(1)

U glavi II. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 (2) utvrđena su pravila o djelatnostima i operativnim programima proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća.

(2)

Države članice mogu dopustiti proizvođačkim organizacijama da određene djelatnosti povjeravaju vanjskim izvršiteljima. U nekim državama članicama proizvođačke organizacije su velika poduzeća, koja često imaju društva kćeri na više razina. Odredbe o povjeravanju djelatnosti vanjskim izvršiteljima stoga bi trebalo preformulirati kako bi se obuhvatile situacije u kojima se djelatnosti povjeravaju subjektima koji su usko povezani s proizvođačem.

(3)

Posljednjih godina proizvodnja gljiva više nije ograničena na sorte iz roda Agaricus. Zbog potražnje na tržištu i očekivanja potrošača, proizvođačke organizacije specijalizirane za proizvodnju gljiva proizvode i druge sorte gljiva iz uzgoja, primjerice iz roda Pleurotus, sorte Shiitaké i roda Agrocybe. Stoga bi područje primjene odredbi o osnovi za izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište kad je riječ o gljivama namijenjenima za preradu trebalo proširiti kako bi se obuhvatilo više sorti gljiva iz uzgoja.

(4)

U skladu sa zakonodavnim prijedlozima Komisije za buduću zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), u buduće strateške planove država članica u okviru ZPP-a treba uključiti program potpore za voće i povrće. Do usvajanja tih prijedloga, Uredbom (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđene su određene prijelazne odredbe koje se odnose na godine 2021. i 2022. Konkretno, kako bi se osigurala što lakša integracija tog programa potpore u budući ZPP, postojeći operativni programi u sektoru voća i povrća koji nisu dosegnuli maksimalno trajanje od pet godina smiju se produljiti samo do 31. prosinca 2022. Osim toga, novi operativni programi u sektoru voća i povrća smiju se odobravati samo na razdoblje od najviše tri godine. Budući da predmetni operativni programi moraju biti u skladu s nacionalnom strategijom, državama članicama trebalo bi dopustiti da svoju nacionalnu strategiju produlje do 31. prosinca 2025.

(5)

Obeštećenje iz osiguranja primljeno u određenim slučajevima smanjenja proizvodnje može biti uključeno u izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište. Primjereno je razjasniti kada obeštećenje mora biti uključeno, a to je slučaj pri izračunu vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište tijekom 12-mjesečnog referentnog razdoblja u kojem je obeštećenje iz osiguranja stvarno isplaćeno.

(6)

Troškovi u okviru operativnih programa koji su prihvatljivi za dobivanje potpore moraju biti ograničeni na stvarno nastale troškove. Međutim, za potrebe poravnanja troškova za djelovanje i mjere u okviru operativnih programa, upotreba paušalnih stopa, veličina jediničnih troškova ili paušalnih iznosa u državama članicama trebala bi biti usklađena s pravilima o programima ruralnog razvoja.

(7)

Glava II. poglavlje III. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 sadržava pravila o mjerama za sprečavanje kriza i upravljanje krizama, uključujući među ostalim i povlačenja proizvodâ s tržišta. U Tematskom izvješću br. 23/2019, „Stabilizacija prihoda poljoprivrednika: dostupan je sveobuhvatan skup alata, no potrebno je pronaći rješenje za slabu primjenu instrumenata i isplatu previsokih naknada”, od 5. prosinca 2019. (4) Europski revizorski sud izrazio je zabrinutost u pogledu nekih aspekata sustava povlačenja voća i povrća s tržišta, osobito kad je riječ o prerađenim proizvodima od voća i povrća povučenog s tržišta, što može dovesti do previsokih naknada. Kako bi se izbjegla mogućnost isplate previsokih naknada, Europski revizorski sud preporučuje utvrđivanje gornje granice za financijsku pomoć Unije u slučaju povlačenja za besplatnu distribuciju prerađenog voća i povrća. Stoga bi odredbama o potpori za povlačenje s tržišta za besplatnu distribuciju prerađenog voća i povrća trebalo jasno utvrditi da se plaćanjima prerađivačima smiju nadoknaditi samo troškovi prerade i isključiti isplatu previsokih naknada.

(8)

Trebalo bi razjasniti pravila o potpori za povlačenja s tržišta koja se odnose na primjenu ograničenja od 5 % količine proizvodnje stavljene na tržište.

(9)

Uzimajući u obzir da je važno optimirati, pojednostavniti i bolje koordinirati postojeće instrumente te ih nadopuniti novim mjerama ako je to potrebno, odredbe o primjeni mjera osiguranja ljetine trebale bi biti usklađene s pravilima o programima ruralnog razvoja.

(10)

U cilju povećanja atraktivnosti mjera mentorstva kao mjera za sprečavanje kriza i upravljanje krizama trebalo bi ublažiti uvjete prihvatljivosti koji se odnose na korisnike mentorstva.

(11)

Proizvođačke organizacije obvezne su procijeniti provedbu svojih operativnih programa. Budući da je u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/892 (5) članak 24. zamijenjen, u Delegiranoj uredbi (EU) 2017/891 trebalo bi u pravilima o izvješću o procjeni izbrisati upućivanje na taj članak.

(12)

Neke prijelazne odredbe zastarjele su i stoga bi ih trebalo ukloniti.

(13)

U skladu s člankom 55. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 države članice dužne su obavještavati Komisiju o ponderiranim prosjecima zabilježenih proizvođačkih cijena voća i povrća koje odgovaraju vrstama i sortama proizvoda te veličinama i prezentiranju, kako je specificirano u Prilogu VI. toj uredbi. Radi točnog prikazivanja stanja na tržištu, u rubrikama „vrsta/sorta”, „prezentiranje/veličina” i „reprezentativna tržišta” trebalo bi ažurirati pojedinosti za rajčice i jabuke kako su specificirane u tom prilogu. Nadalje, kako bi se sustav obavještavanja o cijenama iz Delegirane uredbe (EU) 2017/891 u najvećoj mogućoj mjeri uskladio s odredbama iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/1185 (6), broj proizvoda o čijim cijenama države članice moraju svaki tjedan obavještavati Komisiju trebalo bi smanjiti s 32 na 16. Taj ograničeni popis na kojem se nalazi 16 proizvoda bio bi identičan popisu proizvoda utvrđenom u Prilogu IV. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/891. Konačno, s popisa „reprezentativnih tržišta” trebalo bi ukloniti Ujedinjenu Kraljevinu.

(14)

Delegiranu uredbu (EU) 2017/891 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,