28.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 246/22

Izvjestitelj:

Javier DOZ ORRIT

Suizvjestitelj:

Mihai IVAŞCU

1.1.

EGSO smatra da borba protiv terorizma i njegovog financiranja, kao i nastojanje da se suzbije pranje novca i drugi povezani oblici gospodarskog kriminala, trebaju biti trajni prioriteti politike EU-a.

1.2.

EGSO izražava podršku mjerama uvedenim Prijedlogom Komisije kojim se stavlja izvan snage prethodna uredba iz 2005. godine kako bi se regulatorni okvir prilagodio trenutnoj situaciji te kako bi se riješili nedostaci u provedbi utvrđeni nizom studija.

1.3.

EGSO smatra da će se proširenjem područja primjene kontrola, kao i nadležnosti tijela vlasti kako bi ona mogla provoditi kontrole i zapljenjivati dobra kad postoji opravdana sumnja u nezakonite aktivnosti, olakšati otkrivanje većeg broja prijevara i prikupiti više informacija.

1.4.

EGSO smatra da je nužno unaprijediti suradnju, kako među nadležnim tijelima, tako i među državama članicama, kako bi se u primjeni nove uredbe postigao maksimalan učinak. EGSO od svih država članica traži da svoje baze podataka o antiterorizmu stave na raspolaganje Europolu. Komisija bi također trebala poticati mjere suradnje koje državama članicama omogućuju da steknu sredstva potrebna za učinkovitu kontrolu raznih vrsta gotovine i načina prijenosa gotovine.

1.5.

EGSO predlaže da bi nakon provođenja studije i širokog savjetovanja Komisija trebala izraditi plan za smanjenje korištenja gotovine u EU-u. U vezi s time trebalo bi razmotriti je li prag od 10 000 eura za obaveznu prijavu odgovarajući.

1.6.

EGSO smatra da bi Komisija trebala biti ambicioznija u određivanju sankcija za nepoštovanje obveze prijavljivanja. Potrebno je uskladiti sankcije u svim državama članicama te uspostaviti dosljednu komunikaciju s Komisijom o tim sankcijama kako bi se izbjeglo stvaranje rupa u zakonodavstvu.

1.7.

EGSO ponovo izražava zabrinutost, već navedenu u mišljenju ECO/408 (1), u vezi s nizom čimbenika koji bi mogli u velikoj mjeri ograničiti učinkovitost ove uredbe. Glavni je problem to što se porezne oaze u kojima se provodi najveća količina pranja novca, i čije bi novčane tokove s EU-om trebalo posebno pratiti, ne nalaze na popisu zemalja i regija koje Komisija u Prijedlogu uredbe od 14. srpnja 2016. smatra vrlo rizičnima.

1.8.

Istrage o nezakonitim novčanim tokovima povezane su s drugim prekršajima, a posebno s poreznim prekršajima. EGSO stoga predlaže da bi i porezna tijela trebala imati pristup informacijama prikupljenim prilikom kontrola novčanih tokova.

1.9.

EGSO smatra da bi od trenutka usvajanja ove nove odredbe, uz zlato, i druga „roba visokog stupnja likvidnosti” trebala biti obuhvaćena definicijom gotovine.

1.10.

Premda uviđa socijalnu vrijednost kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima u cijelom EU-u, EGSO skreće pozornost na prijetnju koju predstavlja mogućnost da kriminalci i teroristi nastave koristiti te instrumente za tajno financiranje svojih aktivnosti.

1.11.

Zbog povećanja količine podataka koji se prikupljaju i razmjenjuju među službenim tijelima, EGSO preporučuje da se poveća zaštita tih podataka te da se istraži mogućnost primjene težih administrativnih i kaznenih sankcija na službenike i pojedince koji te podatke koriste na neodgovarajući ili nezakonit način.

1.12.

Taj je problem međunarodnih razmjera pa stoga institucije EU-a moraju imati punopravnu ulogu u radu međunarodnih organizacija koje se bave tim pitanjem.

1.13.

EGSO pozdravlja povlačenje iz optjecaja novčanica od 500 eura od 2018. godine s obzirom na to da je u brojnim prilikama dokazano da se koriste kao sredstvo gotovinskog plaćanja u nezakonitoj trgovini zbog lakoće prijenosa i mogućnosti da se velika količina novca čuva u malim spremnicima.

1.14.

EGSO ponovo naglašava Komisiji da zaštita europskih građana treba ostati najveći prioritet bez obzira na troškove i napore koje je potrebno uložiti.

2.1.

U skladu s Akcijskim planom (2) za jačanje borbe protiv financiranja terorizma Komisija predlaže novu uredbu o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju iz trećih zemalja ili iznosi iz nje u treće zemlje i o stavljanju izvan snage Uredbe (3) iz 2005. koja je trenutno na snazi.

2.2.

EU je u svibnju 2015. usvojio četvrti paket mjera za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma koji, uz druge inicijative, sadrži i četvrtu Direktivu o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (AMLD4) i Uredbu (4) o podacima koji su priloženi uz prijenose financijskih sredstava, koje su trenutno u fazi prenošenja u nacionalno zakonodavstvo. EGSO je iznio svoje stajalište o paketu zakonodavnih mjera u mišljenju (5) o paketu mjera za borbu protiv pranja novca.

2.3.

Komisija je u veljači 2016. objavila svoj Akcijski plan (6) za jačanje borbe protiv financiranja terorizma, koji se provodi u dvije zakonodavne faze. U prvoj fazi (srpanj 2016.) Komisija je izradila prijedloge za dvije direktive: direktivu AMLD5, kojom se izmjenjuju različiti elementi direktive AMLD4 i Direktivu u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca (7) te Delegiranu uredbu (8) Komisije o utvrđivanju visokorizičnih trećih zemalja (poreznih oaza), kojom se dopunjuju direktive AMLD4 i AMLD5 (9). EGSO je usvojio mišljenja o direktivi AMLD5 i Uredbi, kao i mišljenje o drugoj direktivi (10).

2.4.

U drugoj fazi (prosinac 2016.), uz uredbu o kojoj je riječ u ovom mišljenju, Komisija je iznijela Prijedlog direktive (11) o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava i Prijedlog uredbe (12) o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje.

2.5.

Uredba iz 2005. godine dopunjuje odredbe Direktive o borbi protiv pranja novca (AMLD) uvođenjem kontrola za pošiljke gotovine u iznosu od 10 000 eura i više. Ovim prijedlogom (13) Komisije nastoji se: zatvoriti rupe u postojećem zakonodavstvu uzimajući u obzir istrage koje provodi policija te pravosudna i carinska tijela; razviti i dopuniti direktive AMLD4 (14) i AMLD5 (15) u svrhu rješavanja problema pranja novca i financiranja terorizma; te prilagoditi zakonodavstvo EU-a usklađivanjem s međunarodnim standardima i preporukama, a posebno s preporukom br. 32 Radne skupine za financijske mjere protiv pranja novca.

2.6.

Ovaj se prijedlog bavi nedostatnom obuhvaćenošću prekograničnog kretanja gotovine, poteškoćama u razmjeni informacija među nadležnim tijelima, nemogućnošću da se zadržavaju iznosi niži od praga (manji od 10 000 eura), manjkavom definicijom pojma „gotovina”, različitim sankcijama za neprijavljivanje u državama članicama i razlikama u provedbi.

2.7.

Prijedlog nove uredbe kojom bi se zamijenilo postojeće zakonodavstvo proširuje i specificira definiciju gotovine dijeleći je u četiri kategorije: gotov novac, prenosivi instrumenti na donositelja (čekovi, putnički čekovi, zadužnice i novčani nalozi), roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti (zlatne kovanice i poluge) i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima.

2.8.

Prijedlogom se uvodi obveza prijavljivanja gotovine bez pratnje, odnosno gotovine u iznosu od 10 000 eura ili više koja se šalje poštom, kurirskim ili teretnim pošiljkama. Neke države članice uz to provode i kontrolu gotovine unutar EU-a.

2.9.

Prijedlogom se nadležnim tijelima daju ovlasti da kontroliraju pošiljke gotovine koje iznose manje od 10 000 eura, kao i da izvješćuju i provode istrage kad god postoji ozbiljna naznaka kriminalne namjere.

2.10.

Odobrava se zadržavanje sredstava kad neprijavljene pošiljke gotovine iznose 10 000 eura ili više ili kad u pošiljkama bilo koje vrijednosti postoje naznake kriminalne namjere.

2.11.

Poboljšava se razmjena informacija iziskivanjem aktivne komunikacije s financijsko-obavještajnim jedinicama; trenutačno se od nadležnih tijela zahtijeva samo da podatke stave na raspolaganje. Informacije o nepropisnim operacijama također se moraju staviti na raspolaganje nadležnim tijelima u drugim državama članicama i Komisiji kad postoji naznaka kriminalne namjere. Informacije se mogu dostavljati i trećim zemljama, pod uvjetom da se ispune određeni uvjeti.

2.12.

Promiče se uvođenje sankcija u svim državama članicama za nepoštovanje obveze prijavljivanja, čime se zamjenjuju pravne sankcije za kriminalnu aktivnost. O sankcijama u svakoj državi članici mora se izvijestiti Komisija.

3.1.

EGSO pozdravlja napore koje Komisija kontinuirano ulaže u globalnu borbu protiv pranja novca i terorizma. EGSO također podržava izmjene predložene u Prijedlogu čija je svrha poboljšati zakonodavstvo koje je trenutačno na snazi.

3.2.

Komisija i druge institucije EU-a moraju predano raditi na tome da europska javnost bude u potpunosti svjesna njihove spremnosti da se bore protiv pranja novca i financiranja terorizma korištenjem svih nužnih pravnih instrumenata, obavještajnih službi, kaznenog progona i pravosudnih mjera. Svijest o tome da institucije na tom polju rade u suradnji sa svim državama članicama pojačat će njihovu vjerodostojnost i legitimnost. Premda se svi skupovi pokazatelja o pranju novca i financiranju terorizma ne mogu objaviti, neki se već koriste.

3.3.

EGSO poziva EU i države članice da promiču stalnu suradnju na međunarodnoj razini na polju suzbijanja terorizma, pranja novca i ozbiljnog kriminala povezanog s tim pojavama. Sve institucije EU-a također bi trebale raditi na tome da osiguraju da se mjere koje je Komisija predložila usvoje na međunarodnoj razini. To je jedan od načina da one postanu učinkovitije.

3.4.

Prijedlogom nove uredbe nastoji se suzbiti nezakonit protok gotovine između EU-a i trećih zemalja. Da bi se osigurao uspjeh, Europska komisija mora surađivati s državama članicama kako bi osigurala da su njihova nadležna tijela opremljena najučinkovitijim tehničkim i ljudskim resursima, kao i drugim potrebnim resursima (npr. treniranim psima tragačima).

3.5.

Sustavi financiranja terorizma mogu biti vrlo različiti, od zlouporabe zakonitih poduzeća ili legitimnih neprofitnih organizacija do kriminalnih aktivnosti ili zlouporabe međunarodnog trgovinskog sustava. Terorističke organizacije neprestano razvijaju svoje metode financiranja kako bi izbjegle postojeće zakonodavne odredbe, pa je stoga očito da je potrebno neprestano ažurirati pravni okvir. Kriminalci i teroristi obično iskorištavaju razlike u zakonodavstvu između država članica i odabiru zemlje u kojima je zakonodavstvo najmanje strogo da u njima provode svoje financijske transakcije.

3.6.

Razvoj Europskog programa sigurnosti (16), odgovor na terorističke napade počinjene u Europi i svijetu te interes javnosti za operacije pranja novca, porezne prijevare i utaje koje se provode u poreznim oazama naveli su Komisiju da tijekom protekle dvije godine usvoji velik broj zakonodavnih inicijativa.

3.7.

Prema Izvješću (17) Radne skupine za financijske mjere protiv pranja novca, u kriminalnom gospodarstvu uvelike se koristi gotovina koja je i dalje najvažnije sredstvo financiranja terorizma. Teško je procijeniti količinu novca koji se na taj način „pere”, ali u Izvješću Radne skupine za financijske mjere protiv pranja novca procjenjuje se „između stotina milijardi i jednog bilijuna američkih dolara godišnje”.

3.8.

Analiza učinkovitosti važeće Uredbe pokazala je da je broj pošiljki gotovine koje ulaze u EU i izlaze iz njega i dalje velik. S druge strane, provodi se ograničen broj kontrola gotovine (100 000 godišnje u svim državama članicama zajedno), broj kontrola varira od zemlje do zemlje, a broj sumnjivih slučajeva o kojima se povede istraga uvelike varira. Samo je devet zemalja sudjelovalo u zadnjem savjetovanju o tom pitanju, a podaci o broju slučajeva i njihovoj analizi vrlo su različiti i ograničeni.

3.9.

Nedostaci Uredbe na snazi znače da gotovina koja se šalje poštom, kurirskim ili teretnim pošiljkama nije podložna dostatnim posebnim kontrolama. U brojnim prilikama nadležne vlasti nisu imale potrebne instrumente da provedu dostatne kontrole.

3.10.

Proširenje primjene kontrola i davanje ovlasti nadležnim vlastima da provode provjere i zaplijene robu kad postoji sumnja u kriminalnu namjeru, čak i kad je riječ o iznosu manjem od 10 000 eura, omogućit će otkrivanje većeg broja prijevara i prikupljanje više informacija. Prikupljene informacije trenutačno se ne iskorištavaju kao što bi trebalo. U nekim državama članicama informacije se stavljaju na raspolaganje na pasivan način i ne postoje mjere kojima bi se osiguralo da se te informacije ispravno obrađuju. Nužno je poboljšati komunikaciju između nadležnih tijela: između carinskih tijela, koja su u najvećoj mjeri zadužena za kontrole, i financijsko-obavještajnih jedinica, koje su zadužene za primanje i analizu informacija; između financijsko-obavještajnih jedinica i poreznih i pravosudnih tijela; između nadležnih tijela u državama članicama i u trećim zemljama, osobito onima koje su odgovorne za povećan protok nezakonite gotovine u EU i iz njega, kao što su porezne oaze.

3.11.

Sankcije koje se u skladu s važećom Uredbom primjenjuju u slučaju neprijavljivanja gotovine nisu usklađene i iz provedenih analiza čini se da nemaju zamišljeni odvraćajući učinak. Novom se uredbom od država članica iziskuje da uvedu sankcije za nepoštovanje obveze prijavljivanja bez obzira na to postoji li naznaka kriminalne namjere ili je li gotovina povezana s istragama o drugim krivičnim djelima ili povredama; o tim se sankcijama mora obavijestiti Komisija. EGSO predlaže da bi se trebao uspostaviti postupak komunikacije koji bi bio istovjetan za sve države članice. Međutim, svaka država članica može odrediti vlastite sankcije. Sankcije navedene u članku 13. moraju biti usklađene kako se kriminalcima ne bi omogućilo da djeluju u određenim zemljama.

3.12.

Uvođenje nove uredbe i gore navedenih mjera protiv pranja novca uvelike će povećati količinu osobnih podataka koji se prikupljaju, pohranjuju i stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima i vlastima u okviru borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma. Ako želimo poštovati temeljna prava pojedinaca, naročito u pogledu zaštite osobnih podataka, važno je procijeniti potrebu za novim zaštitnim mehanizmima, uvesti ih kad je to potrebno i promicati teže kaznene sankcije za javne službenike i druge pojedince koji te podatke koriste na nezakonit način.

3.13.

Vrste kanala i procedura koji se koriste u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, uključujući nezakonite pošiljke gotovine, s pravom su naveli Komisiju da usvoji zakonodavne mjere koje pokrivaju oba krivična djela. Oba su povezana s drugim krivičnim djelima sličnih ili većih razmjera. Nužna je tijesna koordinacija putem odgovarajućih mehanizama između svih uključenih vlasti i nacionalnih tijela i država članica kako bi se osigurala učinkovita provedba uredbe i drugih relevantnih zakonskih mjera. Potrebno je napomenuti da je suradnja između različitih vlasti i institucija u državama članicama – policije i obavještajnih, pravosudnih, carinskih i poreznih tijela – daleko od optimalne. EGSO je posebno zabrinut zbog nedovoljne suradnje između nacionalnih policijskih snaga i Europola, na što ukazuje činjenica da većina država članica svoje baze podataka o antiterorizmu nije stavila na raspolaganje europskoj agenciji za kazneni progon. EGSO stoga poziva vlasti EU-a i države članice da okončaju to stanje.

3.14.

Druga velika prepreka učinkovitoj primjeni uredbe i drugih relevantnih zakonskih odredbi za sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma jest nepostojanje istinske političke volje da se ukinu porezne oaze. Najočitiji je dokaz tomu popis „visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima” naveden u Prilogu Uredbi (EU) 2016/1675 kojom se dopunjuju direktive AMLD4 i AMLD5. U taj popis nije uvrštena niti jedna od poreznih oaza u kojima se provodi većina nezakonitih transakcija, a posebno tokovi gotovine o kojima je riječ u Prijedlogu uredbe. EGSO se osjeća prisiljenim da ponovi poziv već naveden u mišljenju ECO/408: Komisija bi trebala predložiti novi popis poreznih oaza i unijeti ga u jedinstveni popis trećih zemalja i regija koji ne surađuju u istragama u vezi s financijskim kaznenim djelima i financiranjem terorizma.

4.1.

Globaliziranost je jasno obilježje financiranja terorizma, što znači da se terorističke operacije u jednoj zemlji često financiraju kriminalnim aktivnostima u drugoj. Potrebne su kontrole gotovine i znatne promjene zakonodavstva kako bi se zaustavilo kretanje gotovine, utvrdile i ograničile financijske operacije i olakšao pristup važnim informacijama o teroristima i njihovim financijerima. U potpunosti svjestan vanjske dimenzije financiranja terorizma, EGSO preporučuje potpuno uključivanje svih institucija EU-a u rad svih relevantnih međunarodnih organizacija u kojima je EU zastupljen kako bi se slične mjere uvele u cijelom svijetu.

4.2.

Pošiljke gotovine i dalje su glavni kanal putem kojeg djeluju kriminalci koji se bave pranjem novca i drugim nezakonitim financijskim aktivnostima (18). EGSO preporučuje da bi Komisija – nakon što provede sveobuhvatnu studiju, savjetuje se sa svim relevantnim stranama i uspostavi bliski radni odnos s državama članicama, ESB-om i nacionalnim bankama – trebala izraditi plan za smanjenje korištenja gotovine u EU-u. Ukidanje novčanice od 500 eura korak je u pravom smjeru. U sklopu te studije trebalo bi razmotriti je li prag od 10 000 eura za obaveznu prijavu odgovarajući.

4.3.

EGSO traži od Europske unije da uloži veće napore u osiguravanje dosljedne ratifikacije ishoda Varšavske konvencije (19) u cijelom EU-u. Dosad je samo 17 država članica potpisalo tu konvenciju mada ju je 26 potpisalo.

4.4.

EGSO uviđa da bi predložena uredba mogla znatno poboljšati instrumente koje koristimo u borbi protiv financiranja terorizma, dok bi istodobno imala minimalan utjecaj na europska mala i srednja poduzeća.

4.5.

EGSO smatra da je nužno razviti politike financijske suradnje sa susjednim zemljama i zemljama iz kojih potječu posebno veliki migracijski tokovi prema EU-u kako bi se olakšale transparentne financijske transakcije i osigurali niži troškovi. Prepreke i visok trošak slanja novca u te zemlje i iz njih potiču korištenje pošiljaka gotovine i netransparentne transakcije, pa time i korištenje tih metoda za kriminalne svrhe.

4.6.

Nedavni napadi na području EU-a pokazuju da su teroristi koristili kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima da plate hotelske sobe (npr. napad u Parizu 13. studenog 2015.). Premda je socijalna vrijednost tih instrumenata očita jer omogućuju osjetljivim ili isključenim kategorijama ljudi da vrše internetska i neinternetska plaćanja, EGSO skreće pozornost na prijeteću mogućnost da kriminalci ili teroristi ponovne uporabe te instrumente.

4.7.

Nezakonit prijevoz gotovine povezan je s drugim vrstama prekršaja: poreznim prekršajima, pranjem novca i financiranjem terorizma. Komisijin Prijedlog uredbe ne omogućuje razmjenu podataka iz redovnih prijava gotovine u fiskalne svrhe. EGSO smatra da bi istrage o tim prekršajima trebale biti sveobuhvatne. Preciznije, imajući u vidu jasnu vezu između porezne prijevare i pranja novca koji u mnogim slučajevima uključuju kretanje gotovine, smatra da bi se trebalo omogućiti provođenje gore navedene razmjene.

4.8.

Iako se člancima 2.2 i 1.4 Prijedloga uredbe Komisiji daje ovlast da usvaja delegirane akte za izmjenu Priloga, a naročito dijela u kojem se navodi koja se „roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti” smatra vrstama gotovine, EGSO vjeruje da nema razloga da se ta kategorija od početka ograniči samo na zlato. Druge posebno vrijedne vrste robe, kao što su plemeniti metali ili drago kamenje (sirovi ili rezani), mogle bi se uvrstiti u prvi popis koji će Parlament i Vijeće odobriti.

4.9.

EGSO ponovo ističe činjenicu da bi osiguravanje sigurnosti naših građana trebalo ostati jedan od glavnih prioriteta EU-a i država članica, bez obzira na to koliko je napora za to potrebno.