Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32019R1022

Uredba (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru i izmjeni Uredbe (EU) br. 508/2014

PE/32/2019/REV/1

OJ L 172, 26.6.2019, p. 1–17 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Date of entry into force unknown (pending notification) or not yet in force., Date of effect: 16/07/2019

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1022/oj

26.6.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 172/1


UREDBA (EU) 2019/1022 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. lipnja 2019.

o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru i izmjeni Uredbe (EU) br. 508/2014

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Konvencijom Ujedinjenih naroda od 10. prosinca 1982. o pravu mora, čija je Unija ugovorna stranka, predviđene su obveze u pogledu očuvanja, koje uključuju održavanje ili obnovu populacija lovljenih vrsta na razinama koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY).

(2)

Na samitu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održanom u New Yorku 2015. Unija i njezine države članice obvezale su se da će do 2020. učinkovito regulirati lov te zaustaviti prelov, nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov i štetne ribolovne prakse te uspostaviti znanstveno utemeljene planove upravljanja radi što brže obnove ribljih stokova do razina koje mogu proizvesti MSY s obzirom na svoje biološke karakteristike.

(3)

Ministarskom deklaracijom iz Malte MedFish4Ever od 30. ožujka 2017. (3) utvrđen je novi okvir za upravljanje ribarstvom u Sredozemnome moru i predstavljen program rada s pet konkretnih mjera za sljedećih 10 godina. Među preuzetim obvezama je i uspostava višegodišnjih planova.

(4)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđena su pravila zajedničke ribarstvene politike (ZRP), u skladu s međunarodnim obvezama Unije. ZRP treba doprinijeti zaštiti morskog okoliša, održivom upravljanju svim vrstama koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe te osobito postizanju dobrog stanja okoliša do 2020.

(5)

Ciljevi ZRP-a, među ostalim, uključuju osiguravanje dugoročne okolišne, društvene i gospodarske održivosti ribarstvenih i akvakulturnih aktivnosti, primjenu predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom i provedbu pristupa upravljanju ribarstvom utemeljenog na ekosustavu. ZRP-om se također doprinosi ostvarenju primjerenog životnog standarda u sektoru ribarstva, što uključuje sektor malog, artizanalnog ili obalnog ribolova. Ostvarenjem navedenih ciljeva doprinosi se i dostupnosti opskrbe hranom i osiguravaju dobrobiti povezane sa zapošljavanjem.

(6)

Radi postizanja ciljeva ZRP-a trebalo bi donijeti niz mjera očuvanja, kao što su višegodišnji planovi, tehničke mjere te utvrđivanje i raspodjela najvećeg dopuštenog ribolovnog napora.

(7)

Na temelju članaka 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013 višegodišnji planovi trebaju se temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim savjetima. U skladu s tim odredbama višegodišnji plan uspostavljen ovom Uredbom („plan”) trebao bi sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke za očuvanje te zaštitne i tehničke mjere namijenjene izbjegavanju i smanjenju neželjenih ulova.

(8)

Pojam „najbolji raspoloživi znanstveni savjeti” trebalo bi tumačiti kao javno dostupne znanstvene savjete koji se temelje na najnovijim znanstvenim podacima i metodama i koje je izdalo ili preispitalo neovisno znanstveno tijelo priznato na razini Unije ili na međunarodnoj razini.

(9)

Komisija bi trebala prikupiti najbolje raspoložive znanstvene savjete o stokovima iz područja primjene plana. To bi trebala učiniti prvenstveno savjetovanjem sa Znanstvenim, tehničkim i gospodarskim odborom za ribarstvo (STECF). Konkretno, Komisija bi trebala prikupiti javno dostupne znanstvene savjete, uključujući savjete o mješovitom ribolovu, u kojima se uzima u obzir plan i navode rasponi FMSY-ja te referentne točke za očuvanje (BPA i BLIM).

(10)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1967/2006 (5) uspostavljen je okvir za upravljanje u cilju održivog iskorištavanja ribolovnih resursa u Sredozemnome moru i uveden zahtjev za donošenjem planova upravljanja za vrste ribolova u kojima se upotrebljavaju povlačne mreže (koće), potegače otvorenog mora, obalne mreže potegače, okružujuće mreže i dredže u teritorijalnim vodama država članica.

(11)

Francuska, Italija i Španjolska donijele su planove upravljanja na temelju Uredbe (EZ) br. 1967/2006. Međutim ti su planovi međusobno nedosljedni i njima se ne uzima u obzir sav alat kojim se iskorištavaju pridneni stokovi ni pogranična rasprostranjenost određenih stokova i ribarskih flota. Osim toga, pokazali su se nedjelotvornima u postizanju općenitih ciljeva utvrđenih ZRP-om. Države članice i dionici izrazili su potporu razvoju i provedbi višegodišnjeg plana na razini Unije za dotične stokove.

(12)

STECF je utvrdio da razina iskorištavanja brojnih pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru uvelike prelazi razinu potrebnu za postizanje MSY-ja.

(13)

Stoga je primjereno uspostaviti višegodišnji plan za očuvanje i održivo iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru.

(14)

Tim bi planom trebalo uzeti u obzir mješovitu prirodu ribolova i dinamiku među stokovima koji su predmet tog ribolova, tj. stokovima oslića (Merluccius merluccius), trlje blatarice (Mullus barbatus), dubinske kozice (Parapenaeus longirostris), škampa (Nephrops norvegicus), svijetlocrvene kozice (Aristeus antennatus) i velike crvene kozice (Aristaeomorpha foliacea). Također bi trebalo uzeti u obzir vrste usputnog ulova koje se ulove u pridnenom ribolovu i pridnene stokove za koje nije dostupno dovoljno podataka. Plan bi se trebao primjenjivati na pridneni ribolov (posebno na ribolov povlačnim mrežama (koćama), pridnenim mrežama stajaćicama, klopkama i parangalima) koji se obavlja u vodama Unije ili koji ribarska plovila Unije obavljaju izvan voda Unije zapadnog Sredozemnog mora.

(15)

Kada smrtnost uzrokovana rekreacijskim ribolovom znatno utječe na dotične stokove, Vijeće bi trebalo moći utvrditi nediskriminirajuća ograničenja za rekreacijske ribolovce. Vijeće bi pri utvrđivanju takvih ograničenja trebalo navesti transparentne i objektivne kriterije. Države članice trebale bi, prema potrebi, poduzeti nužne i proporcionalne mjere za praćenje i prikupljanje podataka za pouzdanu procjenu stvarnih razina ulova u rekreacijskom ribolovu. Nadalje, trebalo bi biti moguće donijeti tehničke mjere očuvanja u odnosu na rekreacijski ribolov.

(16)

Geografsko područje primjene plana trebalo bi se temeljiti na geografskoj rasprostranjenosti stokova iz najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta. Geografska rasprostranjenost stokova iz plana možda će se morati izmijeniti zbog boljih znanstvenih informacija. Stoga bi Komisija trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se geografska rasprostranjenost stokova iz plana prilagođava ako znanstveni savjeti pokažu da je došlo do promjene geografske rasprostranjenosti relevantnih stokova.

(17)

Cilj plana predviđenog ovom Uredbom trebao bi biti doprinos uspješnom postizanju ciljeva ZRP-a, a posebno postizanju i održavanju MSY-ja za ciljane stokove, provedbi obveze iskrcavanja za pridnene stokove i usputni ulov pelagičnih vrsta u pridnenom ribolovu, podložno minimalnoj referentnoj veličini za očuvanje, te promicanju primjerenog životnog standarda osoba koje ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući na umu obalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte. Planom bi isto tako trebalo primijeniti pristup upravljanju ribarstvom utemeljen na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav sveli na najmanju moguću mjeru. Trebao bi biti usklađen sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020., u skladu s Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), te s ciljevima Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Direktive Vijeća 92/43/EEZ (8).

(18)

Ciljanu ribolovnu smrtnost (F) koja odgovara cilju postizanja i održavanja MSY-ja primjereno je utvrditi kao raspon vrijednosti koje su u skladu s postizanjem MSY-ja (FMSY). Ti rasponi, utemeljeni na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, potrebni su kako bi se omogućila fleksibilnost potrebna da se uzmu u obzir promjene znanstvenih savjeta te kako bi se doprinijelo provedbi obveze iskrcavanja i kako bi se vodilo računa o mješovitom ribolovu. Na temelju plana ti se rasponi izvode tako da dovedu do smanjenja dugoročnog prinosa od najviše 5 % u odnosu na MSY. Osim toga, gornja granica raspona FMSY-ja utvrđuje se s ciljem da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke biomase (BLIM) iznosi najviše 5 %.

(19)

Radi utvrđivanja najvećeg dopuštenog ribolovnog napora trebali bi postojati rasponi FMSY-ja za „uobičajenu upotrebu”, a u slučaju da su dotični stokovi u dobrom stanju, mogućnost utvrđivanja najvećeg dopuštenog ribolovnog napora iznad tih raspona FMSY-ja za najosjetljiviji stok ako je to na temelju znanstvenih savjeta potrebno za postizanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi za mješoviti ribolov, kako bi se izbjeglo nanošenje štete stoku zbog dinamike stoka unutar vrste ili među vrstama odnosno kako bi se ograničile promjene najvećeg dopuštenog ribolovnog napora iz godine u godinu. Ciljnu ribolovnu smrtnost koja je u skladu s navedenim rasponima FMSY-ja trebalo bi postići progresivno i postupno do 2020. kada je to moguće, a najkasnije do 1. siječnja 2025.

(20)

Za stokove za koje su dostupni ciljevi u pogledu MSY-ja, a radi primjene zaštitnih mjera, potrebno je utvrditi referentne točke za očuvanje, koje se izražavaju kao zaštitne referentne točke (BPA) i granične referentne točke (BLIM).

(21)

Trebalo bi uvesti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se ispune ciljevi i prema potrebi provedu korektivne mjere, među ostalim ako stokovi padnu ispod referentnih točaka za očuvanje. Korektivne mjere trebale bi obuhvaćati hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013, najveći dopušteni ribolovni napor i druge posebne mjere očuvanja.

(22)

Radi omogućivanja transparentnog pristupa ribarstvu i postizanja ciljne ribolovne smrtnosti, za povlačne mreže (koće), koje su glavni alat za iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru, trebalo bi donijeti režim ribolovnog napora na razini Unije. U tu svrhu primjereno je odrediti skupine ribolovnog napora kako bi Vijeće, na godišnjoj osnovi, utvrdilo najveći dopušteni ribolovni napor, izražen u obliku broja ribolovnih dana. Ako je to potrebno, režim ribolovnog napora trebao bi obuhvaćati i drugi ribolovni alat.

(23)

S obzirom na zabrinjavajuće stanje brojnih pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru, a radi smanjenja trenutačno visokih razina ribolovne smrtnosti, režim ribolovnog napora trebao bi dovesti do znatnog smanjenja ribolovnog napora u prvih pet godina provedbe plana.

(24)

Države članice trebale bi poduzeti posebne mjere kojima bi se osigurala učinkovitost i provedivost režima ribolovnog napora, i to uvođenjem metode raspodjele kvota ribolovnog napora u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013, izradom popisa plovila, izdavanjem odobrenja za ribolov te evidentiranjem i dostavljanjem relevantnih podataka o ribolovnom naporu.

(25)

Kako bi se doprinijelo učinkovitom postizanju ciljeva plana, a u skladu s načelima dobrog upravljanja utvrđenima u članku 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, državama članicama trebalo bi dopustiti da na lokalnoj razini promiču sustave participativnog upravljanja.

(26)

Kako bi se zaštitila rastilišta i osjetljiva staništa te mali ribolov, obalna zona trebala bi u pravilu biti rezervirana za selektivnije vrste ribolova. Stoga bi planom tijekom tri mjeseca svake godine trebalo uvesti zabranu ribolova za povlačne mreže (koće) koje djeluju unutar šest nautičkih milja od obale, osim na područjima dubljima od izobate od 100 m. Trebalo bi biti moguće uspostaviti druga područja zabrane ribolova ako bi se time moglo osigurati smanjenje ulova juvenilnog oslića od najmanje 20 %.

(27)

Trebalo bi poduzeti dodatne mjere očuvanja u odnosu na pridnene stokove. Konkretno, na temelju znanstvenih savjeta, primjereno je uspostaviti dodatne zabrane na područjima s velikim agregacijama jedinki u mrijestu kako bi se zaštitile odrasle jedinke oslića kojima je nanesena velika šteta.

(28)

Na stokove usputnog ulova i na pridnene stokove za koje nije dostupno dovoljno podataka trebao bi se primjenjivati predostrožni pristup. Ako znanstveni savjeti pokažu da su potrebne korektivne mjere, trebalo bi donijeti posebne mjere očuvanja u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(29)

U planu bi trebalo predvidjeti dodatne tehničke mjere očuvanja koje se donose delegiranim aktima. To je potrebno za postizanje ciljeva plana, posebno u vezi s očuvanjem pridnenih stokova i poboljšanjem selektivnosti.

(30)

Radi poštovanja obveze iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u planu bi trebalo predvidjeti dodatne mjere upravljanja koje treba detaljnije utvrditi u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(31)

Kako bi se plan mogao pravodobno prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu dopune ove Uredbe korektivnim mjerama i tehničkim mjerama očuvanja, provedbe obveze iskrcavanja i izmjene određenih elemenata plana. Posebno je važno da Komisija u okviru pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, i da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (9). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće sve dokumente primaju istodobno kada i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci sustavno trebaju imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije posvećenih pripremi delegiranih akata.

(32)

Trebalo bi utvrditi rok za podnošenje zajedničkih preporuka država članica koje imaju izravni upravljački interes, kako se to zahtijeva Uredbom (EU) br. 1380/2013.

(33)

Kako bi se ocijenio napredak prema postizanju MSY-ja, planom bi trebalo omogućiti redovito znanstveno praćenje dotičnih stokova i, ako je to moguće, stokova usputnog ulova.

(34)

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, Komisija bi trebala periodično procjenjivati prikladnost i učinkovitost ove Uredbe. Ta bi se procjena trebala temeljiti na periodičnoj ocjeni plana, na temelju znanstvenih savjeta STECF-a, do 17. srpnja 2024., a zatim svake tri godine. Tim bi se periodom omogućila potpuna provedba obveze iskrcavanja, donošenje i provedba regionaliziranih mjera i ostvarivanje učinka na stokove i ribolov.

(35)

Radi pravne sigurnosti primjereno je razjasniti da se može smatrati da mjere privremenog prestanka donesene radi postizanja ciljeva plana ispunjavaju kriterije potrebne za dobivanje potpore na temelju Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(36)

Kako bi se postigla ravnoteža između ribolovnog kapaciteta flote i dostupnog najvećeg dopuštenog ribolovnog napora, potpora iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti trebala bi biti dostupna za neuravnotežene segmente flote obuhvaćene ovom Uredbom. Uredbu (EU) br. 508/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(37)

U skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, prije izrade plana procijenjen je njegov vjerojatni gospodarski i društveni učinak.

(38)

Uzimajući u obzir da se najveći dopušteni ribolovni napor utvrđuje za svaku kalendarsku godinu, odredbe o režimu ribolovnog napora trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2020. Uzimajući u obzir okolišnu, društvenu i gospodarsku održivost, odredbe o rasponima FMSY-ja i o zaštitnim mjerama za stokove ispod BPA trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2025.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom Uredbom uspostavlja se višegodišnji plan („plan”) za očuvanje i održivo iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru.

2.   Ova Uredba primjenjuje se na sljedeće stokove:

(a)

svijetlocrvenu kozicu (Aristeus antennatus) na potpodručjima GFCM-a 1, 5, 6 i 7;

(b)

dubinsku kozicu (Parapenaeus longirostris) na potpodručjima GFCM-a 1, 5, 6 i 9-10-11;

(c)

veliku crvenu kozicu (Aristaeomorpha foliacea) na potpodručjima GFCM-a 9-10-11;

(d)

oslića (Merluccius merluccius) na potpodručjima GFCM-a 1-5-6-7 i 9-10-11;

(e)

škampa (Nephrops norvegicus) na potpodručjima GFCM-a 5, 6, 9 i 11;

(f)

trlje blatarice (Mullus barbatus) na potpodručjima GFCM-a 1, 5, 6, 7, 9, 10 i 11.

3.   Ova se Uredba primjenjuje i na stokove usputnog ulova ulovljene u zapadnom Sredozemnome moru pri ribolovu stokova navedenih u stavku 2. Primjenjuje se također i na sve druge pridnene stokove ulovljene u zapadnom Sredozemnome moru za koje nije dostupno dovoljno podataka.

4.   Ova Uredba primjenjuje se na komercijalni ribolov pridnenih stokova iz stavaka 2. i 3. ako se obavlja u vodama Unije ili ako ga obavljaju ribarska plovila Unije izvan voda Unije zapadnog Sredozemnog mora.

5.   Ovom Uredbom utvrđuju se i pojedinosti provedbe obveze iskrcavanja u vodama Unije zapadnog Sredozemnog mora za stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 koji su ulovljeni u pridnenom ribolovu.

6.   Ovom Uredbom predviđaju se tehničke mjere, kako je utvrđeno u članku 13., primjenjive u zapadnom Sredozemnome moru u odnosu na sve stokove.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, uz definicije utvrđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, članku 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (11) i članku 2. Uredbe (EZ) br. 1967/2006, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„zapadno Sredozemno more” znači vode na sljedećim geografskim potpodručjima (potpodručja) GFCM-a: 1 (sjeverno Alboransko more), 2 (otok Alboran), 5 (Balearski otoci), 6 (sjeverna Španjolska), 7 (Lionski zaljev), 8 (otok Korzika), 9 (Ligursko i sjeverno Tirensko more), 10 (južno Tirensko more) i 11 (otok Sardinija), kako je definirano u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

2.

„dotični stokovi” znači stokovi navedeni u članku 1. stavku 2.;

3.

„najosjetljiviji stok” znači stok za koji je u trenutku utvrđivanja najvećeg dopuštenog ribolovnog napora ribolovna smrtnost prethodne godine najdalja od gornje vrijednosti FMSY-ja utvrđene u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima.

4.

„raspon FMSY-ja” znači raspon vrijednosti naveden u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini, pri čemu sve razine ribolovne smrtnosti unutar tog raspona dugoročno dosežu najviši održivi prinos (MSY) uz određeni obrazac ribolova i u trenutačnim prosječnim okolišnim uvjetima, a pritom ne utječu znatno na proces reprodukcije dotičnih stokova. Raspon se izračunava tako da omogućuje dugoročno smanjenje prinosa od najviše 5 % u odnosu na MSY. Njegova gornja granica utvrđuje se tako da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke (BLIM) iznosi najviše 5 %;

5.

„vrijednost FMSY-ja” znači vrijednost procijenjene ribolovne smrtnosti koja uz određeni obrazac ribolova i pod trenutačnim prosječnim okolišnim uvjetima omogućuje dugoročni najviši prinos;

6.

„MSY FLOWER” znači najniža vrijednost unutar raspona FMSY-ja;

7.

„MSY FUPPER” znači najviša vrijednost unutar raspona FMSY-ja;

8.

„niži raspon FMSY-ja” znači raspon koji sadržava vrijednosti od MSY FLOWER-a do vrijednosti FMSY-ja;

9.

„viši raspon FMSY-ja” znači raspon koji sadržava vrijednosti od vrijednosti FMSY-ja do MSY FUPPER-a;

10.

„BLIM” znači granična referentna točka, izražena kao biomasa stoka u mrijestu, dostupna u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u savjetu STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini, ispod koje može doći do smanjene sposobnosti razmnožavanja;

11.

„BPA” znači zaštitna referentna točka, izražena kao biomasa stoka u mrijestu, dostupna u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u savjetu STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini, kojom se osigurava da vjerojatnost pada biomase stoka u mrijestu ispod referentne točke BLIM bude manja od 5 %;

12.

„skupina ribolovnog napora” znači jedinica upravljanja flotom države članice za koju je određen najveći dopušteni ribolovni napor;

13.

„skupina stokova” znači skupina stokova ulovljenih zajedno kako je određeno u Prilogu I.;

14.

„ribolovni dan” znači svako neprekinuto razdoblje od 24 sata (ili njegov dio) tijekom kojeg je plovilo prisutno na zapadnom Sredozemnome moru i nije u luci;

Članak 3.

Ciljevi

1.   Plan se temelji na režimu ribolovnog napora te je njegov cilj doprinijeti postizanju ciljeva zajedničke ribarstvene politike navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, i to posebno primjenom predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom, kao i osigurati da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacija lovljenih vrsta obnavlja i održava iznad razina koje mogu proizvesti MSY.

2.   Planom se doprinosi napuštanju prakse odbacivanja ulova, tako da se neželjeni ulov, koliko god je to moguće, izbjegava i smanjuje, te provedbi obveze iskrcavanja utvrđene u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za vrste koje na temelju prava Unije podliježu minimalnoj referentnoj veličini za očuvanje i na koje se primjenjuje ova Uredba.

3.   Planom se primjenjuje pristup upravljanju ribarstvom utemeljen na ekosustavu kako bi se osiguralo da se negativni utjecaji ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav sveli na najmanju moguću mjeru. U skladu je sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, a osobito s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020., kako je navedeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ.

4.   Planom se naročito nastoji:

(a)

osigurati da su ispunjeni uvjeti opisani u deskriptoru 3 određenom u Prilogu I. Direktivi 2008/56/EZ;

(b)

doprinijeti ispunjenju drugih relevantnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ, razmjerno ulozi koju ribolov ima u njihovu ispunjavanju; i

(c)

doprinijeti postizanju ciljeva iz članaka 4. i 5. Direktive 2009/147/EZ i članaka 6. i 12. Direktive 92/43/EEZ, a posebno svođenju negativnog utjecaja ribolovnih aktivnosti na osjetljiva staništa i zaštićene vrste na najmanju moguću mjeru.

5.   Mjere iz plana poduzimaju se na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta.

POGLAVLJE II.

CILJEVI, REFERENTNE TOČKE ZA OČUVANJE I ZAŠTITNE MJERE

Članak 4.

Ciljevi

1.   Ciljna ribolovna smrtnost u skladu s rasponima FMSY-ja definiranih u članku 2. postiže se za dotične stokove progresivno i postupno do 2020. kada je to moguće, a najkasnije do 1. siječnja 2025., a nakon toga održava unutar raspona FMSY-ja.

2.   Rasponi FMSY-ja na temelju plana traže se posebno od STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini.

3.   U skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kada Vijeće utvrđuje najveći dopušteni ribolovni napor, ono taj ribolovni napor utvrđuje za svaku skupinu ribolovnog napora, unutar raspona FMSY-ja koji je u tom trenutku dostupan za najosjetljiviji stok.

4.   Neovisno o stavcima 1. i 3., najveći dopušteni ribolovni napor može se utvrditi na razinama koje su niže od rasponâ FMSY-ja.

5.   Neovisno o stavcima 1. i 3., najveći dopušteni ribolovni napor može se utvrditi iznad raspona FMSY-ja koji je u tom trenutku dostupan za najosjetljiviji stok, pod uvjetom da su svi dotični stokovi iznad BPA-a:

(a)

ako je to na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta ili dokaza potrebno za postizanje ciljeva utvrđenih u članku 3. u slučaju mješovitog ribolova;

(b)

ako je to na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta ili dokaza potrebno kako bi se izbjeglo nanošenje ozbiljne štete stoku zbog dinamike stoka unutar vrste ili među vrstama; ili

(c)

kako bi se varijacije u najvećem dopuštenom ribolovnom naporu između uzastopnih godina ograničile na ne više od 20 %.

6.   Ako se za stok iz članka 1. stavka 2. zbog nedostatka odgovarajućih znanstvenih informacija ne mogu utvrditi rasponi FMSY-ja, tim se stokom upravlja u skladu s člankom 12. sve dok ne postanu dostupni rasponi FMSY-ja na temelju stavka 2. ovog članka.

Članak 5.

Referentne točke za očuvanje

Na temelju plana, a za potrebe članka 6., sljedeće referentne točke za očuvanje traže se posebno od STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili na međunarodnoj razini:

(a)

zaštitne referentne točke, izražene kao biomasa stoka u mrijestu (BPA); i

(b)

granične referentne točke, izražene kao biomasa stoka u mrijestu (BLIM).

Članak 6.

Zaštitne mjere

1.   Ako se znanstvenim savjetima ukaže na to da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg od dotičnih stokova ispod BPA-a, poduzimaju se sve prikladne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak dotičnih stokova na razine iznad onih koje mogu proizvesti najveći održivi prinos (MSY). Posebice, neovisno o članku 4. stavku 3., najveći dopušteni ribolovni napor utvrđuje se na razinama koje su u skladu s ribolovnom smrtnosti koja je smanjena unutar raspona FMSY-ja za najosjetljiviji stok, uzimajući u obzir smanjenje biomase.

2.   Ako se znanstvenim savjetima ukaže na to da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg od dotičnih stokova ispod BLIM--a, poduzimaju se dodatne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak dotičnog stoka na razine iznad onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY). Te korektivne mjere posebice, neovisno o članku 4. stavku 3., mogu uključivati suspenziju ciljanog ribolova za dotični stok te odgovarajuće smanjenje najvećeg dopuštenog ribolovnog napora.

3.   Korektivne mjere iz ovog članka mogu obuhvaćati:

(a)

mjere na temelju članaka 7., 8. i od 11. do 14. ove Uredbe; i

(b)

hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

4.   Odabir mjera iz ovog članka provodi se u skladu s prirodom, ozbiljnošću, trajanjem i ponavljanjem stanja u kojem se biomasa stoka u mrijestu nalazi ispod razina iz članka 5.

POGLAVLJE III.

RIBOLOVNI NAPOR

Članak 7.

Režim ribolovnog napora

1.   Režim ribolovnog napora primjenjuje se na sva plovila kategorija duljina utvrđenih u Prilogu I. koja povlačnim mrežama (koćama) love skupine stokova iz Priloga I. na područjima iz istoga priloga.

2.   Vijeće, u skladu sa znanstvenim savjetima i na temelju članka 4., svake godine utvrđuje najveći dopušteni ribolovni napor za svaku skupinu ribolovnog napora po državama članicama.

3.   Odstupajući od članka 3. stavka 1. i neovisno o stavku 2. ovog članka, tijekom prvih pet godina provedbe plana:

(a)

za prvu godinu provedbe plana najveći dopušteni ribolovni napor smanjuje se za 10 % u usporedbi s osnovnom vrijednosti, pri čemu iznimku čine potpodručja u kojima je tijekom referentnog razdoblja ribolovni napor već smanjen za više od 20 %;

(b)

za razdoblje od druge do pete godine provedbe plana najveći dopušteni ribolovni napor smanjuje se za najviše 30 % tijekom tog razdoblja. Kako bi se do 1. siječnja 2025. postigao FMSY, smanjenje ribolovnog napora može se dopuniti relevantnim tehničkim ili drugim mjerama očuvanja donesenima u skladu s pravom Unije.

4.   Svaka država članica za svaku skupinu ribolovnog napora ili potpodručje izračunava osnovnu vrijednost iz stavka 3. kao prosječan ribolovni napor izražen u obliku broja ribolovnih dana između 1. siječnja 2015. i 31. prosinca 2017., pri čemu u obzir uzima samo plovila koja su bila aktivna tijekom tog razdoblja.

5.   Ako se najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima ukaže na znatne ulove određenog stoka s pomoću ribolovnog alata koji nije povlačna mreža (koća), najveći dopušteni ribolovni napor za taj posebni ribolovni alat može se utvrditi na temelju takvih znanstvenih savjeta.

Članak 8.

Rekreacijski ribolov

1.   Ako se znanstvenim savjetima ukaže na znatan utjecaj rekreacijskog ribolova na ribolovnu smrtnost stoka navedenog u članku 1. stavku 2., Vijeće može utvrditi nediskriminirajuća ograničenja za rekreacijske ribolovce.

2.   Pri utvrđivanju ograničenja iz stavka 1. Vijeće se oslanja na transparentne i objektivne kriterije kojima su obuhvaćeni i kriteriji okolišne, društvene i gospodarske prirode. Primijenjenim kriterijima posebice mogu biti obuhvaćeni učinak rekreacijskog ribolova na okoliš, socijalna važnost te aktivnosti i njezin doprinos gospodarstvu u obalnim područjima.

3.   Ako je to primjereno, države članice poduzimaju nužne i proporcionalne mjere za praćenje i prikupljanje podataka za pouzdanu procjenu stvarnih razina ulova u rekreacijskom ribolovu.

Članak 9.

Obveze država članica

1.   Države članice upravljaju najvećim dopuštenim ribolovnim naporom u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima od 26. do 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

2.   Svaka država članica odlučuje o metodi dodjele najvećeg dopuštenog ribolovnog napora pojedinačnim plovilima ili skupinama plovila koja plove pod njezinom zastavom, u skladu s kriterijima određenima u članku 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

3.   Država članica može izmijeniti svoju raspodjelu ribolovnog napora tako da ribolovne dane iz jedne skupine ribolovnog napora prenese u druge skupine napora istog geografskog područja, uz uvjet da primijeni konverzijski faktor koji se temelji na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima. Razmijenjeni ribolovni dani i konverzijski faktor odmah se, a najkasnije u roku od 10 radnih dana, stavljaju na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama.

4.   Ako dopušta ribolov povlačnim mrežama (koćama) plovilima koja plove pod njezinom zastavom, država članica osigurava ograničavanje takvog ribolova na najviše 15 sati po ribolovnom danu, pet ribolovnih dana tjedno ili na istovrijedno razdoblje.

Države članice mogu odobriti odstupanje od najviše 18 sati po ribolovnom danu kako bi se uzelo u obzir vrijeme plovidbe između luke i ribolovnog područja. O takvom se odstupanju bez odgode obavješćuje Komisiju i druge dotične države članice.

5.   Neovisno o stavku 3., ako plovilo tijekom jednog ribolovnog dana lovi dvije različite skupine stokova, pola ribolovnog dana odbija se od najvećeg dopuštenog ribolovnog napora dodijeljenog tom plovilu za svaku skupinu stokova.

6.   Svaka država članica izdaje odobrenja za ribolov plovilima koja plove pod njezinom zastavom i koja love dotične stokove za područja iz Priloga I. i u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

7.   Države članice dužne su osigurati da se tijekom razdoblja primjene plana ne povećava ukupni kapacitet, izražen u GT i kW, koji odgovara odobrenjima za ribolov izdanima u skladu sa stavkom 6.

8.   Svaka država članica uspostavlja i vodi popis plovila s odobrenjem za ribolov izdanim na temelju stavka 6. te ga stavlja na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama. Države članice svoje popise prvi put dostavljaju u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe, a nakon toga najkasnije 30. studenoga svake godine.

9.   Države članice prate svoj režim ribolovnog napora i osiguravaju da najveći dopušteni ribolovni napor iz članka 7. ne prelazi utvrđena ograničenja.

10.   U skladu s načelima dobrog upravljanja utvrđenim u članku 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, radi postizanja ciljeva plana države članice mogu promicati sustave participativnog upravljanja na lokalnoj razini.

Članak 10.

Priopćavanje relevantnih podataka

1.   Države članice bilježe i Komisiji dostavljaju podatke o ribolovnom naporu u skladu s člankom 33. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i člancima 146.c, 146.d i 146.e Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 (13).

2.   Podaci o ribolovnom naporu agregiraju se po mjesecima, a sadržavaju informacije navedene u Prilogu II. Agregirani podaci su u formatu definicije sheme XML, koja se temelji na normi UN/CEFACT P1000-12.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju podatke o ribolovnom naporu iz stavka 1. prije 15. dana svakog mjeseca.

POGLAVLJE IV.

TEHNIČKE MJERE OČUVANJA

Članak 11.

Područja zabrane ribolova

1.   Povrh onoga što je predviđeno u članku 13. Uredbe (EZ) br. 1967/2006, upotreba povlačnih mreža (koća) u zapadnom Sredozemnome moru zabranjuje se na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta tijekom tri mjeseca svake godine, pri čemu se prema potrebi radi o tri uzastopna mjeseca, unutar šest nautičkih milja od obale, osim u područjima koja su dublja od izobate od 100 m. Ta tri mjeseca godišnje zabrane ribolova određuje svaka država članica, a uvodi ih tijekom najrelevantnijeg razdoblja utvrđenog na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta. O tom se razdoblju bez odgode obavješćuje Komisiju i druge dotične države članice.

2.   Odstupajući od stavka 1. i uz uvjet da je to opravdano posebnim geografskim ograničenjima, poput ograničene veličine epikontinentalnog pojasa ili velike udaljenosti ribolovnog područja, države članice mogu na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta uspostaviti druga područja zabrane ribolova, uz uvjet da se u svakom geografskom potpodručju postigne smanjenje ulova mlađi oslića od najmanje 20 %. O takvom se odstupanju bez odgode obavješćuje Komisiju i druge dotične države članice.

3.   Do 17. srpnja 2021. dotične države članice na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta uspostavljaju druga područja zabrane ribolova ako postoje dokazi o visokoj koncentraciji juvenilne ribe ispod minimalne referentne veličine za očuvanje i mrjestilištima pridnenih stokova, osobito za dotične stokove.

4.   Druga područja zabrane ribolova uspostavljena na temelju stavka 3. predmet su procjene, osobito procjene STECF-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili međunarodnoj razini. Ako te procjene ukažu na neusklađenost tih područja zabrane ribolova s njihovim ciljevima, države članice preispituju ta područja zabrane, vodeći pritom računa o navedenim preporukama.

5.   Ako područja zabrane ribolova iz stavka 3. ovog članka utječu na ribarska plovila iz nekoliko država članica, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i člankom 18. ove Uredbe te na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta, kojima se uspostavljaju dotična područja zabrane ribolova.

Članak 12.

Upravljanje stokovima usputnog ulova i pridnenim stokovima za koje nije dostupno dovoljno podataka

1.   Stokovima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe upravlja se na temelju predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom, kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

2.   Mjere upravljanja stokovima iz članka 1. stavka 3., a posebno tehničke mjere očuvanja, kao što su one navedene u članku 13., ustanovljuju se vodeći računa o najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima.

Članak 13.

Posebne mjere očuvanja

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kojima se ova Uredba dopunjuje uspostavom sljedećih tehničkih mjera očuvanja:

(a)

specifikacija karakteristika ribolovnih alata i pravila kojima se uređuje njihova upotreba kako bi se osigurala ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjeni ulov ili negativan učinak na ekosustav sveo na najmanju moguću mjeru;

(b)

specifikacija modifikacija ili dodatnih uređaja za ribolovne alate kako bi se osigurala ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjeni ulov ili negativan učinak na ekosustav sveo na najmanju moguću mjeru;

(c)

ograničenja ili zabrana upotrebe određenog ribolovnog alata i ribolovnih aktivnosti na određenim područjima ili u određenim razdobljima kako bi se zaštitilo ribu u mrijestu, ribu ispod minimalne referentne veličine za očuvanje ili neciljane vrste ribe ili kako bi se negativan učinak na ekosustav sveo na najmanju moguću mjeru;

(d)

utvrđivanja minimalnih referentnih veličina za očuvanje za bilo koji od stokova na koje se primjenjuje ova Uredba, kako bi se osigurala zaštita juvenilnih morskih organizama; i

(e)

o rekreacijskom ribolovu.

2.   Mjerama iz stavka 1. doprinosi se postizanju ciljeva iz članka 3.

POGLAVLJE V.

OBVEZA ISKRCAVANJA

Članak 14.

Odredbe o obvezi iskrcavanja

Za sve stokove vrsta u zapadnom Sredozemnome moru na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, i za neželjeni ulov pelagičnih vrsta u ribarstvu koje iskorištava stokove navedene u članku 1. stavku 2. ove Uredbe na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja Komisija je, nakon savjetovanja s državama članicama, ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem detalja za tu obvezu, kako je predviđeno u članku 15. stavku 5. točkama od (a) do (e) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

POGLAVLJE VI.

REGIONALIZACIJA

Članak 15.

Regionalna suradnja

1.   Članak 18. stavci od 1. do 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuju se na mjere iz članaka od 11. do 14. ove Uredbe.

2.   Za potrebe stavka 1. ovog članka, države članice koje imaju izravan upravljački interes mogu podnijeti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013:

(a)

prvi put najkasnije dvanaest mjeseci nakon 16. srpnja 2019., a nakon toga najkasnije dvanaest mjeseci nakon svakog podnošenja evaluacije plana u skladu s člankom 17. stavkom 2. ove Uredbe;

(b)

do 1. srpnja godine koja prethodi godini u kojoj te mjere treba primjenjivati; i/ili

(c)

kad god to smatraju potrebnim, a posebno u slučaju nagle promjene stanja u vezi s bilo kojim od stokova na koje se primjenjuje ova Uredba.

3.   Ovlastima koje se dodjeljuju na temelju članaka od 11.do 14. ove Uredbe ne dovode se u pitanje ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju drugih odredaba prava Unije, uključujući na temelju Uredbe (EU) br. 1380/2013.

POGLAVLJE VII.

IZMJENE I DALJNJE DJELOVANJE

Članak 16.

Izmjene plana

1.   Ako se znanstvenim savjetima ukaže na promjenu u geografskoj rasprostranjenosti dotičnih stokova, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. radi izmjene ove Uredbe prilagodbom područja navedenih u članku 1. stavku 2. i Prilogu I. kako bi se uzela u obzir navedena promjena.

2.   Ako na temelju znanstvenih savjeta Komisija smatra da je popis dotičnih stokova potrebno izmijeniti, Komisija može podnijeti prijedlog za izmjenu tog popisa.

Članak 17.

Praćenje i evaluacija plana

1.   Za potrebe godišnjeg izvješća predviđenog u članku 50. Uredbe (EU) br. 1380/2013, mjerljivi pokazatelji uključuju godišnje procjene omjera trenutačne ribolovne smrtnosti i FMSY-a (F/FMSY), biomasu stoka u mrijestu (SSB) i socioekonomske pokazatelje za dotične stokove te, ako je to moguće, za stokove usputnog ulova. Ti se pokazatelji mogu nadopuniti drugim pokazateljima na temelju znanstvenih savjeta.

2.   Do 17. srpnja 2024., a nakon toga svake tri godine, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o rezultatima plana i njegovu učinku na dotične stokove i na ribarstvo koje iskorištava te stokove, osobito u pogledu postizanja ciljeva utvrđenih u članku 3.

POGLAVLJE VIII.

POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 18.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Delegiranje ovlasti iz članaka od 11. do 14. i 16. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 16. srpnja 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka od 11. do 14. i 16. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica, u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članaka od 11. do 14. i 16. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od njegova priopćenja ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

POGLAVLJE IX.

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO

Članak 19.

Potpora Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo

Mjere privremenog prestanka donesene radi postizanja ciljeva plana smatraju se privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti za potrebe članka 33. stavka 1. točaka (a) i (c) Uredbe (EU) br. 508/2014.

Članak 20.

Izmjene Uredbe (EU) br. 508/2014 u pogledu određenih pravila u vezi s Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo

Članak 34. Uredbe (EU) br. 508/2014 mijenja se kako slijedi:

1.

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Potporu na temelju ovog članka može se odobriti do 31. prosinca 2017., osim ako su mjere trajnog prestanka donesene radi postizanja ciljeva višegodišnjeg plana za očuvanje i održivo iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru, koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća (*1)

(*1)  Uredba (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru i izmjeni Uredbe (EU) br. 508/2014 (SL L 172, 26.6.2019., str. 1.).”."

2.

dodaje se sljedeći stavak:

„4.a   Rashodi povezani s mjerama trajnog prestanka donesenima radi postizanja ciljeva Uredbe (EU) 2019/1022 prihvatljivi su za potporu iz EFPR-a od stupanja na snagu te uredbe.”.

POGLAVLJE X.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Uzimajući u obzir okolišnu, društvenu i gospodarsku održivost, članak 4. i članak 6. stavak 1. primjenjuju se od 1. siječnja 2025.

Članak 7. primjenjuje se od 1. siječnja 2020.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednik

G. CIAMBA


(1)  SL C 367, 10.10.2018., str. 103.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 6. lipnja 2019.

(3)  Ministarska deklaracija iz Malte MedFish4Ever. Ministarska konferencija o održivosti ribarstva na Sredozemlju (Malta, 30. ožujka 2017.).

(4)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(5)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).

(6)  Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

(7)  Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(8)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(9)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(10)  Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).

(11)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

(12)  Uredba (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru (SL L 347, 30.12.2011., str. 44.).

(13)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja 2011. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (SL L 112, 30.4.2011., str. 1.).


PRILOG I.

Režim ribolovnog napora

(kako je naveden u članku 7.)

Skupine ribolovnog napora utvrđene su kako slijedi:

A)

Ribolov trlje blatarice, oslića, dubinske kozice i škampa povlačnim mrežama (koćama) u epikontinentalnom pojasu i gornjim područjima kontinentalne strmine

Vrsta ribolovnog alata

Geografsko područje

Skupine stokova

Ukupna duljina plovilâ

Oznaka skupine ribolovnog napora

Povlačne mreže (koće)

(TBB, OTB, PTB, TBN, TBS, TB, OTM, PTM, TMS, TM, OTT, OT, PT, TX, OTP, TSP)

Potpodručja GFCM-a 1-2-5-6-7

Trlja blatarica na geografskim potpodručjima 1, 5, 6 i 7; oslić na geografskim potpodručjima 1-5-6-7; dubinska kozica na geografskim potpodručjima 1, 5 i 6 i škamp na geografskim potpodručjima 5 i 6.

< 12 m

EFF1/MED1_TR1

≥ 12 m i < 18 m

EFF1/MED1_TR2

≥ 18 m i < 24 m

EFF1/MED1_TR3

≥ 24 m

EFF1/MED1_TR4

Potpodručja GFCM-a 8-9-10-11

trlja blatarica na geografskim potpodručjima 9, 10 i 11; oslić na geografskim potpodručjima 9-10-11; dubinska kozica na geografskim potpodručjima 9-10-11 i škamp na geografskim potpodručjima 9 i 10.

< 12 m

EFF1/MED2_TR1

≥ 12 m i < 18 m

EFF1/MED2_TR2

≥ 18 m i < 24 m

EFF1/MED2_TR3

≥ 24 m

EFF1/MED1_TR4

B)

Ribolov svijetlocrvene kozice i velike crvene kozice povlačnim mrežama (koćama) u dubokim vodama

Vrsta ribolovnog alata

Geografsko područje

Skupine stokova

Ukupna duljina plovilâ

Oznaka skupine napora

Povlačne mreže (koće)

(TBB, OTB, PTB, TBN, TBS, TB, OTM, PTM, TMS, TM, OTT, OT, PT, TX, OTP, TSP)

Potpodručja GFCM-a 1-2-5-6-7

Svijetlocrvena kozica na geografskim potpodručjima 1, 5, 6 i 7.

< 12 m

EFF2/MED1_TR1

≥ 12 m i < 18 m

EFF2/MED1_TR2

≥ 18 m i < 24 m

EFF2/MED1_TR3

≥ 24 m

EFF2/MED1_TR4

Potpodručja GFCM-a 8-9-10-11

Velika crvena kozica na geografskim potpodručjima 9, 10 i 11.

< 12 m

EFF2/MED2_TR1

≥ 12 m i < 18 m

EFF2/MED2_TR2

≥ 18 m i < 24 m

EFF2/MED2_TR3

≥ 24 m

EFF2/MED1_TR4


PRILOG II.

Popis informacija za podatke o ribolovnom naporu

(iz članka 10.)

Informacije

Definicije i napomene

1.

Država članica

ISO-ova troslovna oznaka države članice zastave koja podnosi izvješće

2.

Skupina ribolovnog napora

Oznaka skupine ribolovnog napora kako je određena u Prilogu I.

3.

Razdoblje ribolovnog napora

Datum početka i datum završetka mjeseca o kojem se izvješćuje

4.

Prijavljeni ribolovni napor

Ukupan broj ribolovnih dana


Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća

Europski parlament i Vijeće namjeravaju staviti izvan snage ovlasti za donošenje tehničkih mjera delegiranim aktima u skladu s člankom 13. ove Uredbe kada donesu novu uredbu o tehničkim mjerama koja će sadržavati ovlaštenje za donošenje istih mjera.


Top