EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 4.2.2025.

COM(2025) 42 final

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

kojom se Komisija ovlašćuje da u ime Europske unije sudjeluje u pregovorima o međunarodnom instrumentu za osnivanje Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu

OBRAZLOŽENJE

Ovom preporukom Komisija od Vijeća traži odobrenje za otvaranje pregovora o međunarodnom instrumentu za osnivanje Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu (dalje u tekstu: „instrument za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete”), koje će preispitivati, ocjenjivati i odlučivati o prihvatljivim potraživanjima upisanima u Registar štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu te utvrditi naknadu koju treba platiti u svakom pojedinom slučaju.

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je 14. studenog 2022. Rezoluciju ES-11/5 1 („Rezolucija Opće skupštine UN-a”) naslovljenu „Daljnje mjere za pravni lijek i obeštećenje za agresiju nad Ukrajinom”, u kojoj je navela da Ruska Federacija mora odgovarati za sva kršenja međunarodnog prava u Ukrajini ili protiv nje, uključujući agresiju kojom se krši Povelja Ujedinjenih naroda, kao i za sva kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima, te da mora snositi pravne posljedice za sve svoje međunarodno protupravne radnje, uključujući naknadu sve štete uzrokovane tim radnjama.

U toj je rezoluciji uočena i potreba da se, u suradnji s Ukrajinom, uspostavi međunarodni mehanizam za naknadu štete, gubitaka ili ozljeda koji proizlaze iz međunarodno protupravnih radnji Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje; te se preporučuje da države članice, u suradnji s Ukrajinom, uspostave međunarodni registar štete koji bi sadržavao dokumente s dokazima i informacijama o potraživanjima koja se odnose na štetu, gubitke ili ozljede koje su pretrpjele sve pogođene fizičke i pravne osobe, uključujući ukrajinsku državu, i koji su uzrokovani međunarodno protupravnim radnjama Ruske Federacije u Ukrajini i protiv nje, i koji bi služio za poticanje i koordinaciju prikupljanja dokaza.

U skladu s Rezolucijom Opće skupštine UN-a države su odlučile primijeniti postupan pristup i najprije uspostaviti registar, a potom ostale elemente mehanizma za naknadu štete, odnosno Povjerenstvo za naknadu štete i Fond za naknadu štete. Na tom se pristupu temelji Statut registra, u kojem se navodi da je Registar, kao i njegova digitalna platforma sa svim upisanim podacima o potraživanjima i dokazima, zamišljen kao prva sastavnica mehanizma za naknadu štete koja će se uspostaviti zasebnim međunarodnim instrumentom u suradnji s Ukrajinom 2 .

Odbor ministara Vijeća Europe donio je 12. svibnja 2023. Rezoluciju o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu (dalje u tekstu: „Registar štete” ili „Registar”) 3 .

Registar štete, najavljen na četvrtom sastanku na vrhu šefova država i vlada Vijeća Europe u Reykjaviku (16. – 17. svibnja 2023.), sadržava dokumente s dokazima i informacijama o potraživanjima koja se odnose na štetu, gubitke ili ozljede koje su pretrpjele sve pogođene fizičke i pravne osobe, uključujući ukrajinsku državu, i koji su uzrokovani međunarodno protupravnim radnjama Ruske Federacije u Ukrajini i protiv nje počevši od 24. veljače 2022.

Unija je pristupila Proširenom djelomičnom sporazumu o Registru štete kao pridružena članica osnivačica Odlukom Komisije donesenom 11. svibnja 2023. u skladu s člankom 212. UFEU-a 4 . Vijeće je 22. srpnja 2024. donijelo Odluku o promjeni statusa Unije iz pridružene članice u sudionicu 5 , čime je potvrdilo da se Unija odlučno zalaže za rad Registra, među ostalim plaćanjem godišnjeg obveznog doprinosa.

Uspostavom Registra štete Vijeće Europe i osnivači registra ispunili su zahtjeve Rezolucije Opće skupštine UN-a.

Na ministarskoj konferenciji o ponovnoj uspostavi pravde za Ukrajinu održanoj 2. travnja 2024., na kojoj su i službeno pokrenute aktivnosti Registra, zainteresirane države dogovorile su se da će u dogledno vrijeme organizirati sastanak na kojem će raspravljati o nacrtu instrumenta za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete kao sljedećem koraku prema uspostavi mehanizma za naknadu štete za Ukrajinu.

Nakon toga Tajništvo registra štete pripremilo je preliminarni nacrt akta o osnivanju Povjerenstva za naknadu štete (dalje u tekstu: „nacrt akta”) i, zajedno s Ukrajinom i Nizozemskom, organiziralo pripremne sastanke radi razmjene preliminarnih stajališta o takvom nacrtu i njegovim revidiranim verzijama (9. i 10. srpnja 2024., 12. i 13. rujna 2024., 13. – 15. studenog 2024.; i 28. – 30. siječnja 2025.). Na sastanke su pozvane 94 države koje su glasovale za navedenu rezoluciju Opće skupštine UN-a. Na tim su sastancima delegacije pozvane da zatraže mandat za sudjelovanje u budućoj diplomatskoj konferenciji radi donošenja i potpisivanja instrumenta za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete, uzimajući u obzir da on može imati oblik pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta.

U skladu s relevantnim odredbama nacrta instrumenta Povjerenstvo za naknadu štete trebalo bi biti upravno tijelo koje preispituje, ocjenjuje i odlučuje o prihvatljivim potraživanjima te utvrđuje naknadu koju treba platiti u svakom pojedinom slučaju. U tu se svrhu nacrtom instrumenta predviđa da se rad Registra, kao i instrumenti i resursi za njegovo administrativno povećanje, prenesu na Povjerenstvo za naknadu štete.

Nacrt instrumenta sastavljen je imajući na umu da još ne postoji konsenzus o institucionalnom okviru budućeg Povjerenstva za naknadu štete, njegovu funkcioniranju i upravljanju. Na dosad održanim pripremnim sastancima države sudionice raspravljale su o sljedećim mogućnostima za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete: i. pod pokroviteljstvom Vijeća Europe putem konvencije Vijeća Europe; ii. samostalnim međunarodnim instrumentom za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete; iii. samostalnim međunarodnim instrumentom za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete, koje bi se oslanjalo na tajničku potporu Vijeća Europe (takozvani „hibridni model”). Međutim, očekuje se da će službeni pregovori o instrumentu za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete započeti do ožujka 2025.

Stoga je cilj ove Preporuke osigurati pravodobno sudjelovanje Unije u predstojećim pregovorima o instrumentu za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete, tijekom kojih će se dogovoriti priroda takvog instrumenta, značajke Povjerenstva za naknadu štete i sva relevantna pravila o njegovu okviru, upravljanju i funkcioniranju.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Nadalje, sudjelovanje u osnivanju Povjerenstva za naknadu štete dopuna je nizu inicijativa poduzetih na razini Unije od veljače 2022. kojima se nastoji osigurati da Ruska Federacija snosi odgovornost za agresivni rat protiv Ukrajine i da se pojedinci odgovorni za međunarodne zločine počinjene u Ukrajini i protiv nje privedu pravdi. Na primjer, Unija je omogućila osnivanje Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA) pri Eurojustu. Eurojust pruža prilagođenu operativnu, tehničku, logističku i financijsku potporu nacionalnim tijelima koja sudjeluju u zajedničkom istražnom timu i ICPA-i, među ostalim putem svoje središnje baze podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima. Ovaj je prijedlog isto tako u skladu sa sudjelovanjem Unije u međunarodnim forumima i strukturama kojima je cilj jačati suradnju među nacionalnim nadležnim tijelima koja istražuju međunarodne zločine počinjene u Ukrajini i protiv nje i osigurati da takvi zločini ne prođu nekažnjeno. Ti forumi uključuju Savjetodavnu skupinu SAD-a, Ujedinjene Kraljevine i EU-a za najteže zločine koja povezuje stručnjake s Uredom glavnog tužitelja Ukrajine, kao i Skupinu za dijalog, koja djeluje kao međunarodna koordinacijska platforma za inicijative koje se odnose na potporu ukrajinskim istražnim i tužiteljskim kapacitetima te djelovanja međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva. .

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

U članku 218. stavku 3. UFEU-a navodi se da Komisija „daje preporuke Vijeću koje donosi odluku kojom se odobrava otvaranje pregovora i kojom se, ovisno o predmetu predviđenog sporazuma, imenuje pregovarač Unije ili voditelj pregovaračkog tima Unije.”

U skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a „ Vijeće može pregovaraču uputiti smjernice i odrediti poseban odbor u savjetovanju s kojim se pregovori moraju voditi”.

U skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije 8 materijalna pravna osnova prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, pravni akt mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, naime onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element. Cilj je ove preporuke osigurati da Unija bude ovlaštena sudjelovati u pregovorima o instrumentu za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete.

Povjerenstvo za naknadu štete osnovano je kako bi se trećoj zemlji, posebno Ukrajini, pružila potrebna tehnička i financijska pomoć, kako bi se osiguralo da Ruska Federacija u potpunosti snosi odgovornost za agresivni rat protiv Ukrajine te da se svim pogođenim fizičkim i pravnim osobama, uključujući ukrajinsku državu i njezina regionalna i lokalna tijela, subjekte u državnom vlasništvu ili pod državnom kontrolom, na odgovarajući način nadoknade sva šteta, gubici i ozljede uzrokovani međunarodno protupravnim radnjama Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje. Stoga je krajnji cilj instrumenta za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete rješavanje administrativnih, financijskih, postupovnih, pravnih i političkih pitanja Povjerenstva za naknadu štete kako bi se osiguralo da Ruska Federacija u potpunosti nadoknadi štetu kako je predviđeno mandatom i funkcijom Povjerenstva za naknadu štete u preliminarnom nacrtu međunarodnog instrumenta, što je u skladu s ciljem iz članka 212. UFEU-a. To bi bilo u skladu i s materijalnom pravnom osnovom Odluke Vijeća o promjeni statusa Unije iz pridružene članice u sudionicu u Registru štete donesene na temelju članka 212. UFEU-a i s predviđenim godišnjim doprinosom Unije Povjerenstvu za naknadu štete na temelju Uredbe o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu, kojim se financijska pomoć pruža jednako na temelju članka 212. UFEU-a.

Istodobno, kontekst ove inicijative i preambula preliminarnog nacrta pokazuju da je cilj predviđenog Povjerenstva za naknadu štete zajamčiti da se poštuje međunarodno pravo i da Ruska Federacija odgovara za svoje nezakonite radnje. Kako je vidljivo iz rezolucija Opće skupštine UN-a navedenih u preambuli nacrta instrumenta, taj će se mehanizam uspostaviti kako bi se odgovorilo na zločin agresije koji je Ruska Federacija počinila protiv Ukrajine, čime je očito prekršila članak 2. stavak 4. Povelje UN-a. Međunarodna zajednica uspostavit će taj mehanizam u nastojanju da se zajamči međunarodni mir i sigurnost. Iz perspektive EU-a sudjelovanje u tom mehanizmu odgovara ciljevima vanjskog djelovanja EU-a, kako je utvrđeno u članku 21. stavku 2. UEU-a.

Ova se preporuka temelji na članku 212. UFEU-a u vezi s člankom 218. stavcima 3. i 4. UFEU-a i njome se Komisija imenuje pregovaračem Unije.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

U skladu s člankom 216. stavkom 1. UFEU-a sudjelovanje Unije u pregovorima o instrumentu za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete u vanjskoj je nadležnosti Unije.

U skladu s člankom 212. stavkom 3. drugim podstavkom UFEU-a pregovori Unije o međunarodnom sporazumu ne dovode u pitanje nadležnost država članica da pregovaraju u međunarodnim tijelima i sklapaju takve sporazume. Budući da EU i njegove države članice imaju zajednički cilj da osiguraju da Ruska Federacija plati ratnu odštetu, primjereno je da u tim pregovorima sudjeluju i Unija i države članice koje tako odluče.

•Proporcionalnost

Navedeni ciljevi Unije u pogledu ovog prijedloga mogu se postići samo ako Unija sudjeluje u pregovorima o instrumentu za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete.

•Odabir instrumenta

Sudjelovanje Unije u pregovorima o instrumentu za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete potrebno je utvrditi odlukom Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora, imenovanju pregovarača Unije i upućivanju smjernica pregovaraču u skladu s člankom 218. stavcima 3. i 4. UFEU-a.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu ozbiljno je kršenje međunarodnog prava koje je uzrokovalo te i dalje uzrokuje veliku štetu Ukrajini i ukrajinskom stanovništvu. Ovim se prijedlogom nastoji se unaprijediti rad Unije na osiguravanju da se takva šteta na odgovarajući način nadoknadi putem Povjerenstva za naknadu štete, uključujući štetu koju Ruska Federacija uzrokuje kršenjem temeljnih prava kao što su pravo na život, integritet osobe i imovinu, kao i zabrane mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Kako je predviđeno nacrtom instrumenta, Ruska Federacija trebala bi u skladu s međunarodnim pravom snositi troškove rada Povjerenstva za naknadu štete. Međutim, u nacrtu instrumenta dodatno je propisano da bi se Povjerenstvo za naknadu štete trebalo financirati godišnjim doprinosima svojih članova i dobrovoljnim doprinosima sve dok Ruska Federacija ne ispuni svoju obvezu. Ti se doprinosi smatraju predujmovima za plaćanja koja Ruska Federacija duguje na temelju međunarodnog prava i za koja se može ostvariti povrat od Ruske Federacije. Točnije, godišnje doprinose članova trebao bi utvrditi Financijski odbor Skupštine na temelju ljestvice koju donose Ujedinjeni narodi za svoj redovni proračun. U skladu s nacrtom instrumenta od članova se ne očekuje da doprinose fondu za naknadu štete koji će se uspostaviti radi izvršenja odluka Povjerenstva za naknadu štete na temelju kojih se dodjeljuje naknada.

Stoga će Unija morati plaćati godišnji doprinos ako namjerava sudjelovati kao članica u instrumentu za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete. Dodatne pojedinosti o financijskom učinku Unije mogu se pronaći u zakonodavnom financijskom izvještaju uz ovaj prijedlog.

Uredbom (EU) 2024/792 o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu predviđena je pravna osnova za doprinos Unije Povjerenstvu za naknadu štete do 2027. Na temelju ciljeva utvrđenih u Uredbi (EU) 2024/792, a posebno u poglavlju V., člankom 34. stavkom 3. te uredbe predviđa se da „[p]omoć na temelju ovog poglavlja služi i za jačanje kapaciteta za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i rješavanje potreba prije i poslije krize, među ostalim mjerama i postupcima za izgradnju povjerenja kojima se promiču pravda, traženje istine, sveobuhvatna rehabilitacija nakon sukoba za uključivo, miroljubivo društvo kao i prikupljanje dokaza o zločinima počinjenima tijekom rata. Na temelju ovog poglavlja može se osigurati financiranje inicijativa i tijela uključenih u podupiranje i izvršenje međunarodne pravde u Ukrajini”. Stoga, s obzirom na to da je cilj instrumenta za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete izvršenje međunarodne pravde u Ukrajini doprinosom mehanizmu kojim će se nadoknaditi šteta koju su pretrpjeli Ukrajina i njezino stanovništvo i koju je Ruska Federacija uzrokovala kršenjem međunarodnog prava, u članku 34. stavku 3. Uredbe (EU) 2024/792 predviđa se odgovarajuća pravna osnova na temelju koje Unija može dati svoj financijski doprinos Povjerenstvu za naknadu štete do 2027.

Proračunska linija kojom bi se obuhvatili ti troškovi bila bi linija 16 06 03 01 – Pomoć za pristupanje Uniji i druge mjere, u kojoj se u napomenama o relativnom proračunu objašnjava da će ova stavka „obuhvaćati i potporu za [...] druge mjere koje nadopunjuju djelovanje EU-a, kao što su mehanizmi odgovornosti za agresivni rat Rusije”.

Kad je riječ o načinu provedbe, članak 245. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka) 9 , koji Uniji omogućuje plaćanje članarina tijelima čija je Unija članica, primjenjuje se na doprinos Unije Povjerenstvu za naknadu štete.

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Kad je riječ o mehanizmima izvješćivanja, Vijeće može imenovati poseban odbor u smislu članka 218. stavka 4. UFEU-a s kojim bi se trebalo savjetovati pri vođenju pregovora. Ako se taj odbor imenuje, Komisija bi ga trebala redovito izvješćivati o koracima koji su poduzeti na temelju Odluke Vijeća i redovito se s njime savjetovati.

Kad god to Vijeće zatraži, Komisija izvješćuje odbor o vođenju i ishodu pregovora, među ostalim u pisanom obliku.

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

Nije primjenjivo.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U članku 1. navedeno je da je Komisija ovlaštena u ime Unije sudjelovati u pregovorima o međunarodnom sporazumu o osnivanju Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu. Člankom 1. nadalje se utvrđuje da bi se pregovori trebali voditi na temelju pregovaračkih smjernica Vijeća priloženih u Prilogu Odluci.

Člankom 2. predviđeno je imenovanje Komisije pregovaračem Unije.

Člankom 3. predviđeno je imenovanje posebnog odbora s kojim se treba savjetovati pri vođenju pregovora.

Člankom 4. predviđeno je da se Odluka upućuje Komisiji.

Člankom 5. predviđeno je stupanje na snagu Odluke.

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

kojom se Komisija ovlašćuje da u ime Europske unije sudjeluje u pregovorima o međunarodnom instrumentu za osnivanje Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. u vezi s člankom 218. stavcima 3. i 4.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

budući da:

(1)Nakon što je Ruska Federacija započela ničim izazvan i neopravdan agresivni rat protiv Ukrajine, 10 Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je 14. studenog 2022. Rezoluciju ES-11/5 naslovljenu „Daljnje mjere za pravni lijek i obeštećenje za agresiju nad Ukrajinom”. 11  

(2)Osim što je podsjetila na obveze država na temelju članka 2. Povelje Ujedinjenih naroda, uključujući obvezu da se u međunarodnim odnosima suzdrže od prijetnji ili upotrebe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države, Opća skupština izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog gubitka ljudskih života, raseljavanja civila, katastrofalnog uništavanja infrastrukture i prirodnih resursa, uništavanja javne i privatne imovine te ekonomske katastrofe koje je uzrokovala agresija Ruske Federacije na Ukrajinu. 12

(3)Opća skupština Ujedinjenih naroda smatra da Ruska Federacija mora odgovarati za sva kršenja međunarodnog prava koja je počinila protiv Ukrajine. Osim toga, dodatno je naglasila da Ruska Federacija mora snositi pravne posljedice za sve svoje međunarodno protupravne radnje, uključujući naknadu sve štete uzrokovane njezinim protupravnim radnjama. 13  

(4)U tom je okviru Opća skupština Ujedinjenih naroda naglasila potrebu da se, u suradnji s Ukrajinom, uspostavi međunarodni mehanizam za naknadu štete, gubitaka ili ozljeda koji proizlaze iz međunarodno protupravnih radnji Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje. 14 Stoga se preporučuje da se uspostavi međunarodni registar štete koji bi sadržavao dokumente s dokazima i informacijama o potraživanjima koja se odnose na štetu, gubitke ili ozljede koje su pretrpjele sve pogođene fizičke i pravne osobe, uključujući ukrajinsku državu, i koji su uzrokovani međunarodno protupravnim radnjama Ruske Federacije u Ukrajini i protiv nje, i koji bi služio za poticanje i koordinaciju prikupljanja dokaza. 15

(5)Odbor ministara Vijeća Europe donio je 12. svibnja 2023. Rezoluciju CM/Res(2023)3 o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu.

(6)Kako bi se ojačala odgovornost za uspostavu međunarodnog mehanizma za naknadu štete, gubitaka ili ozljeda koji proizlaze iz međunarodno protupravnih radnji Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje, države su odlučile primijeniti postupan pristup i najprije uspostaviti registar, a potom ostale elemente mehanizma za naknadu štete, odnosno Povjerenstvo za naknadu štete i Fond za naknadu štete. Na tom se pristupu temelji Statut registra, u kojem se navodi da je Registar, kao i njegova digitalna platforma sa svim upisanim podacima o potraživanjima i dokazima, zamišljen kao prva sastavnica mehanizma za naknadu štete koja će se uspostaviti zasebnim međunarodnim instrumentom u suradnji s Ukrajinom i relevantnim međunarodnim organizacijama i tijelima.

(7)Unija je 11. svibnja 2023. pristupila Registru štete kao pridružena članica osnivačica, a 22. srpnja 2024. promijenila je svoj status u sudionicu i o tome obavijestila glavnog tajnika Vijeća Europe.

(8)Europski parlament i Vijeće donijeli su 29. veljače 2024. Uredbu (EU) 2024/792 o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu, kojom su suzakonodavci, među ostalim, osigurali pravnu osnovu za pomoć za inicijative i tijela uključena u podupiranje i izvršenje međunarodne pravde u Ukrajini, uključujući pokrivanjem financijskog doprinosa Unije Registru štete.

(9)Ured predsjednika Ukrajine, Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske i Registar štete za Ukrajinu pozvali su 2024. države koje su podržale donošenje Rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda A/RES/ES-11/5 u Nizozemsku, u Haag, na pripremne sastanke o međunarodnom instrumentu za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu. Prvi službeni krug pregovora trebao bi se održati u ožujku 2025.

(10)Tajništvo registra štete pripremilo je preliminarni nacrt međunarodnog instrumenta za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu. Preliminarni nacrt uključuje odredbe o mandatu, funkciji, pravnom statusu, sjedištu, članstvu i sudjelovanju, organizacijskoj strukturi, financiranju i proračunu Povjerenstva za naknadu štete, kao i o postupku za preispitivanje potraživanja, članstvu Ruske Federacije i prijenosu rada Registra štete.

(11)Budući da Unija želi ponovno istaknuti da se odlučno zalaže za to da Ruska Federacija snosi pravne posljedice za svoje međunarodno protupravne radnje protiv Ukrajine, uključujući obvezu naknade štete, gubitaka i ozljeda uzrokovanih tim radnjama, primjereno je da Unija sudjeluje u pregovorima o međunarodnom instrumentu za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisiju se ovlašćuje da u ime Unije pregovara o međunarodnom instrumentu za osnivanje Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu.

Članak 2.

Pregovori se vode na temelju pregovaračkih smjernica navedenih u Prilogu.

Članak 3.

Komisija se imenuje pregovaračem Unije.

Članak 4.

Unija sudjeluje u pregovorima iz članka 1. uz savjetovanje s posebnim odborom imenovanim u skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a.

Komisija redovito izvješćuje posebni odbor iz prvog podstavka o koracima koji su poduzeti na temelju ove Odluke i redovito se s njime savjetuje.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Rezolucija Opće skupštine UN-a A/RES/ES-11/5, OP2-OP4

(2)    Dodatak Rezoluciji CM/Res(2023) od 12. svibnja 2023., Statut registra štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, članak 2.5.

(3)

   Rezolucija CM/Res(2023)3 o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu (koju je donio Odbor ministara 12. svibnja 2023. na 1466. sastanku zamjenika ministara).

(4)

   C(2023) 3241, 11.5.2023.

(5)    Odluka Vijeća (EU) 2024/2045 od 22. srpnja 2024. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Unije u okviru tijelâ Vijeća Europe u pogledu statusa Europske unije u Proširenom djelomičnom sporazumu o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, SL L 2024/2045, 24.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2024/2045/oj.

(6)    Uredba (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu, SL L, 2024/792, 29.2.2024.

(7)    Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673. SL L. 2024/1226, 29.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1226/oj.

(8)    Presuda od 24. lipnja 2014. (veliko vijeće), Europski parlament protiv Vijeća, C-658/11, točke 55. – 57. i presuda Suda u predmetu C-130/10, Europski parlament protiv Vijeća, točka 80.

(9)

   Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka), SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj.

(10)    Dokument UN-a A/ES-11/L.1.

(11)    Dokument UN-a A/RES/ES-11/5.

(12)    Ibid., uvodne izjave 2. i 9.

(13)    Ibid., točka 2.

(14)    Dokument UN-a A/RES/ES-11/5 točka 3.

(15)    Ibid., točka 4.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 4.2.2025.

COM(2025) 42 final

PRILOZI

Preporuci za Odluku Vijeća

kojom se Komisija ovlašćuje da u ime Europske unije sudjeluje u pregovorima o međunarodnom instrumentu za osnivanje Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu

PRILOG 1.

Smjernice za pregovore o međunarodnom instrumentu za osnivanje Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu

Komisija bi u pregovorima trebala nastojati ostvariti sljedeće ciljeve:

(1)Cilj je međunarodnog instrumenta za osnivanje Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu stvoriti međunarodnu pravnu osnovu na temelju koje upravno tijelo može preispitivati, ocjenjivati i odlučivati o prihvatljivim potraživanjima za naknadu štete, gubitaka ili ozljeda koje su svim pogođenim fizičkim i pravnim osobama, uključujući ukrajinsku državu i njezina regionalna i lokalna tijela, subjekte u državnom vlasništvu ili pod državnom kontrolom uzrokovale međunarodno protupravne radnje Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje, uključujući agresiju kojom se krši Povelja Ujedinjenih naroda, kao i sva kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima, i to počevši od 24. veljače 2022. na državnom području Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, čime se obuhvaća njezino teritorijalno more, kao i njezin isključivi gospodarski pojas i epikontinentalni pojas.

(2)Međunarodni instrument osigurava pravni status i pravnu osobnost Povjerenstva za naknadu štete ako je to potrebno za izvršavanje njegovih funkcija i mandata.

(3)U međunarodnom instrumentu jasno se i precizno navode nazivi članstva država i međunarodnih organizacija te načini njihova sudjelovanja u instrumentu.

(4)U međunarodnom instrumentu jasno se navodi organizacijska struktura Povjerenstva za naknadu štete, posebno u pogledu upravljačke strukture i načina sudjelovanja država i međunarodnih organizacija.

(5)U međunarodnom instrumentu navodi se da u skladu s međunarodnim pravom Ruska Federacija snosi troškove Povjerenstva za naknadu štete. U njemu se navodi i da se, dok Ruska Federacija ne ispuni navedenu obvezu, Povjerenstvo za naknadu štete financira godišnjim procijenjenim doprinosima svojih članova i dobrovoljnim doprinosima te da se za doprinose članova može ostvariti povrat od Ruske Federacije.

(6)Međunarodnim instrumentom jasno se utvrđuju načini određivanja godišnjeg financijskog doprinosa članova te financijska pravila i postupci koji se odnose na Povjerenstvo za naknadu štete.

(7)Međunarodni instrument uključuje načine provedbe potrebne za neometan i precizan prijenos rada Registra štete i detaljno opisuje mogući nastavak njegova rada okviru Povjerenstva za naknadu štete.

(8)Postupak za pregovore jest sljedeći:

(a)pregovori se moraju pripremiti dovoljno unaprijed. U tu svrhu Komisija obavješćuje posebni odbor imenovan u skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a o predviđenom rasporedu i pitanjima o kojima treba pregovarati te što prije dostavlja relevantne informacije;

(b)pregovaračkim sastancima prema potrebi prethodi sastanak posebnog odbora imenovanog u skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a kako bi se utvrdila ključna pitanja, oblikovala mišljenja i, prema potrebi, pružile smjernice;

(c)Komisija izvješćuje posebni odbor imenovan u skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a o ishodu pregovora nakon svakog pregovaračkog sastanka ili, ako se vodi više pregovora usporedno, nakon niza pregovaračkih sastanaka;

(d)Komisija izvješćuje posebni odbor određen u skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a o svim važnim pitanjima koja se pojave tijekom pregovora.

PRILOG 2.

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3

1.1.Naslov prijedloga/inicijative3

1.2.Predmetna područja politike3

1.3.Ciljevi3

1.3.1.Opći ciljevi3

1.3.2.Posebni ciljevi3

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4

1.5.Osnova prijedloga/inicijative4

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative4

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.4

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA8

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika8

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti9

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE10

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak10

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva12

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje12

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna12

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda17

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje22

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima25

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna25

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda26

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima26

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom28

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom28

3.2.7.Doprinos trećih strana28

3.3.Procijenjeni učinak na prihode29

4.Digitalni aspekti29

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju30

4.2.Podaci30

4.3.Digitalna rješenja31

4.4.Procjena interoperabilnosti31

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi32

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Posebni ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 1  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 ograničeno trajanje

–    na snazi od 2025. do 2035. 2  

–    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje.

 neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 3   

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija 4

– putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti) 5

– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

– tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

U milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) 13

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

Opis zadaća:

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

–    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u

–    zahtijeva reviziju VFO-a

3.2.7.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

–    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju

–    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

4.Digitalni aspekti

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

4.2.Podaci

4.3.Digitalna rješenja

4.4.Procjena interoperabilnosti

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

(1)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(2)    Trajanje rada Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete trenutačno se procjenjuje na 10 godina.

(3)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx .

(4)    Doprinos se plaća kao članarina na temelju članka 245. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka), SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj. Riječ je o instrumentu pod izravnim upravljanjem. 

(5)    Očekuje se da će Međunarodno povjerenstvo za naknadu štete provoditi zadaće izvršenja proračuna.

(6)    dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(7)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(8)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(9)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(10)    Procijenjeni godišnji doprinos EU-a vjerojatno će iznositi između 2 milijuna EUR i 3 milijuna EUR.

(11)    Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica).

(12)    Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Posebni ciljevi”.

(13)    Ispod tablice navedite koliko je EPRV-a od navedenog broja već raspoređeno za upravljanje djelovanjem i/ili se može preraspodijeliti unutar vaše glavne uprave i koje su vaše neto potrebe.