1.   Ovom Uredbom uspostavlja se višegodišnji plan („plan”) za očuvanje i održivo iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru.

2.   Ova Uredba primjenjuje se na sljedeće stokove:

3.   Ova se Uredba primjenjuje i na stokove usputnog ulova ulovljene u zapadnom Sredozemnome moru pri ribolovu stokova navedenih u stavku 2. Primjenjuje se također i na sve druge pridnene stokove ulovljene u zapadnom Sredozemnome moru za koje nije dostupno dovoljno podataka.

4.   Ova Uredba primjenjuje se na komercijalni ribolov pridnenih stokova iz stavaka 2. i 3. ako se obavlja u vodama Unije ili ako ga obavljaju ribarska plovila Unije izvan voda Unije zapadnog Sredozemnog mora.

5.   Ovom Uredbom utvrđuju se i pojedinosti provedbe obveze iskrcavanja u vodama Unije zapadnog Sredozemnog mora za stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 koji su ulovljeni u pridnenom ribolovu.

6.   Ovom Uredbom predviđaju se tehničke mjere, kako je utvrđeno u članku 13., primjenjive u zapadnom Sredozemnome moru u odnosu na sve stokove.

1.   Plan se temelji na režimu ribolovnog napora te je njegov cilj doprinijeti postizanju ciljeva zajedničke ribarstvene politike navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, i to posebno primjenom predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom, kao i osigurati da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacija lovljenih vrsta obnavlja i održava iznad razina koje mogu proizvesti MSY.

2.   Planom se doprinosi napuštanju prakse odbacivanja ulova, tako da se neželjeni ulov, koliko god je to moguće, izbjegava i smanjuje, te provedbi obveze iskrcavanja utvrđene u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za vrste koje na temelju prava Unije podliježu minimalnoj referentnoj veličini za očuvanje i na koje se primjenjuje ova Uredba.

3.   Planom se primjenjuje pristup upravljanju ribarstvom utemeljen na ekosustavu kako bi se osiguralo da se negativni utjecaji ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav sveli na najmanju moguću mjeru. U skladu je sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, a osobito s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020., kako je navedeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ.

4.   Planom se naročito nastoji:

5.   Mjere iz plana poduzimaju se na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta.

1.   Ciljna ribolovna smrtnost u skladu s rasponima FMSY-ja definiranih u članku 2. postiže se za dotične stokove progresivno i postupno do 2020. kada je to moguće, a najkasnije do 1. siječnja 2025., a nakon toga održava unutar raspona FMSY-ja.

2.   Rasponi FMSY-ja na temelju plana traže se posebno od STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini.

3.   U skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kada Vijeće utvrđuje najveći dopušteni ribolovni napor, ono taj ribolovni napor utvrđuje za svaku skupinu ribolovnog napora, unutar raspona FMSY-ja koji je u tom trenutku dostupan za najosjetljiviji stok.

4.   Neovisno o stavcima 1. i 3., najveći dopušteni ribolovni napor može se utvrditi na razinama koje su niže od rasponâ FMSY-ja.

5.   Neovisno o stavcima 1. i 3., najveći dopušteni ribolovni napor može se utvrditi iznad raspona FMSY-ja koji je u tom trenutku dostupan za najosjetljiviji stok, pod uvjetom da su svi dotični stokovi iznad BPA-a:

6.   Ako se za stok iz članka 1. stavka 2. zbog nedostatka odgovarajućih znanstvenih informacija ne mogu utvrditi rasponi FMSY-ja, tim se stokom upravlja u skladu s člankom 12. sve dok ne postanu dostupni rasponi FMSY-ja na temelju stavka 2. ovog članka.

1.   Ako se znanstvenim savjetima ukaže na to da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg od dotičnih stokova ispod BPA-a, poduzimaju se sve prikladne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak dotičnih stokova na razine iznad onih koje mogu proizvesti najveći održivi prinos (MSY). Posebice, neovisno o članku 4. stavku 3., najveći dopušteni ribolovni napor utvrđuje se na razinama koje su u skladu s ribolovnom smrtnosti koja je smanjena unutar raspona FMSY-ja za najosjetljiviji stok, uzimajući u obzir smanjenje biomase.

2.   Ako se znanstvenim savjetima ukaže na to da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg od dotičnih stokova ispod BLIM--a, poduzimaju se dodatne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak dotičnog stoka na razine iznad onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY). Te korektivne mjere posebice, neovisno o članku 4. stavku 3., mogu uključivati suspenziju ciljanog ribolova za dotični stok te odgovarajuće smanjenje najvećeg dopuštenog ribolovnog napora.

3.   Korektivne mjere iz ovog članka mogu obuhvaćati:

4.   Odabir mjera iz ovog članka provodi se u skladu s prirodom, ozbiljnošću, trajanjem i ponavljanjem stanja u kojem se biomasa stoka u mrijestu nalazi ispod razina iz članka 5.

1.   Režim ribolovnog napora primjenjuje se na sva plovila kategorija duljina utvrđenih u Prilogu I. koja povlačnim mrežama (koćama) love skupine stokova iz Priloga I. na područjima iz istoga priloga.

2.   Vijeće, u skladu sa znanstvenim savjetima i na temelju članka 4., svake godine utvrđuje najveći dopušteni ribolovni napor za svaku skupinu ribolovnog napora po državama članicama.

3.   Odstupajući od članka 3. stavka 1. i neovisno o stavku 2. ovog članka, tijekom prvih pet godina provedbe plana:

4.   Svaka država članica za svaku skupinu ribolovnog napora ili potpodručje izračunava osnovnu vrijednost iz stavka 3. kao prosječan ribolovni napor izražen u obliku broja ribolovnih dana između 1. siječnja 2015. i 31. prosinca 2017., pri čemu u obzir uzima samo plovila koja su bila aktivna tijekom tog razdoblja.

5.   Ako se najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima ukaže na znatne ulove određenog stoka s pomoću ribolovnog alata koji nije povlačna mreža (koća), najveći dopušteni ribolovni napor za taj posebni ribolovni alat može se utvrditi na temelju takvih znanstvenih savjeta.

1.   Ako se znanstvenim savjetima ukaže na znatan utjecaj rekreacijskog ribolova na ribolovnu smrtnost stoka navedenog u članku 1. stavku 2., Vijeće može utvrditi nediskriminirajuća ograničenja za rekreacijske ribolovce.

2.   Pri utvrđivanju ograničenja iz stavka 1. Vijeće se oslanja na transparentne i objektivne kriterije kojima su obuhvaćeni i kriteriji okolišne, društvene i gospodarske prirode. Primijenjenim kriterijima posebice mogu biti obuhvaćeni učinak rekreacijskog ribolova na okoliš, socijalna važnost te aktivnosti i njezin doprinos gospodarstvu u obalnim područjima.

3.   Ako je to primjereno, države članice poduzimaju nužne i proporcionalne mjere za praćenje i prikupljanje podataka za pouzdanu procjenu stvarnih razina ulova u rekreacijskom ribolovu.

1.   Države članice upravljaju najvećim dopuštenim ribolovnim naporom u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima od 26. do 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

2.   Svaka država članica odlučuje o metodi dodjele najvećeg dopuštenog ribolovnog napora pojedinačnim plovilima ili skupinama plovila koja plove pod njezinom zastavom, u skladu s kriterijima određenima u članku 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

3.   Država članica može izmijeniti svoju raspodjelu ribolovnog napora tako da ribolovne dane iz jedne skupine ribolovnog napora prenese u druge skupine napora istog geografskog područja, uz uvjet da primijeni konverzijski faktor koji se temelji na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima. Razmijenjeni ribolovni dani i konverzijski faktor odmah se, a najkasnije u roku od 10 radnih dana, stavljaju na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama.

4.   Ako dopušta ribolov povlačnim mrežama (koćama) plovilima koja plove pod njezinom zastavom, država članica osigurava ograničavanje takvog ribolova na najviše 15 sati po ribolovnom danu, pet ribolovnih dana tjedno ili na istovrijedno razdoblje.

Države članice mogu odobriti odstupanje od najviše 18 sati po ribolovnom danu kako bi se uzelo u obzir vrijeme plovidbe između luke i ribolovnog područja. O takvom se odstupanju bez odgode obavješćuje Komisiju i druge dotične države članice.

5.   Neovisno o stavku 3., ako plovilo tijekom jednog ribolovnog dana lovi dvije različite skupine stokova, pola ribolovnog dana odbija se od najvećeg dopuštenog ribolovnog napora dodijeljenog tom plovilu za svaku skupinu stokova.

6.   Svaka država članica izdaje odobrenja za ribolov plovilima koja plove pod njezinom zastavom i koja love dotične stokove za područja iz Priloga I. i u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

7.   Države članice dužne su osigurati da se tijekom razdoblja primjene plana ne povećava ukupni kapacitet, izražen u GT i kW, koji odgovara odobrenjima za ribolov izdanima u skladu sa stavkom 6.

8.   Svaka država članica uspostavlja i vodi popis plovila s odobrenjem za ribolov izdanim na temelju stavka 6. te ga stavlja na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama. Države članice svoje popise prvi put dostavljaju u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe, a nakon toga najkasnije 30. studenoga svake godine.

9.   Države članice prate svoj režim ribolovnog napora i osiguravaju da najveći dopušteni ribolovni napor iz članka 7. ne prelazi utvrđena ograničenja.

10.   U skladu s načelima dobrog upravljanja utvrđenim u članku 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, radi postizanja ciljeva plana države članice mogu promicati sustave participativnog upravljanja na lokalnoj razini.

1.   Države članice bilježe i Komisiji dostavljaju podatke o ribolovnom naporu u skladu s člankom 33. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i člancima 146.c, 146.d i 146.e Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 (13).

2.   Podaci o ribolovnom naporu agregiraju se po mjesecima, a sadržavaju informacije navedene u Prilogu II. Agregirani podaci su u formatu definicije sheme XML, koja se temelji na normi UN/CEFACT P1000-12.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju podatke o ribolovnom naporu iz stavka 1. prije 15. dana svakog mjeseca.

1.   Povrh onoga što je predviđeno u članku 13. Uredbe (EZ) br. 1967/2006, upotreba povlačnih mreža (koća) u zapadnom Sredozemnome moru zabranjuje se na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta tijekom tri mjeseca svake godine, pri čemu se prema potrebi radi o tri uzastopna mjeseca, unutar šest nautičkih milja od obale, osim u područjima koja su dublja od izobate od 100 m. Ta tri mjeseca godišnje zabrane ribolova određuje svaka država članica, a uvodi ih tijekom najrelevantnijeg razdoblja utvrđenog na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta. O tom se razdoblju bez odgode obavješćuje Komisiju i druge dotične države članice.

2.   Odstupajući od stavka 1. i uz uvjet da je to opravdano posebnim geografskim ograničenjima, poput ograničene veličine epikontinentalnog pojasa ili velike udaljenosti ribolovnog područja, države članice mogu na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta uspostaviti druga područja zabrane ribolova, uz uvjet da se u svakom geografskom potpodručju postigne smanjenje ulova mlađi oslića od najmanje 20 %. O takvom se odstupanju bez odgode obavješćuje Komisiju i druge dotične države članice.

3.   Do 17. srpnja 2021. dotične države članice na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta uspostavljaju druga područja zabrane ribolova ako postoje dokazi o visokoj koncentraciji juvenilne ribe ispod minimalne referentne veličine za očuvanje i mrjestilištima pridnenih stokova, osobito za dotične stokove.

4.   Druga područja zabrane ribolova uspostavljena na temelju stavka 3. predmet su procjene, osobito procjene STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili međunarodnoj razini. Ako te procjene ukažu na neusklađenost tih područja zabrane ribolova s njihovim ciljevima, države članice preispituju ta područja zabrane, vodeći pritom računa o navedenim preporukama.

5.   Ako područja zabrane ribolova iz stavka 3. ovog članka utječu na ribarska plovila iz nekoliko država članica, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i člankom 18. ove Uredbe te na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta, kojima se uspostavljaju dotična područja zabrane ribolova.

1.   Stokovima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe upravlja se na temelju predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom, kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

2.   Mjere upravljanja stokovima iz članka 1. stavka 3., a posebno tehničke mjere očuvanja, kao što su one navedene u članku 13., ustanovljuju se vodeći računa o najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima.

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kojima se ova Uredba dopunjuje uspostavom sljedećih tehničkih mjera očuvanja:

2.   Mjerama iz stavka 1. doprinosi se postizanju ciljeva iz članka 3.

1.   Članak 18. stavci od 1. do 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuju se na mjere iz članaka od 11. do 14. ove Uredbe.

2.   Za potrebe stavka 1. ovog članka, države članice koje imaju izravan upravljački interes mogu podnijeti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013:

3.   Ovlastima koje se dodjeljuju na temelju članaka od 11.do 14. ove Uredbe ne dovode se u pitanje ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju drugih odredaba prava Unije, uključujući na temelju Uredbe (EU) br. 1380/2013.

1.   Ako se znanstvenim savjetima ukaže na promjenu u geografskoj rasprostranjenosti dotičnih stokova, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. radi izmjene ove Uredbe prilagodbom područja navedenih u članku 1. stavku 2. i Prilogu I. kako bi se uzela u obzir navedena promjena.

2.   Ako na temelju znanstvenih savjeta Komisija smatra da je popis dotičnih stokova potrebno izmijeniti, Komisija može podnijeti prijedlog za izmjenu tog popisa.

1.   Za potrebe godišnjeg izvješća predviđenog u članku 50. Uredbe (EU) br. 1380/2013, mjerljivi pokazatelji uključuju godišnje procjene omjera trenutačne ribolovne smrtnosti i FMSY-a (F/FMSY), biomasu stoka u mrijestu (SSB) i socioekonomske pokazatelje za dotične stokove te, ako je to moguće, za stokove usputnog ulova. Ti se pokazatelji mogu nadopuniti drugim pokazateljima na temelju znanstvenih savjeta.

2.   Do 17. srpnja 2024., a nakon toga svake tri godine, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o rezultatima plana i njegovu učinku na dotične stokove i na ribarstvo koje iskorištava te stokove, osobito u pogledu postizanja ciljeva utvrđenih u članku 3.

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Delegiranje ovlasti iz članaka od 11. do 14. i 16. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 16. srpnja 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka od 11. do 14. i 16. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica, u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članaka od 11. do 14. i 16. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od njegova priopćenja ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.