Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014R1286

    Uredba (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) (Tekst značajan za EGP)

    SL L 352, 9.12.2014, p. 1–23 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 09/01/2024

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/1286/oj

    9.12.2014   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 352/1


    UREDBA (EU) br. 1286/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 26. studenoga 2014.

    o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi)

    (Tekst značajan za EGP)

    EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

    uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

    nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

    uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

    uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (2),

    u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

    budući da:

    (1)

    Malim se ulagateljima sve više nudi velik izbor upakiranih investicijskih proizvoda za male ulagatelje i investicijskih osigurateljnih proizvoda (PRIIP-ovi) kada razmatraju ulaganja. Neki od tih proizvoda pružaju određena investicijska rješenja prilagođena potrebama malih ulagatelja, često se kombiniraju s pokrićem osiguranja ili mogu biti složeni i teško razumljivi. Postojeće objave informacija malim ulagateljima o takvim PRIIP-ovima neusklađene su i često ne pomažu malim ulagateljima da usporede različite proizvode ili razumiju njihova obilježja. Posljedično, mali su ulagatelji često ulagali bez razumijevanja povezanih rizika i troškova te, ponekad, trpjeli nepredviđene gubitke.

    (2)

    Unaprjeđenje transparentnosti PRIIP-ova koji se nude malim ulagateljima predstavlja važnu mjeru njihove zaštite i preduvjet je za obnovu povjerenja malih ulagatelja u financijsko tržište, posebno nakon financijske krize. Po tom pitanju, prvi su koraci na razini Unije već poduzeti razvojem sustava ključnih informacija za ulagatelje uspostavljenog Direktivom 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3).

    (3)

    Postojanje različitih PRIIP-ova koji variraju ovisno o ponudi PRIIP-ova u gospodarskoj grani i razlike u nacionalnim propisima u tom području stvaraju nejednake uvjete za različite proizvode i distribucijske kanale, stvarajući dodatne prepreke za unutarnje tržište financijskih usluga i proizvoda. Države članice već su pokrenule različita i neusklađena djelovanja za rješavanje nedostataka mjera zaštite ulagatelja i takva će se kretanja vjerojatno nastaviti. Različiti pristupi objavljivanju informacija vezanih za PRIIP-ove sprečavaju stvaranje jednakih uvjeta za različite izdavatelje PRIIP-a i one koji savjetuju o tim proizvodima ili ih prodaju te tako narušavaju tržišno natjecanje i dovode do nejednakih razina zaštite ulagatelja u Uniji. Takva različitost predstavlja prepreku uspostavljanju i nesmetanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

    (4)

    Radi sprečavanja različitosti, potrebno je uspostaviti jedinstvena pravila o transparentnosti na razini Unije, koja će se primjenjivati na sve sudionike tržišta PRIIP-ovima te time poboljšati zaštitu ulagatelja. Uredba je potrebna kako bi se osiguralo uspostavljanje zajedničkog standarda za dokumente s ključnim informacijama na jedinstven način kojim bi se uskladili oblik i sadržaj tih dokumenata. Izravno primjenjiva pravila uredbe trebala bi osigurati da se na sve koji savjetuju o PRIIP-ovima ili ih prodaju primjenjuju jedinstveni zahtjevi u vezi s pružanjem dokumenta s ključnim informacijama malim ulagateljima. Ova Uredba nema učinak na nadzor nad dokumentima oglašavanja. Nadalje, nema učinak na interventne mjere, osim u pogledu investicijskih osigurateljnih proizvoda.

    (5)

    Dok je poboljšanje objavljivanja informacija o PRIIP-ovima neophodno za obnovu povjerenja malih ulagatelja u financijska tržišta, učinkovito regulirani postupci prodaje tih proizvoda jednako su važni. Ovom se Uredbom dopunjuju mjere distribucije navedene u Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4). Također se njome dopunjuju mjere koje su poduzete u pogledu distribucije proizvodâ osiguranja iz Direktive 2002/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

    (6)

    Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sve proizvode, neovisno o njihovu obliku ili izradi, koje izdaje grana financijskih usluga kako bi se malim ulagateljima pružile mogućnosti ulaganja, ako iznos koji se vraća malom ulagatelju podliježe fluktuacijama zbog izloženosti referentnim vrijednostima ili podliježe učinkovitosti jedne ili više imovina koje mali ulagatelj nije izravno kupio. Ti bi se proizvodi za potrebe ove Uredbe trebali nazivati PRIIP-ovima i trebali bi uključivati, među ostalim, investicijske proizvode kao što su udjeli u investicijskim fondovima, police životnog osiguranja s elementom ulaganja i strukturirane proizvode i strukturirane depozite. Financijski instrumenti koje izdaju subjekti posebne namjene koji odgovaraju definiciji PRIIP-ova isto bi tako trebali biti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe. Za sve te proizvode ulaganja nisu izravno ostvarena prilikom kupnje ili držanja same imovine. Umjesto toga, ovi proizvodi posreduju između malog ulagatelja i tržišta putem postupka „pakiranja” ili udruživanja imovine kako bi se stvorile različite izloženosti, stvorila različita obilježja proizvoda ili postigle različite strukture troškova u usporedbi s izravnim držanjem. Takvo „pakiranje” može omogućiti malim ulagateljima uključivanje u investicijske strategije koje bi inače bile nedostupne ili nepraktične, ali može zahtijevati i dostupnost dodatnih informacija, posebno kako bi se omogućile usporedbe između različitih načina pakiranja ulaganja.

    (7)

    Kako bi se osigurala primjena ove Uredbe isključivo na takve PRIIP-ove, proizvodi osiguranja koji ne nude mogućnosti ulaganja i depozite isključivo izložene kamatnim stopama trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Uredbe. U slučaju proizvoda životnog osiguranja, izraz „kapital” znači kapital koji je uložen na zahtjev malog ulagača. Osim toga, svaki depozit ili potvrde koje predstavljaju tradicionalne depozite, osim strukturiranih depozita definiranih u članku 4. stavku 1. točki 43. Direktive 2014/65/EU, trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Uredbe. Imovina koja se izravno drži, kao što su udjeli u društvima ili državne obveznice, nije upakirani investicijski proizvod ili investicijski osigurateljni proizvod, te je stoga treba isključiti iz područja primjene ove Uredbe. Investicijski fondovi namijenjeni institucionalnim ulagateljima isključeni su iz područja primjene ove Uredbe jer nisu namijenjeni prodaji malim ulagateljima. Pojedinačni i strukovni mirovinski proizvodi kojima se na temelju nacionalnog prava priznaje da im je primarna svrha osiguravanje prihoda ulagatelju u mirovini, trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Uredbe, uzimajući u obzir njihove osobitosti i ciljeve, dok bi drugi pojedinačni proizvodi akumuliranja osiguranja ili štedni proizvodi koji nude mogućnost ulaganja trebali biti obuhvaćeni ovom Uredbom.

    (8)

    Ova Uredba ne dovodi u pitanje pravo država članica da reguliraju dostavljanje ključnih informacija o proizvodima koji nisu obuhvaćeni njezinim područjem primjene. U skladu sa svojim mandatom za zaštitu potrošača prema članku 9. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6), Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (7) te Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (8), europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) („EBA”), europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) („EIOPA”) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) („ESMA”) osnovani tim uredbama („ESA”) trebali bi nadzirati proizvode koji su isključeni iz područja primjene ove Uredbe te bi, prema potrebi, trebali objaviti smjernice za rješavanje bilo kojeg problema koji se pojavio. Te bi smjernice trebalo uzeti u obzir u preispitivanju mogućeg proširenja područja primjene i ukidanja određenih isključenja, koje se treba provesti četiri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

    (9)

    Radi postizanja jasnoće u odnosu između obveza utvrđenih ovom Uredbom i obveza utvrđenih drugim zakonodavnim aktima koji zahtijevaju dostavljanje informacija ulagateljima, uključujući, među ostalim, Direktivu 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) i Direktivu 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10), potrebno je utvrditi da se te direktive nastavljaju primjenjivati uz ovu Uredbu.

    (10)

    Radi osiguravanja ispravnog i učinkovitog nadzora usklađenosti sa zahtjevima ove Uredbe, države članice trebale bi odrediti nadležna tijela odgovorna za taj nadzor. U mnogim su slučajevima nadležna tijela već određena za nadzor drugih obveza izdavatelja PRIIP-a, prodavača PRIIP-a ili osoba koje savjetuju o PRIIP-u, a koje proizlaze iz drugih odredaba nacionalnog prava i prava Unije.

    (11)

    Nacionalnim nadležnim tijelima trebale bi se dostaviti, na zahtjev te ex ante, sve potrebne informacije kako bi se provjerio sadržaj dokumenata s ključnim informacijama, ocijenila usklađenost s ovom Uredbom i osigurala zaštita klijenata i ulagatelja na financijskim tržištima.

    (12)

    Izdavatelji PRIIP-a, kao što su upravitelji fondovima, društva za osiguranje, kreditne institucije ili investicijska društva, trebali bi sastaviti dokument s ključnim informacijama za PRIIP-ove koje izdaju, budući da oni najbolje poznaju proizvod. Oni bi također trebali biti odgovorni za točnost dokumenta s ključnim informacijama. Dokument s ključnim informacijama trebao bi sastaviti izdavatelj PRIIP-a prije nego što se proizvod može prodati malim ulagateljima. Međutim, ako se proizvod ne prodaje malim ulagateljima, ne bi trebala postojati obveza sastavljanja dokumenta s ključnim informacijama, a ako izdavatelju PRIIP-a nije praktično sastaviti dokument s ključnim informacijama, trebalo bi biti moguće da se ta zadaća delegira drugima. Obveze iz ove Uredbe koje su utvrđene u odredbama o sastavljanju dokumenta s ključnim informacijama i pravila o njegovoj reviziji trebali bi se primjenjivati na izdavatelja PRIIP-a i trebali bi se nastaviti primjenjivati sve dok se PRIIP-om trguje na sekundarnim tržištima. Kako bi se osiguralo opsežno širenje i dostupnost dokumenata s ključnim informacijama, ova Uredba trebala bi osigurati da izdavatelj PRIIP-a objavi dokumente s ključnim informacijama na svojoj internetskoj stranici.

    (13)

    Kako bi se zadovoljile potrebe malih ulagatelja, potrebno je osigurati da su informacije o PRIIP-ovima za te male ulagatelje točne, korektne, jasne i da ih ne dovode u zabludu. Ova Uredba stoga bi trebala utvrditi zajedničke standarde za sastavljanje dokumenta s ključnim informacijama, kako bi se osiguralo da bude razumljiv malim ulagateljima. S obzirom na teškoće koje mnogi mali ulagatelji imaju u razumijevanju stručne financijske terminologije, trebalo bi posebno obratiti pozornost na vokabular i stil pisanja koji se upotrebljavaju u dokumentu. Također bi trebalo utvrditi pravila o jeziku na kojem bi se dokument s ključnim informacijama trebao sastaviti. Nadalje, mali bi ulagatelji trebali razumjeti dokument s ključnim informacijama sam po sebi, bez upućivanja na druge nepromidžbene informacije.

    (14)

    Prilikom izrade nacrta tehničkih standarda za sadržaj dokumenta s ključnim informacijama, kako bi točno odražavao investicijske politike i ciljeve proizvoda u skladu s ovom Uredbom, ESA bi trebala osigurati da izdavatelj PRIIP-a koristi jasan i razumljiv jezik, koji je dostupan malim ulagateljima te da opis načina na koji su ostvareni investicijski ciljevi, uključujući opis upotrijebljenih financijskih instrumenata, izbjegne financijski žargon i terminologiju koja nije odmah jasna malim ulagateljima.

    (15)

    Malim ulagateljima trebalo bi dostaviti informacije koje su im potrebne za donošenje informirane odluke o ulaganju i uspoređivanje različitih PRIIP-ova, ali ako informacije nisu kratke i sažete postoji rizik da ih neće upotrijebiti. Dokument s ključnim informacijama stoga bi trebao sadržavati samo ključne informacije, posebno što se tiče prirode i obilježja proizvoda, uključujući podatak o tome je li moguće izgubiti kapital, troškove i profil rizičnosti proizvoda, kao i relevantne informacije o uspješnosti i druge posebne informacije koje mogu biti potrebne za razumijevanje obilježja pojedinih vrsta proizvoda.

    (16)

    Kalkulatori investicijskih proizvoda već se izrađuju na nacionalnoj razini. Međutim, kako bi ti kalkulatori bili što korisniji potrošačima, oni bi trebali obuhvaćati troškove i naknade različitih izdavatelja PRIIP-a, kao i sve dodatne troškove i naknade koje zaračunavaju posrednici ili druge strane u investicijskom lancu, a koje već nisu uključili izdavatelji PRIIP-a. Komisija bi trebala izvijestiti o tome jesu li ti alati na raspolaganju putem interneta (on-line) u svakoj državi članici te omogućuju li pouzdane i točne izračune o ukupnim troškovima i naknadama za sve proizvode obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe.

    (17)

    Dokument s ključnim informacijama trebao bi biti sastavljen u standardiziranom obliku koji omogućuje malim ulagateljima usporedbu različitih PRIIP-ova, budući da su ponašanja i sposobnosti potrošača takvi da oblik, prikaz i sadržaj informacija moraju biti pažljivo prilagođeni kako bi se maksimalno povećalo razumijevanje i upotreba informacija. Trebalo bi slijediti isti redoslijed stavki i naslova tih stavki u svakom dokumentu. Osim toga, pojedinosti o informacijama koje je potrebno uključiti u dokument s ključnim informacijama za različite PRIIP-ove i prikaz tih informacija trebalo bi dodatno uskladiti pomoću regulatornih tehničkih standarda koji uzimaju u obzir postojeće i tekuće istraživanje ponašanja potrošača, uključujući rezultate testiranja učinkovitosti različitih načina prikazivanja informacija potrošačima. Osim toga, neki PRIIP-ovi pružaju malom ulagatelju mogućnost odabira između višestrukih temeljnih ulaganja, kao što su interni fondovi koje drže društva za osiguranje. Te bi proizvode trebalo uzeti u obzir prilikom izrade obrasca.

    (18)

    Budući da neki investicijski proizvodi koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe nisu jednostavni te bi mali ulagatelji mogli imati teškoća u njihovu razumijevanju, dokument s ključnim informacijama, prema potrebi, trebao bi uključivati upozorenje o razumijevanju kojim se mali ulagatelji obavješćuju o toj činjenici. Trebalo bi smatrati da proizvod nije jednostavan i da ga je teško razumjeti posebno ako se njime ulaže u temeljnu imovinu u koju obično ne ulažu mali ulagatelji, ako upotrebljava nekoliko različitih mehanizama za izračun konačnog povrata ulaganja, zbog čega nastaje veći rizik pogrešnog razumijevanja od strane malog ulagatelja ili ako se za isplativost ulaganja iskorištava sklonost u ponašanju malog ulagatelja, kao što je početno pružanje „primamljive” fiksne stope nakon koje slijedi mnogo viša promjenjiva, uvjetna kamatna stopa ili ponavljajuća formula.

    (19)

    Mali ulagatelji sve više nastoje ostvariti, osim financijskog povrata svoje investicije, dodatne svrhe, poput društvenih ili okolišnih ciljeva njihova ulaganja. Međutim, može biti teško usporediti informacije o društvenim, okolišnim ciljevima kojima teži izdavatelj PRIIP-a ili one ne moraju postojati. Stoga bi predviđeni okolišni i društveni razvoj u financijskim ulaganjima, kao i primjena Uredbe (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11), mogao omogućiti bolju integraciju takvih aspekata u pravo Unije, kao i njihovo daljnje poticanje. Međutim, ne postoje utvrđeni kriteriji ni formalni postupak za objektivnu provjeru takvih društvenih i okolišnih kriterija, kao što već postoje u prehrambenom sektoru. Stoga je poželjno da u svojem preispitivanju ove Uredbe Komisija temeljito uzme u obzir kretanja povezana s društvenim i okolišnim investicijskim proizvodima, te s ishodom preispitivanja Uredbe (EU) br. 346/2013.

    (20)

    Dokument s ključnim informacijama mora se jasno razlikovati i odvajati od bilo kakvih promidžbenih sadržaja.

    (21)

    Radi osiguravanja da su informacije u dokumentu s ključnim informacijama pouzdane, od izdavatelja PRIIP-a trebalo bi se zahtijevati da redovito ažuriraju dokument s ključnim informacijama. U tu svrhu trebalo bi utvrditi detaljna pravila o uvjetima i učestalosti pregleda informacija i reviziji dokumenta s ključnim informacijama u regulatornim tehničkim standardima koje treba donijeti Komisija.

    (22)

    Dokumenti s ključnim informacijama temelj su donošenja odluka o ulaganjima malih ulagatelja. Iz tog je razloga na izdavateljima PRIIP-a značajna odgovornost prema malim ulagateljima da osiguraju nedvosmislenost, točnost i usklađenost dokumenata s odgovarajućim dijelovima ugovornih dokumenata PRIIP-a. Stoga je važno osigurati da mali ulagatelji imaju učinkovito pravo na pravnu zaštitu. Također bi trebalo osigurati da svi mali ulagatelji diljem Unije imaju isto pravo na naknadu štete pretrpljene zbog neusklađenosti s ovom Uredbom. Stoga bi pravila o građanskoj odgovornosti izdavatelja PRIIP-a trebala biti usklađena. Mali ulagatelj trebao bi biti u mogućnosti smatrati izdavatelja PRIIP-a odgovornim za kršenje ove Uredbe u slučaju da je pretrpljena šteta nastala kao rezultat oslanjanja na dokument s ključnim informacijama koji je neusklađen s predugovornim ili ugovornim dokumentima koji su pod kontrolom izdavatelja PRIIP-a, ili je dvosmislen ili netočan.

    (23)

    Što se tiče pitanja koja se odnose na građanskopravnu odgovornost izdavatelja PRIIP-a i koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom, ona bi trebala biti uređena važećim nacionalnim pravom. Sud koji je nadležan za odlučivanje o zahtjevu za građanskopravnom odgovornošću koji ulaže mali ulagatelj trebao bi se odrediti odgovarajućim pravilima o međunarodnoj nadležnosti.

    (24)

    Ovom se Uredbom ne uvodi putovnica koja omogućuje prekograničnu prodaju ili trgovanje PRIIP-ovima za male ulagatelje, niti mijenja postojeće dogovorene uvjete putovnice za prekograničnu prodaju ili trgovanje PRIIP-ovima, ako postoje. Ovom Uredbom ne mijenja se raspodjela odgovornosti između postojećih nadležnih tijela prema postojećim dogovorenim uvjetima putovnice. Nadležna tijela određena od strane države članice za potrebe ove Uredbe stoga bi trebala biti usklađena s onima koja su nadležna za trgovanje PRIIP-ovima na temelju postojeće putovnice, ako postoji. Nadležno tijelo države članice u kojoj se trguje PRIIP-om trebalo bi biti odgovorno za nadzor trgovanja tim PRIIP-om. Nadležno tijelo države članice u kojoj se trguje proizvodom trebalo bi uvijek imati pravo suspendirati trgovanje PRIIP-om na svojem području u slučajevima neusklađenosti s ovom Uredbom.

    (25)

    Ovlasti EIOPA-e i relevantnih nadležnih tijela trebalo bi nadopuniti mehanizmom kojim se izričito zabranjuje ili ograničava stavljanje na tržište, distribucija i prodaja investicijskih osigurateljnih proizvoda koji izazivaju zabrinutost u pogledu zaštite ulagatelja, ispravnog funkcioniranja i integriteta financijskih tržišta ili stabilnosti financijskog sustava u cjelini ili njegovih dijelova, kao i odgovarajućim ovlastima EIOPA-e u pogledu koordiniranja i postupanja u kriznim situacijama. Te bi ovlasti također trebale odražavati ovlasti koje su dodijeljene ESMA-i i EBA-i na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (12), kako bi se osigurala primjena takvog interventnog mehanizama na sve investicijske proizvode bez obzira na njihov pravni oblik. Korištenje tih ovlasti od strane nadležnih tijela te, u iznimnim slučajevima, od strane EIOPA-e trebalo bi podlijegati ispunjavanju određenog broja posebnih uvjeta. U slučaju zadovoljavanja tih uvjeta, nadležno tijelo ili, u iznimnim slučajevima, EIOPA, trebali bi moći izreći zabranu ili ograničenje kao mjeru opreza prije nego što se neki investicijski osigurateljni proizvod stavi na tržište, distribuira ili proda ulagateljima. Te ovlasti ne podrazumijevaju zahtjev za uvođenje ili primjenu odobrenja proizvoda ili licenciranje od strane nadležnog tijela ili EIOPA-e, i ne oslobađaju izdavatelja investicijskog osigurateljnog proizvoda njegove obveze poštovanja svih relevantnih zahtjeva iz ove Uredbe. Nadalje, te bi se ovlasti trebale koristiti isključivo u javnom interesu i ne bi trebale povlačiti za sobom građanskopravnu odgovornost nadležnih tijela.

    (26)

    Kako bi mali ulagatelj bio u mogućnosti donijeti informiranu odluku o ulaganju, od osoba koje savjetuju o PRIIP-ovima ili ih prodaju trebalo bi zahtijevati dostavljanje dokumenta s ključnim informacijama pravodobno, prije zaključenja bilo koje transakcije. Ovaj bi se zahtjev trebao primjenjivati, neovisno o tome gdje ili kako se transakcija odvija. Međutim, ako se transakcija odvija putem sredstava daljinske komunikacije, dokument s ključnim informacijama može se dostaviti odmah nakon zaključenja transakcije, pod uvjetom da nije moguće dostaviti dokument s ključnim informacijama unaprijed i mali je ulagatelj s time suglasan. Osobe koje savjetuju o PRIIP-ovima ili ih prodaju uključuju posrednike i same izdavatelje PRIIP-a ako izdavatelji PRIIP-a odluče savjetovati o PRIIP-u ili ga izravno prodavati malim ulagateljima. Ova Uredba ne dovodi u pitanje Direktivu 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13) i Direktivu 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14).

    (27)

    Trebalo bi utvrditi jedinstvena pravila kako bi osoba koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje imala određen izbor medija kojima se dokument s ključnim informacijama dostavlja malim ulagateljima omogućujući upotrebu elektroničke komunikacije gdje je to moguće, uzimajući u obzir okolnosti transakcije. Međutim, malom se ulagatelju mora pružiti mogućnost primanja dokumenta u papirnatom obliku. U interesu potrošačeva pristupa informacijama, dokument s ključnim informacijama trebao bi se uvijek dostavljati besplatno.

    (28)

    Kako bi se osiguralo povjerenje malih ulagatelja u PRIIP-ove i u financijska tržišta u cjelini, trebalo bi utvrditi zahtjeve za odgovarajuće unutarnje postupke kojima se osigurava da mali ulagatelji dobiju sadržajni odgovor na pritužbe od izdavatelja PRIIP-a.

    (29)

    Budući da bi dokument s ključnim informacijama za PRIIP-ove trebali izraditi subjekti koji posluju u bankarskom sektoru, sektoru osiguranja, sektoru vrijednosnih papira i sektoru fondova financijskih tržišta, od iznimne je važnosti osigurati nesmetanu suradnju između različitih tijela koja nadziru izdavatelje PRIIP-a i osoba koje savjetuju o PRIIP-ovima ili ih prodaju, kako bi imali zajednički pristup primjeni ove Uredbe.

    (30)

    U skladu s Komunikacijom Komisije od 8. prosinca 2010. naslovljenom „Jačanje sustava sankcioniranja u financijskom sektoru” i kako bi se osiguralo da su zahtjevi iz ove Uredbe ispunjeni, važno je da države članice poduzmu potrebne korake kako bi se osiguralo da kršenja ove Uredbe podliježu odgovarajućim administrativnim sankcijama i mjerama. Kako bi se osiguralo da sankcije imaju odvraćajući učinak i pojačala zaštita ulagatelja upozoravajući ih o PRIIP-ovima koji se stavljaju na tržište kršeći ovu Uredbu, sankcije i mjere trebale bi biti objavljene, osim u određenim dobro definiranim okolnostima.

    (31)

    Iako države članice mogu utvrditi pravila o administrativnim i kaznenim sankcijama za ista kršenja, od država članica ne bi trebalo zahtijevati da utvrde pravila o administrativnim sankcijama za kršenja ove Uredbe koja podliježu nacionalnom kaznenom pravu. U skladu s nacionalnim pravom, države članice nemaju obvezu uvesti i administrativne i kaznene sankcije za isto kršenje, ali trebale bi moći to učiniti ako im je to dopušteno nacionalnim pravom. Međutim, zadržavanje kaznenih sankcija umjesto administrativnih sankcija za kršenja ove Uredbe ne bi trebalo umanjiti ili na bilo koji drugi način utjecati na mogućnost nadležnih tijela za pravodobnu suradnju, pristup i razmjenu informacija s nadležnim tijelima drugih država članica za potrebe ove Uredbe, uključujući i nakon upućivanja određenih kršenja pravosudnim tijelima nadležnima za kazneni progon.

    (32)

    Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu određivanja pojedinosti postupaka za utvrđivanje nastoje li se određenim PRIIP-om ostvariti okolišni ili društveni ciljevi, te u pogledu uvjeta za izvršavanje interventnih ovlasti EIOPA-e i nadležnih tijela. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

    (33)

    Komisija bi trebala donijeti nacrt regulatornih tehničkih standarda koje usvoje ESA-e, putem Zajedničkog odbora, u vezi s prikazom i sadržajem dokumenta s ključnim informacijama, standardiziranim oblikom dokumenta s ključnim informacijama, metodologijom korištenom za prikaz rizika i nagrade te izračun troškova te u vezi s uvjetima i najmanjom učestalošću preispitivanja informacija sadržanih u dokumentu s ključnim informacijama i uvjetima ispunjenja zahtjeva za pružanjem dokumenta s ključnim informacijama malim ulagateljima u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010. Komisija bi trebala dopuniti tehnički posao ESA-e tako da provede ispitivanje potrošača u pogledu prikaza dokumenta s ključnim informacijama kako je predložen od strane ESA-e.

    (34)

    Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) uređuje obradu osobnih podataka koja se provodi u državama članicama u kontekstu ove Uredbe i pod nadzorom nadležnih tijela. Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (16), uređuje obradu osobnih podataka koje provode ESA-e prema ovoj Uredbi i pod nadzorom Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Bilo kakva obrada osobnih podataka provedena u okviru ove Uredbe, kao što su razmjena ili prijenos osobnih podataka koje provode nadležna tijela, trebala bi se provoditi u skladu s Direktivom 95/46/EZ, a bilo kakva razmjena ili prijenos informacija koje provodi ESA trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

    (35)

    Budući da subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) predstavljaju investicijske proizvode u smislu ove Uredbe, nedavno uspostavljanje zahtjeva za ključnim informacijama za ulagatelje prema Direktivi 2009/65/EZ znači da bi bilo proporcionalno omogućiti takvim UCITS-ima prijelazno razdoblje od pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe, tijekom kojeg se na njih ne bi primjenjivala ova Uredba. Nakon isteka tog prijelaznog razdoblja, ako ne dođe do produljenja, na UCITS-e bi se trebala primjenjivati ova Uredba. To prijelazno razdoblje također bi se trebalo primjenjivati na društva za upravljanje, investicijska društva i osobe koje savjetuju o udjelima fondova koji nisu UCITS ili ih prodaju kada država članica na takve fondove primjenjuje pravila o obliku i sadržaju dokumenta s ključnim informacijama, kako je utvrđeno u člancima 78. do 81. Direktive 2009/65/EZ.

    (36)

    Preispitivanje ove Uredbe trebalo bi provesti četiri godine nakon njezina stupanja na snagu kako bi se uzela u obzir tržišna kretanja, na primjer pojava novih vrsta PRIIP-ova, kao i kretanja u drugim područjima prava Unije i iskustva država članica. Preispitivanjem bi se također trebali procijeniti izvedivost, troškovi i moguće prednosti uvođenja oznake za društvena i okolišna ulaganja. Nadalje, preispitivanjem bi se trebalo procijeniti jesu li uvedene mjere poboljšale razumijevanje prosječnih malih ulagatelja o PRIIP-ovima te usporedivost PRIIP-ova. Također bi trebalo razmotriti treba li se prijelazno razdoblje koje se primjenjuje na UCITS-e i fondove koji nisu UCITS produljiti ili je li potrebno razmotriti druge mogućnosti postupanja u pogledu tih fondova. Osim toga, preispitivanjem bi trebalo procijeniti treba li zadržati izuzeće proizvoda iz područja primjene ove Uredbe, s obzirom na potrebu za odgovarajućim standardima zaštite potrošača, uključujući usporedbe između financijskih proizvoda. Kao dio preispitivanja, Komisija bi također trebala provesti istraživanje tržišta kako bi utvrdila jesu li na tržištu dostupni internetski alati u obliku kalkulatora koji omogućuju malom ulagatelju izračunavanje ukupnih troškova i naknada PRIIP-ova te jesu li ti alati besplatni. Na temelju tog preispitivanja, Komisija bi trebala dostaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću s priloženim zakonodavnim prijedlozima, ovisno o slučaju.

    (37)

    S obzirom na kontinuirani rad EIOPA-e u vezi s objavljivanjem zahtjeva za informacijama o proizvodima za osobne mirovinske proizvode i uzimajući u obzir posebnosti tih proizvoda, Komisija bi u roku od četiri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe trebala procijeniti hoće li se zadržati isključenje mirovinskih proizvoda za koje se, prema nacionalnom pravu, priznaje da im je glavna svrha osiguravanje ulagatelju prihoda u mirovini te koji ulagatelju daju pravo na određene koristi. U svojoj procjeni Komisija bi trebala razmotriti je li ova Uredba najbolji zakonodavni mehanizam za osiguravanje objavljivanja u vezi s mirovinskim proizvodima ili bi neki drugi mehanizmi objavljivanja bili prikladniji.

    (38)

    Kako bi se izdavateljima PRIIP-a i osobama koje savjetuju o PRIIP-ovima ili ih prodaju dalo dovoljno vremena za pripremu za praktičnu primjenu zahtjeva ove Uredbe, ona bi se trebala primjenjivati tek dvije godine nakon njezina stupanja na snagu.

    (39)

    Ova Uredba poštuje temeljna prava i pridržava se načela priznatih posebice Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

    (40)

    S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest poboljšanje zaštite malih ulagatelja i povećanje povjerenja malih ulagatelja u PRIIP-ove, uključujući kada se ti proizvodi prodaju preko granice, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

    (41)

    Održano je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 te je on dostavio svoje mišljenje (17),

    DONIJELI SU OVU UREDBU:

    POGLAVLJE I.

    PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

    Članak 1.

    Ova Uredba utvrđuje jedinstvena pravila o obliku i sadržaju dokumenta s ključnim informacijama koji sastavljaju izdavatelji PRIIP-a i o dostavljanju dokumenta s ključnim informacijama malim ulagateljima kako bi malim ulagateljima omogućio razumijevanje i usporedbu ključnih obilježja i rizika PRIIP-a.

    Članak 2.

    1.   Ova se Uredba primjenjuje na izdavatelje PRIIP-a i osobe koje savjetuju o PRIIP-ovima ili ih prodaju.

    2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na sljedeće proizvode:

    (a)

    proizvodi neživotnog osiguranja iz Priloga I. Direktivi 2009/138/EZ;

    (b)

    ugovore životnog osiguranja kada se naknade predviđene ugovorom plaćaju samo u slučaju smrti ili u vezi s nesposobnošću uslijed ozljede, bolesti ili nemoći;

    (c)

    depozite, osim strukturiranih depozita definiranih člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Direktive 2014/65/EU;

    (d)

    vrijednosne papire iz članka 1. stavka 2. točaka (b) do (g), (i) i (j) Direktive 2003/71/EZ;

    (e)

    mirovinske proizvode za koje se prema nacionalnom pravu priznaje da im je primarna svrha osigurati ulagatelju prihod u mirovini i koji daju ulagatelju pravo na određene koristi;

    (f)

    službeno priznate programe strukovnih mirovina koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) ili Direktive 2009/138/EZ;

    (g)

    pojedinačne mirovinske proizvode za koje je prema nacionalnom pravu potreban financijski doprinos poslodavca i za koje poslodavac ili zaposlenik nemaju izbora što se tiče mirovinskog proizvoda ili pružatelja.

    Članak 3.

    1.   Ako izdavatelji PRIIP-a koji podliježu ovoj Uredbi također podliježu Direktivi 2003/71/EZ, primjenjuje se i ova Uredba i Direktiva 2003/71/EZ.

    2.   Ako izdavatelji PRIIP-a koji podliježu ovoj Uredbi također podliježu Direktivi 2009/138/EZ, primjenjuje se i ova Uredba i Direktiva 2009/138/EZ.

    Članak 4.

    Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

    1.

    „upakirani investicijski proizvod za male ulagatelje” ili „PRIP” znači ulaganje, uključujući instrumente koje izdaju subjekti posebne namjene definirani člankom 13. točkom 26. Direktive 2009/138/EZ ili sekuritizacijski subjekti posebne namjene definirani člankom 4. točkom (an) Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća (19), ako, bez obzira na pravni oblik ulaganja, iznos koji se isplaćuje ulagatelju podliježe fluktuacijama zbog izloženosti referentnim vrijednostima ili učinkovitosti jedne imovine ili više njih koje mali ulagatelj nije izravno kupio;

    2.

    „investicijski osigurateljni proizvod” znači osigurateljni proizvod koji nudi vrijednost dospjeloga duga ili otkupnu vrijednost osiguranja i kada je ta vrijednost dospjeloga duga ili otkupna vrijednost osiguranja u potpunosti ili djelomično izložena, izravno ili neizravno, fluktuacijama tržišta;

    3.

    „upakirani investicijski proizvod za male ulagatelje i investicijski osigurateljni proizvod” ili „PRIIP” znači proizvod koji je jedno ili oboje od navedenog:

    (a)

    PRIP;

    (b)

    investicijski osigurateljni proizvod;

    4.

    „izdavatelj upakiranog investicijskog proizvoda za male ulagatelje i investicijskog osigurateljnog proizvoda” ili „izdavatelj PRIIP-a” znači:

    (a)

    bilo koji subjekt koji izdaje PRIIP;

    (b)

    bilo koji subjekt koji mijenja postojeći PRIIP uključujući, među ostalim, promjene njegova profila rizika i nagrade ili troškova povezanih s ulaganjem u PRIIP;

    5.

    „osoba koja prodaje PRIIP” znači osoba koja nudi ili sklapa ugovor o PRIIP-u s malim ulagateljem;

    6.

    „mali ulagatelj” znači:

    (a)

    mali ulagatelj kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 11. Direktive 2014/65/EU;

    (b)

    klijent u smislu Direktive 2002/92/EZ, ako se taj klijent ne bi mogao kategorizirati kao profesionalni ulagatelj definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 10. Direktive 2014/65/EU;

    7.

    „trajni medij” znači trajni medij kako je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom (m) Direktive 2009/65/EZ;

    8.

    „nadležna tijela” znači nacionalna tijela koja odrede države članice za nadzor zahtjeva koje ova Uredba postavlja izdavateljima PRIIP-a i osobama koje savjetuju o PRIIP-ovima ili ih prodaju.

    POGLAVLJE II.

    DOKUMENT S KLJUČNIM INFORMACIJAMA

    ODJELJAK I.

    Sastavljanje dokumenta s ključnim informacijama

    Članak 5.

    1.   Prije nego što PRIIP postane dostupan malim ulagateljima, izdavatelj PRIIP-a za taj proizvod sastavlja dokument s ključnim informacijama u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe i objavljuje dokument na svojoj internetskoj stranici.

    2.   Svaka država članica može zatražiti prethodnu obavijest o dokumentu s ključnim informacijama izdavatelja PRIIP-a ili osobe koja prodaje PRIIP nadležnom tijelu za PRIIP-ove koji se stavljaju na tržište u toj državi članici.

    ODJELJAK II.

    Oblik i sadržaj dokumenta s ključnim informacijama

    Članak 6.

    1.   Dokument s ključnim informacijama predstavlja predugovornu informaciju. On mora biti točan, istinit, jasan i nedvosmislen. Mora pružati ključne informacije i biti usklađen sa svim obvezujućim ugovornim dokumentima, s odgovarajućim dijelovima ponudbenih dokumenata te s uvjetima PRIIP-a.

    2.   Dokument s ključnim informacijama samostalan je dokument, jasno odvojen od promidžbenih materijala. Ne smije sadržavati unakrsno upućivanje na promidžbene materijale. Može sadržavati unakrsna upućivanja na druge dokumente, uključujući prospekt, ovisno o slučaju, i to samo ako je unakrsno upućivanje vezano za informacije za koje se ovom Uredbom zahtijeva da budu uključene u dokument s ključnim informacijama.

    3.   Odstupajući od stavka 2. ovog članka, ako PRIIP nudi malom ulagatelju niz mogućnosti ulaganja, na način da sve informacije koje se zahtijevaju prema članku 8. stavku 3. u odnosu na svaku temeljnu mogućnost ulaganja nije moguće pružiti u jednom, sažetom samostalnom dokumentu, u dokumentu s ključnim informacijama mora se pružiti barem generički opis temeljnih mogućnosti ulaganja i navesti gdje je i kako moguće pronaći detaljniju predugovornu informativnu dokumentaciju koja se odnosi na investicijske proizvode koji podupiru temeljne mogućnosti ulaganja.

    4.   Dokument s ključnim informacijama sastavlja se kao kratki dokument napisan sažeto i na najviše tri strane veličine papira A4 pri ispisu čime se promiče usporedivost. On mora biti:

    (a)

    prikazan i strukturiran tako da je jednostavan za čitanje, napisan slovima veličine koja omogućuje čitanje;

    (b)

    usredotočen na ključne informacije koje su potrebne malim ulagateljima;

    (c)

    jasno izražen i napisan jezikom i stilom koji informacije priopćuje na način koji olakšava razumijevanje informacija, posebno jezikom koji je jasan, jezgrovit i razumljiv.

    5.   Ako se u dokumentu s ključnim informacijama upotrebljavaju boje, one ne smiju umanjiti razumljivost informacija ako je dokument s ključnim informacijama ispisan ili fotokopiran u crno-bijeloj tehnici.

    6.   Ako je u dokumentu s ključnim informacijama upotrijebljeno korporativno obilježavanje ili logotip izdavatelja PRIIP-a ili grupe kojoj on pripada, to ne smije odvući pozornost malog ulagatelja od informacija sadržanih u dokumentu niti učiniti tekst nejasnim.

    Članak 7.

    1.   Dokument s ključnim informacijama mora biti napisan na službenim jezicima, ili na jednom od službenih jezika koji se koristi u dijelu države članice u kojoj se PRIIP distribuira, ili na nekom drugom jeziku koji su odobrila nadležna tijela te države članice, ili, ako je napisan na drugom jeziku, mora se prevesti na jedan od tih jezika.

    Prijevod mora vjerno i točno odražavati sadržaj izvornog dokumenta s ključnim informacijama.

    2.   Ako se PRIIP promovira u državi članici putem promidžbenih materijala napisanih na jednom ili više službenih jezika te države članice, dokument s ključnim informacijama mora biti napisan barem na odgovarajućim službenim jezicima.

    Članak 8.

    1.   Naslov „Dokument s ključnim informacijama” mora se nalaziti vidljivo na vrhu prve stranice dokumenta s ključnim informacijama.

    Dokument s ključnim informacijama strukturira se prema redoslijedu navedenom u stavcima 2. i 3.

    2.   Odmah ispod naslova dokumenta s ključnim informacijama pojavljuje se obrazloženje. Ono glasi:

    „Ovaj dokument sadrži ključne informacije o ovom investicijskom proizvodu. Nije riječ o promidžbenom materijalu. Informacije su propisane zakonom kako bi vam pomogle u razumijevanju prirode, rizika, troškova, mogućih dobitka i gubitaka ovog proizvoda te kako bi vam pomogle da ga usporedite s drugim proizvodima.”

    3.   Dokument s ključnim informacijama mora sadržavati sljedeće informacije:

    (a)

    na početku dokumenta, naziv PRIIP-a, ime i kontaktne podatke izdavatelja PRIIP-a, informacije o nadležnom tijelu izdavatelja PRIIP-a i datum dokumenta;

    (b)

    prema potrebi, upozorenje o razumijevanju koje glasi: „Spremate se kupiti proizvod koji nije jednostavan i koji je možda teško razumjeti.”;

    (c)

    u odjeljku pod naslovom „Kakav je ovo proizvod?” prirodu i glavna obilježja PRIIP-a, uključujući:

    i.

    vrstu PRIIP-a;

    ii.

    njegove ciljeve i način njihova ostvarenja, posebno ostvaruju li se ciljevi pomoću izravne ili neizravne izloženosti temeljnoj ulagateljskoj imovini, uključujući opis temeljnih instrumenata, ili referentne vrijednosti uključujući određivanje tržišta u koje PRIIP ulaže, uključujući, prema potrebi, posebne okolišne ili društvene ciljeve koji se proizvodom žele ostvariti, kao i način određivanja povrata;

    iii.

    opis vrste malog ulagatelja kojem se PRIIP namjerava prodavati, osobito što se tiče sposobnosti podnošenja ulagateljskih gubitaka i vremenski horizont ulaganja;

    iv.

    ako PRIIP nudi koristi od osiguranja, pojedinosti o tim koristima od osiguranja, uključujući okolnosti koje ih aktiviraju;

    v.

    rok PRIIP-a ako je poznat;

    (d)

    u odjeljku pod naslovom „Koji su rizici i što bih mogao dobiti zauzvrat?” kratak opis profila rizika i nagrade koji obuhvaća sljedeće elemente:

    i.

    zbirni pokazatelj rizika, dopunjen opisnim objašnjenjem tog pokazatelja, njegovih glavnih ograničenja i opisnim objašnjenjem rizika koji su materijalno relevantni za PRIIP i koji nisu na primjeren način obuhvaćeni zbirnim pokazateljem rizika;

    ii.

    moguće najveće gubitke uloženog kapitala, uključujući informacije o sljedećem:

    može li mali ulagatelj izgubiti cijeli uloženi kapital, ili

    snosi li mali ulagatelj rizik nastanka dodatnih financijskih preuzetih obveza ili obveza, uključujući potencijalne obveze, osim kapitala uloženog u PRIIP, i

    ovisno o slučaju, uključuje li PRIIP kapitalnu zaštitu od tržišnog rizika te pojedinosti o njegovu pokriću i ograničenjima, posebno s obzirom na trenutak kada se primjenjuje;

    iii.

    odgovarajuće scenarije uspješnosti i pretpostavke za njihovo ostvarivanje;

    iv.

    ovisno o slučaju, informacije o uvjetima povrata za male ulagatelje ili ugrađene gornje granice;

    v.

    izjavu da porezni propisi matične države članice malog ulagatelja mogu imati utjecaj na samu isplatu;

    (e)

    u odjeljku pod naslovom „Što se događa ako [ime izdavatelja PRIIP-a] nije u mogućnosti izvršiti isplatu?” kratak opis je li povezani gubitak pokriven naknadom za ulagatelja ili jamstvenim programom, a ako je to točno, koji je to program, naziv jamca i koji su rizici pokriveni tim programom, ako koji nisu;

    (f)

    u odjeljku pod naslovom „Koji su troškovi?” troškove povezane s ulaganjem u PRIIP, koji obuhvaćaju kako izravne tako i neizravne troškove koje snosi mali ulagatelj, uključujući jednokratne i ponavljajuće troškove, prikazane pomoću zbirnih pokazatelja tih troškova te, kako bi se osigurala usporedivost, ukupne agregirane troškove izražene u novčanim jedinicama i postocima, kako bi se pokazali skupni utjecaji ukupnih troškova na ulaganje;

    Dokument s ključnim informacijama uključuje jasnu naznaku da će savjetnici, distributeri ili bilo koje druge osobe koje savjetuju o PRIIP-u ili ga prodaju pružiti informacije kojima se iscrpno prikazuju svi troškovi distribucije koji već nisu uključeni u prethodno specificirane troškove, kako bi se malom ulagatelju omogućilo razumijevanje ukupnog učinka tih agregiranih troškova na prinos ulaganja.

    (g)

    u odjeljku pod naslovom „Koliko bih ga dugo trebao držati i mogu li podići novac ranije?”

    i.

    ovisno o slučaju, postoji li rok za odustajanje ili otkazni rok za PRIIP;

    ii.

    naznaku preporučenog i, ovisno o slučaju, obveznog minimalnog razdoblja držanja;

    iii.

    mogućnost provođenja i uvjeti za deinvestiranje prije roka dospijeća, uključujući sve primjenjive naknade i sankcije, uzimajući u obzir profil rizika i nagrade PRIIP-a te ciljni razvoj tržišta;

    iv.

    informacije o mogućim posljedicama unovčavanja prije isteka roka ili preporučenog razdoblja držanja, kao što je gubitak kapitalne zaštite ili dodatne potencijalne naknade;

    (h)

    u odjeljku pod naslovom „Kako se mogu žaliti?” informacije o tome kako i kome mali ulagatelj može uložiti pritužbu na proizvod ili ponašanje izdavatelja PRIIP-a ili osobu koja savjetuje o proizvodu ili ga prodaje;

    (i)

    u odjeljku pod naslovom „Druge relevantne informacije” kratku naznaku svih dodatnih informativnih dokumenata koje malom ulagatelju treba dostaviti u predugovornoj ili/i postugovornoj fazi, isključujući sve promidžbene materijale.

    4.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 30., u kojima se navode pojedinosti postupaka koji se koriste za utvrđivanje ima li PRIIP posebne okolišne ili društvene ciljeve.

    5.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESA, putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela („Zajednički odbor”), izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

    (a)

    pojedinosti prikaza i sadržaja svakog elementa informacija navedenih u stavku 3.;

    (b)

    metodologiju na kojoj se temelji prikaz rizika i nagrada kako je navedeno u stavku 3. točki (d) podtočkama i. i iii.; i

    (c)

    metodologiju izračuna troškova, uključujući specifikaciju zbirnih pokazatelja, kako je navedeno u stavku 3. točki (f).

    Prilikom izrade nacrta regulatornih tehničkih standarda, ESA uzima u obzir različite vrste PRIIP-ova, razlike među njima i sposobnosti malih ulagatelja kao i obilježja PRIIP-ova kako bi se malom ulagatelju omogućilo da odabere između različitih temeljnih ulaganja ili drugih mogućnosti koje pruža proizvod, uključujući i ako je taj odabir moguće izvršiti u različitim trenucima ili ga promijeniti u budućnosti.

    ESA dostavlja te nacrte regulatornih tehničkih standarda Komisiji do 31. ožujka 2015.

    Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.

    Članak 9.

    Promidžbeni sadržaji koji sadrže posebne informacije o PRIIP-ovima ne smiju uključivati nikakve izjave u suprotnosti s informacijama sadržanima u dokumentu s ključnim informacijama ili koje umanjuju značaj dokumenta s ključnim informacijama. U promidžbenim sadržajima navodi se da je dokument s ključnim informacijama dostupan i pruža informacije o tome kako i otkuda ga je moguće dobiti, uključujući internetsku stranicu izdavatelja PRIIP-a.

    Članak 10.

    1.   Izdavatelj PRIIP-a redovito preispituje informacije sadržane u dokumentu s ključnim informacijama i revidira dokument kad pregled ukazuje da je potrebno izvršiti izmjene. Revidirana verzija bez odgađanja postaje dostupna.

    2.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESA putem Zajedničkog odbora izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda koji određuju:

    (a)

    uvjete za preispitivanje informacija sadržanih u dokumentu s ključnim informacijama;

    (b)

    uvjete pod kojima se dokument s ključnim informacijama mora revidirati;

    (c)

    posebne uvjete pod kojima je potrebno preispitati informacije sadržane u dokumentu s ključnim informacijama ili revidirati dokument s ključnim informacijama ako PRIIP nije stalno dostupan malim ulagateljima;

    (d)

    okolnosti u kojima mali ulagatelji trebaju biti obaviješteni o revidiranom dokumentu s ključnim informacijama o PRIIP-u koji su kupili, kao i načini na koje mali ulagatelji trebaju biti obaviješteni.

    ESA dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji do 31. prosinca 2015.

    Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 odnosno Uredbe (EU) br. 1095/2010.

    Članak 11.

    1.   Izdavatelj PRIIP-a nema građanskopravnu odgovornost samo na temelju dokumenta s ključnim informacijama, uključujući bilo koji njegov prijevod, osim ako je on dvosmislen, netočan ili neusklađen s relevantnim dijelovima pravno obvezujućih predugovornih i ugovornih dokumenata ili sa zahtjevima utvrđenima u članku 8.

    2.   Mali ulagatelj koji dokaže gubitak uzrokovan oslanjanjem na dokument s ključnim informacijama pod uvjetima navedenim u stavku 1., prilikom ulaganja u PRIIP za koji je taj dokument s ključnim informacijama izrađen, može tražiti naknadu štete od izdavatelja PRIIP-a za taj gubitak u skladu s nacionalnim pravom.

    3.   Elementi kao što su „šteta” ili „gubitak” iz stavka 2., koji nisu definirani, tumače se i primjenjuju u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom kako je utvrđeno relevantnim pravilima međunarodnog privatnog prava.

    4.   Ovim se člankom ne isključuju daljnji zahtjevi s osnove građanskopravne odgovornosti u skladu s nacionalnim pravom.

    5.   Ugovornim klauzulama ne smiju se ograničiti obveze iz ovog članka niti se smije osloboditi od njih.

    Članak 12.

    Ako se dokument s ključnim informacijama odnosi na ugovor o osiguranju, obveze društva za osiguranje iz ove Uredbe postoje samo prema vlasniku police ugovora o osiguranju, a ne prema korisniku ugovora o osiguranju.

    ODJELJAK III.

    Dostavljanje dokumenta s ključnim informacijama

    Članak 13.

    1.   Osoba koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje mora pravodobno dostaviti dokument s ključnim informacijama malim ulagateljima prije nego što su ti mali ulagatelji obvezani bilo kojim ugovorom ili ponudom koja se odnosi na taj PRIIP.

    2.   Osoba koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje može zadovoljiti zahtjeve stavka 1. dostavljanjem dokumenta s ključnim informacijama osobi s pisanim ovlaštenjem da donosi odluke o ulaganju u ime malog ulagatelja u vezi s transakcijama zaključenima u okviru tog pisanog ovlaštenja.

    3.   Odstupajući od stavka 1. i pridržavajući se članka 3. stavka 1., članka 3. stavka 3. točke (a) i članka 6. Direktive 2002/65/EZ, osoba koja prodaje PRIIP može malom ulagatelju dostaviti dokument s ključnim informacijama nakon zaključenja transakcije, bez neopravdanog odlaganja, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a)

    mali ulagatelj odluči, na vlastitu inicijativu, kontaktirati osobu koja prodaje PRIIP i zaključiti transakciju putem sredstava daljinske komunikacije;

    (b)

    dostavljanje dokumenta s ključnim informacijama u skladu sa stavkom 1. ovog članka nije moguće;

    (c)

    osoba koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje obavijestila je malog ulagatelja da nije moguće dostaviti dokument s ključnim informacijama i jasno izjavila da mali ulagatelj može odgoditi transakciju kako bi primio i pročitao dokument s ključnim informacijama prije zaključenja transakcije;

    (d)

    mali ulagatelj pristane primiti dokument s ključnim informacijama bez neopravdanog odlaganja nakon zaključenja transakcije, a ne odgoditi transakciju kako bi unaprijed primio dokument.

    4.   Ako se izvršavaju uzastopne transakcije koje se odnose na isti PRIIP za račun malog ulagatelja, u skladu s uputama koje je taj ulagatelj dao osobi koja prodaje PRIIP prije prve transakcije, obveza dostavljanja dokumenta s ključnim informacijama prema stavku 1. primjenjuje se samo na prvu transakciju i na prvu transakciju nakon što je dokument s ključnim informacijama revidiran u skladu s člankom 10.

    5.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESA putem Zajedničkog odbora izrađuju nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju uvjeti za ispunjavanje zahtjeva za osiguravanjem dokumenta s ključnim informacijama kako je utvrđeno stavkom 1.

    ESA dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji do 31. prosinca 2015.

    Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.

    Članak 14.

    1.   Osoba koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje besplatno dostavlja malim ulagateljima dokument s ključnim informacijama.

    2.   Osoba koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje dostavlja malim ulagateljima dokument s ključnim informacijama na jednom od sljedećih medija:

    (a)

    na papiru, koji bi trebao biti standardna opcija ako je PRIIP ponuđen na osnovi „u četiri oka”, osim ako mali ulagatelj zatraži drukčije;

    (b)

    na trajnom mediju koji nije papir, ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni stavkom 4.; ili

    (c)

    putem internetske stranice ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni stavkom 5.

    3.   Ako se dokument s ključnim informacijama dostavlja na trajnom mediju koji nije papir ili putem internetske stranice, malim se ulagateljima na zahtjev besplatno dostavlja papirnati primjerak. Mali ulagatelji moraju biti obaviješteni o pravu da zatraže besplatni papirnati primjerak.

    4.   Dokument s ključnim informacijama može se dostaviti na trajnom mediju koji nije papir ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a)

    upotreba trajnog medija primjerena je u kontekstu u kojem se odvija poslovanje između osobe koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje i malog ulagatelja; i

    (b)

    mali ulagatelj ima mogućnost izbora između informacija na papiru ili na trajnom mediju te je odabrao taj drugi medij na način koji se može dokazati.

    5.   Dokument s ključnim informacijama može se dostaviti putem internetske stranice koja nije u skladu s definicijom trajnog medija ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a)

    dostavljanje dokumenta s ključnim informacijama putem internetske stranice primjereno je u kontekstu u kojem se odvija poslovanje između osobe koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje i malog ulagatelja;

    (b)

    mali ulagatelj dobio je mogućnost izbora između informacija pruženih na papiru i putem internetske stranice te je odabrao potonje na način koji se može dokazati;

    (c)

    mali ulagatelj obaviješten je elektroničkim putem, ili u pisanom obliku, o adresi internetske stranice i mjestu na internetskoj stranici na kojem može pristupiti dokumentu s ključnim informacijama;

    (d)

    dokument s ključnim informacijama ostaje dostupan na internetskoj stranici i moguće ga je preuzeti i pohraniti na trajnom mediju, tijekom vremenskog razdoblja u kojem mali ulagatelj može imati potrebu pregledati ga.

    Ako je dokument s ključnim informacijama revidiran u skladu s člankom 10., prethodne verzije također se dostavljaju na zahtjev malog ulagatelja.

    6.   Za potrebe stavaka 4. i 5., dostavljanje informacija putem trajnog medija koji nije papir ili putem internetske stranice smatra se primjerenim u kontekstu u kojem se odvija poslovanje između osobe koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje i malog ulagatelja, ako postoji dokaz da mali ulagatelj ima redovit pristup internetu. Takvim dokazom smatra se kada mali ulagatelj dostavi e-mail adresu za potrebe takvog poslovanja.

    POGLAVLJE III.

    PRAĆENJE TRŽIŠTA I OVLASTI INTERVENCIJE U POGLEDU PROIZVODA

    Članak 15.

    1.   U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, EIOPA prati tržište za investicijske osigurateljne proizvode koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u Uniji.

    2.   Nadležna tijela prate tržište za investicijske osigurateljne proizvode koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u njihovoj državi članici ili iz nje.

    Članak 16.

    1.   U skladu s člankom 9. stavkom 5 Uredbe (EU) br. 1094/2010, ako su uvjeti iz stavaka 2. i 3. ovog članka ispunjeni, EIOPA može privremeno zabraniti ili ograničiti u Uniji:

    (a)

    stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih investicijskih osigurateljnih proizvoda ili investicijskih osigurateljnih proizvoda koji imaju posebna obilježja; ili

    (b)

    vrstu financijskog djelovanja ili praksu društva za osiguranje ili reosiguranje.

    Zabrana ili ograničenje može se primijeniti u okolnostima ili biti podložno iznimkama, koje određuje EIOPA.

    2.   EIOPA donosi odluku na temelju stavka 1. samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a)

    predloženom mjerom nastoji se riješiti značajna zabrinutost o zaštiti ulagatelja ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog financijskog sustava Unije ili njegovog dijela;

    (b)

    regulatorni zahtjevi prema pravu Unije primjenjivi na relevantne investicijske osigurateljne proizvode ili aktivnosti ne rješavaju prijetnju;

    (c)

    nadležno tijelo ili nadležna tijela nisu poduzeli mjere za rješavanje prijetnje ili djelovanja koja su poduzeta ne rješavaju prijetnje na prikladan način.

    Kada su uvjeti utvrđeni u prvom podstavku ispunjeni, EIOPA može izreći zabranu ili ograničenje iz stavka 1. kao mjeru opreza prije nego što se investicijski osigurateljni proizvod stavi na tržište ili proda ulagateljima.

    3.   Kada se poduzimaju mjere prema ovom članku, EIOPA osigurava da mjera:

    (a)

    nema štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na ulagatelje koji je neproporcionalan koristima mjere; i

    (b)

    ne stvara rizik regulatorne arbitraže.

    Ako je nadležno tijelo ili su nadležna tijela poduzela mjeru prema članku17., EIOPA može poduzeti bilo koje mjere iz stavka 1. ovog članka bez izdavanja mišljenja navedenog u članku 18.

    4.   Prije odlučivanja o poduzimanju mjere prema ovom članku, EIOPA obavješćuje nadležna tijela o mjeri koju predlaže.

    5.   EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje obavijest o svakoj odluci o poduzimanju bilo kakve mjere prema ovom članku. U obavijesti se navode pojedinosti o zabrani ili ograničenju i navodi se rok od objavljivanja obavijesti nakon kojeg će mjere stupiti na snagu. Zabrana ili ograničenja primjenjuje se samo na mjere poduzete nakon što je stupilo na snagu.

    6.   EIOPA preispituje zabranu ili ograničenje izrečeno prema stavku 1. u odgovarajućim vremenskim razdobljima, a najmanje svaka tri mjeseca. Ako se zabrana ili ograničenje ne obnove nakon razdoblja od tri mjeseca, ono prestaje važiti.

    7.   Mjere koje je donijela EIOPA na temelju ovog članka ima prednost pred bilo kakvim prethodnim mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo.

    8.   Komisija u skladu s člankom 30. donosi delegirane akte kojima se određuju kriteriji i čimbenici o kojima EIOPA treba voditi računa prilikom utvrđivanja kada postoji značajna zabrinutost o zaštiti ulagatelja ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije iz stavka 2. prvog podstavka točke (a).

    Ti kriteriji i čimbenici uključuju:

    (a)

    stupanj složenosti investicijskog osigurateljnog proizvoda i vezu s vrstom ulagatelja kojemu je stavljen na tržište i prodan;

    (b)

    veličinu ili zamišljeni iznos investicijskog osigurateljnog proizvoda;

    (c)

    stupanj inovacije investicijskog osigurateljnog proizvoda, aktivnosti ili prakse; i

    (d)

    financijsku polugu koju pruža proizvod ili praksa.

    Članak 17.

    1.   Nadležno tijelo može zabraniti ili ograničiti u svojoj državi članici ili iz nje sljedeće:

    (a)

    oglašavanje, distribuciju ili prodaju određenih investicijskih osigurateljnih proizvoda ili investicijskih osigurateljnih proizvoda koji imaju posebna obilježja; ili

    (b)

    vrstu financijske aktivnosti ili prakse društva za osiguranje ili reosiguranje.

    2.   Nadležno tijelo može poduzeti mjere iz stavka 6. ako je na temelju opravdanih razloga zadovoljen uvjet da:

    (a)

    investicijski osigurateljni proizvod ili aktivnost ili praksa izaziva znatnu zabrinutost za zaštitu ulagatelja ili predstavlja prijetnju urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava unutar najmanje jedne države članice;

    (b)

    postojeći regulatorni zahtjevi prema pravu Unije koji su primjenjivi na investicijski osigurateljni proizvod ili aktivnost ili praksu ne suočavaju se u dovoljnoj mjeri s rizicima iz točke (a) i to se pitanje ne bi moglo bolje riješiti unaprijeđenim nadzorom ni provedbom postojećih zahtjeva;

    (c)

    mjerom se proporcionalno vodi računa o naravi utvrđenih rizika, razini i strukturi relevantnih ulagatelja ili sudionika na tržištu i vjerojatan učinak mjere na ulagatelje i sudionike na tržištu koji mogu posjedovati, koristiti ili imati koristi od investicijskog osigurateljnog proizvoda ili aktivnosti ili prakse;

    (d)

    nadležno tijelo uredno je provelo savjetovanje s nadležnim tijelima u drugim državama članicama na koje bi mjera mogla imati znatan utjecaj; i

    (e)

    mjera nema diskriminirajući učinak na usluge ili aktivnosti koje su pružene iz druge države članice.

    Kada su uvjeti utvrđeni u prvom podstavku ispunjeni, nadležno tijelo može izreći zabranu ili ograničenje iz stavka 1. kao mjeru opreza prije nego što se investicijski osigurateljni proizvod stavi na tržište ili proda ulagateljima. Zabrana ili ograničenje može se primijeniti u okolnostima ili biti podložno iznimkama koje određuje nadležno tijelo.

    3.   Nadležno tijelo ne izriče zabranu ili ograničenje na temelju ovog članka osim ako je, ne manje od jednog mjeseca prije nego što mjera treba stupiti na snagu, pisanim ili nekim drugim putem dogovorenim između tijela obavijestilo sva uključena nadležna tijela i EIOPA-u o detaljima o:

    (a)

    investicijskom osigurateljnom proizvodu ili aktivnosti ili praksi na koje se predložena mjera odnosi;

    (b)

    preciznoj naravi predložene zabrane ili ograničenja i kada se planira stupanje na snagu; i

    (c)

    dokazima na kojima je utemeljilo svoju odluku i po kojima su zadovoljeni svi uvjeti iz stavka 2.

    4.   U iznimnim slučajevima kada nadležno tijelo procijeni da je potrebno poduzeti hitne mjere prema ovom članku radi sprečavanja štete koja proizlazi iz investicijskih osigurateljnih proizvoda, aktivnosti ili praksi iz stavka 1., nadležno tijelo može poduzeti mjere na privremenoj osnovi izdajući pisanu obavijest najmanje 24 sata prije nego što mjera treba stupiti na snagu svim drugim nadležnim tijelima i EIOPA-i pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji iz ovog članka i da je uz to jasno utvrđeno da razdoblje za izdavanje obavijesti od jednog mjeseca ne bi na odgovarajući način riješilo posebnu zabrinutost ili prijetnju. Nadležno tijelo ne smije poduzimati mjere na privremenoj osnovi dulje od tri mjeseca.

    5.   Nadležno tijelo na svojoj internetskoj stranici objavljuje obavijest o svakoj odluci o izricanju zabrane ili ograničenja iz stavka 1. U toj obavijesti navode se pojedinosti o zabrani ili ograničenju, vremenskom roku od objavljivanja obavijesti nakon kojeg će mjere stupiti na snagu i dokazi po kojima su zadovoljeni svi uvjeti iz stavka 2. Zabrana ili ograničenje primjenjuje se samo u vezi s mjerama poduzetim nakon objavljivanja obavijesti.

    6.   Nadležno tijelo povlači zabranu ili ograničenje ako uvjeti iz stavka 2. više nisu primjenjivi.

    7.   Komisija u skladu s člankom 30. donosi delegirane akte kojima se određuju kriteriji i čimbenici koje nadležna tijela trebaju uzeti u obzir prilikom utvrđivanja postoji li značajna zabrinutost o zaštiti ulagatelja ili prijetnja urednom funkcioniranju i integritetu financijskih tržišta ili tržišta roba te stabilnosti financijskog sustava Unije unutar barem jedne države članice iz stavka 2. točke (a) prvog podstavka.

    Ti kriteriji i čimbenici uključuju:

    (a)

    stupanj složenosti investicijskog osigurateljnog proizvoda i vezu s vrstom ulagatelja kojemu je ponuđen i prodan;

    (b)

    stupanj inovacije investicijskog osigurateljnog proizvoda, aktivnosti ili prakse;

    (c)

    financijsku polugu koju pruža proizvod ili praksa;

    (d)

    u odnosu na ispravno funkcioniranje i integritet financijskih tržišta, veličinu ili zamišljeni iznos investicijskog osigurateljnog proizvoda.

    Članak 18.

    1.   EIOPA ima ulogu olakšavanja i koordiniranja u vezi s mjerom koju poduzimaju nadležna tijela prema članku 17. EIOPA posebno osigurava da su mjere koje poduzima nadležno tijelo opravdane i proporcionalne te, prema potrebi, da su nadležna tijela pri njihovu donošenju imala dosljedan pristup.

    2.   Nakon primanja obavijesti prema članku 17. o bilo kojoj mjeri koja se treba izreći prema tom članku, EIOPA donosi mišljenje o tome smatra li zabranu ili ograničenje opravdanima i proporcionalnima. Ako EIOPA smatra da je radi suočavanja s rizikom potrebno da druga nadležna tijela poduzmu mjeru, to treba navesti u mišljenju. Mišljenje se objavljuje na internetskoj stranici EIOPA-e.

    3.   Ako nadležno tijelo predloži poduzimanje mjere koja nije u skladu s mišljenjem koje je usvojila EIOPA prema stavku 2. ili ako poduzme takvu mjeru, ili ako odbije poduzeti mjeru protivno tom mišljenju, odmah na svojoj internetskoj stranici objavljuje obavijest u kojoj se iscrpno objašnjavaju razlozi takvog postupanja.

    POGLAVLJE IV.

    PRITUŽBE, NAKNADE, SURADNJA I NADZOR

    Članak 19.

    Izdavatelj PRIIP-a i osoba koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje mora uspostaviti odgovarajuće postupke i mehanizme koji omogućuju:

    (a)

    malim ulagateljima da učinkovito ulože pritužbu protiv izdavatelja PRIIP-a;

    (b)

    malim ulagateljima koji su uložili pritužbu na dokument s ključnim informacijama da pravodobno i na pravilan način dobiju sadržajan odgovor; i

    (c)

    da su malim ulagateljima također dostupni učinkoviti postupci pravne zaštite u slučaju prekograničnih sporova, posebno ako se izdavatelj PRIIP-a nalazi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji.

    Članak 20.

    1.   Za potrebe primjene ove Uredbe, nadležna tijela međusobno surađuju i, bez neopravdanog odlaganja, međusobno si dostavljaju informacije koje su važne za izvršavanje svojih dužnosti prema ovoj Uredbi i za primjenu svojih ovlasti.

    2.   Nadležna tijela imaju, u skladu s nacionalnim pravom, sve nadzorne i istražne ovlasti potrebne za obavljanje svojih funkcija prema ovoj Uredbi.

    Članak 21.

    1.   Države članice primjenjuju Direktivu 95/46/EZ za obradu osobnih podataka koja se provodi u toj državi članici u skladu s ovom Uredbom.

    2.   Uredba (EZ) br. 45/2001 primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju provodi ESA.

    POGLAVLJE V.

    ADMINISTRATIVNE SANKCIJE I DRUGE MJERE

    Članak 22.

    1.   Ne dovodeći u pitanje nadzorne ovlasti nadležnih tijela i pravo država članica da predvide i uvedu kaznene sankcije, države članice utvrđuju pravila o određivanju odgovarajućih administrativnih sankcija i mjera koje se primjenjuju na situacije koje predstavljaju kršenje ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njihova provedba. Te mjere i sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

    Države članice mogu odlučiti ne utvrditi pravila o administrativnim sankcijama iz prvog podstavka za kršenja koja podliježu kaznenim sankcijama na temelju njihova nacionalnog prava.

    Do 31. prosinca 2016. države članice moraju priopćiti pravila navedena u prvom podstavku Komisiji i Zajedničkom odboru. One moraju bez odlaganja obavijestiti Komisiju i Zajednički odbor o svim naknadnim izmjenama.

    2.   U izvršavanju svojih ovlasti iz članka 24., nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da administrativne sankcije i mjere proizvedu rezultate koji se žele ostvariti ovom Uredbom te usklađuju svoje aktivnosti kako bi se izbjeglo moguće udvostručavanje i preklapanje prilikom primjene administrativnih sankcija i mjera na prekogranične slučajeve.

    Članak 23.

    Nadležna tijela izvršavaju svoje ovlasti izricanja sankcija u skladu s ovom Uredbom i nacionalnim pravom na bilo koji od sljedećih načina:

    (a)

    izravno;

    (b)

    u suradnji s drugim tijelima;

    (c)

    u okviru svoje odgovornosti delegiranjem na ta tijela;

    (d)

    podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

    Članak 24.

    1.   Ovaj članak primjenjuje se na kršenja članka 5. stavka 1., članaka 6. i 7., članka 8. stavaka 1. do 3., članka 9., članka 10. stavka 1., članka 13. stavaka 1., 3. i 4., članaka 14. i 19.

    2.   Nadležna tijela imaju ovlasti izreći, u skladu s nacionalnim pravom, najmanje sljedeće administrativne sankcije i mjere:

    (a)

    nalog kojim se zabranjuje oglašavanje nekog PRIIP-a;

    (b)

    nalog kojim se suspendira oglašavanje nekog PRIIP-a;

    (c)

    javno upozorenje u kojem se navodi osoba odgovorna za kršenje i priroda kršenja;

    (d)

    nalog kojim se zabranjuje dostava dokumenta s ključnim informacijama koji nije u skladu sa zahtjevom iz članaka 6., 7., 8. ili 10. i kojim se zahtijeva objava nove verzije dokumenta s ključnim informacijama;

    (e)

    administrativne novčane kazne od najmanje:

    i.

    u slučaju pravnog subjekta:

    do 5 000 000 EUR ili, u državi članici čija valuta nije euro, odgovarajuća vrijednost u nacionalnoj valuti na dan 30. prosinca 2014. ili do 3 % ukupnog godišnjeg prometa tog pravnog subjekta prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo, ili

    do dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutih gubitaka zbog kršenja ako se oni mogu odrediti;

    ii.

    u slučaju fizičke osobe:

    do 700 000 EUR ili, u državi članici čija valuta nije euro, odgovarajuća vrijednost u nacionalnoj valuti na dan 30. prosinca 2014., ili

    do dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutih gubitaka zbog kršenja ako se oni mogu odrediti.

    Ako je pravni subjekt iz prvog podstavka točke (e) podtočke i. matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje mora pripremiti konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (20), relevantni ukupni promet mora biti ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim pravom Unije u području računovodstva prema posljednjim dostupnim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnoga društva.

    3.   Države članice mogu predvidjeti dodatne sankcije ili mjere te više administrativne novčane kazne od onih predviđenih ovom Uredbom.

    4.   Ako su nadležna tijela izrekla jednu ili više administrativnih sankcija ili mjera u skladu sa stavkom 2., nadležna tijela imaju ovlast izdati ili zahtijevati od izdavatelja PRIIP-a ili osobe koja savjetuje o PRIIP-u ili ga prodaje izdavanje izravnog priopćenja predmetnom malom ulagatelju koje mu pruža informacije o administrativnoj sankciji ili mjeri i obavješćuje ga o tome gdje može uložiti pritužbe ili podnijeti zahtjeve za pravnom zaštitom.

    Članak 25.

    Nadležna tijela primjenjuju administrativne sankcije ili mjere iz članka 24. stavka 2. uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti uključujući, ovisno o slučaju:

    (a)

    težinu i trajanje kršenja;

    (b)

    stupanj odgovornosti osobe odgovorne za kršenje;

    (c)

    utjecaj kršenja na interese malih ulagatelja;

    (d)

    suradničko ponašanje osobe odgovorne za kršenje;

    (e)

    sva prethodna kršenja osobe odgovorne za kršenje;

    (f)

    mjere koje je nakon kršenja poduzela osoba odgovorna za kršenje kako bi spriječila njegovo ponavljanje.

    Članak 26.

    Odluke o izricanju sankcija i mjera donesene na temelju ove Uredbe podliježu pravu žalbe.

    Članak 27.

    1.   Ako je nadležno tijelo javno objavilo administrativne sankcije ili mjere, ono istodobno i na odgovarajući način izvješćuje ESA-u o tim administrativnim sankcijama ili mjerama.

    2.   Nadležno tijelo na godišnjoj osnovi na odgovarajući način dostavlja nadležnom ESA-u skupne informacije o svim administrativnim sankcijama i mjerama koje su izrečene u skladu s člankom 22. i člankom 24. stavkom 2.

    3.   ESA informacije iz ovog članka objavljuje u svojim godišnjim izvješćima.

    Članak 28.

    1.   Nadležna tijela uspostavljaju djelotvorne mehanizme za prijavu nadležnim tijelima postojećih ili mogućih kršenja ove Uredbe.

    2.   Mehanizmi iz stavka 1. obuhvaćaju najmanje:

    (a)

    specifične postupke za primanje prijava o postojećim ili mogućim kršenjima te daljnje aktivnosti u vezi s tim prijavama;

    (b)

    odgovarajuću zaštitu zaposlenika koji prijave kršenja počinjena unutar svojih poslodavaca, barem od osvete, diskriminacije i drugih vrsta nepravednog postupanja;

    (c)

    zaštitu identiteta osobe koja prijavljuje kršenja i fizičke osobe koja je navodno odgovorna za kršenje u svim fazama postupka osim ako se takva objava zahtijeva nacionalnim pravom u kontekstu daljnje istrage ili naknadnih sudskih postupaka.

    3.   Države članice mogu odrediti da nadležna tijela utvrde dodatne mehanizme na temelju nacionalnog prava.

    4.   Države članice mogu zahtijevati da poslodavci koji obavljaju aktivnosti regulirane za potrebe financijskih usluga imaju uspostavljene prikladne postupke za zaposlenike koji prijavljuju postojeća ili moguća unutarnja kršenja putem posebnog, neovisnog i samostalnog kanala.

    Članak 29.

    1.   Odluku protiv koje nije podnijeta žalba i kojom se izriče administrativna sankcija ili mjera za kršenja iz članka 24. stavka 1. objavljuju nadležna tijela na svojoj službenoj internetskoj stranici bez nepotrebnog odlaganja nakon što je osoba kojoj je izrečena sankcija ili mjera obaviještena o toj odluci.

    Objava obuhvaća najmanje sljedeće informacije:

    (a)

    vrstu i prirodu kršenja;

    (b)

    identitet odgovornih osoba.

    Ta se obveza ne primjenjuje na odluke kojima se izriču mjere istražne prirode.

    Kada nadležno tijelo smatra da je objava identiteta pravnih subjekata ili identiteta ili osobnih podataka fizičkih osoba nerazmjerna, slijedeći procjenu svakog slučaja posebno i na osnovi provedene proporcionalnosti objave tih podataka, ili ako bi takva objava ugrozila stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, nadležna tijela:

    (a)

    odgađaju objavu odluke o izricanju sankcije ili mjere do trenutka kada razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati;

    (b)

    objavljuju odluku o izricanju sankcije ili mjere na anonimnoj osnovi na način koji je u skladu s nacionalnim pravom, ako ta anonimna objava osigurava djelotvornu zaštitu predmetnih osobnih podataka; ili

    (c)

    ne objavljuju odluku o izricanju sankcije ili mjere ako smatraju da mogućnosti iz točaka (a) i (b) nisu dostatne kako bi se osiguralo:

    i.

    neugrožavanje stabilnosti financijskih tržišta;

    ii.

    razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.

    2.   Nadležna tijela na odgovarajući način obavješćuju ESA-u o svim izrečenim administrativnim sankcijama ili mjerama koje nisu objavljene u skladu sa stavkom 1. točkom (c) trećeg podstavka uključujući svaku žalbu koja je s tim povezana te njezin ishod.

    U slučaju odluke o objavi sankcije ili mjere na anonimnoj osnovi, objava relevantnih podataka može se odgoditi za razumno vremensko razdoblje ako se predviđa da će u tom razdoblju razlozi za anonimnu objavu prestati postojati.

    3.   Ako se nacionalnim pravom predviđa objavljivanje odluke o izricanju sankcije ili mjere koja podliježe žalbi relevantnim sudskim ili drugim tijelima, nadležna tijela na svojoj internetskoj stranici također bez nepotrebnog odlaganja objavljuju takve informacije i sve naknadne informacije o ishodu takve žalbe. Nadalje, objavljuje se i svaka odluka koja poništava prethodno objavljenu odluku o izricanju sankcije ili mjere.

    4.   Nadležna tijela osiguravaju da svaka objava, u skladu s ovim člankom, ostaje na njihovoj službenoj internetskoj stranici najmanje pet godina nakon objave. Osobni podaci sadržani u objavi pohranjuju se na službenoj internetskoj stranici nadležnog tijela samo u trajanju koje je potrebno u skladu s važećim pravilima o zaštiti podataka.

    POGLAVLJE VI.

    ZAVRŠNE ODREDBE

    Članak 30.

    1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

    2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 4., članka 16. stavka 8. i članka 17. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od tri godine počevši od 30. prosinca 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od tri godine. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

    3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trentuku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 4., članka 16. stavka 8. i članka 17. stavka 7. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

    4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

    5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 4., članka 16. stavka 8. ili članka 17. stavka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

    Članak 31.

    Kada Komisija donosi regulatorne tehničke standarde temeljem članka 8. stavka 5., članka 10. stavka 2. ili članka 13. stavka 5. koji su istovjetni nacrtu regulatornih tehničkih standarda koje je podnijela ESA, rok u kojem Europski parlament i Vijeće mogu uložiti prigovor u pogledu tih regulatornih tehničkih standarda iznosi, odstupajući od članka 13. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010, a kako bi se uzela u obzir složenost i opseg pitanja koja su njima obuhvaćena, dva mjeseca od datuma obavijesti. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok može produljiti za još jedan mjesec.

    Članak 32.

    1.   Društva za upravljanje definirana člankom 2. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2009/65/EZ, investicijska društva iz njezina članka 27., te osobe koje savjetuju o udjelima UCITS-a ili ih prodaju kako je navedeno u njezinu članku 1. stavku 2. izuzimaju se od obveza iz ove Uredbe do 31. prosinca 2019.

    2.   Kad država članica primjenjuje pravila o obliku i sadržaju dokumenta s ključnim informacijama, kako je utvrđeno u člancima od 78. do 81. Direktive 2009/65/EZ, na fondove koji nisu UCITS ponuđene malim ulagateljima, izuzeće utvrđeno stavkom 1. ovog članka primjenjuje se na društva za upravljanje, investicijska društva i osobe koje male ulagatelje savjetuju o takvim fondovima ili im prodaju udjele u njima.

    Članak 33.

    1.   Do 31. prosinca 2018., Komisija preispituje ovu Uredbu. Preispitivanje uključuje, na temelju informacija koje se prime od ESA-e, opći pregled rada upozorenja o razumijevanju, uzimajući u obzir smjernice koje su u tom smislu izradila nadležna tijela. Ono također uključuje istraživanje o praktičnoj primjeni pravila utvrđenih u ovoj Uredbi, uzimajući u obzir kretanja na tržištu proizvoda za mala ulaganja i izvedivost, troškove i moguće koristi od uvođenja oznake za društvena i okolišna ulaganja. Kao dio svojeg preispitivanja, Komisija provodi testiranje potrošača i ispitivanje nezakonodavnih mogućnosti kao i ishode preispitivanja Uredbe (EU) br. 346/2013 u vezi s njezinim člankom 27. stavkom 1. točkama (c), (e) i (g).

    Što se tiče UCITS-a, kako je definiran u članku 1. stavku 2. Direktive 2009/65/EZ, preispitivanjem se procjenjuje trebaju li prijelazni aranžmani prema članku 32. ove Uredbe biti produljeni ili se, nakon utvrđivanja bilo kakvih potrebnih prilagodbi, odredbe o ključnim informacijama za ulagatelje iz Direktivi 2009/65/EZ mogu zamijeniti ili smatrati jednakima dokumentu s ključnim informacijama prema ovoj Uredbi. Preispitivanjem se također razmatra mogućnost proširenja područja primjene ove Uredbe na druge financijske proizvode i procjenjuje treba li zadržati izuzeće proizvoda iz područja primjene ove Uredbe s obzirom na odgovarajuće standarde zaštite potrošača uključujući usporedbe između financijskih proizvoda. Preispitivanjem se također procjenjuje i prikladnost uvođenja zajedničkih pravila o potrebi država članica da predvide administrativne sankcije za kršenja ove Uredbe.

    2.   Do 31. prosinca 2018., Komisija, na temelju rada EIOPA-e vezanog za objavljivanje zahtjeva za informacijama o proizvodu, procjenjuje hoće li predložiti novi zakonodavni akt kojim se jamči odgovarajuće objavljivanje zahtjeva za informacijama o proizvodu za te proizvode ili će uključiti mirovinske proizvode iz članka 2. stavka 2. točke (e) u područje primjene ove Uredbe.

    U svojoj procjeni, Komisija osigurava da takve mjere ne snižavaju standarde objavljivanja u državama članicama koje imaju već postojeće sustave objavljivanja za takve mirovinske proizvode.

    3.   Nakon savjetovanja sa Zajedničkim odborom, Komisija dostavlja izvješće o stavcima 1. i 2. Europskom parlamentu i Vijeću kojem se, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.

    4.   Do 31. prosinca 2018., Komisija provodi istraživanje tržišta kako bi utvrdila jesu li dostupni internetski alati u obliku kalkulatora, koji omogućuju malom ulagatelju izračunavanje ukupnih troškova i naknada PRIIP-ova te jesu li ti alati besplatni. Komisija izvješćuje o tome pružaju li ti alati pouzdane i točne izračune za sve proizvode iz područja primjene ove Uredbe.

    U slučaju da istraživanje zaključi da takvi alate ne postoje ili da postojeći alati ne omogućavaju malim ulagateljima da razumiju ukupni iznos troškova i naknada PRIIP-ova, Komisija procjenjuje izvedivost ESA-e, putem Zajedničkog odbora i izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda koji utvrđuju specifikacije koje se primjenjuju na takve alate na razini Unije.

    Članak 34.

    Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Primjenjuje se od 31. prosinca 2016.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Strasbourgu 26. studenoga 2014.

    Za Europski parlament

    Predsjednik

    M. SCHULZ

    Za Vijeće

    Predsjednik

    S. GOZI


    (1)  SL C 70, 9.3.2013., str. 2.

    (2)  SL C 11, 15.1.2013., str. 59.

    (3)  Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).

    (4)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173 12.6.2014., str. 349.).

    (5)  Direktiva 2002/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. prosinca 2002. o posredovanju u osiguranju (SL L 9, 15.1.2003., str. 3.).

    (6)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluka br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

    (7)  Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

    (8)  Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

    (9)  Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 64.).

    (10)  Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

    (11)  Uredba (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (SL L 115, 25.4.2013., str. 18.).

    (12)  Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

    (13)  Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).

    (14)  Direktiva 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o trgovanju na daljinu financijskim uslugama koje su namijenjene potrošačima i o izmjeni Direktive Vijeća 90/619/EEZ i direktiva 97/7/EZ i 98/27/EZ (SL L 271, 09.10.2002., str. 16.).

    (15)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

    (16)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

    (17)  SL C 100, 6.4.2013., str. 12.

    (18)  Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23.9.2003., str. 10.).

    (19)  Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

    (20)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).


    Top