21.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 66/30

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegovu preambulu i članke 3. i 6.,

—

uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezine članke 1., 3., 5., 27., 31., 32. i 33., 47.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,

—

uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posebno njezin članak 4. stavak 1. kojim se zabranjuju ropstvo i prisilni rad te članak 14. kojim se zabranjuje diskriminacija,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

—

uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju od 3. svibnja 1996., a posebno njezin dio I., dio II. i članak 3.,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2014. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. (COM(2014)0332),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. listopada 2010. o radnicama u nesigurnom položaju (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2010. o netipičnim ugovorima, osiguranim profesionalnim putovima, fleksigurnosti i novim oblicima socijalnog dijaloga (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. rujna 2001. o uznemiravanju na radnom mjestu (3),

—

uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) iz 2013. naslovljeno „Žene, muškarci i radni uvjeti u Europi”,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2008. naslovljeno „Mjere za suzbijanje neprijavljenog rada u Europskoj uniji” i njezino izvješće iz 2013. naslovljeno „Suzbijanje neprijavljenog rada u 27 država članica i u Norveškoj: pristupi i mjere od 2008.”,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. svibnja 2007. o promicanju dostojanstvenog rada za sve (4),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. svibnja 2006. naslovljenu „Promicanje dostojanstvenog rada za sve – doprinos EU-a provedbi programa za dostojanstven rad u svijetu” (COM(2006)0249),

—

uzimajući u obzir izvješće Agencije za temeljna prava (FRA) iz 2015. naslovljeno „Teško iskorištavanje radnika: migracija radnika unutar Europske unije ili u Europsku uniju. Obveze država i prava žrtava”,

—

uzimajući u obzir izvješće Agencije za temeljna prava iz 2011. naslovljeno „Migranti u neregularnoj situaciji zaposleni u privatnom domaćinstvu: Izazovi vezani uz temeljna prava u Europskoj Uniji i zemljama članicama”,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (5),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. listopada 2014. o razvijanju uslužnih djelatnosti za obitelji s ciljem povećanja stope zaposlenosti i promicanja ravnopravnosti spolova na radnom mjestu,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015. (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2015. o napretku u području jednakosti žena i muškaraca u EU-u 2013. (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. studenog 2008. koja sadrži preporuke Komisiji u vezi s primjenom načela o jednakim plaćama za muškarce i žene (8),

—

uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2007. naslovljeno „Radni uvjeti u Europskoj uniji: rodna perspektiva”,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2014. naslovljeno „Sektor rezidencijalne skrbi: uvjeti rada i kvaliteta radnog mjesta”,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o migranticama bez osobnih dokumenata u Europskoj uniji (9),

—

uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji od 18. prosinca 1990.,

—

uzimajući u obzir Europsku konvenciju o pravnom statusu radnika migranata od 24. studenog 1977.,

—

uzimajući u obzir Bečku konvenciju od 18. travnja 1961. o diplomatskim odnosima,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom od 13. prosinca 2006.,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2011. naslovljeno „Inicijative tvrtki za zaposlenike koji skrbe o djeci ili odraslima s invaliditetom”,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2011. o položaju žena koje se bliže dobi za umirovljenje (10),

—

uzimajući u obzir zajedničko izvješće Odbora za socijalnu zaštitu i Europske komisije od 10. listopada 2014. naslovljeno „Odgovarajuća socijalna zaštita za potrebe dugoročne skrbi u društvu koje stari”,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2015. naslovljeno „Rad i skrb: mjere za usklađivanje u vremenima demografskih promjena”,

—

uzimajući u obzir mišljenje Stručne skupine za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 26. svibnja 2010. o profesionalizaciji poslova u kućanstvu (11),

—

uzimajući u obzir Konvenciju br. 189 Međunarodne organizacije rada i Preporuku br. 201 o dostojnom radu za radnike u kućanstvu usvojene 16. lipnja 2011. na Međunarodnoj konferenciji rada Međunarodne organizacije rada,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/51/EU kojom se države članice ovlašćuju da u interesu Europske unije ratificiraju Konvenciju Međunarodne organizacije rada o dostojnom radu za domaće radnike iz 2011. (Konvencija br. 189.) (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o predloženoj Konvenciji Međunarodne organizacije rada dopunjenoj preporukom o radnicima zaposlenima u kućanstvima (13),

—

uzimajući u obzir izvješća Međunarodne organizacije rada IV(1) i IV(2) naslovljena „Dostojanstven rad za radnike u kućanstvu” sastavljena za 99. sjednicu Međunarodne konferencije rada održanu u lipnju 2010. te izvješća IV(1) i IV(2) (objavljena u dva sveska) naslovljena „Dostojanstven rad za radnike u kućanstvu” sastavljena za 100. sjednicu Međunarodne konferencije rada održanu u lipnju 2011.,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0053/2016),

A.

budući da se prema Konvenciji br. 189 Međunarodne organizacije rada radnikom u kućanstvu smatra svaka osoba koja u okviru radnog odnosa obavlja poslove u kućanstvu, bez obzira na to radi li u jednom ili u više kućanstava, dok se osoba koja obavlja kućanske poslove samo povremeno ili sporadično te joj to nije zanimanje ne smatra radnikom u kućanstvu;

B.

budući da „njega” znači rad koji se obavlja u javnim ili privatnim institucijama ili u privatnom kućanstvu odnosno kućanstvima, u cilju pružanja osobne njege djeci, starijim ili bolesnim osobama ili osobama s invaliditetom; budući da njegu mogu pružati profesionalni njegovatelji koje mogu zapošljavati javni ili privatni subjekti ili obitelji ili koji mogu biti samozaposleni i/ili njegu također mogu pružati neprofesionalni njegovatelji koji su obično članovi obitelji;

C.

budući da naziv „radnici u kućanstvu i njegovatelji” uključuje različite grupe radnika, uključujući, ali ne ograničavajući se na, radnike koji stanuju u kućanstvu u kojem rade, vanjske radnike, radnike koji rade po nekoliko sati u više kućanstava, obiteljske radnike, dnevne ili noćne njegovatelje, dadilje, radnike „au pair” i vrtlare, čija se stvarnost i radni uvjeti mogu znatno razlikovati;

D.

budući da je prema podacima Međunarodne organizacije rada u sektoru rada u kućanstvu 2010. bilo zaposleno više od 52 milijuna radnika u cijelom svijetu te dodatnih 7,4 milijuna radnika u kućanstvu mlađih od 15 godina, što predstavlja između 5 % i 9 % svih zaposlenih u industrijaliziranim zemljama; budući da prema podacima Međunarodne organizacije rada većinu radnika u tom sektoru čine žene, koje su na svjetskoj razini 2010. predstavljale 83 % svjetske radne snage u kućanstvu, dok je u EU-u taj postotak iznosio 88 %, odnosno 2,5 milijuna žena; budući da taj sektor karakterizira znatan udio žena; budući da radnici u kućanstvu i njegovatelji uvelike doprinose ciljevima u pogledu jednakosti spolova u okviru strategije Europa 2020. jer mnogim obiteljima u EU-u omogućuju učinkovitu infrastrukturu za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

E.

budući da profesionalizacija podrazumijeva da se radnicima u određenom sektoru priznaju prava u vezi sa zaposlenjem i prava na socijalnu zaštitu; budući da se profesionalizacija sektora rada u kućanstvu i njege može ostvariti kombinacijom javnog financiranja (porezne olakšice), socijalnog financiranja (obiteljski dodatak, potpore poduzećima, uzajamna društva i zdravstveno osiguranje, radnička vijeća itd.) i privatnog financiranja (privatne osobe koje plaćaju usluge);

F.

budući da su rad na crno i izrabljivanje rasprostranjeni u oba sektora;

G.

budući da su glavna obilježja rada u kućanstvu i njege sljedeća: nestabilnost zaposlenja, geografska mobilnost, ad hoc radno vrijeme, sezonski rad, smjene, nesigurnost radnog mjesta, povremeni rad i rad koji uglavnom nije prijavljen;

H.

budući da je prema podacima Međunarodne organizacije rada 29,9 % radnika u kućanstvu potpuno izuzeto iz nacionalnih zakona o radu te je do danas rad radnika u kućanstvu i njegovatelja u EU-u vrlo rijetko i nejednako reguliran u državama članicama, zbog čega se oni često ne smatraju tipičnim ili regularnim radnicima te stoga imaju vrlo ograničena radna prava i pristup socijalnoj skrbi (14);

I.

budući da se radnicima u kućanstvu i njegovateljima koji su izuzeti iz zakonodavstva o radu ne može jamčiti sigurno i zdravo radno okruženje i da su izloženi znatnoj diskriminaciji u pogledu razine prava i zaštite koja im se pruža u odnosu na opće standarde u državi; budući da povrh toga oni nemaju pravo sudjelovati u sindikatima ili drugim oblicima kolektivnog pregovaranja, nisu upućeni kako sudjelovati u njima ili se pak susreću s poteškoćama u takvom sudjelovanju, zbog čega su posebno ranjivi, posebno zbog ograničene razine socijalnog osiguranja (osobito u pogledu naknade za nezaposlene, osiguranja u slučaju bolesti ili nezgode, kao i rodiljnog i roditeljskog dopusta i drugih dopusta radi skrbi) i zbog toga što često nisu obuhvaćeni zaštitom od otpuštanja;

J.

budući da je poštovanje i primjena postojećih nacionalnih zakona o zaštiti radničkih prava radnika u kućanstvu i njegovatelja i dalje neriješeno pitanje u nekim državama članicama;

K.

budući da bi se odgovarajućom regulacijom u tom sektoru pridonijelo borbi protiv neprijavljenog rada;

L.

budući da su se sektorske potporne mjere, kao što su švedska porezna olakšica na usluge u području kućanskih poslova, francuski „bonovi za zaposlenje u uslužnim djelatnostima” ili belgijski „bonovi za uslužne djelatnosti”, pokazale učinkovitima u pogledu smanjenja stope neprijavljenog rada, poboljšanja radnih uvjeta i priznavanja regularnih radnih prava radnicima u kućanstvu i njegovateljima;

M.

budući da se procjenjuje da većinu njegovateljskih poslova u EU-u trenutačno obavljaju neformalni, neplaćeni njegovatelji koji se i sami mogu smatrati ranjivom skupinom zbog sve većeg pritiska koji se na njih vrši kako bi pružali sofisticiraniju i tehnički napredniju njegu; budući da žene čine 80 % njegovatelja i da to utječe na stopu zaposlenosti žena, ravnotežu između privatnog i poslovnog života, jednakost spolova i zdravo starenje;

N.

budući da su u sektoru rada u kućanstvu, u kojem su zaposlene većinom žene, stvoreni povoljni uvjeti za iskorištavanje radnika; budući da je riječ o teškom kršenju temeljnih prava protiv čega radnici u nezakonitoj situaciji i građani EU-a moraju biti zaštićeni;

O.

budući da je Agencija za temeljna prava rad u kućanstvu i njezi proglasila jednim od sektora u EU-u s najvećim rizikom od iskorištavanja radnika; budući da se to iskorištavanje često manifestira nepostojanjem formalnog ugovora ili ugovorima koji nisu istovjetni stvarnim zadaćama koje osoba obavlja, preniskim plaćama, neredovitim isplatama plaća, a često i neisplaćivanjem plaće, predugim radnim vremenom, nedostatkom godišnjeg odmora ili seksualnim, rasnim ili seksističkim zlostavljanjem;

P.

budući da se od radnika u kućanstvu često traži da rade prekovremeno i da 45 % njih nema pravo na tjedni dopust ili plaćeni godišnji odmor (15); budući da radnici i njegovatelji koji stanuju u kućanstvu u kojima rade imaju posebne odgovornosti i zadatke zbog kojih ne mogu odjedanput uzeti dovoljno dana za odmor;

Q.

budući da više od trećine radnica u kućanstvu nema pravo na rodiljni dopust ili na s njime povezana prava i doplatke (16) i da radnici u kućanstvu i njegovatelji u nekim državama članicama nemaju pravo na naknadu za nezaposlene;

R.

budući da su mnogi poslovi u području zdravlja i njege u nekim državama članicama i dalje loše plaćeni, da se za njih često ne nude formalni ugovori ili druga radnička prava te da nisu privlačni zbog visokog rizika od fizičkog i emocionalnog stresa, opasnosti od profesionalnog izgaranja i nemogućnosti napredovanja u karijeri; budući da se u tom sektoru nudi vrlo malo prilika za obuku i da su u njemu, štoviše, uglavnom zaposlene starije osobe, žene i migranti;

S.

budući da radnici u kućanstvu često rade u bijednim i opasnim uvjetima ili nisu prošli prikladnu obuku za posebne zadatke koji mogu dovesti do ozljeda na radu; budući da bi iste odredbe u pogledu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu trebale biti zajamčene svim radnicima i njegovateljima u kućanstvu, bez obzira na vrstu zaposlenja, tj. za formalno zaposlene radnike i za radnike koje izravno zapošljavaju privatna kućanstva;

T.

budući da mjesto na kojem ti ljudi rade nije razlog za izuzeće poslodavaca od obveze ispunjavanja zahtjeva u pogledu zdravlja i sigurnosti te prevencije rizika, kao ni od obveze poštovanja privatnosti onih koji na mjestu rada moraju prenoćiti;

U.

budući da radnici „au pair” ulaze u skupinu radnika u kućanstvu koji se često ne smatraju regularnim radnicima; budući da mnoga izvješća pokazuju da to može dovesti do izrabljivanja, primjerice prisiljavanjem radnika „au pair” da rade prekomjeran broj sati; budući da se radnicima „au pair” mora pružiti zaštita istovjetna onoj koja se pruža ostalim radnicima u kućanstvu;

V.

budući da većinu radnika u kućanstvu i njegovatelja čine migrantice, koje su većinom u nereguliranoj situaciji, mnoge su maloljetne ili ulaze u kategoriju povremenih radnika ili radnika čija prava i kvalifikacije nisu priznati te koje često nisu upućene u svoja prava, imaju ograničen pristup javnim uslugama ili imaju poteškoća u pristupu tim uslugama, ne poznaju dovoljno dobro lokalni jezik i nisu socijalno uključene;

W.

budući da radnici migranti, poput radnika u kućanstvu, mogu biti izloženi višestrukoj diskriminaciji i da su u posebnoj opasnosti od nasilja i diskriminacije na temelju spola jer često rade u lošim i nepropisnim uvjetima; budući da treba poduzeti konkretne napore da se spriječi zlostavljanje takvih radnika, neredovita isplata njihovih plaća te nepošteni otkazi i seksualno zlostavljanje radnika i nasilje nad njima;

X.

budući da su migranti u nezakonitoj situaciji koji posao traže u kućanstvima posebno izloženi opasnosti od diskriminacije i iskorištavanja; budući da njihov nezakoniti status odvraća te osobe od toga da se brane i traže pomoć jer se boje da ne budu otkrivene i deportirane; budući da bezobzirni zaposlenici tu situaciju iskorištavaju;

Y.

budući da su radnice migrantice s neovlaštenim boravkom često izložene zabrinjavajućoj razini diskriminacije te da ne prijavljuju slučajeve zlostavljanja, nepravednog otpuštanja, neisplaćivanja plaća i nasilja, zbog nepoznavanja svojih prava, prepreka kao što su one jezične ili straha od uhićenja, ili gubitka posla;

Z.

budući da migrantice često donesu odluku ili se dovede do situacije da potraže zaposlenje u sektoru rada u kućanstvu ili njege jer se takva mjesta smatraju privremenima i ne zahtijevaju visoku razinu stručnosti;

AA.

budući da je sve veća potražnja za uslugama pomoći u kućanstvu i skrbi o djeci, osobama s invaliditetom i starijim osobama dovela do rasta udjela žena među migrantima koji dolaze u Europu;

AB.

budući da su migrantice često prisiljene raditi na crno;

AC.

budući da su neke vanjske agencije u određenim slučajevima povezane s trgovanjem ženama i s mrežama prisilnog rada ili drugim kriminalnim aktivnostima koje uključuju nezakonito zapošljavanje i različite oblike iskorištavanja žena; budući da prema podacima Eurostata 80 % prijavljenih žrtava trgovanja ljudima čine žene, pri čemu su 19 % njih žrtve radnog iskorištavanja, uključujući za potrebe rada u kućanstvu;

AD.

budući da se pozornost treba posvetiti dječjem radu, uznemiravanju i učestalom uskraćivanju radničkih prava u sektoru rada u kućanstvu;

AE.

budući da je integracija migranata u tržište rada važan korak prema socijalnoj i kulturnoj uključenosti;

AF.

budući da žene snose mnogo veću odgovornost za kućanske poslove nego muškarci te da se ta odgovornost ne cijeni novčano niti se priznaje njezina vrijednost; budući da je stopa zaposlenosti žena povezana s njihovim obiteljskim obvezama; budući da više od 20 milijuna europskih građana (od kojih dvije trećine čine žene) skrbe za odrasle uzdržavane osobe, zbog čega ne mogu biti zaposleni na puno radno vrijeme, što dovodi do povećanja razlike u plaćama među spolovima te dovodi žene koje su blizu umirovljenja u veću opasnost od siromaštva u starosti;

AG.

budući da, unatoč poznatom trendu prema kojem je gotovo 20 % europskog stanovništva starije od 65 godina i unatoč procjeni da će do 2050. taj udio doseći 25 %, oko 80 % vremena utrošenog na njegu starijih osoba ili osoba s invaliditetom (što bi značilo nekoliko dana tjedno ili svaki dan) i dalje ulažu neformalni i/ili obiteljski njegovatelji; također, unatoč sve većem broju njegovatelja u EU-u, najveći dio neslužbenih njegovatelja čine žene (obično supruge, sredovječne kćeri ili snahe) u dobi od 45 do 75 godina;

AH.

budući da su se zbog krize smanjila javna ulaganja u sektor njege te su zbog toga mnoge osobe, a najviše žene, bile prisiljene skratiti radno vrijeme ili se vratiti kućama kako bi se mogle brinuti za osobe kojima je potrebna njega, starije osobe, bolesne osobe ili djecu;

AI.

budući da sve veći broj starijih osoba, sve manji broj osoba radne dobi i ograničenja javnog proračuna znatno utječu na socijalne usluge i budući da će to utjecati i na osobe koje istovremeno rade i nekoga njeguju, često u otežanim okolnostima;

AJ.

budući da su financijska i socijalna kriza snažno pogodile njezine građane i stanovnike, povećale nesigurnost zaposlenja, siromaštvo, nezaposlenost i socijalnu isključenost te dovele do ograničenog pristupa ili nemogućnosti pristupa javnim i socijalnim uslugama;

AK.

budući da trenutačni politički modeli za dugoročnu skrb u većini država članica ne odgovaraju potrebama našeg društva koje stari te da većina država članica u okviru svojih političkih inicijativa još nije razmotrila pitanje demografskih promjena;

AL.

budući da su se znatno promijenile navike, običaji i oblici obitelji, zbog čega je potrebno sve više radnika u sektoru rada u kućanstvu te neminovno nastaju nove potrebe za skrbi i potporom u modernim kućanstvima, posebice za žene koje rade izvan kuće i obitelji samohranih roditelja;

AM.

budući da mnoge osobe kojima je potrebna njega žive u područjima u kojima nedostaju javne usluge, u izoliranim područjima ili u područjima koje karakteriziraju druge okolnosti koje otežavaju njihov pristup profesionalnim njegovateljima ili javnim ili privatnim ustanovama za njegu te budući da se o tim osobama katkad brinu neprofesionalni njegovatelji koji su često, ali ne i uvijek, članovi njihove obitelji;

AN.

budući da u više država članica ne postoji kvalitetna služba za pružanje njege koja bi bila dostupna svima bez obzira na prihode, tj. usluge moraju biti pristupačne i dostupne svim korisnicima i njihovim obiteljima;

AO.

budući da zbog sve dužih lista čekanja na usluge potpore i skrbi raste i ovisnost o radnicima i njegovateljima u kućanstvu, zbog čega su osobe koje ovise o tim uslugama često žrtve siromaštva i socijalne isključenosti;

AP.

budući da je pružanje primjerene zaštite osobama s invaliditetom, starijima, bolesnima, osobama kojima je potrebna njega i maloljetnicima temeljno načelo EU-a, a sektor rada u kućanstvu i njege ključan je kako bi se zajamčilo poštovanje tog načela;

AQ.

budući da je niz usluga potpore u kući i ustanovama te drugih usluga potpore zajednice, uključujući osobnu pomoć, uvršten u članke 19. i 26. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

AR.

budući da cjenovno dostupne radnice u kućanstvu i njegovateljice imaju važnu gospodarsku i društvenu ulogu jer oslobađaju većinom druge žene, omogućujući im da razvijaju svoje karijere i uživaju u društvenom životu jer svojim poslodavcima omogućuju postizanje bolje ravnoteže između privatnog i poslovnog života te jer mnogim ljudima omogućuju da budu raspoloživi za zaposlenje;

AS.

budući da je taj sektor gospodarski važan i nudi mogućnost zaposlenja velikom dijelu radne snage, osobito niskokvalificiranim radnicima;

AT.

budući da je sektor rada u kućanstvu i njege sektor u kojem se otvaraju nova radna mjesta; budući da ta radna mjesta moraju biti visokokvalitetna jer radnici u tom sektoru svojim radom mnogima omogućavaju obavljanje gospodarskih i društvenih aktivnosti izvan doma;

AU.

budući da je u nekim državama članicama široko rasprostranjena praksa zapošljavanja radnika i njegovatelja u kućanstvu potpisivanjem bilateralnih sporazuma između radnika i vlasnika kućanstva ili uzdržavane osobe, a ne putem formalnih načina poput državnih struktura ili društava i poduzeća;

AV.

budući da radnici i njegovatelji u kućanstvu imaju pravo na dostojanstven život i na to da se vodi računa o njihovim potrebama za dobrim poslom, ravnotežom između obiteljskog i privatnog te poslovnog života, posebno kad je riječ o radnicima koji stanuju u kućanstvu u kojem rade, te da moraju imati jednaka socijalna i radna prava kao i ostali radnici;

AW.

budući da Konvencija br. 189 Međunarodne organizacije rada i Preporuka br. 201 o dostojnom radu za radnike u kućanstvu predstavljaju povijesni skup međunarodnih standarda čiji je cilj poboljšanje radnih uvjeta za desetke milijuna radnika u kućanstvu u cijelom svijetu; budući da većinu radnika u kućanstvu čine žene i da su nove norme iz Konvencije br. 189 Međunarodne organizacije rada važan korak u promicanju ravnopravnosti spolova u radnom okruženju i u jamčenju jednakih prava za žene te zakonske zaštite; budući da od 22 države koje su ratificirale tu Konvenciju samo su njih šest države članice EU-a (Belgija, Finska, Njemačka, Irska, Italija i Portugal);

AX.

budući da je cilj Konvencije br. 189 Međunarodne organizacije rada pravno priznavanje radnika u kućanstvu, proširivanje prava svih radnika u kućanstvu i sprečavanje kršenja njihovih prava i zlostavljanja;

AY.

budući da je 48 država već ratificiralo Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji (1990.) i da ju je još 18 država potpisalo, ali da je do danas nije potpisala ni ratificirala nijedna država članica EU-a;

AZ.

budući da radnici i njegovatelji u kućanstvu znatno doprinose sustavima socijalne zaštite, ali je njihova uloga često nedovoljno zastupljena, pogrešno shvaćena ili ignorirana ili izuzeta iz rasprava o reformama u tom području;

BA.

budući da se uvjeti zapošljavanja radnika u kućanstvu i njegovatelja uvelike razlikuju među državama članicama te mogu uključivati potplaćene radnike, neprijavljene radnike, radnike s neovlaštenim boravkom i radnike migrante bez ugovora, kao i slučajeve u kojima rad u kućanstvu i njega spadaju pod javne socijalne usluge ili privatne socijalne usluge koje pružaju poduzeća, agencije, udruge i zadruge ili slučajeve u kojima privatni subjekti izravno zapošljavaju radnike;

BB.

budući da su muškarci također zaposleni u sektoru rada u kućanstvu, osobito kao njegovatelji u EU-u, te im je stoga potrebno zajamčiti istu razinu zaštite i potpore kako bi se spriječila bilo kakva diskriminacija na temelju spola i kako bi se zajamčila jednakost u pogledu mogućnosti na tržištu rada, u skladu s člancima 19. i 153. UFEU-a;

BC.

budući da većina osoba koje zapošljavaju radnike u kućanstvu nije upoznata s njihovim obavezama i pravima;

BD.

budući da inspekcija rada često ne pokriva rad u kućanstvu zbog toga što se u većini država članica ne provodi nadzor nad tim sektorom;

BE.

budući da je pristup pravosudnim mehanizmima često otežan kad je riječ o slučajevima kršenja zakona o radu i žrtvama zlostavljanja ili iskorištavanja; budući da strah od, izoliranost na radnom mjestu i poteškoće u pristupu pravnoj pomoći mogu predstavljati ključnu prepreku migrantima koji rade u kućanstvu ili njezi, a koji se nalaze u nereguliranoj situaciji;

BF.

budući da su Direktivom o sigurnosti i zdravlju na radu (Direktiva 89/391/EEZ) obuhvaćeni radnici u kućanstvu i njegovatelji koji su službeno zaposleni, uz iznimku radnika koje su privatna kućanstva izravno zaposlila;

1.

smatra da postoji potreba da se na razini EU-a rad u kućanstvu i usluge njege priznaju kao pravi poslovi te da se prizna njihova vrijednost s obzirom na to da bi se priznavanjem tog radnog sektora vjerojatno doprinijelo smanjenju stope neprijavljenog rada te promicanju socijalne integracije, stoga poziva EU i države članice da usvoje zajedničke propise o radu u kućanstvu i njezi;

2.

poziva Komisiju da donese niz političkih mjera o radu u kućanstvu i njezi, kojima se utvrđuju smjernice za kvalitetu za oba sektora; smatra da bi se takve inicijative trebale usredotočiti na:

3.

pozdravlja predanost Komisije inicijativi o „novom početku za zaposlene roditelje i njegovatelje”;

4.

poziva države članice da uvedu obaveznu stručnu kvalifikaciju za određene vrste kućanskih poslova (skrb za starije osobe, djecu i osobe s invaliditetom) za koje su potrebne specifične vještine;

5.

vjeruje da sektora rada u kućanstvu i njege te njegova profesionalizacija mogu otvoriti radna mjesta i potaknuti rast te da je stoga potrebno zajamčiti poštenu naknadu; smatra da bi rješenja mogla biti dio modela socijalnih inovacija;

6.

vjeruje da će se profesionalizacijom statusa radnika koji pružaju usluge u kućanstvu povećati privlačnost tog sektora, poboljšati kvaliteta pruženih usluga i promicati pristojan i priznat rad;

7.

ističe važnost promicanja profesionalnog priznavanja vještina i kvalifikacija radnika u kućanstvu i njegovatelja u tom sektoru kako bi im se otvorile bolje mogućnosti za profesionalni razvoj, kao i omogućila posebna osposobljavanja za osobe koje rade sa starijima i djecom, kako bi se potaknulo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta koja vode do kvalitetnog zapošljavanja i boljih radnih uvjeta, uključujući pružanje propisanih ugovora, pristup osposobljavanju i bolje društveno priznanje; prepoznaje važnost jamčenja vrednovanja i priznavanja stečenih vještina, kvalifikacija i radnog iskustva te promicanja razvoja karijere; smatra da je uspostava programa osposobljavanja i prekvalifikacije ključna kako bi se to postiglo;

8.

poziva Komisiju da potakne države članice da uspostave sustave za profesionalizaciju, osposobljavanje, kontinuirani razvoj vještina i priznavanje kvalifikacija radnica u kućanstvu i njegovateljica, uključujući pismenost (ako je primjenjivo), kako bi imale veće mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj te razvoj karijere;

9.

u međuvremenu poziva države članice da reguliraju svaki radni odnos vlasnika kućanstva u svojstvu poslodavca i zaposlenika/radnika koji pruža plaćene usluge u kućanstvu poslodavca;

10.

poziva države članice da uspostave pravni okvir posvećen tom pitanju kako bi se omogućilo zakonito i organizirano zapošljavanje radnika u kućanstvu i njegovatelja te odredila prava i odgovornosti onih na koje se to odnosi, u cilju pružanja pravne sigurnosti radnicima u tom sektoru i njihovim potencijalnim poslodavcima; zahtijeva da se na odgovarajući način vodi računa o pojedinostima ugovora o radu i o činjenici da su mnogi poslodavci privatne osobe koje možda nisu upoznate s pravnim protokolima;

11.

poziva države članice na odlučno djelovanje u sektoru rada u kućanstvu i njege, koji gospodarstvu donosi veliku dodanu vrijednost, prepoznavanjem takvog rada kao punopravnog zanimanja i jamčenjem punih radničkih prava radnicima u kućanstvu i njegovateljima uz pomoć zakona o radu ili kolektivnih ugovora;

12.

podržava Konvenciju br. 189. Međunarodne organizacije rada o dostojnom radu dopunjenu Preporukom br. 201 jer se njome odgovara na potrebu da se radnike obuhvati zakonom o radu i zahtijevaju socijalna prava, nediskriminacija i jednako postupanje;

13.

potiče sve države članice da hitno ratificiraju Konvenciju br. 189 Međunarodne organizacije rada te da zajamče njezinu strogu primjenu kako bi se poboljšali radni uvjeti te da zajamče poštovanje članaka navedene Konvencije i Preporuke br. 201 Međunarodne organizacije rada iz 2011.; podsjeća da su vlade u skladu s Ustavom Međunarodne organizacije rada obvezne tu Konvenciju i Preporuku podnijeti nacionalnim zakonodavnim tijelima kako bi se promicale mjere za provedbu tih instrumenata te da je, kada je riječ o Konvenciji, poticanje ratifikacije dodatni cilj postupka podnošenja;

14.

smatra da bi ratificiranje od strane svih država članica predstavljalo važan korak prema promicanju i zaštiti ljudskih prava i snažan politički signal protiv svih oblika zlostavljanja, uznemiravanja i nasilja usmjerenih na sve radnike, a osobito radnice u kućanstvu;

15.

poziva države članice da uključe radnike i njegovatelje u kućanstvu u sve nacionalne zakone o radu, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj skrbi i osiguranju te u zakone protiv diskriminacije, priznajući njihov doprinos gospodarstvu i društvu. u tom pogledu potiče Komisiju da razmotri reviziju svih direktiva EU-a u sklopu kojih se radnicima i njegovateljima u domaćinstvu ne jamče prava koja uživaju ostale kategorije radnika;

16.

shvaća oklijevanje nekih država članica u donošenju propisa koji se odnose na privatnu sferu; usprkos tome smatra da će nedjelovanje imati snažne posljedice i za društvo i za dotične radnike; ističe da je zbog predviđenog rasta potražnje za njegovateljima, osobito u privatnim kućanstvima, takvo zakonodavstvo nužno kako bi se u potpunosti zaštitili takvi radnici; stoga poziva države članice i socijalne partnere da poduzmu mjere kako bi uspostavile odgovarajući i primjeren sustav za provođenje inspekcija u skladu s člankom 17. Konvencije br. 189 Međunarodne organizacije rada te odredile primjerene kazne za kršenje zakona i propisa o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu;

17.

poziva Komisiju i države članice da zajamče i uvedu primjerenu razinu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, na primjer zaštitu majčinstva, te da poduzmu mjere za sprječavanje nesreća na radu, ozljeda na radu i bolesti; naglašava da je potrebno poboljšati standarde za one koji su već zaposleni u tom sektoru uz pomoć programa osposobljavanja i prekvalificiranja usmjerenog na praksu; smatra da takvim osposobljavanjem treba biti obuhvaćeno upravljanje rizicima u vezi s držanjem i zadaćama koje zahtijevaju kretanje te biološkim i kemijskim rizicima, kao i korištenje pomoćne tehnologije;

18.

smatra da je borba protiv nesigurnog i neprijavljenog rada od ključne važnosti jer ta pojava snažno pogađa radnike u kućanstvu, a posebno radnice migrantice, te pogoršava njihov ionako osjetljiv položaj; ističe važnost iskorjenjivanja i kažnjavanja takvih praksi, uključujući dječji rad; u tom pogledu podupire rješavanje osjetljive situacije radnika i njegovatelja u kućanstvu u okvir Europske platforme za borbu protiv neprijavljenog rada; podsjeća da su ti radnici zbog neprijavljenog rada uskraćeni za socijalno osiguranje i da se negativan utjecaj takvog rada odražava na njihove radne uvjete u pogledu zdravlja i sigurnosti; stoga očekuje da će se Europskom platformom za borbu protiv neprijavljenog spriječiti neprijavljeni radi i odvratiti od njega, s obzirom na to da siva ekonomija predstavlja prijetnju sigurnosti radnih mjesta, utječe na kvalitetu njege i na radne uvjete mnogih neprijavljenih njegovatelja, ugrožava održivost sustava socijalne skrbi te smanjuje prihode od poreza koji idu u državnu blagajnu;

19.

poziva države članice da ulažu u nove i bolje načine sprečavanja i otkrivanja znatnog opsega neprijavljenog zapošljavanja u sektoru rada u kućanstvu i njege te borbe protiv toga, osobito kada je riječ o slučajevima trgovine ljudima i zlostavljanja radnika te slučajevima u kojima se poduzeća koja pružaju usluge u kućanstvu i usluge njege služe neprijavljenim i lažnim samozaposlenjem, kako bi se zaštitili radnici i promicao prijelaz s neprijavljenog na prijavljeni rad uz pomoć bolje zaštite te boljih i organiziranijih kontrola rada i mehanizama za provođenje inspekcija;

20.

potiče države članice da osiguraju dostupnost zakonitih migracijskih kanala prema EU-u te da uvedu ciljane programe zakonite migracije; ističe da države članice trebaju sklopiti bilateralne sporazume s državama iz kojih, prema statističkim podacima, potječu radnici i njegovatelji u kućanstvu kako bi se regulirao tijek slanja i primanja radnika, čime bi se pridonijelo suzbijanju mreža u području trgovanja ljudima i prisilnog rada, ali bi se ipak izbjegao fenomen socijalnog dampinga; poziva države članice da ratificiraju Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji koju je 18. prosinca 1999. usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda;

21.

poziva Komisiju i države članice da promiču programe regularizacije koji se temelje na poukama iz prošlih iskustava, kako bi radnici migranti u nereguliranoj situaciji bili manje izloženi iskorištavanju i zlostavljanju; potiče države članice da podrže i zaštite neprijavljene radnike i njegovatelje u kućanstvu kad odluče izići iz začaranog kruga „tajnog” rada;

22.

poziva Komisiju i države članice da promiču istraživanje slučajeva trgovanja ljudima radi iskorištavanja, posebno u području rada u kućanstvu, da poboljšaju mehanizam identifikacije i zaštite tih žrtava te da uključe nevladine organizacije, sindikate, tijela javne vlasti i sve građane u postupak otkrivanja slučajeva trgovanja ljudima i teškog iskorištavanja;

23.

traži od Komisije i država članica da prošire raspon instrumenata i mehanizama koji su uspostavljeni radi borbe protiv trgovanja ljudima, kao što su referalni mehanizmi ili dozvole za privremeni boravak, te da ih revidiraju u cilju proširenja područja njihove primjene na slučajeve teškog iskorištavanja radnika koji ne uključuju trgovanje ljudima;

24.

poziva države članice da u skladu s člankom 17. Konvencije br. 189 Međunarodne organizacije rada uspostave djelotvorne i dostupne mehanizme za podnošenje pritužbi i mjere za jamčenje poštovanja nacionalnih zakona i propisa za zaštitu radnika u kućanstvu; nadalje poziva države članice da razviju i uvedu mjere za inspekcije rada, provedbu i izdavanje kazni uvažavajući posebna obilježja rada u kućanstvu, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima; traži da se, u mjeri u kojoj je to sukladno s nacionalnim zakonima i propisima, u sklopu tih mjera odredi u kojim se okolnostima može odobriti pristup kućanstvima, uz dužno poštovanje privatnosti; traži od država članica da u skladu s nacionalnim propisima razmotre uspostavu mehanizama kojima će se učinkovito odgovoriti na problem zlostavljanja, kao što su inspekcije na terenu ako se sumnja na zlostavljanje;

25.

izražava zabrinutost zbog manjka inspekcija u svrhu nadgledanja, praćenja i nadzora zapošljavanja radnica u kućanstvu i njegovateljica koje provode poduzeća i agencije za zapošljavanje te ponavlja da je potrebno povećati broj državnih inspektora i inspekcija kako bi se zajamčilo poštovanje zakona;

26.

poziva države članice da poduzmu potrebne napore za poboljšanje inspekcija i pronađu inovativne metode nadzora kojima se poštuje privatnost, posebno kad je riječ o privatnim kućanstvima u koja inspektori ne mogu ući bez sudskog naloga, te da inspektorima pruže odgovarajuće informacije i obuku kako bi se iskorijenilo zlostavljanje, iskorištavanje, uključujući financijsko iskorištavanje, te seksualno zlostavljanje radnika u kućanstvu i svako nasilje nad njima;

27.

poziva države članice da organiziraju kampanje za povećanje vidljivosti i razumijevanja koristi reguliranog rada u kućanstvu i njege među općom javnosti i privatnim tijelima kako bi se zajamčilo dostojanstvo te profesije i kako bi radnice u kućanstvu i njegovateljice dobile priznanje za važan rad i doprinos funkcioniranju društva; istovremeno poziva države članice da podižu razinu osviještenosti o prisutnosti teškog iskorištavanja u privatnim kućanstvima te da proglase nultu stopu tolerancije za iskorištavanje tih radnika;

28.

poziva države članice da pokrenu kampanje za podizanje razine osviještenosti o pravima i obvezama radnika u kućanstvu i njegovatelja te poslodavaca, kao i o rizicima i učinku iskorištavanja u sektoru rada u kućanstvu, te da promiču priznanje rada u kućanstvu i njege; predlaže državama članicama da razviju programe u okviru plana;

29.

poziva države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima uspostave i poboljšaju informacijske kanale o pravima radnika u kućanstvu i njegovatelja te da svim radnicima zajamče najvišu razinu dostupnosti informacija; preporučuje, s tim u vezi, uspostavu informativnih točaka, vodeći se najboljim praksama u državama članicama, na regionalnoj i lokalnoj razini, telefonskih linija i internetskih stranica za pružanje pomoći i informacija, također u obliku kampanja o pravima radnika u kućanstvu i njegovatelja u svakoj državi članici na nacionalnom jeziku i drugim odgovarajućim jezicima; naglašava da organizacijama civilnog društva kao što su organizacije koje zastupaju žene i migrante treba biti omogućeno pružanje tih informacija; ističe da se ti instrumenti moraju razvijati na način da omogućuju dijeljenje najboljih praksi te pružanje relevantnih savjeta i smjernica potencijalnim poslodavcima, uključujući obitelji i agencije, te da predlošci ugovora o radu trebaju biti dostupni kako bi se poslodavcima omogućilo da izvrše svoje dužnosti;

30.

poziva na odlučno djelovanje u slučaju poduzeća u bilo kojem sektoru čiji se poslovni model oslanja na izrabljivanje ilegalnih radnika radi smanjenja operativnih troškova, povećanja zarade i istiskivanja iz tržišta poduzeća koja posluju po zakonu;

31.

naglašava važnost uloge koju sindikati mogu imati u organizaciji i informiranju radnika o njihovim pravima i obavezama; napominje da je to način da radnici u kućanstvu budu zajednički zastupljeni te da im se omogući kolektivno pregovaranje o ugovorima i obrana njihovih prava i interesa;

32.

poziva na dobro zastupanje socijalnih partnera na europskoj i nacionalnoj razini, a posebno sindikata, kako bi se ojačali sektorski kolektivni pregovori u skladu s nacionalnim praksama radi učinkovitog unaprjeđenja i primjene dostojnih radnih uvjeta u tim sektorima; također poziva na dobro zastupanje profesionalnih organizacija, organizacija koje rade s radnicima u kućanstvu i njegovateljima te ih zastupaju i drugih relevantnih organizacija civilnog društva te na to da se zajamči da su te organizacije u potpunosti svjesne izazova povezanim sa zaštitom radničkih prava žena koje rade kao radnice u kućanstvu i njegovateljice;

33.

žali zbog toga što su radnice u kućanstvu i njegovateljice i dalje slabo zastupljene u sindikalnim organizacijama u raznim državama članicama te ističe da je potrebno potaknuti te radnice da se pridruže sindikatima;

34.

također ističe važnost okupljanja poslodavaca u udruženja ili druge vrste organizacija na nacionalnoj razini jer smatra da će bez takvih organizacija poslodavaca biti uzaludni napori za ozakonjenje rada i njege u kućanstvu te poboljšanje radnih uvjeta i unaprjeđenje privlačnosti takvih poslova;

35.

napominje da privatni poslodavci koji su vlasnici kućanstava imaju ključnu ulogu u nadzoru pravednih radnih normi i prava; poziva države članice da zajamče dostupnost relevantnih informacija poslodavcima i zaposlenicima;

36.

poziva Komisiju da poduzme potrebne korake kako bi se bolje nadziralo i dokumentiralo osjetljivo i podcijenjeno zanimanje radnika i njegovatelja u kućanstvu te da predloži mjere za rješavanje problema;

37.

poziva Komisiju i nadležne europske agencije da provedu studiju kojom će se usporediti različiti sustavi reguliranog rada u kućanstvu i da prikupe podatke o situaciji u državama članicama; smatra da bi ti podaci trebali doprinijeti razmjeni dobrih praksi između država članica, naročito u cilju optimizacije borbe protiv iskorištavanja radnika i radnica u kućanstvu; također poziva Komisiju da izradi studiju o doprinosu njegovatelja i radnika u kućanstvu sustavima socijalne zaštite i gospodarstvima država članica;

38.

potiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi se unaprijedilo djelovanje i učinak;

39.

smatra da se usvajanjem i prilagodbom najboljih praksi iz određenih država članica može postići stvaranje reguliranih oblika zapošljavanja radnika u kućanstvu i njegovatelja;

40.

poziva Komisiju i države članice da prikupe, analiziraju i objave pouzdane statističke podatke razvrstane prema dobi, spolu i nacionalnosti kako bi omogućile informirane rasprave uz traženje najboljih rješenja za profesionalizaciju sektora rada u kućanstvu te zahtjeva da Eurofound i OSHA preuzmu zadaću razrade metoda za pružanje zaštite, podnošenje pritužbi i podizanje osviještenosti;

41.

poziva Komisiju da uključi rasprave o stanju sektora radnika u kućanstvu i njegovatelja u program Odbora za zapošljavanje (EMCO);

42.

poziva Komisiju i države članice da se pri revidiranju i predlaganju relevantnih pravnih akata odnosno nacionalnog zakonodavstva pobrinu za to da se vodi računa o interesima radnika u kućanstvu i njegovatelja uz poštovanje nacionalnih nadležnosti;

43.

prepoznaje golem socijalni i gospodarski doprinos članova obitelji koji obavljaju posao njegovatelja i volontera (neformalna njega) te sve veće odgovornosti koje im se nameću kao rezultat manjeg broja dostupnih usluga ili rasta cijena tih usluga;

44.

napominje da se povećao broj osoba koje dugotrajno borave u ustanovama za njegu i da se pojačala socijalna isključenost osoba s invaliditetom u EU-u, što predstavlja izravno kršenje obveza EU-a prema Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.;

45.

smatra da se moraju poticati prakse subvencionirane skrbi u kućanstvu poticanjem projekata za samostalan život kojima se osobama s invaliditetom daje mogućnost izbora i mogućnost angažiranja stručnih i kvalificiranih subjekata, a da istodobno budu u vlastitom domu, prije svega u slučajevima osoba s najtežim oblicima invaliditeta;

46.

naglašava potrebu da države članice zajamče lako dostupnu i cjenovno pristupačnu visokokvalitetnu i uključivu skrb za djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe, pružanjem odgovarajućih financijskih sredstava, čime se razlozi za neslužbeno i nesigurno obavljanje tih poslova svode na najmanju moguću mjeru i poboljšava vrednovanje rada profesionalnih njegovatelja; naglašava potrebu da države članice uspostave službe za pomoć obiteljskim, formalnim i neformalnim njegovateljima;

47.

poziva države članice da promiču zapošljavanje u uslugama socijalne skrbi i da rade na povećanju privlačnosti sektora kao ostvarive mogućnosti za razvoj karijere;

48.

potiče države članice da ulažu u otvaranje stabilnih i visokokvalitetnih radnih mjesta u sektoru rada i njege u kućanstvu, među ostalim i uz pomoć sredstava iz fondova EU-a poput Europskog socijalnog fonda i Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije;

49.

poziva Komisiju i države članice da potiču i promiču inovativna rješenja i ulaganja u socijalne usluge i usluge zdravstvene zaštite za koje je karakterističan veliki potencijal za otvaranje radnih mjesta, koje su ključne za zadovoljavanje potreba naših sve starijih društava i prilagodbu demografskim promjenama općenito te su potrebne za suzbijanje negativnih socijalnih posljedica krize;

50.

traži od Komisije da razmjenjuje informacije i najbolje prakse udruga i zadruga radnika u kućanstvu i njegovatelja uvrštenih u modele socijalne ekonomije u EU-u;

51.

poziva države članice da promiču osnivanje radničkih zadruga u sektorima njege i usluga u kućanstvu, pri čemu se posebna pozornost treba posvetiti ruralnim područjima, s obzirom na to da će to pozitivno utjecati na otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta, osobito za one radnike koji su suočeni s poteškoćama pri integraciji na tržište rada;

52.

poziva države članice da zajamče da mladi radnici u kućanstvu ne odustanu od školovanja zbog rada;

53.

poziva Komisiju da revidira Direktivu 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka); također poziva države članice na dosljednu provedbu te Direktive;

54.

poziva države članice da razmotre poticaje za korištenje usluga prijavljenih radnika i njegovatelja u kućanstvu; potiče države članice da uvedu jednostavne sustave prijavljivanja kako bi odgovorile na problem neprijavljenog zapošljavanja i obeshrabrile ga, kako je preporučio Europski gospodarski i socijalni odbor u svojem mišljenju o razvijanju uslužnih djelatnosti za obitelj s ciljem povećanja stope zaposlenosti i promicanja ravnopravnosti spolova na radnom mjestu (SOC/508); preporučuje Komisiji da promiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama vodeći se primjerima uspješnih modela koji su pozitivno utjecali na socijalna i radnička pitanja u tom sektoru, kao što su „bonovi za usluge” koje je uvela Belgija ili „bon za univerzalne usluge” u Francuskoj;

55.

smatra da bi bilo korisno prilagoditi zakonodavstvo u svrhu stvaranja fleksibilnih, ugovornih aranžmana između radnika u kućanstvu i njegovatelja te poslodavaca vlasnika kućanstava kako bi se objema stranama pomoglo pri korištenju/pružanju usluga u kućanstvu onako kako im najviše odgovara i istovremeno zajamčila zaštita radnika;

56.

predlaže državama članicama da podrže jasne propise o zakonitom zapošljavanju radnika u kućanstvu i njegovatelja dodjeljivanjem poticaja radnicima u kućanstvu i njihovim potencijalnim poslodavcima kako bi odabrali zakonit način zapošljavanja; također poziva države članice da uklone pravne prepreke koje trenutačno vode do smanjenja stope prijavljenog i izravnog zapošljavanja radnika u obiteljima;

57.

ponavlja poziv Parlamenta na strukturirani sektorski dijalog u sektoru pružanja njege (17);

58.

poziva države članice da izjednače status radnika „au pair” iz EU-a i onih koji nisu iz EU-a tako da im izdaju kombiniranu dozvolu za boravak i rad u kojoj su utvrđeni radno vrijeme, vrsta ugovora i uvjeti plaćanja; poziva države članice da ratificiraju Sporazum Vijeća Europe o zapošljavanju osoba koje obavljaju poslove za stan i hranu; zahtijeva od država članica da poboljšaju sustav akreditacije i nadzorne mehanizme u pogledu agencija za radnike „au pair”;

59.

ponavlja da je radnicima „au pair” potrebno službeno priznati zanimanje u skladu sa Sporazumom o zapošljavanju osoba koje obavljaju poslove za stan i hranu te povećati broj inspekcija kako te osobe ne bi postale neslužbene i jeftine zamjene za radnike u kućanstvu i njegovatelje;

60.

poziva Komisiju i države članice da zajamče da se radnike u kućanstvu i njegovatelje poštuje kao ljudska bića i da im se omogući postizanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života, kao i da ih se obuhvati Direktivom o radnom vremenu (2003/88/EZ), kako bi im se zajamčilo nužno vrijeme odmora i kako ih se ne bi prisiljavalo na prekomjeran rad;

61.

traži od država članica da donesu mjere za uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života jer će se tako ženama pružiti potpora pri zadržavanju plaćenog zaposlenja te će se smanjiti kasnija razlika u mirovinama;

62.

poziva države članice da se pobrinu za to da radnici u kućanstvu i njegovatelji primaju mirovinske doprinose u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;

63.

poziva države članice koje imaju nacionalne minimalne plaće da se pobrinu za to da plaće svih radnika u kućanstvu i njegovatelja budu barem jednake tom iznosu;

64.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Međunarodnoj organizaciji rada (ILO).