(1)

Konvencijom Ujedinjenih naroda od 10. prosinca 1982. o pravu mora, čija je Unija ugovorna stranka, predviđene su obveze u pogledu očuvanja, koje uključuju održavanje ili obnovu populacija lovljenih vrsta na razinama koje mogu proizvesti najviši održivi prinos („MSY”).

(2)

Na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održanom u New Yorku 2015. Unija i njezine države članice obvezale su se da će do 2020. djelotvorno regulirati lov i okončati prelov, nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov i štetne ribolovne prakse te provesti znanstveno utemeljene planove upravljanja radi obnove ribljih stokova u najkraćem roku barem do razina koje mogu proizvesti MSY određen njihovim biološkim značajkama.

(3)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđena su pravila zajedničke ribarstvene politike (ZRP) u skladu s međunarodnim obvezama Unije. ZRP bi trebao pridonijeti zaštiti morskog okoliša, održivom upravljanju svim komercijalno iskorištavanim vrstama, a posebno postizanju dobroga stanja okoliša do 2020., kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(4)

Ciljevi su ZRP-a, među ostalim, osigurati da ribolov i akvakultura budu dugoročno ekološki održivi, da se na upravljanje ribarstvom primjenjuje načelo predostrožnog pristupa te provodi pristup upravljanja ribarstvom koji se temelji na ekosustavu.

(5)

Za postizanje ciljeva ZRP-a potrebno je donijeti niz mjera očuvanja, po potrebi u bilo kojoj kombinaciji, kao što su višegodišnji planovi, tehničke mjere te utvrđivanje i dodjela ribolovnih mogućnosti.

(6)

U skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013 višegodišnji planovi trebaju se temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim mišljenjima. U skladu s odredbama tih članaka višegodišnji plan utvrđen u ovoj Uredbi („plan”) trebao bi sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke za očuvanje te zaštitne i tehničke mjere namijenjene izbjegavanju i smanjenju neželjenog ulova te što je moguće većem smanjenju utjecaja na morski okoliš, posebno na osjetljiva staništa i zaštićene vrste.

(7)

U ovoj bi se Uredbi u obzir trebala uzeti ograničenja povezana s veličinom artizanalnih plovila i plovila za obalni ribolov koja se upotrebljavaju u najudaljenijim regijama.

(8)

„Najbolje raspoloživo znanstveno mišljenje” trebalo bi tumačiti kao javno dostupno znanstveno mišljenje utemeljeno na najnovijim znanstvenim podacima i metodama koje je izdalo ili preispitalo neovisno znanstveno tijelo priznato na razini Unije ili međunarodnoj razini.

(9)

Komisija bi trebala pribaviti najbolje raspoloživo znanstveno mišljenje o stokovima u okviru plana. U tu svrhu ona sklapa memorandume o razumijevanju s Međunarodnim vijećem za istraživanje mora (ICES). Znanstveno mišljenje, osobito ono koje izdaje ICES ili slično neovisno znanstveno tijelo priznato na razini Unije ili međunarodnoj razini, trebalo bi se temeljiti na ovom planu i trebalo bi posebno navesti raspone FMSY-ja i referentne točke za biomasu, odnosno MSY Btrigger i Blim. Te vrijednosti trebalo bi navesti u mišljenju za relevantni stok i po potrebi u svim ostalim javno dostupnim znanstvenim mišljenjima, na primjer i u mišljenju za mješoviti ribolov koje izdaje ICES-a ili slično neovisno znanstveno tijelo priznato na razini Unije ili međunarodnoj razini.

(10)

U uredbama Vijeća (EZ) br. 811/2004 (5), (EZ) br. 2166/2005 (6), (EZ) br. 388/2006 (7), (EZ) br. 509/2007 (8) i (EZ) br. 1300/2008 (9) utvrđena su pravila za iskorištavanje sjevernih stokova oslića, stokova oslića i škampa u Kantabrijskome moru i zapadno od Iberijskog poluotoka, lista u Biskajskom zaljevu, lista u zapadnom dijelu kanala La Manche, haringe zapadno od Škotske i bakalara u Kattegatu, Sjevernome moru, zapadno od Škotske i Irskome moru. Ti i drugi pridneni stokovi love se u mješovitom ribolovu. Stoga je potrebno utvrditi jedinstveni višegodišnji plan u kojem će se u obzir uzeti takve tehničke interakcije.

(11)

Osim toga, taj višegodišnji plan trebao bi se primjenjivati na pridnene stokove i s njima povezan ribolov u zapadnim vodama, uključujući sjeverozapadne i jugozapadne vode. To su ribe okruglog tijela, plosnatice, hrskavičnjače te škampi (nephrops norvegicus) koji žive na dnu ili pri dnu vodenog stupca.

(12)

Neki pridneni stokovi iskorištavaju se u zapadnim vodama i njima susjednim vodama. Stoga bi područje primjene odredbi plana koje se odnose na ciljeve i zaštitne mjere za stokove koji se uglavnom iskorištavaju u zapadnim vodama trebalo proširiti tako da obuhvaćaju i ta područja izvan zapadnih voda. Također, za stokove koji su prisutni i u zapadnim vodama ali se uglavnom iskorištavaju izvan zapadnih voda, u višegodišnjim je planovima potrebno utvrditi ciljeve i zaštitne mjere za područja izvan zapadnih voda gdje se ti stokovi uglavnom iskorištavaju te područje primjene tih višegodišnjih planova proširiti tako da obuhvaćaju i zapadne vode.

(13)

Geografsko područje primjene plana trebalo bi se temeljiti na geografskoj rasprostranjenosti stokova navedenoj u najnovijem znanstvenom mišljenju o stokovima, osobito mišljenja ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili međunarodnoj razini. U budućnosti će možda biti potrebno izmijeniti geografsku rasprostranjenost stokova utvrđenu u planu zbog boljih znanstvenih podataka ili migracije stokova. Stoga bi Komisiji trebalo dodijeliti ovlasti za donošenje delegiranih akata o prilagodbi geografske rasprostranjenosti stokova utvrđene u planu ako je u znanstvenom mišljenju, osobito mišljenju ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela priznatog na razini Unije ili međunarodnoj razini, navedeno da se geografska rasprostranjenost relevantnih stokova promijenila.

(14)

Ako stokove od zajedničkog interesa iskorištavaju i treće zemlje, Unija bi trebala surađivati s tim trećim zemljama kako bi se osiguralo da se tim stokovima upravlja na održiv način u skladu s ciljevima Uredbe (EU) br. 1380/2013, a posebno njezinim člankom 2. stavkom 2., i ciljevima ove Uredbe. Ako se ne postigne službeni dogovor, Unija bi trebala poduzeti sve radi postizanja zajedničkog dogovora za ribolov takvih stokova kako bi se omogućilo održivo upravljanje i pritom promicali ravnopravni uvjeti za poslovne subjekte Unije.

(15)

Cilj plana trebao bi biti doprinos ostvarivanju ciljeva ZRP-a, a posebno postizanju i održavanju MSY-ja za ciljane stokove, provedbi obveze iskrcavanja za pridnene stokove koji podliježu ograničenjima ulova te promicanju pravednog životnog standarda za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući na umu obalni ribolov i društveno-gospodarske aspekte. U planu bi se trebao primjenjivati pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribarskih aktivnosti na morski ekosustav sveli na najmanju moguću mjeru. Trebao bi biti u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. (u skladu s Direktivom 2008/56/EZ), te ciljevima Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Direktive Vijeća 92/43/EEZ (11). Planom bi se trebale utvrditi i pojedinosti za provedbu obveze iskrcavanja u zapadnim vodama Unije za sve stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(16)

Člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 propisano je da se ribolovne mogućnosti utvrđuju u skladu s ciljevima navedenima u njezinu članku 2. stavku 2. te u skladu s ciljevima, vremenskim okvirima i granicama utvrđenima u višegodišnjim planovima.

(17)

Ciljanu stopu ribolovne smrtnosti (F) koja odgovara cilju postizanja i održavanja MSY-ja trebalo bi utvrditi kao raspone vrijednosti koji su u skladu s postizanjem MSY-ja (FMSY). Ti rasponi, utemeljeni na najboljem raspoloživom znanstvenom mišljenju, potrebni su kako bi se omogućila fleksibilnost u pogledu promjene znanstvenog mišljenja, pridonijelo provedbi obveze iskrcavanja i u obzir uzele karakteristike mješovitog ribolova. Raspone FMSY-ja trebao bi izračunati, posebno ICES, osobito u svojem periodičnom mišljenju o ulovu, ili slično neovisno tijelo priznato na razini Unije ili međunarodnoj razini. Ti bi se rasponi trebali izvoditi na temelju plana kako bi se postiglo smanjenje dugoročnog prinosa od najviše 5 % u usporedbi s MSY-jem. Gornja granica raspona trebala bi biti ograničena, tako da je mogućnost da stok padne ispod granične referentne točke biomase stoka u mrijestu (Blim) najviše 5 %. Ta bi gornja granica trebala biti u skladu s ICES-ovim „pravilom za izdavanje mišljenja” u kojem se navodi da, kad je biomasa stoka u mrijestu ili brojnost u lošem stanju, F treba smanjiti na vrijednost koja ne prelazi gornju granicu koja je jednaka najvišoj vrijednosti FMSY-ja pomnoženoj s biomasom stoka u mrijestu ili u godini brojnosti u ukupnom dopuštenom ulovu (TAC) podijeljenoj s vrijednošću MSY Btrigger. ICES primjenjuje te podatke i navedeno pravilo pri izradi znanstvenog mišljenja o ribolovnoj smrtnosti i opcijama ulova.

(18)

Radi utvrđivanja ribolovnih mogućnosti trebao bi postojati gornji prag za raspone FMSY-ja pri uobičajenoj upotrebi i, ako se smatra da je predmetni stok u dobrom stanju, gornja granica za određene se slučajeve. Ribolovne mogućnosti trebalo bi moći utvrditi do gornje granice samo ako je na temelju znanstvenog mišljenja ili dokaza potrebno za postizanje ciljeva ove Uredbe u mješovitom ribolovu ili ako je to nužno kako bi se izbjegla šteta za pojedini stok zbog dinamike stoka unutar vrste ili među vrstama ili kako bi se ograničile promjene ribolovnih mogućnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu.

(19)

Relevantno savjetodavno vijeće trebalo bi moći Komisiji preporučiti pristup upravljanju kojim se nastoje ograničiti promjene ribolovnih mogućnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu za određeni stok naveden u ovoj Uredbi. Pri utvrđivanju ribolovnih mogućnosti Vijeće bi trebalo moći uzeti u obzir sve takve preporuke pod uvjetom da su te ribolovne mogućnosti u skladu s ciljevima i zaštitnim mjerama u okviru plana.

(20)

Za stokove za koje su ciljevi u vezi s MSY-jem dostupni te radi primjene zaštitnih mjera potrebno je utvrditi referentne točke očuvanja izražene kao granične vrijednosti biomase stoka u mrijestu za riblje stokove i granične razine brojnosti za škampe.

(21)

Trebalo bi predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere za slučaj da veličina stoka padne ispod tih razina. Zaštitne mjere trebale bi obuhvaćati smanjenje ribolovnih mogućnosti i konkretne mjere očuvanja kad se u znanstvenom mišljenju navede da su potrebne korektivne mjere. Te bi mjere trebalo po potrebi dopuniti ostalim mjerama, kao što su mjere Komisije u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ili mjere država članica u skladu s člankom 13. te Uredbe.

(22)

Trebala bi postojati mogućnost da se TAC za škampe u četiri određena područja upravljanja odredi kao zbroj ograničenja ulova utvrđenih za svaku funkcionalnu jedinicu i statističkih pravokutnika izvan funkcionalnih jedinica u okviru svakog područja upravljanja. Međutim, to ne bi trebalo isključivati donošenje mjera za zaštitu određenih funkcionalnih jedinica.

(23)

Radi primjene regionalnog pristupa očuvanju i održivom iskorištavanju morskih bioloških resursa primjereno je predvidjeti mogućnost donošenja tehničkih mjera za sve stokove u zapadnim vodama.

(24)

Sustav ograničenja ribolovnog napora za list u zapadnom dijelu kanala La Manche pokazao se efikasnim alatom za upravljanje kojim se dopunjuje utvrđivanje ribolovnih mogućnosti. Stoga bi u okviru plana trebalo zadržati takvo ograničenje napora.

(25)

Ako smrtnost zbog rekreacijskog ribolova ima znatan učinak na stok kojim se upravlja na temelju MSY-ja, Vijeće bi trebalo moći utvrditi nediskriminatorna ograničenja za rekreacijske ribolovce. Pri utvrđivanju takvih ograničenja Vijeće bi se trebalo oslanjati na transparentne i objektivne kriterije. Po potrebi, države članice trebale bi poduzeti neophodne i razmjerne mjere za praćenje i prikupljanje podataka radi pouzdane procjene stvarnih razina ulova u rekreacijskom ribolovu.

(26)

Planom bi trebalo predvidjeti dodatne mjere upravljanja kako bi bio u skladu s obvezom iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, koje će se podrobnije utvrditi u skladu s člankom 18. te Uredbe.

(27)

Trebalo bi utvrditi rok za podnošenje zajedničkih preporuka država članica koje imaju izravni upravljački interes kako je propisano Uredbom (EU) br. 1380/2013.

(28)

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 trebalo bi utvrditi odredbe za periodičnu procjenu Komisije o primjerenosti i učinkovitosti primjene ove Uredbe koju na temelju znanstvenog mišljenja. Plan bi trebalo evaluirati do 27. ožujka 2024. i svakih pet godina nakon toga. To razdoblje omogućuje potpunu provedbu obveze iskrcavanja, donošenje i provedbu regionaliziranih mjera i ostvarivanje učinka na stokove i ribarstvo. To je ujedno i najkraće razdoblje koje zahtijevaju znanstvena tijela.

(29)

Kako bi se pravodobno i na razmjeran način prilagodilo tehničkom i znanstvenom napretku te kako bi se osigurala fleksibilnost i omogućio razvoj određenih mjera, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom ili dopunom ove Uredbe u pogledu prilagodbi koje se tiču stokova obuhvaćenih ovom Uredbom slijedom promjena u geografskoj distribuciji stokova, korektivnih mjera, provedbe obveze iskrcavanja i ograničenja u pogledu ukupnog kapaciteta flota dotičnih država članica. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(30)

Kako bi se pružila pravna sigurnost, potrebno je razjasniti da se mjere privremenog prestanka donesene radi ostvarenja ciljeva plana mogu smatrati prihvatljivima za potporu na temelju Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(31)

Primjenom dinamičnog upućivanja na raspone FMSY-ja i referentne točke za očuvanje osigurava se da se ti parametri, koji su ključni za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti, redovito ažuriraju i da Vijeće uvijek može koristiti najbolja raspoloživa znanstvena mišljenja. Osim toga, pristup dinamičnog upućivanja na najbolja raspoloživa znanstvena mišljenja trebalo bi primijeniti i na upravljanje stokovima u Baltičkome moru. Trebalo bi pojasniti i da se obveza iskrcavanja ne primjenjuje na rekreacijski ribolov u područjima koja su obuhvaćena višegodišnjim planom za ribarstvo u Baltičkome moru. Stoga bi trebalo izmijeniti Uredbu (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(32)

Najmanju referentnu veličinu za očuvanje za škampe u Skagerraku i Kattegatu trebalo bi preispitati. Trebalo bi pojasniti i da se obveza iskrcavanja ne primjenjuje na rekreacijski ribolov u područjima koja su obuhvaćena višegodišnjim planom za ribarstvo u Sjevernom moru. Stoga bi trebalo izmijeniti Uredbu (EU) 2018/973 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(33)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007 i (EZ) br. 1300/2008 trebalo bi staviti izvan snage.

(34)

U skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 prije finalizacije plana procijenjen je njegov vjerojatan gospodarski i društveni učinak,