stručne preglede, a taj prijedlog odobrava Odbor nadzornika. Smatra se da je prijedlog odobren osim ako Odbor nadzornika u roku od 10 dana od prijedloga predsjednika donese odluku o odbijanju prijedloga.

3.  Stručni pregled uključuje, ali se ne ograničava na procjenu sljedećeg:

4.  Nadzorno tijelo izrađuje izvješće o rezultatima stručnog pregleda. To izvješće o stručnom pregledu sastavlja odbor za stručne preglede i donosi Odbor nadzornika u skladu s člankom 44. stavkom 4. Pri izradi tog izvješća odbor za stručne preglede savjetuje se s upravljačkim odborom kako bi se održala dosljednost s drugim izvješćima o stručnom pregledu i osigurali jednaki uvjeti. Upravljački odbor posebno ocjenjuje je li metodologija primijenjena na isti način. U izvješću se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje se smatraju prikladnima, proporcionalnima i potrebnima na temelju stručnog pregleda. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka u skladu s člankom 16. i u obliku mišljenjâ u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a).

U skladu s člankom 16. stavkom 3. nadležna tijela poduzimaju sve napore kako bi uskladila svoje postupanje s donesenim smjernicama i preporukama.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili nacrta provedbenih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 15. ili smjernica ili preporuka u skladu s člankom 16. Nadzorno tijelo uzima u obzir rezultate stručnog pregleda, kao i sve ostale informacije koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, kako bi osiguralo konvergenciju prema najkvalitetnijim nadzornim praksama.

5.  Nadzorno tijelo dostavlja Komisiji mišljenje kada na temelju rezultata stručnog pregleda ili svih ostalih informacija koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća smatra da bi iz perspektive Unije bilo potrebno daljnje usklađivanje propisa Unije koji se primjenjuju na financijske institucije ili nadležna tijela.

6.  Nadzorno tijelo sastavlja izvješće o daljnjim mjerama dvije godine nakon objave izvješća o stručnom pregledu. Izvješće o daljnjim mjerama izrađuje odbor za stručne preglede i donosi Odbor nadzornika u skladu s člankom 44. stavkom 4. Pri izradi nacrta tog izvješća odbor za stručne preglede savjetuje se s upravljačkim odborom kako bi se održala dosljednost s drugim izvješćima o daljnjim mjerama. Izvješće o daljnjim mjerama sadržava, ali se ne ograničava na procjenu adekvatnosti i djelotvornosti mjera koje poduzimaju nadležna tijeka koja podliježu stručnom pregledu kao odgovor na daljnje mjere iz izvješća o stručnom pregledu.

7.  Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima koja podliježu stručnom pregledu odbor za stručne preglede utvrđuje obrazložene glavne rezultate stručnog pregleda. Nadzorno tijelo ih objavljuje zajedno s obrazloženim glavnim rezultatima stručnog pregleda i izvješća o daljnjim mjerama iz stavka 6. Ako se obrazloženi glavni rezultati Nadzornog tijela razlikuju od glavnih rezultata koje je utvrdio odbor za stručne preglede, Nadzorno tijelo na povjerljivoj osnovi dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji rezultate koje je utvrdio odbor za stručne preglede. Ako je nadležno tijelo koje podliježe stručnom pregledu zabrinuto da bi objava obrazloženih glavnih rezultata koje je Nadzorno tijelo utvrdilo mogla predstavljati rizik za stabilnost financijskog sustava, ono može taj predmet uputiti Odboru nadzornika. Odbor nadzornika može odlučiti da te dijelove neće objaviti.

8.  Za potrebe ovog članka upravljački odbor iznosi prijedlog plana rada za provedbu stručnih pregleda za predstojeće dvije godine, u kojem se među ostalim uzimaju u obzir iskustva stečena u prošlim postupcima provedbe stručnog pregleda i raspravama koordinacijskih skupina iz članka 45.b. Plan rada za provedbu stručnih pregleda zasebni je dio godišnjeg i višegodišnjeg programa rada. Plan rada za provedbu stručnih pregleda objavljuje se. U slučaju hitnosti ili nepredviđenih događaja Nadzorno tijelo može odlučiti provesti dodatne stručne preglede.

▼B

Članak 31.

Koordinacijska funkcija

▼M2

1.  Nadzorno tijelo ima opću koordinacijsku ulogu među nadležnim tijelima, posebno u situacijama u kojima bi nepovoljna kretanja mogla ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost financijskog sustava ili u situacijama prekograničnog poslovanja koje bi moglo utjecati na zaštitu osiguranika, članova i korisnika sustava mirovinskog osiguranja u Uniji.

2.  Nadzorno tijelo promiče koordinirani odgovor Unije, među ostalim:

▼B

▼M2

▼M2

▼B

▼M2

3.  Kako bi doprinijelo definiranju zajedničkog europskog pristupa tehnološkim inovacijama, Nadzorno tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, prema potrebi uz potporu Odbora za zaštitu potrošača i financijske inovacije, tako što akterima ili proizvodima koji se oslanjaju na tehnološke inovacije olakšava ulazak na tržište, osobito razmjenom informacija i najbolje prakse. Nadzorno tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.

Članak 31.a

Razmjena informacija o prikladnosti i primjerenosti

Nadzorno tijelo zajedno s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) uspostavlja sustav za razmjenu informacija relevantnih za ocjenu prikladnosti i primjerenosti imatelja kvalificiranih udjela, direktora i osoba koje u financijskim institucijama obavljaju ključne funkcije, a koju provode nadležna tijela u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2.

▼B

Članak 32.

▼M2

Procjena tržišnih kretanja, uključujući testiranja otpornosti na stres

1.  Nadzorno tijelo prati i procjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti i, prema potrebi, obavješćuje europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), ESRB i Europski parlament, Vijeće i Komisiju o relevantnim mikrobonitetnim trendovima, potencijalnim rizicima i osjetljivostima. Nadzorno tijelo u svoje procjene uključuje analizu tržišta na kojima posluju financijske institucije i procjenu učinka potencijalnih tržišnih kretanja na te institucije.

2.  Nadzorno tijelo pokreće i koordinira procjene otpornosti, na razini Unije, financijskih institucija na nepovoljna tržišna kretanja. Ono u tu svrhu izrađuje:

▼M2

▼B

▼M2

Za potrebe ovog stavka Nadzorno tijelo surađuje s ESRB-om.

▼M2

3.  Ne dovodeći u pitanje zadaće ESRB-a utvrđene u Uredbi (EU) br. 1092/2010, Nadzorno tijelo jednom godišnje, a prema potrebi i češće, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESRB-u dostavlja procjene trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti u svojem području nadležnosti, zajedno s pokazateljima iz članka 22. stavka 2. ove Uredbe.

▼B

Nadzorno tijelo u navedene procjene uključuje klasifikaciju glavnih rizika i osjetljivosti te, kada je potrebno, preporučuje preventivne ili popravne mjere.

4.  Nadzorno tijelo osigurava primjereno obuhvaćanje međusektorskih razvoja, rizika i osjetljivosti, blisko surađujući s Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) te Europskim nadzornim tijelom Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) preko Zajedničkog odbora.

▼M2

Članak 33.

Međunarodni odnosi uključujući istovjetnost

1.  Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, Nadzorno tijelo može uspostaviti kontakte i sklopiti administrativne sporazume s regulatornim i nadzornim tijelima, međunarodnim organizacijama i administracijama trećih zemalja. Tim sporazumima ne nastaju pravne obveze za Uniju i njezine države članice niti se njima sprečavaju države članice i njihova nadležna tijela da sklapaju bilateralne ili multilateralne sporazume s tim trećim zemljama.

Ako se treća zemlja, u skladu s delegiranim aktom koji je na snazi, a koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849, nalazi na popisu jurisdikcija koje imaju strateške nedostatke u svojim nacionalnim režimima suzbijanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma koji predstavljaju značajne prijetnje financijskom sustavu Unije, Nadzorno tijelo ne sklapa administrativne sporazume s regulatornim i nadzornim tijelima te treće zemlje. Time se ne isključuju drugi oblici suradnje Nadzornog tijela s odgovarajućim tijelima treće zemlje s ciljem smanjenja prijetnji financijskom sustavu Unije.

2.  Nadzorno tijelo pomaže Komisiji pri izradi odluka o istovjetnosti koje se odnose na regulatorne i nadzorne sustave u trećim zemljama, slijedom posebnog Komisijina zahtjeva za savjetovanje ili kada se to od njega zahtijeva zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

3.  Nadzorno tijelo prati, s posebnim naglaskom na njihove posljedice za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu osiguranika i funkcioniranje unutarnjeg tržišta, relevantna regulatorna i nadzorna kretanja i provedbene prakse te promjene na tržištu u trećim zemljama, u mjeri u kojoj su one relevantne za procjene istovjetnosti sustava trećih zemalja utemeljene na rizicima u vezi s kojima je Komisija donijela odluke o istovjetnosti na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2.

Nadalje, ono provjerava jesu li i dalje ispunjeni kriteriji na temelju kojih su donesene te odluke o istovjetnosti i svi u njima utvrđeni uvjeti.

Nadzorno tijelo može stupiti u kontakt s relevantnim tijelima u trećim zemljama. Nadzorno tijelo podnosi povjerljivo izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) u kojem sažeto navodi rezultate svojeg praćenja svih trećih zemalja čiji su sustavi istovjetni. U izvješću se poseban naglasak stavlja na posljedice za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu osiguranika ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Ako utvrdi da u trećim zemljama iz ovog stavka postoje relevantna kretanja u vezi s regulativom, nadzorom ili provedbenim praksama koja bi mogla utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta, zaštitu osiguranika ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Nadzorno tijelo na povjerljivoj osnovi i bez nepotrebne odgode o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

4.  Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. druge rečenice ovog članka, Nadzorno tijelo surađuje, ako je to moguće, s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su regulatorni i nadzorni sustavi priznati kao istovjetni. U načelu, ta se suradnja odvija na temelju administrativnih sporazuma sklopljenih s relevantnim tijelima tih trećih zemalja. Nadzorno tijelo tijekom pregovora o tim administrativnim sporazumima u njih uključuje odredbe o sljedećem:

Nadzorno tijelo obavješćuje Komisiju ako nadležno tijelo treće zemlje odbije sklopiti takve administrativne sporazume ili ako odbije djelotvornu suradnju.

5.  Nadzorno tijelo može izraditi model administrativnih sporazuma kako bi se uspostavile usklađene, učinkovite i djelotvorne nadzorne prakse u Uniji te osnažila međunarodna koordinacija nadzora. Nadležna tijela poduzimaju sve napore kako bi primijenila taj model sporazuma.

U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadležnim tijelima, međunarodnim organizacijama ili administracijama u trećim zemljama, o pomoći koju je Nadzorno tijelo pružilo Komisiji prilikom pripreme odluka o istovjetnosti i praćenju koje provodi Nadzorno tijelo u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

6.  U okviru svojih ovlasti iz ove Uredbe i zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. Nadzorno tijelo doprinosi ujedinjenom, zajedničkom, dosljednom i djelotvornom zastupanju interesa Unije na međunarodnim forumima.

▼M2 —————

▼B

Članak 35.

Prikupljanje informacija

1.  Na zahtjev Nadzornog tijela, nadležna tijela država članica daju Nadzornom tijelu sve informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, pod uvjetom da imaju zakonski pristup relevantnim informacijama i da je zahtjev za informacijama potreban obzirom na prirodu predmetne dužnosti.

2.  Nadzorno tijelo može također zahtijevati da mu se informacije pružaju u ponavljajućim vremenskim razmacima i na određenim obrascima. Kad je to moguće, ovi zahtjevi se podnose korištenjem zajedničkih obrazaca za izvješćivanje.

3.  Na valjano utemeljen zahtjev nadležnog tijela države članice Nadzorno tijelo može dostaviti sve informacije potrebne kako bi se nadležnom tijelu omogućilo obavljanje njegovih zadaća, u skladu s obvezama čuvanja poslovne tajne, utvrđene u sektorskom zakonodavstvu i u članku 70.

4.  Prije zahtjeva za informacijama u skladu s ovim člankom i kako bi se izbjeglo udvostručavanje obveza izvješćivanja Nadzorno tijelo uzima u obzir sve relevantne postojeće statističke podatke koje su izradili i objavili Europski statistički sustav i Europski sustav središnjih banaka.

5.  Ako informacije nisu dostupne ili ih nadležna tijela nisu pravovremeno stavila na raspolaganje, Nadzorno tijelo može uputiti valjano utemeljen i obrazložen zahtjev drugim nadzornim tijelima, ministarstvu odgovornom za financije i ako raspolaže informacijama o bonitetu, nacionalnoj središnjoj banci ili uredu za statistiku dotične države članice.

6.  Ako informacije nisu dostupne ili nisu pravovremeno stavljene na raspolaganje u skladu s stavkom 1. ili 5., Nadzorno tijelo može izravno uputiti valjano utemeljen i obrazložen zahtjev odgovarajućim financijskim institucijama. Obrazloženi zahtjev objašnjava zbog čega su potrebne informacije o odgovarajućim financijskim institucijama

Nadzorno tijelo obavješćuje mjerodavna nadležna tijela u skladu s ovim stavkom i stavkom 5.

Na zahtjev Nadzornog tijela, nadležna tijela pomažu Nadzornom tijelu u prikupljanju informacija.

7.  Nadzorno tijelo može koristiti povjerljive informacije koje dobije u skladu s ovim člankom, isključivo radi obavljanja dužnosti koje su joj dodijeljene ovom Uredbom.

Članak 36.

Odnos s ESRB-om

1.  Nadzorno tijelo blisko i redovito surađuje s ESRB-om.

2.  Nadzorno tijelo dostavlja ESRB-u redovite i pravovremene informacije, potrebne za ostvarivanje njegovih zadaća. Svi podaci koji su potrebni za ostvarivanje zadaća, koji nisu u sažetom ili zbirnom obliku, dostavljaju se ESRB-u bez odgađanja, na osnovu obrazloženog zahtjeva, kako je to određeno u članku 15. Uredbe (EU) br. 1092/2010. Nadzorno tijelo, u suradnji s ESRB-om, ima uspostavljene interne postupke za prijenos povjerljivih informacija, posebno informacija koje se odnose na pojedine financijske institucije.

▼M2 —————

▼M2

4.  Nakon primitka upozorenja ili preporuke koje je ESRB uputio Nadzornom tijelu, Nadzorno tijelo raspravlja o tom upozorenju ili toj preporuci na sljedećem sastanku Odbora nadzornika ili, prema potrebi i ranije, kako bi procijenilo posljedice koje bi takvo upozorenje ili takva preporuka mogli imati na obavljanje njegovih zadaća te moguće daljnje mjere u vezi s time.

U okviru relevantnog postupka odlučivanja Nadzorno tijelo odlučuje o svakoj mjeri koju treba poduzeti u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene ovom Uredbom za rješavanje pitanja utvrđenih u upozorenjima i preporukama.

Ako ne djeluje u skladu s upozorenjem ili preporukom, Nadzorno tijelo ESRB-u obrazlaže svoje razloge za takvo nepostupanje. ESRB o tome obavješćuje Europski parlament u skladu s člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1092/2010. ESRB o tome obavješćuje i Vijeće.

5.  Nakon primitka upozorenja ili preporuke koje je ESRB uputio nadležnom tijelu, Nadzorno tijelo upotrebljava, prema potrebi, ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi osiguralo pravodobno daljnje praćenje.

Ako ne namjerava slijediti preporuku ESRB-a, adresat obavješćuje Odbor nadzornika o svojim razlozima za takvo nepostupanje te o njima raspravlja s Odborom nadzornika.

Ako u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1092/2010 obavijesti Europski parlament, Vijeće, Komisiju i ESRB o mjerama koje je poduzelo kao odgovor na preporuku ESRB-a, nadležno tijelo na odgovarajući način uzima u obzir stajališta Odbora nadzornika.

▼M2 —————

▼B

Članak 37.

Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje

1.  Kako bi se olakšala savjetovanja sa zainteresiranim stranama u područjima koja su bitna za zadaće Nadzornog tijela, ustanovljuje se interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu zajednički „interesne skupine”). Potrebno je zatražiti mišljenje interesnih skupina o djelovanjima poduzetim u skladu s člancima 10. do 15. o regulatornim tehničkim standardima i provedbenim tehničkim standardima i, u mjeri u kojoj se one ne odnose na pojedinačne financijske institucije, s člankom 16. o smjernicama i preporukama. Ako je djelovanja potrebno hitno poduzeti i savjetovanje postane nemoguće, čim prije se obavješćuju interesne skupine.

Interesne skupine sastaju se najmanje četiri puta godišnje. One mogu zajedno raspravljati o područjima od zajedničkog interesa i međusobno se obavješćuju o drugim pitanjima o kojima se raspravlja.

Članovi jedne interesne skupine mogu također biti članovi druge interesne skupine.

▼M2

2.  Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje sastoji se od 30 članova. To članstvo sastavljeno je od:

3.  Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje sastoji se od 30 članova. To članstvo sastavljeno je od:

4.  Članove interesnih skupina imenuje Odbor nadzornika nakon provedbe javnog i transparentnog postupka odabira. Pri donošenju svoje odluke Odbor nadzornika, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurava da se na odgovarajući način uzmu u obzir raznolikost sektora osiguranja, reosiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja, geografska i rodna ravnoteža i zastupljenost dionika iz cijele Unije. Članovi interesnih skupina biraju se na temelju njihovih kvalifikacija, vještina, relevantnog znanja i dokazane stručnosti.

▼M2

4.a  Članovi relevantne interesne skupine biraju predsjednika među članovima relevantne interesne skupine. Mandat predsjednika traje dvije godine.

Europski parlament može pozvati predsjednika relevantne interesne skupine da pred njim da izjavu i odgovori na sva pitanja koja postave zastupnici u Europskom parlamentu kad god se to zatraži.

▼M2

5.  Nadzorno tijelo dostavlja sve potrebne informacije koje podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne, kako je utvrđena u članku 70. ove Uredbe, i osigurava prikladnu tajničku potporu za interesne skupine. Članovima interesnih skupina koji zastupaju neprofitne organizacije, isključujući predstavnike industrija, isplaćuje se odgovarajuća naknada. Naknada se temelji na pripremnom i daljnjem radu članova, a iznos te naknade jednak je najmanje stopama naknade za dužnosnike u skladu s glavom V. poglavljem 1. odjeljkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 ( 9 ) (Pravilnik o osoblju). Interesne skupine mogu osnovati radne skupine za tehnička pitanja. Mandat članova Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje traje četiri godine, nakon čega se provodi novi postupak odabira.

▼B

Članovi interesnih skupina mogu biti imenovani na dva uzastopna mandata.

▼M2

6.  Interesne skupine mogu Nadzornom tijelu dostavljati savjete u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na zadaće Nadzornog tijela, s posebnim naglaskom na zadaće utvrđene u člancima od 10. do 16. i člancima 29., 30. i 32.

Ako se članovi interesnih skupina ne mogu usuglasiti o pojedinom savjetu, jednoj trećini njihovih članova ili članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopušteno je objaviti zasebni savjet.

Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje, Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje, Interesna skupina za bankarstvo i Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala mogu izdavati zajedničke savjete u vezi s pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.

▼B

7.  Interesne skupine donose svoj poslovnik na temelju pristanka dvotrećinske većine svojih članova.

▼M2

8.  Nadzorno tijelo objavljuje savjete interesnih skupina, zasebne savjete svojih članova i rezultate svojih savjetovanja te informacije o načinu na koji su savjeti i rezultati savjetovanja uzeti u obzir.

▼B

Članak 38.

Zaštitni mehanizmi

1.  Nadzorno tijelo osigurava da niti jedna odluka donesena na temelju članaka 18. ili 19. ne narušava fiskalne odgovornosti država članica.

2.  Ako država članica smatra da odluka donesena na temelju članka 19. stavka 3. narušava njene fiskalne odgovornosti, može obavijestiti Nadzorno tijelo i Komisiju u roku od 2 tjedna nakon obavijesti nadležnom tijelu o odluci Nadzornog tijela o neprovođenju odluke od strane nadležnog tijela.

Država članica u svojoj obavijesti jasno i točno objašnjava zbog čega i kako ta odluka narušava njene fiskalne odgovornosti.

U slučaju takve obavijesti, odluka se Nadzornog tijela suspendira.

U razdoblju od mjesec dana od obavijesti države članice, Nadzorno tijelo obavješćuje državu članicu o zadržavanju, izmjeni ili opozivu svoje odluke. Ako se odluka zadržava ili mijenja, nadzorno tijelo navodi da odluka ne utječe na fiskalne odgovornosti.

U slučaju kada Nadzorno tijelo zadržava svoju odluku, Vijeće donosi odluku o zadržavanju odluke Nadzornog tijela, većinom danih glasova, na jednom od svojih sastanaka, najkasnije u roku od dva mjeseca nakon što je Nadzorno tijelo obavijestilo državu članicu, kako je određeno u četvrtom podstavku.

U slučaju kad Vijeće, nakon što je razmotrilo pitanje, ne donese odluku o zadržavanju odluke Nadzornog tijela, u skladu s petim podstavkom, odluka se Nadzornog tijela ukida.

3.  U slučaju kad država članica smatra da odluka koja je donesena na temelju članka 18. stavka 3., narušava njene fiskalne odgovornosti, ona može obavijestiti Nadzorno tijelo, Komisiju i Vijeće u roku od tri radna dana, nakon obavijesti nadležnom tijelu o odluci Nadzornog tijela, da nadležno tijelo neće provesti odluku.

Država članica u svojoj obavijesti jasno i točno objašnjava zbog čega i kako ta odluka narušava njene fiskalne odgovornosti.

U slučaju takve obavijesti, odluka se Nadzornog tijela suspendira.

U roku od deset radnih dana Vijeće saziva sastanak i donosi odluku običnom većinom svojih članova o opozivu odluke Nadzornog tijela.

U slučaju kad Vijeće, nakon što je razmotrilo pitanje, ne donese odluku o opozivu odluke Nadzornog tijela u skladu s četvrtim podstavkom, suspenzija odluke Nadzornog tijela ukida se.

4.  U slučaju kad Vijeće u skladu sa stavkom 3. donese odluku da neće opozvati odluku Nadzornog tijela koja se odnosi na članak 18. stavak 3., a dotična država članica i dalje smatra da odluka Nadzornog tijela narušava njene fiskalne odgovornosti, država članica može o tome obavijestiti Komisiju i Nadzorno tijelo i zahtijevati od Vijeća ponovno ispitivanje pitanja. Dotična država članica jasno navodi razloge svog neslaganja s odlukom Vijeća.

Vijeće potvrđuje svoju izvornu odluku ili donosi novu odluku u skladu sa stavkom 3. u razdoblju od četiri tjedna nakon obavijesti iz prvog podstavka.

Vijeće može produžiti razdoblje od četiri tjedna za dodatna četiri tjedna ako tako zahtijevaju posebne okolnosti slučaja.

5.  Svaka zloupotreba ovog članka, posebno u vezi s odlukom Nadzornog tijela koja nema značajan ili materijalan fiskalni utjecaj, zabranjuje se kao nespojiva s unutarnjim tržištem.

▼M2

Članak 39.

Postupci odlučivanja

1.  Pri donošenju odluka u skladu s člancima 17., 18. i 19. Nadzorno tijelo djeluje u skladu sa stavcima od 2. do 6. ovog članka.

2.  Nadzorno tijelo obavješćuje sve adresate odluke na službenom jeziku adresata o svojoj namjeri da donese odluku, utvrđujući rok u kojem adresat može iznijeti svoja stajališta o predmetu odluke, uzimajući u potpunosti u obzir žurnost, složenost i moguće posljedice tog pitanja. Adresat može iznijeti svoja stajališta na svojem službenom jeziku. Odredba utvrđena u prvoj rečenici primjenjuje se mutatis mutandis na preporuke iz članka 17. stavka 3.

3.  U odlukama Nadzornog tijela navode se razlozi na kojima se one temelje.

4.  Adresate odluka Nadzornog tijela obavješćuje se o pravnim lijekovima koji su im na raspolaganju u skladu s ovom Uredbom.

5.  Ako je donijelo odluku na temelju članka 18. stavka 3. ili stavka 4., Nadzorno tijelo tu odluku preispituje u primjerenim vremenskim razmacima.

6.  Odluke koje Nadzorno tijelo donese u skladu s člankom 17., člankom 18. ili člankom 19. objavljuju se. Prilikom objave tih odluka navodi se identitet dotičnog nadležnog tijela ili dotične financijske institucije i glavni sadržaj odluke, osim ako je takva objava u suprotnosti s legitimnim interesima tih financijskih institucija ili sa zaštitom njihovih poslovnih tajni ili ako bi to moglo ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela.

▼B

POGLAVLJE III.

ORGANIZACIJA

ODJELJAK 1.

Odbor nadzornika

Članak 40.

Sastav

1.  Odbor nadzornika sastavljen je od:

▼M2

▼B

2.  Odbor nadzornika redovito saziva sastanke s interesnima skupinama, najmanje dva puta godišnje.

3.  Svako nadležno tijelo odgovorno je za imenovanje zamjenika na visokoj razini iz svojih redova, koji može zamijeniti člana Odbora nadzornika iz stavka 1. točke (b) ako je ta osoba spriječena prisustvovati.

4.  U državama članicama u kojima je više od jednog tijela odgovorno za nadzor u skladu s ovom Uredbom, navedena nadležna tijela dogovaraju se o zajedničkom predstavniku. Međutim, kad točka predviđena za raspravu Odbora nadzornika nije u nadležnosti nacionalnog tijela koje je zastupano po članu iz stavka 1. točke (b) taj član može dovesti predstavnika iz relevantnog nacionalnog tijela, koji nema pravo glasa.

5.  Odbor nadzornika može donijeti odluku o odobrenju pristupa promatračima.

Izvršni direktor može sudjelovati na sastancima Odbora nadzornika, bez prava glasa.

▼M2

6.  Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisâ o zaštiti potrošača, član Odbora nadzornika iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u pojedinoj državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.

▼M2

Članak 41.

Interni odbori

1.  Odbor nadzornika na vlastiti zahtjev ili na zahtjev predsjednika može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene. Na zahtjev upravljačkog odbora ili predsjednika Odbor nadzornika može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su dodijeljene upravljačkom odboru. Odbor nadzornika može odrediti da se određene jasno definirane zadaće i odluke delegiraju internim odborima, upravljačkom odboru ili predsjedniku.

2.  Za potrebe članka 17. predsjednik podnosi prijedlog odluke o sazivanju neovisnog povjerenstva koju donosi Odbor nadzornika. Neovisno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i šest drugih članova koje predlaže predsjednik nakon savjetovanja s upravljačkim odborom i slijedom javnog poziva na sudjelovanje. Šest drugih članova ne smiju biti predstavnici nadležnog tijela za koje postoji sumnja da je prekršilo pravo Unije niti smiju imati bilo kakav interes u predmetu ni izravne veze s dotičnim nadležnim tijelom.

Svaki član povjerenstva ima jedan glas.

Odluke povjerenstva donose se ako barem četiri člana glasuju za odluku.

3.  Za potrebe članka 19. predsjednik podnosi prijedlog odluke o sazivanju neovisnog povjerenstva koju donosi Odbor nadzornika. Neovisno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i šest drugih članova koje predlaže predsjednik nakon savjetovanja s upravljačkim odborom i slijedom javnog poziva na sudjelovanje. Šest drugih članova ne smiju biti predstavnici nadležnih tijela između kojih postoji neslaganje niti smiju imati bilo kakav interes u predmetu ni izravne veze s dotičnim nadležnim tijelima.

Svaki član povjerenstva ima jedan glas.

Odluke povjerenstva donose se ako barem četiri člana glasuju za odluku.

4.  Za potrebe provedbe istrage predviđene u članku 22. stavku 4. prvom podstavku, predsjednik može predložiti odluku o pokretanju istrage i odluku o sazivanju neovisnog povjerenstva, koju donosi Odbor nadzornika. Neovisno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i šest drugih članova koje predlaže predsjednik nakon savjetovanja s upravljačkim odborom i slijedom javnog poziva na sudjelovanje.

Svaki član povjerenstva ima jedan glas.

Odluke povjerenstva donose se ako barem četiri člana glasuju za odluku.

5.  Povjerenstva iz stavaka 2. i 3. ovog članka ili predsjednik podnose prijedloge odluka na temelju članka 17. ili članka 19. o kojima konačnu odluku donosi Odbor nadzornika. Povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka prezentira Odboru nadzornika rezultate istrage provedene u skladu s člankom 22. stavkom 4. prvim podstavkom.

6.  Odbor nadzornika donosi poslovnik neovisnih povjerenstava navedenih u ovom članku.

Članak 42.

Neovisnost Odbora nadzornika

1.  U provedbi zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom članovi Odbora nadzornika djeluju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže niti primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

2.  Države članice, institucije ili tijela Unije i bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Odbora nadzornika u obavljanju njihovih zadaća.

3.  Članovi Odbora nadzornika, predsjednik i predstavnici koji nemaju pravo glasa te promatrači koji sudjeluju na sastancima Odbora nadzornika daju uoči tih sastanaka točnu i potpunu izjavu u kojoj navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvih interesa za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost u vezi s bilo kojom točkom dnevnog reda te se suzdržavaju od sudjelovanja u raspravi i glasanju o tim točkama.

4.  Odbor nadzornika u svojem poslovniku utvrđuje praktične aranžmane za pravila o izjavi o postojanju ili nepostojanju interesa iz stavka 3. i za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njime.

▼B

Članak 43.

Zadaće

▼M2

1.  Odbor nadzornika daje smjernice za rad Nadzornom tijelu i odgovoran je za donošenje odluka iz poglavlja II. Odbor nadzornika na prijedlog relevantnog internog odbora ili povjerenstva, predsjednika ili upravljačkog odbora, ovisno o slučaju, donosi mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Nadzornog tijela i objavljuje savjete iz poglavlja II.

▼M2 —————

▼B

4.  Odbor nadzornika donosi, do 30. rujna svake godine, na temelju prijedloga upravnog odbora, program rada Nadzornog odbora za sljedeću godinu i dostavlja ga na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Program rada usvaja se ne dovodeći u pitanje godišnji proračunski postupak i objavljuje se.

▼M2

5.  Na temelju prijedloga upravljačkog odbora Odbor nadzornika donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela, među ostalim i o rezultatima rada predsjednika, te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.

▼B

6.  Odbor nadzornika donosi višegodišnji program rada Nadzornog tijela i dostavlja ga na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Višegodišnji program rada donosi se ne dovodeći u pitanje godišnji proračunski postupak i objavljuje se.

7.  Odbor nadzornika donosi proračun u skladu s člankom 63.

▼M2

8.  Odbor nadzornika ima disciplinske ovlasti nad predsjednikom i izvršnim direktorom. On može izvršnog direktora razriješiti dužnosti u skladu s člankom 51. stavkom 5.

▼M2

Članak 43.a

Transparentnost odluka koje donosi Odbor nadzornika

Ne dovodeći u pitanje članak 70., Nadzorno tijelo u roku od šest tjedana od svakog sastanka Odbora nadzornika Europskom parlamentu dostavlja barem sveobuhvatan i sadržajan zapisnik tog sastanka, koji omogućuje potpuno razumijevanje rasprava, uključujući popis odluka s komentarima. Takav zapisnik ne sadržava rasprave u okviru Odbora nadzornika koje se odnose na pojedinačne financijske institucije, osim ako je drukčije predviđeno u članku 75. stavku 3. ili u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

▼B

Članak 44.

Odlučivanje

▼M2

1.  Odluke Odbora nadzornika donose se običnom većinom glasova njegovih članova. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.

U vezi s aktima navedenima u člancima od 10. do 16. ove Uredbe i mjerama i odlukama donesenima u skladu s člankom 9. stavkom 5. trećim podstavkom ove Uredbe i poglavljem VI. ove Uredbe i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornika donosi odluke kvalificiranom većinom glasova svojih članova kako je definirana u članku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i članku 3. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama.

Predsjednik ne glasuje o odlukama iz drugog podstavka.

U vezi sa sastavom povjerenstava u skladu s člankom 41. stavcima 2., 3. i 4. i članovima odbora za stručne preglede iz članka 30. stavka 2., Odbor nadzornika nastoji postići konsenzus kada razmatra prijedloge svojeg predsjednika. Ako se ne postigne konsenzus, odluke Odbora nadzornika donose se tročetvrtinskom većinom njegovih članova s pravom glasa. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.

U vezi s odlukama donesenima u skladu s člankom 18. stavcima 3. i 4. i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornika donosi odluke običnom većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

▼B

2.  Sastanke Odbora nadzornika saziva predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jedne trećine članova, a predsjeda im predsjednik.

3.  Odbor nadzornika donosi i objavljuje svoj poslovnik.

▼M2

4.  U vezi s odlukama u skladu s člancima 17., 19. i 30. Odbor nadzornika glasuje o predloženim odlukama pisanim postupkom. Članovi Odbora nadzornika koji imaju pravo glasa imaju osam radnih dana za glasovanje. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Predložena odluka smatra se donesenom osim ako obična većina članova Odbora nadzornika koji imaju pravo glasa na nju uloži prigovor. Suzdržani glasovi ne pribrajaju se ni glasovima u prilog odluke ni glasovima protiv odluke te se ne uzimaju u obzir prilikom izračuna broja danih glasova. Ako tri člana Odbora nadzornika koji imaju pravo glasa ulože prigovor na pisani postupak, Odbor nadzornika raspravlja i odlučuje o nacrtu odluke u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1. ovog članka.

Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači, uz iznimku izvršnog direktora, ne prisustvuju raspravama u okviru Odbora nadzornika koje se odnose na pojedinačne financijske institucije, osim ako je drukčije predviđeno u članku 75. stavku 3. ili u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

▼M2

5.  Predsjednik Nadzornog tijela ima pravo zatražiti glasovanje u bilo kojem trenutku. Ne dovodeći u pitanje tu ovlast i djelotvornost postupaka donošenja odluka Nadzornog tijela, Odbor nadzornika Nadzornog tijela pri donošenju svojih odluka nastoji postići konsenzus.

▼B

ODJELJAK 2.

Upravljački odbor

▼M2

Članak 45.

Sastav

1.  Upravljački odbor sastoji se od predsjednika i šest članova Odbora nadzornika koje su između sebe izabrali članovi Odbora nadzornika koji imaju pravo glasa.

Osim predsjednika, svaki član upravljačkog odbora ima zamjenika koji ga može zamijeniti u slučaju spriječenosti.

2.  Mandat članova koje je izabrao Odbor nadzornika traje dvije i pol godine. Taj se mandat može jednom produljiti. Sastav upravljačkog odbora mora biti rodno uravnotežen i proporcionalan te odražavati Uniju u cjelini. Mandati se preklapaju i primjenjuje se odgovarajući sustav rotacije.

3.  Sastanke upravljačkog odbora saziva predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev najmanje jedne trećine članova, a sastancima predsjeda predsjednik. Upravljački odbor sastaje se prije svakog sastanka Odbora nadzornika i onoliko često koliko to upravljački odbor smatra potrebnim. Upravljački odbor sastaje se najmanje pet puta godišnje.

4.  Članovima upravljačkog odbora mogu, podložno poslovniku, pomagati savjetnici ili stručnjaci. Članovi koji nemaju pravo glasa, uz iznimku izvršnog direktora, ne prisustvuju raspravama u okviru upravljačkog odbora koje se odnose na pojedinačne financijske institucije.

▼M2

Članak 45.a

Odlučivanje

1.  Odluke upravljačkog odbora donose se običnom većinom njegovih članova uz nastojanje da se postigne konsenzus. Svaki član ima jedan glas. Predsjednik je član s pravom glasa.

2.  Izvršni direktor i predstavnik Komisije sudjeluju bez prava glasa na sastancima upravljačkog odbora. Predstavnik Komisije ima pravo glasa o pitanjima iz članka 63.

3.  Upravljački odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik.

Članak 45.b

Koordinacijske skupine

1.  Upravljački odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev nadležnog tijela osnovati koordinacijske skupine za određene teme za koje bi mogla biti potrebna koordinacija s obzirom na specifična tržišna kretanja. Upravljački odbor osniva koordinacijske skupine za određene teme na zahtjev pet članova Odbora nadzornika.

2.  Sva nadležna tijela sudjeluju u koordinacijskim skupinama te im u skladu s člankom 35. dostavljaju informacije koje su koordinacijskim skupinama potrebne da bi obavile svoje koordinacijske zadaće u skladu sa svojim mandatom. Rad koordinacijskih skupina temelji se na informacijama koje su dostavila nadležna tijela i eventualnim rezultatima koje je utvrdilo Nadzorno tijelo.

3.  Koordinacijskim skupinama predsjeda član upravljačkog odbora. Svake godine član upravljačkog odbora koji je zadužen za određenu koordinacijsku skupinu izvješćuje Odbor nadzornika o glavnim elementima rasprava i rezultata te, kada je to relevantno, predlaže regulatorne daljnje mjere ili stručni pregled u dotičnom području. Nadležna tijela obavješćuju Nadzorno tijelo o načinu na koji su u svojim aktivnostima u obzir uzela rad koordinacijskih skupina.

4.  Pri praćenju tržišnih kretanja koja mogu biti u fokusu rada koordinacijskih skupina Nadzorno tijelo može od nadležnih tijela u skladu s člankom 35. zahtijevati da dostave informacije koje su potrebne kako bi Nadzorno tijelo moglo obavljati svoju ulogu praćenja.

▼M2

Članak 46.

Neovisnost upravljačkog odbora

Članovi upravljačkog odbora postupaju neovisno i objektivno i isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže niti primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Države članice, institucije ili tijela Unije i bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove upravljačkog odbora u obavljanju njihovih zadaća.

▼B

Članak 47.

Zadaće

1.  Upravljački odbor osigurava da Nadzorno tijelo izvršava svoju misiju i obavlja zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Uredbom.

2.  Upravljački odbor predlaže godišnji i višegodišnji program rada Odboru nadzornika na usvajanje.

3.  Upravljački odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 63. i 64.

▼M2

3.a  Upravljački odbor može razmatrati sva pitanja, osim u vezi sa zadaćama utvrđenima u članku 30., te dati mišljenje i iznijeti prijedloge o tim pitanjima.

▼B

4.  Upravljački odbor donosi plan kadrovske politike Nadzornog tijela u skladu s člankom 68. stavkom 2., potrebne provedbene mjere za Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica (dalje u tekstu: Pravilnik o osoblju).

5.  Upravljački odbor donosi posebne odredbe o pravima pristupa dokumentima Nadzornog tijela, u skladu s člankom 72.

▼M2

6.  Upravljački odbor predlaže Odboru nadzornika da odobri godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela, među ostalim o dužnostima predsjednika.

▼B

7.  Upravljački odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik.

▼M2

8.  Upravljački odbor imenuje i razrješuje članove Žalbenog vijeća u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5., uzimajući na odgovarajući način u obzir prijedlog Odbora nadzornika.

▼M2

9.  Članovi upravljačkog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i primljenim uslugama ugošćenja. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.

▼B

ODJELJAK 3.

Predsjednik

Članak 48.

Imenovanje i zadaće

1.  Nadzorno tijelo zastupa predsjednik, koji je neovisan stručnjak zaposlen s punim radnim vremenom.

▼M2

Predsjednik je odgovoran za pripremu rada Odbora nadzornika, uključujući utvrđivanje dnevnog reda koji treba usvojiti Odbor nadzornika, sazivanje sastanaka i iznošenje točaka o kojima se treba donijeti odluka te predsjeda sastancima Odbora nadzornika.

Predsjednik je odgovoran za utvrđivanje dnevnog reda upravljačkog odbora koji treba usvojiti upravljački odbor i predsjeda sastancima upravljačkog odbora.

Predsjednik može pozvati upravljački odbor da razmotri osnivanje koordinacijske skupine u skladu s člankom 45.b.

2.  Predsjednika se bira na temelju postignuća, vještina, znanja o financijskim institucijama i tržištima te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu, slijedom otvorenog postupka odabira u kojem se poštuje načelo rodne ravnoteže i koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Odbor nadzornika sastavlja, uz pomoć Komisije, uži popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za obavljanje dužnosti predsjednika. Na temelju užeg popisa kandidata Vijeće donosi odluku o imenovanju predsjednika nakon potvrde od strane Europskog parlamenta.

Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete iz članka 49. ili je utvrđeno da je kriv za težak propust u radu, Vijeće može na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom ga razrješava dužnosti.

Odbor nadzornika također među svojim članovima bira potpredsjednika koji obavlja funkcije predsjednika u njegovoj odsutnosti. Tog potpredsjednika ne smije se birati među članovima upravljačkog odbora.

▼B

3.  Mandat predsjednika je pet godina i može se produžiti jednom.

4.  Tijekom devet mjeseci koji prethode isteku petogodišnjeg mandata predsjednika, Odbor nadzornika procjenjuje:

▼M2

Za potrebe procjene iz prvog podstavka zadaće predsjednika obavlja potpredsjednik.

Vijeće na prijedlog Odbora nadzornika i uz pomoć Komisije i uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka može jedanput produljiti mandat predsjednika.

5.  Predsjednika se može razriješiti dužnosti samo zbog ozbiljnih razloga. Predsjednika može razriješiti dužnosti samo Europski parlament slijedom odluke Vijeća koja je donesena nakon savjetovanja s Odborom nadzornika.

▼B

Članak 49.

▼M2

Neovisnost predsjednika

Ne dovodeći u pitanje ulogu Odbora nadzornika u vezi sa zadaćama predsjednika, predsjednik ne traži niti prima upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

▼B

Ni države članice, institucije ili tijela Unije, niti bilo koje drugo javno ili privatno tijelo ne smiju nastojati utjecati na predsjednika pri obavljanju njegovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., predsjednik je nakon napuštanja službe i dalje u obvezi poštovanja dužnosti časnog i suzdržanog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili prednosti.

▼M2

Članak 49.a

Troškovi

Predsjednik obavješćuje javnost o svim održanim sastancima s vanjskim dionicima u roku od dva tjedna nakon sastanka i primljenim uslugama ugošćenja. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.

▼M2 —————

▼B

ODJELJAK 4.

Izvršni direktor

Članak 51.

Imenovanje

1.  Nadzornim tijelom upravlja izvršni direktor, koji je neovisan stručnjak zaposlen s punim radnim vremenom.

2.  Nakon otvorenog postupka odabira, izvršnog direktora imenuje Odbor nadzornika, nakon potvrde Europskog parlamenta, na temelju postignuća, vještina, poznavanja financijskih institucija i tržišta te iskustva relevantnog za financijski nadzor i uređenje i upravljačkog iskustva.

3.  Mandat izvršnog direktora je pet godina i može se produžiti jednom.

4.  Tijekom devet mjeseci koji prethode isteku mandata izvršnog direktora, Odbor nadzornika procjenjuje posebno:

Odbor nadzornika, vodeći računa o procjenama iz prvog podstavka, može jednom produžiti mandat izvršnom direktoru.

5.  Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo odlukom Odbora nadzornika.

Članak 52.

Neovisnost

Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće uloge upravljačkog odbora i Odbora nadzornika u vezi sa zadaćama izvršnog direktora, izvršni direktor ne traži niti prima naputke od institucija ili tijela Unije, bilo koje vlade države članice ili bilo kojih drugih javnih ili privatnih tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije, niti bilo koje drugo javno ili privatno tijelo ne smiju nastojati utjecati na izvršnog direktora pri obavljanju njegovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., izvršni direktor je nakon napuštanja službe i dalje u obvezi poštovanja dužnosti časnog i suzdržanog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili prednosti.

Članak 53.

Zadaće

1.  Izvršni direktor nadležan je za upravljanje Nadzornim tijelom i priprema rad upravljačkog odbora.

2.  Izvršni direktor odgovoran je za provedbu godišnjeg plana rada Nadzornog tijela pod vodstvom Odbora nadzornika i pod kontrolom upravljačkog odbora.

3.  Izvršni direktor poduzima potrebne mjere, posebno donošenje unutarnjih administrativnih uputa i objavljivanje obavijesti za osiguranje funkcioniranja Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom.

4.  Izvršni direktor priprema višegodišnji program rada iz članka 47. stavka 2.

5.  Izvršni direktor svake godine do 30. lipnja priprema program rada za sljedeću godinu u skladu s člankom 47. stavkom 2.

6.  Izvršni direktor sastavlja prednacrt proračuna Nadzornog tijela na temelju članka 63. i izvršava proračun Nadzornog tijela na temelju članka 64.

7.  Izvršni direktor svake godine priprema nacrt izvješća s odjeljkom o regulatornim i nadzornim aktivnostima Nadzornog tijela te odjeljkom o financijskim i upravnim pitanjima.

8.  Izvršni direktor u vezi s osobljem Nadzornog tijela, izvršava ovlasti utvrđene u članku 68. i upravlja kadrovskim pitanjima.

POGLAVLJE IV.

ZAJEDNIČKA TIJELA EUROPSKIH NADZORNIH TIJELA

ODJELJAK 1.

Zajednički odbor Europskih nadzornih tijela

Članak 54.

Osnivanje

1.  Ovime se osniva Zajednički odbor Europskih nadzornih tijela.

▼M2

2.  Zajednički odbor djeluje kao forum u okviru kojeg Nadzorno tijelo redovito i blisko surađuje s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), kako bi osiguralo međusektorsku usklađenost, pri čemu u obzir uzima posebnosti sektora, posebno u vezi s:

▼B

▼M2

▼M2

2.a  Zajednički odbor može pomoći Komisiji u procjeni uvjeta i tehničkih specifikacija i postupaka za osiguravanje sigurne i učinkovite međupovezanosti centraliziranih automatiziranih mehanizama u skladu s izvješćem iz članka 32.a stavka 5. Direktive (EU) 2015/849 te u djelotvornom međupovezivanju nacionalnih registara u skladu s tom direktivom.

▼M2

3.  Zajednički odbor ima svoje osoblje koje osiguravaju europska nadzorna tijela i koje obavlja zadaće kao stalno tajništvo. Nadzorno tijelo osigurava odgovarajuća sredstva za administrativne, infrastrukturne i operativne troškove.

▼B

4.  U slučaju kad financijska institucija obavlja višesektorsku aktivnost, Zajednički odbor rješava nesuglasice u skladu s članom 56.

Članak 55.

Sastav

1.  Zajednički odbor sastavljen je od predsjednika ESA-e i, prema potrebi, predsjednika bilo kojeg pododbora osnovanog na temelju članka 57.

2.  Izvršni direktor, predstavnik Komisije i ESRB-a pozivaju se na sastanke Zajedničkog odbora i svih pododbora iz članka 57. kao promatrači.

▼M2

3.  Predsjednika Zajedničkog odbora imenuje se prema načelu godišnje rotacije iz redova predsjednika europskih nadzornih tijela. Predsjednik Zajedničkog odbora drugi je potpredsjednik ESRB-a.

▼B

4.  Zajednički odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik. U poslovniku se mogu odrediti daljnji sudionici sastanaka Zajedničkog odbora.

▼M2

Zajednički odbor sastaje se najmanje jedanput u tri mjeseca.

▼M2

5.  Predsjednik Nadzornog tijela redovito obavješćuje Odbor nadzornika o stajalištima zauzetima na sastancima Zajedničkog odbora.

▼M2

Članak 56.

Zajednička stajališta i zajednički akti

U okviru svojih zadaća iz poglavlja II. ove Uredbe, te posebno uzimajući u obzir provedbu Direktive 2002/87/EZ, Nadzorno tijelo, prema potrebi, donosi konsenzusom zajednička stajališta s, ovisno o slučaju, europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala).

Ako je to propisano pravom Unije, mjere u skladu s člancima od 10. do 16. i odluke u skladu s člancima 17., 18. i 19. ove Uredbe u vezi s primjenom Direktive 2002/87/EZ i bilo kojih drugih zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe koje su također u području nadležnosti europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) ili europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), istodobno donose, ovisno o slučaju, Nadzorno tijelo, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala).

Članak 57.

Pododbori

1.  Zajednički odbor može osnovati pododbore radi pripreme nacrta zajedničkih stajališta i zajedničkih akata za Zajednički odbor.

2.  Svaki pododbor sastoji se od osoba navedenih u članku 55. stavku 1. i jednog predstavnika na visokoj razini koji je zaposlenik relevantnog nadležnog tijela iz svake države članice.

3.  Svaki pododbor iz redova predstavnika relevantnih nadležnih tijela bira predsjednika, koji djeluje i kao promatrač u Zajedničkom odboru.

4.  Za potrebe članka 56. u okviru Zajedničkog odbora osniva se Pododbor za financijske konglomerate.

5.  Zajednički odbor na svojim internetskim stranicama objavljuje sve osnovane pododbore, uključujući njihove mandate te popis njihovih članova i njihovih dužnosti u pododboru.

▼B

ODJELJAK 2.

Žalbeno vijeće

Članak 58.

Sastav i djelovanje

▼M2

1.  Osniva se Žalbeno vijeće europskih nadzornih tijela.

2.  Žalbeno vijeće sastoji se od šest članova i šest zamjenika članova koji su ugledne osobe s dokazanim relevantnim znanjem o pravu Unije i međunarodnim stručnim iskustvom na dovoljno visokoj razini u područjima bankarstva, osiguranja, strukovnog mirovinskog osiguranja, tržišta vrijednosnih papira ili drugih financijskih usluga, isključujući sadašnje osoblje nadležnih tijela ili drugih nacionalnih institucija ili institucija ili tijela Unije uključenih u aktivnosti Nadzornog tijela te članove Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje. Članovi i zamjenici članova moraju biti državljani jedne od država članica i odlično poznavati barem dva službena jezika Unije. Žalbeno vijeće mora imati adekvatnu pravnu stručnost za pružanje stručnih pravnih savjeta o zakonitosti, među ostalim i o proporcionalnosti, izvršavanja ovlasti Nadzornog tijela.

▼B

Žalbeno vijeće imenuje svoga predsjednika.

▼M2

3.  Upravljački odbor Nadzornog tijela imenuje dva člana Žalbenog vijeća i dva zamjenika s užeg popisa kandidata koji predlaže Komisija, nakon objave javnog poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i nakon savjetovanja s Odborom nadzornika.

Nakon što zaprimi uži popis kandidata Europski parlament može pozvati kandidate za članove i zamjenike da pred njim daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici u Europskom parlamentu.

Europski parlament može pozvati članove Žalbenog vijeća da pred njim, kad god se to zatraži, daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici u Europskom parlamentu, što isključuje izjave, pitanja ili odgovore koji se odnose na pojedinačne predmete o kojima je Žalbeno vijeće donijelo odluku ili o kojima je donošenje odluke u tijeku.

▼B

4.  Mandat članova Žalbenog vijeća je pet godina. Mandat se može jednom produžiti.

5.  Član Žalbenog vijeća kojeg je imenovao upravni odbor Nadzornog tijela ne može biti razriješen dužnosti za trajanja mandata, osim ako je dokazan krivim za ozbiljan propust i upravni odbor donese odluku u tom smislu, nakon savjetovanja s Odborom nadzornika.

6.  Odluke Žalbenog vijeća donose se na temelju većine od najmanje četiri od šest članova. Kad odluka koja je predmet žalbe spada u područje primjene ove Uredbe, odlučujuća većina uključuje najmanje jednog od dva člana Žalbenog vijeća koje je imenovalo Nadzorno tijelo.

7.  Predsjednik saziva Žalbeno vijeće prema potrebi.

8.  ESA-e osiguravaju odgovarajuću operativnu i administrativnu potporu Žalbenom vijeću preko Zajedničkog odbora.

Članak 59.

Neovisnost i nepristranost

1.  Članovi Žalbenog vijeća su neovisni prilikom donošenja odluka. Nisu vezani nikakvim uputama. Ne obavljaju druge aktivnosti u vezi s Nadzornim tijelom, njegovim upravljačkim odborom ili njegovim Odborom nadzornika.

▼M2

2.  Članovi Žalbenog vijeća i osoblje Nadzornog tijela koje pruža operativnu i tajničku potporu ne smiju sudjelovati u žalbenim postupcima u kojima imaju bilo kakav osobni interes ako su prethodno bili uključeni kao predstavnici jedne od stranaka u postupku ili ako su sudjelovali u donošenju odluke protiv koje je podnesena žalba.

▼B

3.  Ako, zbog jednog od razloga iz stavaka 1. i 2. ili zbog bilo kojeg drugog razloga, član Žalbenog vijeća smatra da neki drugi član ne bi smio sudjelovati u bilo kojem žalbenom postupku, on o tome obavješćuje Žalbeno vijeće.

4.  Svaka stranka žalbenog postupka može staviti prigovor na sudjelovanje nekog od članova Žalbenog vijeća na temelju razloga iz stavaka 1. i 2. ili zbog sumnje na pristranost.

Ni jedan se prigovor ne može temeljiti na državljanstvu članova, niti je dopušteno ako je stranka u žalbenom postupku, iako upoznata s razlogom stavljanja prigovora, unatoč tome poduzela postupovnu mjeru osim prigovora na sastav Žalbenog vijeća.

5.  Žalbeno vijeće odlučuje o djelovanju koje treba poduzeti u slučajevima određenim u stavcima 1. i 2., bez sudjelovanja dotičnog člana.

Za potrebe donošenja odluke, dotičnog člana u Žalbenom vijeću mijenja njegov zamjenik. U slučaju kad je zamjenik u sličnoj situaciji, predsjednik imenuje zamjenu između raspoloživih zamjenika.

6.  Članovi Žalbenog vijeća obvezuju se da će djelovati neovisno i u javnom interesu.

S tim ciljem, daju izjavu o preuzetim obvezama i izjavu o interesima u kojoj se navodi ili nepostojanje bilo kakvih interesa koji bi mogli štetno utjecati na njihovu neovisnost ili bilo koji izravni ili neizravni interesi za koje bi se moglo smatrati da štetno utječu na njihovu neovisnost.

Ove izjave se svake godine objavljuju u pisanom obliku.

POGLAVLJE V.

PRAVNI LIJEKOVI

Članak 60.

Žalbe

1.  Bilo koja fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela, može uložiti žalbu protiv odluke Nadzornog tijela iz članaka 17., 18. i 19. ili bilo koje druge odluke koju donese Nadzorno tijelo u skladu s aktima Unije iz članka 1. stavka 2. koja je upućena toj osobi ili protiv odluke koja se, iako je u obliku odluke upućene drugoj osobi, izravno i pojedinačno odnosi na tu osobu.

▼M2

2.  Žalba se zajedno s obrazloženjem podnosi Nadzornom tijelu u pisanom obliku u roku tri mjeseca od datuma kada je dotična osoba primila obavijest o odluci ili, ako nema takve obavijesti, od dana kada je Nadzorno tijelo objavilo svoju odluku.

Žalbeno vijeće odlučuje o žalbi u roku od tri mjeseca od podnošenja žalbe.

▼B

3.  Žalba koja je podnesena u skladu sa stavkom 1., nema odgodni učinak.

Međutim, ako smatra da okolnosti to zahtijevaju, Žalbeno vijeće može suspendirati primjenu osporavane odluke.

4.  Ako je žalba dopuštena, Žalbeno vijeće ispituje je li osnovana. Žalbeno vijeće poziva stranke u žalbenom postupku da, unutar utvrđenih rokova, podnesu opažanja o svojim vlastitim obavijestima ili priopćenjima drugih stranaka u žalbenom postupku. Stranke u žalbenom postupku imaju pravo na usmene izjave.

▼C2

5.  Žalbeno vijeće može potvrditi odluku koju donese nadležni odbor Nadzornog tijela, ili upućuje predmet nadležnom odboru Nadzornog tijela. Taj je odbor vezan odlukom Žalbenog vijeća i taj odbor donosi izmijenjenu odluku u vezi s dotičnim predmetom.

▼B

6.  Žalbeno vijeće donosi i objavljuje svoj poslovnik.

7.  Nadzorno tijelo obrazlaže i objavljuje odluke koje donese Žalbeno vijeće.

▼M2

Članak 60.a

Prekoračenje ovlasti koje počini Nadzorno tijelo

Svaka fizička ili pravna osoba može Komisiji poslati obrazloženi savjet ako ta osoba smatra da je Nadzorno tijelo prekoračilo svoje ovlasti, među ostalim i nepoštovanjem načela proporcionalnosti iz članka 1. stavka 5., kada je djelovalo u skladu s člancima 16. i 16.b te ako je to od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.

▼B

Članak 61.

Postupci pred Sudom Europske unije

1.  U skladu s člankom 263. UFEU-a, pred Sudom Europske unije mogu se pokrenuti postupci kojima se osporava odluka donesena od strane Žalbenog vijeća ili Nadzornog tijela, u slučaju kad ne postoji pravo žalbe pred Žalbenim vijećem.

2.  Države članice i institucije Unije kao i svaka fizička ili pravna osoba mogu u skladu s člankom 263. UFEU-a pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije protiv odluka Nadzornog tijela.

3.  U slučaju kad Nadzorno tijelo ima obvezu postupiti, a ne donese nikakvu odluku, postupak za propušteno djelovanje može se pokrenuti pred Sudom Europske unije, u skladu s člankom 265. UFEU-a.

4.  Od Nadzornog tijela se traži poduzimanje potrebnih mjera kako bi postupilo u skladu s presudom Suda Europske unije.

POGLAVLJE VI.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 62.

Proračun Agencije

▼M2

1.  Prihodi Nadzornog Tijela, europskog tijela u skladu s člankom 70. Uredbe (EZ, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ) („Financijska uredba”), sastoje se, posebno, od bilo koje kombinacije sljedećeg:

▼B

▼M2

Svi dobrovoljni doprinosi država članica ili promatrača iz prvog podstavka točke (d) ne prihvaćaju se ako bi se takvim prihvaćanjem dovela u sumnju neovisnost i nepristranost Nadzornog tijela. Ne smatra se da se neovisnost Nadzornog tijela dovodi u sumnju dobrovoljnim doprinosima kojima se nadoknađuju troškovi obavljanja zadaća koje je nadležno tijelo delegiralo Nadzornom tijelu.

▼B

2.  Rashodi Nadzornog tijela uključuju, najmanje, naknadu zaposlenima, administrativne troškove, troškove infrastrukture, troškove stručnog osposobljavanja i troškove poslovanja.

3.  Prihodi i rashodi su uravnoteženi.

4.  Za svaku financijsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini, pripremaju se procjene svih prihoda i rashoda Nadzornog tijela koji se iskazuju u proračunu Nadzornog tijela.

▼M2

Članak 63.

Donošenje proračuna

1.  Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Nadzornog tijela za sljedeće tri financijske godine u kojemu se navode predviđeni prihodi i rashodi te informacije o osoblju, na temelju godišnjeg i višegodišnjeg planiranja programa te ga zajedno s planom radnih mjesta dostavlja upravljačkom odboru i Odboru nadzornika.

2.  Odbor nadzornika donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta za sljedeće tri financijske godine na temelju nacrta koji je odobrio upravljački odbor.

3.  Upravljački odbor dostavlja Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću kao i Europskom revizorskom sudu jedinstveni programski dokument do 31. siječnja.

4.  Uzimajući u obzir jedinstveni programski dokument Komisija u nacrt proračuna Unije uključuje procjenu koju smatra potrebnom s obzirom na plan radnih mjesta i iznos doprinosa za uravnoteženje kojim tereti opći proračun Europske unije u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

5.  Europski parlament i Vijeće donose plan radnih mjesta Nadzornog tijela. Europski parlament i Vijeće odobravaju proračunska sredstva kao doprinos uravnoteženom financiranju Nadzornog tijela.

6.  Proračun Nadzornog tijela donosi Odbor nadzornika. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi na odgovarajući način usklađuje.

7.  Upravljački odbor bez nepotrebne odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svojoj namjeri provedbe svakog projekata koji bi mogao imati značajne financijske posljedice za financiranje njegova proračuna, a posebno svakog projekta koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada.

8.  Ne dovodeći u pitanje članke 266. i 267. Financijske uredbe, zahtijeva se odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća za svaki projekt koji bi mogao imati značajne financijske ili dugoročne posljedice za financiranje proračuna Nadzornog tijela, a posebno za svaki projekt koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada, uključujući klauzule o raskidu.

Članak 64.

Izvršenje i kontrola proračuna

1.  Izvršni direktor djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i izvršava godišnji proračun Nadzornog tijela.

2.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu privremenu računovodstvenu dokumentaciju do 1. ožujka sljedeće godine. Članak 70. ne sprječava Nadzorno tijelo da Revizorskom sudu dostavi sve informacije koje on zatraži, a koje su u nadležnosti Revizorskog suda.

3.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela do 1. ožujka sljedeće godine dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije potrebne računovodstvene informacije za potrebe konsolidacije na način i u formatu koje odredi računovodstveni službenik Komisije.

4.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela do 31. ožujka sljedeće godine dostavlja i izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju članovima Odbora nadzornika, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu.

5.  Nakon što primi opažanja Revizorskog suda o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji Nadzornog tijela u skladu s člankom 246. Financijske uredbe, računovodstveni službenik Nadzornog tijela sastavlja završnu računovodstvenu dokumentaciju Nadzornog tijela. Tu završnu računovodstvenu dokumentaciju izvršni direktor dostavlja Odboru nadzornika koji o njoj iznosi mišljenje.

6.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela do 1. srpnja sljedeće godine dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu završnu računovodstvenu dokumentaciju zajedno s mišljenjem Odbora nadzornika.

Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 15. lipnja svake godine i paket dokumentacije u standardiziranom formatu koji je odredio računovodstveni službenik Komisije za potrebe konsolidacije.

7.  Završna računovodstvena dokumentacija objavljuje se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8.  Izvršni direktor do 30. rujna dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja, a presliku tog odgovora također dostavlja upravljačkom odboru i Komisiji.

9.  Izvršni direktor podnosi Europskom parlamentu, na njegov zahtjev i kako je predviđeno u članku 261. stavku 3. Financijske uredbe, sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka razrješnice za dotičnu financijsku godinu.

10.  Na preporuku Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje Nadzornom tijelu razrješnicu za izvršenje proračuna za financijsku godinu N.

11.  Nadzorno tijelo daje obrazloženo mišljenje o stajalištu Europskog parlamenta i o svim ostalim opažanjima Europskog parlamenta iz postupka davanja razrješnice.

Članak 65.

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo donosi upravljački odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715 ( 11 ) osim ako to zahtijevaju posebne operativne potrebe funkcioniranja Nadzornog tijela, te samo uz prethodnu suglasnost Komisije.

▼B

Članak 66.

Mjere za borbu protiv prijevara

▼M2

1.  Za potrebe suzbijanja prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ) primjenjuje se na Nadzorno tijelo bez ograničenja.

▼B

2.  Nadzorno tijelo pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu o internim istragama OLAF-a i odmah donosi odgovarajuće odredbe za sve zaposlenike Nadzornog tijela.

3.  Odluke o financiranju te sporazumi i provedbeni instrumenti koji iz njih proizlaze izričito određuju da Revizorski sud i OLAF mogu, u slučaju potrebe, provesti provjere na licu mjesta korisnika novčanih sredstava koja je isplatilo Nadzorno tijelo kao i osoblja odgovornog za njihovu dodjelu.

POGLAVLJE VII.

OPĆE ODREDBE

Članak 67.

Povlastice i imuniteti

Protokol (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u, primjenjuje se na Nadzorno tijelo i njegovo osoblje.

Članak 68.

Osoblje

1.  Na osoblje Nadzornog tijela, uključujući njegovog izvršnog direktora i predsjednika, primjenjuje se Pravilnik o osoblju za dužnosnike i uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja su zajednički donijele institucije Unije s ciljem njihove primjene.

2.  Upravni odbor u suglasnosti s Komisijom donosi sve potrebne provedbene mjere u skladu s pravilima predviđenim u članku 110. Pravilnika o osoblju.

3.  U odnosu na svoje osoblje, Nadzorno tijelo izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje i koje su Uvjetima zapošljavanja ostalih službenika dodijeljene tijelu koje je ovlašteno za zaključivanje ugovora.

4.  Upravni odbor može donijeti odredbe na temelju kojih se nacionalnim stručnjacima iz država članica omogućuje upućivanje u Nadzorno tijelo.

Članak 69.

Odgovornost Nadzornog tijela

1.  U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Nadzorno tijelo, u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonodavstvima država članica, naknađuje svaku štetu koju je samo prouzročilo ili njeno osoblje prilikom obavljanja svojih zadaća. Sud Europske unije je nadležan za sve sporove u vezi s rješavanjem takve štete.

2.  Osobna financijska i disciplinska odgovornost osoblja Nadzornog tijela prema Nadzornom tijelu uređena je relevantnim odredbama koje se primjenjuju na osoblje Nadzornog tijela.

Članak 70.

Obveza čuvanja poslovne tajne

▼M2

1.  Članovi Odbora nadzornika i svi članovi osoblja Nadzornog tijela, uključujući službenike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Nadzorno tijelo na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne na temelju članka 339. UFEU-a i relevantnih odredbi zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.

▼B

2.  Ne dovodeći u pitanje slučajeve obuhvaćene kaznenim pravom, nikakve povjerljive informacije koje prime osobe iz stavka 1. tijekom obavljanja svojih dužnosti, ne smiju se otkriti ni jednoj osobi niti bilo kojem tijelu, osim u sažetom i zbirnom obliku tako da se pojedina financijska institucija ne može prepoznati.

▼M2

Obveza iz stavka 1. ovog članka i prvog podstavka ovog stavka ne sprječava Nadzorno tijelo i nadležna tijela da upotrebljavaju informacije radi provedbe zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., te posebno u pravnim postupcima donošenja odluka.

▼M2

2.a  Upravljački odbor i Odbor nadzornika osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je za te potrebe ovlastio upravljački odbor i Odbor nadzornika ili koje je imenovalo nadležno tijelo, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz stavaka 1. i 2.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima upravljačkog odbora i Odbora nadzornika i koji sudjeluju u aktivnostima Nadzornog tijela.

▼M2

3.  Stavcima 1. i 2. ne sprječava se Nadzorno tijelo da razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima u skladu s ovom Uredbom i drugim zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na financijske institucije.

Te informacije podliježu uvjetima čuvanja poslovne tajne iz stavaka 1. i 2. Nadzorno tijelo u svojem internom poslovniku utvrđuje praktične aranžmane za provedbu pravila o čuvanju povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

4.  Nadzorno tijelo primjenjuje Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444 ( 13 ).

Članak 71.

Zaštita podataka

Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje obveze država članica koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili obveze Nadzornog tijela koje se odnose na njegovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ) pri ispunjavanju njegovih odgovornosti.

▼B

Članak 72.

Pristup dokumentima

1.  Na dokumente koje vodi Nadzorno tijelo, primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.

▼M2

2.  Upravljački odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

▼B

3.  Odluke koje donese Nadzorno tijelo u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, mogu biti predmetom pritužbe upućene Europskom ombudsmanu ili postupka pred Sudom Europske unije, nakon žalbe upućene Žalbenom vijeću, ovisno o slučaju, u skladu s uvjetima iz članaka 228. i 263. UFEU-a.

Članak 73.

Uređivanje pitanja jezika

1.  Na Nadzorno se tijelo primjenjuje Uredba Vijeća br. 1. o određivanju jezika koji će se koristiti u Europskoj ekonomskoj zajednici ( 15 ).

2.  Upravni odbor odlučuje o unutarnjem uređivanju pitanja jezika za Nadzorno tijelo.

3.  Prevoditeljske usluge koje se traže za funkcioniranje Nadzornog tijela, osigurava Centar za prevođenje za tijela Europske unije.

Članak 74.

Sporazum o sjedištu

▼M2

Potrebni aranžmani koji se odnose na smještaj Nadzornog tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kao i objekte koje ta država članica stavlja na raspolaganje, te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Nadzornog tijela i članove njihovih obitelji utvrđuju se u Sporazumu o sjedištu između Nadzornog tijela i te države članice koji su sklopili nakon odobrenja upravljačkog odbora.

▼B

Navedena država članica pruža najbolje moguće uvjete kako bi osigurala pravilno funkcioniranje Nadzornog tijela, uključujući višejezično, europski orijentirano školovanje i odgovarajuću prometnu povezanost.

Članak 75.

Sudjelovanje trećih zemalja

1.  Sudjelovanje u radu Nadzornog tijela otvoreno je za treće zemlje koje su zaključile sporazume s Unijom, koje su donijele i primjenjuju pravo Unije u područjima nadležnosti Nadzornog tijela, kako je navedeno u članku 1. stavku 2.

2.  Nadzorno tijelo može surađivati sa zemljama iz stavka 1. koje primjenjuju zakonodavstvo koje je priznato kao istovjetno, u područjima nadležnosti Nadzornog tijela, iz članka 1. stavka 2., kako je predviđeno međunarodnim sporazumima koje je zaključila Unija u skladu s člankom 216. UFEU-a.

U skladu s relevantnim odredbama sporazuma iz stavaka 1. i 2. zaključuju se dogovori u kojima se navode posebno, priroda, opseg i proceduralni aspekti uključivanja zemalja iz stavka 1. u rad Nadzornog tijela, uključujući odredbe koje se odnose na financijske doprinose i osoblje. Oni mogu predvidjeti zastupanje u Odboru nadzornika u ulozi promatrača, ali osiguravaju da ove zemlje ne sudjeluju u bilo kakvim raspravama u vezi s pojedinom financijskom institucijom, osim kad postoji izravan interes.

POGLAVLJE VIII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

▼M2

Članak 76.

Odnos s Odborom europskih nadzornih tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (CEIOPS)

Nadzorno tijelo smatra se pravnim sljednikom Odbora europskih nadzornih tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (CEIOPS). Na dan osnivanja Nadzornog tijela sva imovina i obveze te svi poslovi CEIOPS-a koji su u tijeku automatski se prenose na Nadzorno tijelo. CEIOPS sastavlja izvješće u kojem iskazuje završno stanje svoje imovine i svojih obveza na dan tog prijenosa. CEIOPS i Komisija provode reviziju tog izvješća i odobravaju ga.

▼B

Članak 77.

Prijelazne odredbe o osoblju

1.  Odstupajući od članka 68. svi ugovori o radu i ugovori o privremenom premještaju zaposlenika koje je zaključio CEIOPS ili njegovo tajništvo, a koji su na snazi 1. siječnja 2011., biti će prihvaćeni do datuma njihovog isteka. Oni se ne mogu produžiti.

2.  Svim ugovornim zaposlenicima iz stavka 1., ponudit će se mogućnost zaključivanja ugovora za privremene djelatnike iz članka 2(a) Uvjeta zaposlenja drugih službenika za različite razrede, kako je predviđeno u planu radnih mjesta Nadzornog tijela.

Prilikom stupanja na snagu ove Uredbe, tijelo ovlašteno za zaključivanje ugovora dužno je provesti unutarnji postupak odabira koji je ograničen na osoblje koje ima ugovore s CEIOPS-om ili njegovim tajništvom, kako bi se provjerila sposobnost, učinkovitost i integritet osoba koje će se zaposliti. Pri unutarnjem postupku odabira u cijelosti se uzimaju u obzir vještine i iskustvo pokazano tijekom rada pojedinaca prije zaposlenja.

3.  Ovisno o vrsti i razini dužnosti koje je potrebno obavljati, uspješnim kandidatima nude se ugovori za privremene djelatnike čije trajanje odgovara najmanje razdoblju koje je preostalo na temelju prethodnog ugovora.

4.  Relevantno nacionalno pravo koje se odnosi na ugovore o radu i ostali odgovarajući instrumenti i dalje će vrijediti za zaposlenike koji imaju prethodne ugovore koji odluče da se neće prijaviti za ugovore za privremene službenike ili kojima nisu ponuđeni ugovori za privremene službenike u skladu sa stavkom 2.

Članak 78.

Nacionalne odredbe

Države članice donose odredbe koje su primjerene za osiguranje učinkovite primjene ove Uredbe.

Članak 79.

Izmjene

Ovim se mijenja Odluka br. 716/2009/EZ utoliko što se CEIOPS uklanja s popisa korisnika iz odjeljka B Priloga navedenoj Odluci.

Članak 80.

Stavljanje izvan snage

Ovim se stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/79/EZ o osnivanju CEIOPS-a s učinkom od 1. siječnja 2011.

Članak 81.

Preispitivanje

▼M2

1.  Komisija do 31. prosinca 2021. i svake tri godine nakon toga objavljuje opće izvješće o stečenom iskustvu koje je rezultat rada Nadzornog tijela i o postupcima koji su utvrđeni u ovoj Uredbi. U tom se izvješću, među ostalim, evaluira:

▼M2

▼B

2.  Izvješće iz stavka 1. također ispituje je li:

▼M2

2.a  Nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima Komisija provodi, u okviru općeg izvješća iz stavka 1. ovog članka, sveobuhvatnu procjenu primjene članka 9.a.

▼B

3.  U vezi s pitanjem izravnog nadzora institucija ili infrastruktura koje su paneuropskog dosega, vodeći pritom računa o tržišnim kretanjima, Komisija priprema godišnje izvješće o primjerenosti povjeravanja daljnje odgovornosti Nadzornom tijelu za nadzor u tom području.

4.  Izvješće i svi priloženi prijedlozi, prema potrebi, dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 82.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2011., uz izuzetak članka 76. i članka 77. stavaka 1. i 2. koji se primjenjuju od dana njezinog stupanja na snagu.

Nadzorno tijelo osniva se 1. siječnja 2011.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

---

( 1 ) Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (SL L 26, 2.2.2016., str. 19.).

( 2 ) Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.).

( 3 ) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

( 4 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

( 5 ) SL L 331, 15.12.2010., str. 12.

( 6 ) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.

( 7 ) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

( 8 ) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

( 9 ) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

( 10 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

( 11 ) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 оd 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).

( 12 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

( 13 ) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

( 14 ) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

( 15 ) SL 17, 6.10.1958., str. 385.