Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Poticanje konkurentnosti, inovacija, rasta i otvaranja radnih mjesta jačanjem globalne regulatorne suradnje, podupiranjem obnovljenog multilateralnog trgovinskog sustava i smanjenjem subvencija koje narušavaju tržište”

(samoinicijativno mišljenje)

(2020/C 364/05)

Izvjestitelj:	Georgi STOEV
Suizvjestitelj:	Thomas STUDENT

Odluka Plenarne skupštine:	20.2.2020.
Pravni temelj:	pravilo 32. stavak 2. Poslovnika
	(samoinicijativno mišljenje)
Nadležno tijelo:	CCMI
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	26.6.2020.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	16.7.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	553
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	211/1/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Poremećaji poput koronavirusa (COVID-19) predstavljaju prijetnju koja bi mogla zaustaviti svjetsko gospodarstvo i društveni život. Njegove posljedice uključuju recesiju u SAD-u, EU-u, Japanu i drugim regijama svijeta, iznimno spori rast u Kini te veliki pad proizvodnje. Vlade moraju neutralizirati prouzročenu gospodarsku štetu uz pomoć fiskalnih i monetarnih politika i nositi se s očekivanim promjenama ekonomske paradigme. EGSO naglašava potrebu za učinkovitim poslovnim modelima i mehanizmima trgovinske zaštite, osobito u pogledu Azije, te napominje da 36 milijuna radnih mjesta u EU-u ovisi o izvoznom potencijalu EU-a, kao i da se udio osoba u EU-u zaposlenih na radnim mjestima povezanima s prodajom robe i usluga ostatku svijeta u ukupnom broju zaposlenih povećao s 10,1 % u 2000. na 15,3 % u 2017. (1) Fiskalni, gospodarski i socijalni odgovor na krizu potreban je kako bi se spriječio negativan utjecaj na te i druge sektore.

1.2.

Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 EU bi trebao, u okviru općeg preoblikovanja industrijske politike, koje proizlazi iz potrebe za okolišnom održivošću i digitalizacijom, ojačati sektor medicinske opreme i farmaceutski sektor kako bi se osigurala zajednička suverenost i samodostatnost EU-a u tim sektorima. Izrada mišljenja započela je prije izbijanja ove nepredvidive zdravstvene i gospodarske krize koja će kratkoročno, srednjoročno i dugoročno promijeniti naša gospodarstva i globalizacijske obrasce. Iako ova kriza nije glavna tema mišljenja, ona ima i imat će golem utjecaj na sektore i teme o kojima se raspravlja u sljedećim točkama. Već sada je jasno da ova kriza neke dijelove svijeta i EU-a gura prema novom valu protekcionizma i ekonomskog nacionalizma. U ovom mišljenju u obzir se uzimaju svi ti čimbenici, po mogućnosti na horizontalan način.

1.3.

EGSO se slaže da međunarodna poduzeća i trgovina mogu doprinijeti globalnom rastu zahvaljujući većoj specijalizaciji, ekonomiji razmjera, naprednim globalnim lancima vrijednosti i napretku istraživanja i tehnologija. Također je potrebno istaknuti prelazak s lanaca vrijednosti na mreže za stvaranje vrijednosti, s linearnog na kružno, s materijalnog na nematerijalno, za što će biti potrebna agilnost industrije.

1.4.

EGSO naglašava da se politikama EU-a mora osigurati da sudionici u industrijskom razvoju ne postanu žrtve nepoštenog gospodarskog, socijalnog i ekološkog dampinga. Što se tiče politika koje treba hitno provesti, EU se suočava sa sljedećim izazovima: tržište SAD-a za izvoz iz EU-a, potencijalna suradnja između EU-a i SAD-a, buduća uloga Kine, potreba za preoblikovanjem Svjetske trgovinske organizacije. Industrije bi trebale pružati rješenja za društvene i ekološke izazove, stvarajući novu vrijednost za društvo.

1.5.

EGSO se slaže da globalizacija bez regulacije dovodi do povećane nejednakosti, negativnog pritiska na poduzeća, plaće i radne uvjete te slabljenja socijalne sigurnosti. To bi moglo postati stvarna prijetnja europskim socijalnim modelima. Neregulirana globalizacija također ima negativne učinke na ekološke standarde. EGSO je zabrinut zbog toga što se europska poduzeća i radna mjesta nalaze pod pritiskom nepoštenih i netržišnih trgovačkih praksi kojima se krše međunarodni socijalni sporazumi i sporazumi o zaštiti okoliša. Industrija EU-a trebala bi se oslanjati na svoju jedinstvenu prednost kombiniranjem europskih vrijednosti, novih tehnologija i pristupa usmjerenog na budućnost. Jedinstveno tržište ključno je za europsku industriju i širenje inovacija – ne samo u pogledu digitalnih tehnologija, nego i drugih ključnih razvojnih tehnologija, kao što je biotehnologija. Valja također naglasiti ulogu socijalne i regionalne kohezije te socijalnog dijaloga u osiguravanju društvenog prihvaćanja industrijske preobrazbe.

1.6.

Industrijska strategija i trgovinska politika EU-a ne bi smjele ugroziti napore EU-a za pružanje razvojne pomoći trećim zemljama, a EGSO poziva na uravnotežen pristup, bolju koordinaciju i kombiniranje nacionalne razvojne pomoći kad je riječ o nestabilnijim gospodarstvima. EGSO je zabrinut da bi eskalacija mjera koje nisu u skladu s pravilima WTO-a kao i novi necarinski diskriminatorni dogovori mogli dovesti do prekomjernog uzajamnog nametanja regulatornih preopterećenja i postati uobičajena praksa u svjetskoj trgovini. Trebalo bi preispitati postojeće programe potpore EU-a i praćenje njihove provedbe, u skladu s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju, kako bi se pružila potpora državama članicama EU-a, partnerima, poduzećima i zaposlenicima koji se suočavaju s posljedicama gospodarske krize i trgovinskih ratova te kako bi ih se rasteretilo.

1.7.

EGSO vjeruje da bi unutarnje tržište EU-a trebalo postati „najbolje mjesto za ulaganja” kako bi se moglo lakše nositi s vanjskim izazovima. Novu industrijsku strategiju i sve druge instrumente trebalo bi ocijeniti u pogledu njihove sposobnosti promicanja i podupiranja ulaganja u industrijsku, energetsku, prometnu i digitalnu infrastrukturu putem proširenog pristupa povezivosti. Revizija pravila o spajanju i stjecanju te o državnim potporama mogla bi EU staviti u ravnopravniji položaj u odnosu na globalnu konkurenciju. Sve razine upravljanja trebaju osigurati pravednu raspodjelu koristi globalizacije, kao i ublažavanje negativnih učinaka na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Zajednički program za izravna strana ulaganja pomogao bi osigurati očuvanje interesa za stratešku imovinu, kao što su ključna infrastruktura, ključne tehnologije i sigurnost opskrbe ključnim resursima. Upotreba direktiva o javnoj nabavi, djelotvorni instrumenti trgovinske zaštite i stabilna mreža sporazumâ o slobodnoj trgovini potrebni su više no ikad radi suzbijanja nezakonitih praksi, produbljenja regulatorne konvergencije i promicanja standarda održivosti, što bi dovelo do smanjenja poremećaja na tržištu.

1.8.

EGSO je zabrinut zbog nedavnih negativnih trendova u međunarodnoj trgovini i globalizaciji te zbog porasta populističkih pokreta koji pozivaju na jačanje nacionalizma. Smatra da protekcionizam i nacionalizam ne mogu pružiti prave odgovore na gospodarske i socijalne probleme. Srednjoročne reforme i prioriteti ulaganja nužni su kako bi se gospodarstva vratila na put održivog i uključivog rasta, integrirajući zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju. EU bi trebao poduzeti sve moguće mjere za očuvanje potpune demokracije unatoč pandemiji.

1.9.

EGSO vjeruje da bi zeleni plan trebao povezati novu industrijsku strategiju i trgovinsku politiku s gospodarskom i regulatornom politikom te politikom tržišnog natjecanja u okviru sveobuhvatnih napora da se pomogne okolišu. To se ne bi smjelo odvijati na teret jedinstvenom tržištu, europskim poduzećima i radnim mjestima. Također smatra da bi se trebale postaviti visoke ekološke ambicije za industriju u cjelini.

1.10.

EGSO se slaže da je jedna od ključnih poruka gospodarske stabilnosti da bi države članice trebale posvetiti odgovarajuću pozornost kvaliteti javnih financija kojima se potiču neophodna ulaganja usmjerena na budućnost.

2.   Opće napomene

2.1.

Budući da se multilateralni sustav nalazi pod stalnim pritiskom, poduzeća iz EU-a koja posluju na globalnoj razini suočavaju se sa sve većim nesuglasicama i neizvjesnošću, kao i sve većim protekcionizmom i stalnim napetostima među trgovinskim partnerima EU-a. Globalni vrijednosni lanci se smanjuju, a opći trend prema povratku regionalizaciji širi se diljem svijeta. EU se, zajedno s SAD-om i Kinom, nalazi u središtu takve dinamike, a niz ključnih industrijskih sektora nalazi se pod znatnim pritiskom. Potrebno je donijeti temeljne odluke kako bi se povećala sposobnost izbjegavanja rizika od marginalizacije i očuvala globalna uloga EU-a. Potrebno je hitno preispitati ulaganja na području EU-a i usredotočiti se na potporu poduzećima, posebno MSP-ovima, osiguravanje likvidnosti i stabilnosti u financijskom sektoru, očuvanje jedinstvenog tržišta i osiguravanje protoka ključne robe. Taj se cilj može postići samo kombinacijom mjera, uključujući: propise i politike mjerodavne i za poduzeća iz trećih zemalja kad posluju u EU-u, infrastrukturu, ulaganja u javna dobra (između ostalog zdravlje, obrazovanje, digitalnu infrastrukturu), reciprocitet u javnoj nabavi, učinkovitu trgovinsku politiku, digitalnu neovisnost itd.

2.2.

Globalnu konkurentnost industrije EU-a ometaju povratak na unilateralizam i nedostatak učinkovitog globalnog upravljanja u području gospodarstva i trgovine, kao i asimetrije na tržištu i poremećaji do kojih je došlo zbog subvencioniranja određenih konkurenata, posebno poduzeća u državnom vlasništvu, i aktualne krize. Ulaganja poduzeća iz EU-a u istraživanje i inovacije usmjerena su na kombiniranje konkurentnosti i održivosti, ali postoji rizik da će ta ulaganja i spremnost na rizike biti neučinkoviti zbog smanjenog pristupa međunarodnim tržištima i nepoštenog tržišnog natjecanja. U tom su kontekstu mala i srednja poduzeća ranjivija no ikad.

2.3.

U tim bi okolnostima savezi koje EU sklapa mogli pomoći u promicanju njegovih interesa u multilateralnim organizacijama kao što su Svjetska trgovinska organizacija (WTO) i Ujedinjeni narodi (UN). Stoga nedavno donesena industrijska strategija i godišnje izvješće Komisije o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini predstavljaju pomak prema većoj transparentnosti, ali i učinkovit instrument za pružanje stručnih detaljnih informacija civilnom društvu o trgovinskim sporazumima o kojima EU pregovara. Unatoč nekim pozitivnim elementima, cjelokupni paket nedavno donesene industrijske strategije još uvijek nije uvjerio sve da može donijeti pozitivne promjene za poduzeća, radnike i civilno društvo, koji nastoje povećati europsku konkurentnost i gospodarski rast.

2.4.

Usvajanje snažne europske industrijske politike i obrana trgovinskih interesa EU-a kompatibilni su s prioritetnim ciljem vanjske politike: jačanjem multilateralizma među institucijama sustava Ujedinjenih naroda. S tim povezane nužne reforme trebale bi omogućiti pomak prema svijetu u kojem se primjenjuju pravedna pravila s demokratskim načelima.

3.   Ostvarivanje potencijala poslovnih perspektiva

3.1.

EGSO se slaže sa stajalištem Komisije da poduzeća iz EU-a mogu imati koristi od industrijske strategije i trgovinskih sporazuma EU-a samo ako raspolažu relevantnim informacijama o sadržaju tih strategija i sporazuma te ako razumiju kako oni funkcioniraju u praksi.

3.2.

EGSO sa zabrinutošću primjećuje da se složenost pravila o podrijetlu i administrativnih obrazaca trgovinskih partnera EU-a za dodjelu povlastica poduzećima iz EU-a, kao i napori uloženi u dokazivanje povlaštenog podrijetla, čine nerazmjernima za mala i srednja poduzeća iz EU-a u odnosu na obujam ugovora koje sklope.

3.3.

EGSO predlaže da se, za slučaj da se zemlje koriste nepoštenim tržišnim natjecanjem, radnim uvjetima ili standardima održivosti, predvide i odredbe za razmatranje ključnih pitanja o razvoju alternativnih rješenja za sporove i provedbi mehanizama UN-a za internetsko rješavanje sporova. EGSO pozdravlja Višestrani privremeni sporazum o arbitraži, koji je nedavno najavila Europska komisija, kao privremeno rješenje za zadržavanje neovisnog dvostupanjskog postupka rješavanja sporova.

3.4.

EGSO podsjeća da se većina poslovnih aktivnosti malih i srednjih poduzeća odvija prvenstveno na jedinstvenom tržištu (2), pri čemu samo otprilike polovica malih i srednjih poduzeća prodaje svoju robu izvan EU-28 (3); nadalje, napominje da je izvozna aktivnost malih i srednjih poduzeća također vrlo koncentrirana u nekim državama članicama i regijama, pri čemu na šest država članica (4) otpada više od dvije trećine ukupnog poslovanja i trgovine malih i srednjih poduzeća u EU-u;

3.5.

EGSO pozdravlja uznapredovali rad Komisije na internetskom portalu koji će povezati dvije baze podataka, bazu podataka o pristupu tržištu i službu za pomoć pri trgovini. Portal će se baviti rješavanjem problema složenosti i nedostatka usklađenosti pravila o podrijetlu i carinskih postupaka te uvođenjem besplatnog internetskog alata za pravila o podrijetlu kako bi se pružila dodatna potpora MSP-ovima u EU-u.

3.6.

EGSO vjeruje da bi Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje te diplomatska i konzularna predstavništva država članica mogli imati važnu ulogu u promicanju strategije, usluga i trgovine EU-a s trećim zemljama kako bi se europskim poduzećima i radnicima olakšala ulazna ulaganja i mogućnosti izvoza.

3.7.

EGSO pozdravlja inicijative Europske komisije za promicanje i podupiranje malih i srednjih poduzeća u EU-u u njihovim naporima internacionalizacije kako bi bila konkurentnija na svjetskoj razini te naglašava potrebu da se osigura da se ti alati primjenjuju „odozdo prema gore”; Osim tih inicijativa, nova paradigma mogla bi malim i srednjim poduzećima i drugim regionalnim akterima pružiti više prilika.

3.8.

EGSO sa zabrinutošću promatra neriješena pitanja s trgovinskim partnerima EU-a predstavljena u izvješću Komisije, posebno činjenicu da za proizvode iz EU-a i dalje postoje prepreke u pristupanju nizu tržišta u partnerskim zemljama. Visoko na listi prioriteta trebalo bi biti uzajamno nebirokratsko priznavanje tehničkih standarda.

3.9.

EGSO naglašava da su, kao što je istaknuto u studiji EPRS-a (5) koja se temelji na analizi trgovinskih tokova u nekim državama članicama, izvozni rezultati EU-a u pozitivnoj i snažnoj korelaciji s BDP-om te da je trgovina vrlo koncentrirana u nekoliko država članica.

3.10.

EGSO podsjeća da je Komisija prepoznala teritorijalno nejednak učinak globalizacije u dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije i dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a, ističući da su, iako su koristi globalizacije široko rasprostranjene, njezini troškovi često ograničeni na lokalni kontekst.

3.11.

EGSO stavlja poseban naglasak na ulogu kohezijske politike u poboljšanju konkurentnosti EU-a kroz ciljana ulaganja u ključne sektore kao što su mrežna infrastruktura, istraživanje i inovacije, informatičke usluge, okoliš i klimatska politika, kvalitetno zapošljavanje i socijalna uključenost.

3.12.

EGSO ističe ulogu koju Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGAF) može imati u pružanju potpore građanima koji su postali nezaposleni zbog strukturnih promjena nastalih uslijed globalizacije, digitalizacije, migracija i klimatskih promjena. S obzirom na golemi razmjer predstojeće gospodarske krize i krize zapošljavanja, Europski fond za prilagodbu globalizaciji trebalo bi financijski ojačati i njegova pravila učiniti fleksibilnijima kako bi odgovarao prirodi i veličini krize te ga povezati s Fondom za pravednu tranziciju.

3.13.

EGSO se slaže da fleksibilni radni uvjeti i rad na daljinu imaju važnu ulogu u očuvanju radnih mjesta i proizvodnje. No, unatoč nastojanjima da se ublaže socijalne posljedice krize, očekuje se da će kriza znatno povećati nezaposlenost i nejednakosti u prihodima. Revidirana politika europskog zelenog plana mogla bi imati važnu ulogu u osiguravanju pozitivnih gospodarskih, socijalnih, teritorijalnih i ekoloških učinaka globalizacije na poduzeća, zaposlenike i civilno društvo te doprinijeti smanjenju narušavanja tržišta.

3.14.

EGSO smatra da bi se mehanizam za rješavanje problema ugljičnog otiska u proizvodnji i napori za dekarbonizaciju industrija mogli upotrijebiti za osiguravanje jednakih uvjeta tržišnog natjecanja; međutim, napominje da se tom mjerom mora postići ravnoteža između pitanja zaštite okoliša, pitanja povezanih s trgovinom i pitanja pravednosti kako bi se izbjegli narušavanje tržišta i odmazda protiv zemalja EU-a, koji bi mogli nanijeti štetu industriji EU-a i radnim mjestima u industriji.

3.15.

EGSO se slaže sa stajalištem da je ključno smanjiti jaz u produktivnosti između visoko produktivnih gospodarstava, regija i poduzeća i svih drugih te da bi djelotvorne institucije i učinkoviti porezni sustavi mogli poduprijeti produktivnost.

3.16.

Potrebna je nova industrijska politika usmjerena na poticanje aktivnosti s više inovacija i većom dodanom vrijednošću, neodvojiva od promicanja kvalitete i novih radnih mjesta. Takva bi politika, ako je pametno osmišljena i ako se ispravno provodi, mogla doprinijeti izbjegavanju negativnog utjecaja daljnjeg pada BDP-a, rascjepkanosti jedinstvenog tržišta i poremećaja u lancima vrijednosti.

4.   Ublažavanje negativnog učinka jedinstvenih kretanja

4.1.

EGSO poziva sve ključne institucijske dionike da posebnu pozornost posvete vezama između regija EU-27 i Ujedinjene Kraljevine, koje će uvelike definirati utjecaj povlačenja Ujedinjene Kraljevine na njihova gospodarstva; potrebno je osmisliti odgovarajuće mjere za sektore i područja koji bi mogli biti izrazito pogođeni.

4.2.

EGSO izražava žaljenje zbog činjenice da će odluka SAD-a o dodatnim carinama na europske proizvode, koje se uvode kao protumjera zbog potpore EU-a i vlada određenih država članica proizvođaču zrakoplova Airbus, uglavnom utjecati na poljoprivredne i poljoprivredno-prehrambene proizvode iz država članica EU-a. Učinkovitost zaštitnih mjera EU-a u sektoru čelika, koje su tradicionalno u središtu pozornosti CCMI-ja, trebalo bi preispitati s obzirom na oslabljeno gospodarsko okruženje industrije čelika kako bi se izbjegla daljnja šteta domaćim poduzećima za proizvodnju čelika i osigurali jednaki uvjeti za poduzeća i radnike u EU-u. EGSO naglašava da su carine SAD-a na čelik dovele do značajnog preusmjeravanja trgovine proizvodima od čelika iz trećih zemalja koji sve više ulaze na europsko tržište, posebno oni koji se koriste u ugovorima za izgradnju javne infrastrukture.

4.3.

EGSO napominje da, iako se nijedna zemlja ne može izolirati od globalizacije a da se pritom ne izloži golemim troškovima, postoji stvaran rizik od urušavanja multilateralnog trgovinskog sustava, što EU treba imati na umu. U tom pogledu pozdravlja program rada Komisije 2020. u kojem se do kraja 2020. predviđa izrada inicijative za reformu WTO-a i predloženog plana oporavka.

4.4.

EGSO se slaže da EU treba prijeći na odlučniji pristup kako bi se zajamčila istinska uzajamnost u praksi i suzbio protekcionizam u pristupu tržištima javne nabave u trećim zemljama. Kinesko tržište javne nabave i zaštita prava intelektualnog vlasništva znatno se razlikuju od međunarodnih standarda, a Kina je, unatoč pristupanju WTO-u, još uvijek u velikoj mjeri zaštićeno tržište. Nadalje, Kina se još nije pridružila Sporazumu WTO-a o javnoj nabavi unatoč svom obećanju u vrijeme primanja u WTO-u. Rasprava o Kini postala je osjetljivo pitanje u EU-u. Ambiciozni programi kao što su inicijative „Jedan pojas, jedan put”, ili „Proizvedeno u Kini 2025.” i „Smjernice 16+1 (Budimpešta 2017., Sofija 2018., Dubrovnik 2019.)” (6) privukli su pozornost niza privatnih i javnih aktera, uključujući institucije EU-a. Tema 5G mreže potaknula je pitanje digitalne sigurnosti i pružila perspektivu za napredak prema digitalnoj neovisnosti EU-a. Po svemu sudeći, poticanje programa EU-a za ulaganja u istraživanje i inovacije najracionalniji je i najisplativiji pristup u tom pogledu.

4.5.

U preporukama o politikama i konkretnim mjerama trebalo bi uzeti u obzir dvije strateške značajke. Prva je da je skupina G20, koja je mogla postati globalni politički forum koji nadopunjuje Ujedinjene narode u rješavanju globalnih neravnoteža i nejednakosti, također izgubila na važnosti. Druga je usko povezana činjenica da EU-u nedostaje učinkovita „vanjska gospodarska politika”. Industrijska politika i druge politike EU-a koje utječu na faktore povezane s proizvodnjom, energijom, unutarnjim tržištem, istraživanjem i inovacijama, prometom itd. odvajaju se od vanjskog djelovanja EU-a (trgovinskih i vanjskih službi) ili se u njemu samo djelomično odražavaju, kao i od izvoznih kreditnih agencija država članica, čije bi snage trebalo kombinirati. To otežava suočavanje s velikim međunarodnim akterima i umanjuje ulogu EU-a u multilateralnim i međunarodnim forumima te u sprečavanju narušavanja tržišta.

5.   Utjecaj krize prouzročene pandemijom koronavirusa (COVID-19)

5.1.

Pandemija COVID-a 19 ima ogromne makroekonomske i fiskalne posljedice čiji je opseg još uvijek nepoznat. EGSO se slaže da nije bilo alternative nedavno najavljenim financijskim i ekspanzivnim monetarnim politikama u EU-u i diljem svijeta. Ključni izazovi uključuju nepotpun i neujednačen oporavak te povećanje nezaposlenosti. Iako bi se mjerama politike trebao ograničiti rast nezaposlenosti, potrebne mjere politike prouzročit će javni deficit i povećati javni dug.

5.2.

EGSO naglašava da će ova kriza imati ozbiljne dugoročne posljedice za EU. Zbog kašnjenja koordiniranog političkog angažmana EU-a u borbi protiv pandemije moglo bi doći do gubitka povjerenja u politiku općenito.

5.3.

Ostali rizici uključuju pandemiju koja će trajati dulje nego što je bilo predviđeno, financijsku nestabilnost na globalnoj razini i u EU-u, porast protekcionizma, fragmentaciju jedinstvenog tržišta i ukorijenjene strukturne razlike.

5.4.

EGSO vjeruje da je Europi hitno potreban novi projekt za unutarnju integraciju, zajednička gospodarska, socijalna (što podrazumijeva i koordinaciju u području javnog zdravstva), fiskalna, energetska i ekološka strategija te dosljedna trgovinska politika. Nepostojanje učinkovite europske strategije zabrinjavajuće je te je potrebno osmisliti novi kolektivni europski pristup.

5.5.

Za potporu gospodarstvu EU-a nakon krize, povrh onog što Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), Europska investicijska banka (EIB) i Europska središnja banka (ESB) već poduzimaju, u novi višegodišnji financijski okvir potrebno je uvesti i opsežan paket za oporavak i obnovu ulaganja. Potrebni plan oporavka ulaganja dodatno bi se financirao iz postojećih fondova EU-a, financijskih instrumenata i obveznica za oporavak, jasno definiranih u pogledu problema koji proizlaze iz krize koronavirusa i zajamčenih proračunom EU-a. U tom kontekstu EGSO smatra da je plan oporavka koji je nedavno predstavila Europska komisija konkretan prvi korak u tom smjeru.

5.6.

EGSO naglašava da je trgovina utemeljena na pravilima također ključna u kriznim vremenima i da predstavlja dio strategije EU-a za izlazak iz krize. Države članice EU-a moraju poštovati jedinstveno tržište i raditi na uklanjanju unutarnjih prepreka trgovini u EU-u pokretanjem sveobuhvatnijih pregovora o plurilateralnom sporazumu koji bi doveo do jednakih uvjeta, uključujući moguću trajnu liberalizaciju carina na medicinsku opremu, i pomogao osigurati slobodno djelovanje globalnih lanaca opskrbe u tom ključnom sektoru. Zajedno s tim mjerama, liberalizacija carina i financiranje izvoza, koje treba dobro koordinirati među relevantnim tijelima EU-a i država članica, mogli bi smanjiti pritisak na poduzeća i spriječiti narušavanje tržišta.

---

(1)  http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2018/november/tradoc_157516.pdf

(2)  Služba EP-a za istraživanja, CETA implementation: SMEs and regions in focus („Provedba sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade: MSP-ovi i regije u fokusu”), studija provedena na zahtjev OR-a, 18. studenog 2019., dostupna na: http://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_IDA(2019)644179

(3)  Flash Eurobarometer 42, Internationalisation of Small and Medium-sized Enterprises („Internacionalizacija malih i srednjih poduzeća”), listopad 2015.

(4)  Belgija, Njemačka, Španjolska, Italija, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina.

(5)  EPRS, Interactions between trade, investment and trends in EU industry: EU regions and international trade („Interakcija trgovine, ulaganja i trendova u industriji EU-a – regije EU-a u međunarodnoj trgovini”), studija provedena na zahtjev OR-a, 27. listopada 2017., dostupna na http://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_STU(2017)608695.

(6)  2017.: https://www.fmprc.gov.cn/mfa_eng/wjdt_665385/2649_665393/t1514534.shtml;

2018.: https://www.fmprc.gov.cn/mfa_eng/wjdt_665385/2649_665393/t1577455.shtml;

2019.: https://www.fmprc.gov.cn/mfa_eng/wjdt_665385/2649_665393/t1655224.shtml.