Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Zaštita laboratorijskih životinja

Zaštita laboratorijskih životinja

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe

ČEMU SLUŽI OVA DIREKTIVA?

  • Njome se utvrđuju mjere namijenjene za zaštitu životinja koje se koriste u znanstvene svrhe, uključujući životinje koje se koriste za osnovno i primijenjeno istraživanje, posebno za proizvodnju lijekova za ljude i životinje te za ispitivanje sigurnosti i učinkovitosti proizvoda i tvari.
  • Njome se ujedno uvode i zaštitne mjere za životinje koje se koriste za potrebe visokoškolskog obrazovanja i strukovne izobrazbe.
  • Direktiva predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti.
  • Njome se zamjenjuje i stavlja izvan snage Direktiva 86/609/EEZ.

KLJUČNE TOČKE

Kako bi se zaštitile laboratorijske životinje i omogućio daljnji napredak istraživanja, tim se mjerama nastoji ograničiti pokuse na apsolutnu najmanju mjeru i uspostaviti obvezni standardi koji se odnose na upotrebu i smještaj životinja te skrb o njima. Od visokih standarda za dobrobit životinja korist imaju i životinje i znanost.

Područje primjene

  • Direktiva se primjenjuje na sve žive kralježnjake osim čovjeka i na određene beskralježnjake koji mogu osjetiti bol (sipa, hobotnica itd.).
  • Upotreba primata osim čovjeka za testiranje podliježe ograničenjima, a zabranjena je upotreba čovjekolikih majmuna (čimpanze, bonoboi, gorile i orangutani).

Područja obuhvaćena pokusima na životinjama

Pokusi na životinjama dopušteni su samo u postupcima kojima je namjena sljedeća:

  • temeljna istraživanja;
  • translacijska ili primijenjena istraživanja kojima je cilj prevencija, dijagnosticiranje ili liječenje ljudskih ili životinjskih bolesti;
  • razvoj, proizvodnja ili ispitivanje kvalitete, učinkovitosti i sigurnosti lijekova, prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, kemikalija itd.;
  • zaštita prirodnog okoliša u interesu zdravlja ljudi ili životinja;
  • istraživanja usmjerena na zaštitu vrsta;
  • visokoškolsko obrazovanje ili osposobljavanje;
  • forenzičko ispitivanje.

Procjena projekata koji uključuju pokuse na životinjama

  • Korištenje životinjama u eksperimentalne svrhe dopušteno je u slučajevima kada ne postoji zadovoljavajuća zamjenska metoda.
  • Nadležno tijelo mora ocijeniti projekte koji uključuju pokuse na živim životinjama. Oni ne smiju započeti dok se ne dobije pozitivna ocjena kojom se pokazuje da je upotreba životinja opravdana i da očekivane koristi nadmašuju štetu prouzročenu životinji, uzimajući u obzir etička načela.
  • Broj životinja koje se upotrebljavaju u projektu mora se smanjiti na najmanji mogući broj, bez dovođenja u pitanje ciljeva projekta.
  • Uvjeti života i metode korištene u postupcima moraju smanjiti na minimum svaku moguću bol, patnju ili stres za životinje.

Dobrobit životinja

  • Životinje koje se upotrebljavaju u svrhe pokusa moraju primiti odgovarajuću skrb i tretman.
  • Objekti moraju osigurati sljedeće.
    • Životinje se moraju držati u kavezima koji su za njih dovoljne veličine i u okruženju koje je prilagođeno njihovoj vrsti, u skladu sa standardima navedenima u Prilogu III. Direktivi.
    • Društvene životinje smještene su u kavezima i primjenjuju se tehnike „obogaćivanja okoliša” kako bi se povećao opseg aktivnosti životinja, posebno poticanje fizičke aktivnosti, istraživanje i kognitivne aktivnosti koje su u skladu s njihovim prirodnim ponašanjem.
    • Tijelo za dobrobit životinja uspostavlja se radi pružanja savjeta o pitanjima dobrobiti životinja i o novim načinima „zamjene, smanjenja i poboljšanja” upotrebe životinja (poznato kao načelo „tri R”). To tijelo treba uključivati osobu odgovornu za dobrobit životinja i mora dobivati savjete imenovanog veterinara. Njihov rad mora podupiru nacionalni odbori uspostavljeni u svakoj državi članici EU-a za zaštitu životinja koje se upotrebljavaju.
  • Metode usmrćivanja moraju ograničiti bol, patnju i stres koji životinje osjećaju. Životinje smije usmrćivati samo osoba s potrebnim vještinama u objektu uzgajivača, dobavljača ili korisnika, u skladu s metodama navedenima u Prilogu IV. Direktivi.
  • Općenitije, sve osobe koje su u interakciji sa životinjama moraju imati odgovarajuću obuku i praksu te se njihova osposobljenost treba ocijeniti prije rada bez nadzora.

Postupci

  • Jedini dopušteni postupci su postupci odobreni u okviru odobrenog projekta.
  • Obilježja postupaka:
    • klasificiraju se po stupnju težine, na temelju Priloga VIII. Direktivi;
    • moraju se provoditi pod anestezijom ili primjenom druge metode kao što je analgezija, osim ako nije odgovarajuća ili je anestezija traumatičnija za životinju od samog postupka.
  • Život životinje mora se poštedjeti u najvećoj mogućoj mjeri. Postupci su osmišljeni kako bi doveli do najmanjeg mogućeg broja smrti životinja i smanjili trajanje i intenzitet njihove patnje.
  • Ponovno korištenje životinje način je smanjenja ukupnog broja laboratorijskih životinja. Prije ponovnog korištenja životinje potrebno je uzeti u obzir stvarnu težinu svih postupaka, zdravlje životinje i mišljenje veterinara.
  • Na kraju postupka odluku o održanju životinje na životu donosi veterinar ili druga kompetentna osoba. Životinje održane na životu moraju primiti odgovarajuću skrb i smještaj kako je navedeno u Prilogu III.

Odobrenje

  • Uzgajivači, dobavljači i korisnici te njihovi objekti moraju biti odobreni i registrirani kod nadležnog tijela.
  • Odobreni objekti moraju imati instalacije i opremu prilagođene vrstama smještenih životinja i, u prostorima u kojima se provode postupci, provođenju tih postupaka.
  • Oni trebaju voditi evidenciju u kojoj navode sva nova znanja o životinjama, njihovom podrijetlu i svrsi. Ta se evidencija čuva pet godina i dostupna je javnosti.
  • Osim toga, svaki pas, mačka i primat osim čovjeka moraju imati identifikacijsku oznaku i osobni karton koji sadržava sve relevantne reproduktivne, veterinarske i socijalne podatke, uključujući projekte u kojima su bili korišteni.

Inspekcije

  • Nadležna tijela provode redovite inspekcijske preglede svih uzgajivača, dobavljača i korisnika te njihovih objekata, radi provjere sukladnosti sa zahtjevima ove direktive.
  • Učestalost inspekcijskih pregleda određuje se na temelju rizika specifičnih za svaki objekt. Međutim, u najmanje trećini objekata korisnika provode se godišnji inspekcijski pregledi, a odgovarajući udio inspekcijskih pregleda provodi se bez prethodne najave.
  • Inspekcijski pregledi uzgajivača, dobavljača i korisnika primata osim čovjeka provode se barem jednom godišnje.

Transparentnost

  • Države članice moraju svake godine prikupiti i javno objaviti statističke informacije o stvarnoj težini postupaka i o podrijetlu te vrsti primata osim čovjeka koji se upotrebljavaju u postupcima.
  • Osim toga, države članice moraju objaviti netehničke sažetke projekata odobrenih projekata u roku od šest mjeseci od odobrenja. Netehnički sažeci ne bi smjeli zadirati u anonimnost korisnika.
  • Države članice mogu zahtijevati da se u netehničkom sažetku projekta navede mora li projekt proći retroaktivnu procjenu i do kojeg roka. U tom slučaju moraju osigurati da se sažetak ažurira rezultatima procjene.
  • Europska komisija uspostavila je dvije baze podataka otvorenog pristupa u kojima su sadržani godišnji statistički podaci država članica (statistička baza podataka EU-a Alures) i netehnički sažeci projekata (baza podataka netehničkih sažetaka EU-a Alures).

Izvješćivanje

  • Države članice moraju do 10. studenoga 2023., i nakon toga svakih pet godina, Komisiji slati informacije o provedbi Direktive te ih dostaviti i objaviti u obliku navedenom u Provedbenoj odluci (EU) 2020/569. Komisija mora najkasnije šest mjeseci nakon toga objaviti i redovito ažurirati pregled na razini EU-a na temelju tih podataka.
  • Države članice moraju svake godine prikupiti i javno objaviti statističke informacije o korištenju životinja u postupcima, uključujući informacije o stvarnoj težini postupaka te o podrijetlu i vrsti primata osim čovjeka koji se upotrebljavaju u postupcima. Te statističke podatke moraju najkasnije do 10. studenoga sljedeće godine dostaviti Komisiji u formatu koji je odredila Komisija. Komisija će objaviti godišnje sažeto izvješće o statističkim podacima koje su dostavile države članice.

OTKAD SE PRAVILA PRIMJENJUJU?

Direktiva je trebala biti prenesena u nacionalno pravo do 10. studenoga 2012. Ta se pravila primjenjuju od 1. siječnja 2013.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

GLAVNI DOKUMENT

Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20.10.2010., str. 33.–79.).

Sukcesivne izmjene i dopune Direktive 2010/63/EU uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

VEZANI DOKUMENTI

Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/569 od 16. travnja 2020. o utvrđivanju zajedničkog formata i sadržaja informacija koje države članice trebaju dostaviti u skladu s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe te o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije 2012/707/EU (SL L 129, 24.4.2020., str. 16.–50.).

Preporuka Komisije 2007/526/EZ od 18. lipnja 2007. o smjernicama za smještaj i brigu o životinjama koje se koriste za pokusne i druge znanstvene svrhe (SL L 197, 30.7.2007., str. 1.–89.).

Posljednje ažuriranje 02.09.2022

Top