Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52019IE1070

    Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Promet, energija i usluge od općeg interesa kao pokretači održivog rasta u Europi putem digitalne revolucije”(samoinicijativno mišljenje)

    EESC 2019/01070

    SL C 353, 18.10.2019, p. 79–89 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Date of document:
    17/07/2019; Datum glasanja
    Date of vote:
    17/07/2019
    Date lodged:
    24/01/2019
    Author:
    Europski gospodarski i socijalni odbor
    Responsible body:
    EESC_TEN
    Form:
    Mišljenje na vlastitu inicijativu
    Internal reference:
    AVIS-SECTION 2019/1070 FIN
    Session:
    545

    18.10.2019   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 353/79

    Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Promet, energija i usluge od općeg interesa kao pokretači održivog rasta u Europi putem digitalne revolucije”

    (samoinicijativno mišljenje)

    (2019/C 353/13)

    Izvjestitelj: Alberto MAZZOLA

    Suizvjestiteljica: Evangelia KEKELEKI

    Odluka Plenarne skupštine:

    24.1.2019.

    Pravni temelj:

    pravilo 32. stavak 2. Poslovnika

    Samoinicijativno mišljenje

    Nadležna stručna skupina:

    Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo

    Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

    3.7.2019.

    Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

    17.7.2019.

    Plenarno zasjedanje br.:

    545

    Rezultat glasovanja

    (za/protiv/suzdržani):

    183/13/19

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    		 EGSO smatra da su dobri europski prometni i energetski sustavi te sustavi usluga od općeg interesa od ključne važnosti za potpuno integrirani kontinent koji se suočava s globalnim izazovima održivog konkurentnog rasta u modernom, digitaliziranom i pametnom okruženju koje se može nositi s gospodarskim rastom, blagostanjem, mogućnostima zapošljavanja, siromaštvom, nejednakostima, klimom te mirom i pravdom, kako nalažu ciljevi održivog razvoja UN-a. EGSO smatra da aktivno sudjelovanje građana EU-a – kao poduzetnika, proizvođača, radnika, potrošača, proizvođača-potrošača, ulagača i krajnjih korisnika – mora biti u središtu opcija i djelovanja u okviru politika.

    1.2.

    		 EGSO je čvrsto uvjeren da je dovršetak jedinstvenog tržišta EU-a i dalje najvažniji stup za poboljšanje europskog digitaliziranog rasta. EGSO traži od Europske komisije da ojača i provjeri ispravnu provedbu odobrenog zakonodavstva za poduzeća i potrošače te poziva Komisiju da preispita Bijelu knjigu o jedinstvenom tržištu kako bi osmislila strategiju za dovršetak jedinstvenog tržišta do 2025., u svrhu pokretanja snažnijih poduzeća uz širi opseg zaštite radnika i potrošača koja usto obuhvaća nove i u potpunosti međusobno povezane i interoperabilne sektore pametnog europskog prometa, energije i usluga od općeg interesa.

    1.3.

    		 EGSO preporučuje razvoj regulatornog okruženja kojim se potiču tržišno natjecanje i inovacije, a građane i poduzeća osnažuje kako bi stekli povjerenje i razvili osviještenost u pogledu koristi digitalne tehnologije koja se primjenjuje na promet, energiju i usluge od općeg interesa za građane, potrošače, poduzeća i radnike, uključujući sve navedene subjekte objedinjene u jedinstvenu „e-osobu”. EGSO predlaže prelazak s koncepta vlasništva nad podacima na definiciju prava na podatke za osobe i pravne subjekte. Potrošači bi trebali imati nadzor nad podacima koje proizvode povezani uređaji kako bi se zajamčila privatnost potrošača.

    1.4.

    		 Slobodan protok podataka od ključne je važnosti. EGSO stoga poziva na iznalaženje djelotvornih rješenja kojima se uklanjaju problemi povezani s pristupom podacima, interoperabilnošću i prijenosom podataka, uz istodobno osiguravanje primjerene zaštite podataka i privatnosti, poštenog tržišnog natjecanja i većeg izbora za potrošače. Isti se uvjeti moraju primjenjivati na javna i privatna poduzeća uz uzajamnost za razmjene podataka i naknadu troškova.

    1.5.

    		 EGSO poziva Komisiju i države članice da dodijele dovoljno sredstava i ovlasti za učinkovito praćenje i provedbu postojećeg zakonodavstva. Nadalje, EGSO poziva države članice da žurno usvoje prijedlog Komisije o programu kolektivne pravne zaštite EU-a. Treba osigurati da se radi isključivo na dobro utemeljenim slučajevima kako bi se izbjegli prekomjerni sporovi.

    1.6.

    		 EGSO ima jasan stav o pitanju mjere u kojoj je etički prihvatljivo povjeravati donošenje odluka sustavima zasnovanima na umjetnoj inteligenciji: bez obzira na stupanj složenosti, svi automatizirani sustavi moraju funkcionirati prema načelu koje podrazumijeva ljudsku kontrolu nad strojem.

    1.7.

    		 EGSO poziva Komisiju da objavi smjernice i pojašnjenja o Općoj uredbi o zaštiti podataka u svrhu postizanja ujednačene provedbe i visoke razine zaštite podataka i potrošača, uključujući za povezane i automatizirane automobile te da preispita pravila o odgovornosti i osiguranju za proizvode kako bi ih se prilagodilo situaciji u kojoj će odluke u sve većoj mjeri donositi softver. Kibersigurnost od najveće je važnosti za jamčenje sigurne i prihvaćene tranzicije.

    1.8.

    		 EGSO potiče Komisiju da izradi odgovarajući okvir za digitalizirane nacionalne zdravstvene sustave radi razmjene zdravstvenih podataka građana EU-a u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, odnosno pod strogim uvjetima zaštite privatnosti i anonimnosti, u svrhu istraživanja i inovacija koje provode institucije i poduzeća EU-a.

    1.9.

    		 S obzirom na to da će 5G mobilnim i internetskim tehnologijama osigurati status tehnologije opće namjene koja snažno doprinosi „procesu industrijske mutacije koja neprekidno revolucionira gospodarsku strukturu iznutra, neprekidno uništava staru strukturu i neprekidno stvara novu…”, EGSO potiče institucije EU-a i države članice da dovrše jedinstveno digitalno tržište, što uključuje izgradnju kapaciteta za integraciju i uporabu usluga 5G, kako bi obranile i poboljšale konkurentnost europskih industrija kao što su promet i automobilska industrija, energetika, kemijska i farmaceutska industrija, proizvodnja, uključujući MSP-ove, i financije, u kojima Europa zauzima vodeći položaj na svjetskoj razini.

    1.10.

    		 EGSO traži od Komisije da strogo prati napredak u uvođenju i stvarnoj uporabi mreže 5G te poziva države članice da dodatno ubrzaju postupak. EGSO predlaže donošenje europske politike kojom se od svake zemlje zahtijeva da ima najmanje dva dobavljača, od kojih je barem jedan iz Europe.

    1.11.

    		 Osim toga, kako bi se mogli procijeniti mogući rizici od elektromagnetskog zračenja po zdravlje ljudi i okoliš, EGSO zahtijeva od Komisije da izradi studiju biološkog utjecaja radijacije mreže 5G.

    1.12.

    		 EGSO ističe da su za digitalnu transformaciju europskog energetskog i prometnog sustava potrebni novi skupovi vještina za radnike i zaposlenike na svim razinama te naglašava potrebu za snažnijom poveznicom između pružatelja obrazovanja i osposobljavanja i industrije, poticanjem opsežnih mehanizama za poboljšanje digitalne pismenosti i digitalnih cjeloživotnih sposobnosti te trajnim osposobljavanjem: Europski socijalni fond mora doprinijeti tim pitanjima. Obrazovanje i osposobljavanje također su potrebni za građane i potrošače kako ne bi bili isključeni iz digitalnog tržišta zbog nedostatka pristupa elektroničkoj komunikacijskoj mreži ili zbog digitalne nepismenosti. EGSO smatra da je potrebno poboljšati kiberhigijenu, među ostalim i s pomoću kampanja za podizanje razine osviještenosti među pojedincima i poduzećima. (1)

    1.13.

    		 Kako bi se organizirao prelazak na mobilnost bez emisija i s niskim emisijama, EGSO podupire sljedeće: integriran i sustavan tehnološki neutralan pristup, vozila i infrastrukturu s niskim emisijama ili bez emisija; postupan dugoročni prelazak na alternativna goriva te ugljična goriva s nultom neto stopom emisija; povećanu učinkovitost, kao u slučaju jedinstvenog europskog neba (SES), koja se postiže potpunim iskorištavanjem digitalnih tehnologija, kao u slučaju Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERMTS), i pametnim utvrđivanjem cijena te daljnjim poticanjem multimodalne integracije i prelaska na održivije oblike prometa; osnažene građane sa sve većom povezivosti kako bi mogli odabrati „mobilnost kao uslugu”.

    1.14.

    		 Prema EGSO-u, doprinos energetskog sektora dekarbonizaciji treba se ostvarivati u vidu različitih djelovanja:

    —

    uvođenje ključnih tehnologija u nastajanju za klimatski neutralno, energetski učinkovito i kružno gospodarstvo;

    —

    usredotočenost na pametne mreže kako bi se integrirala i optimirala uporaba različitih obnovljivih izvora;

    —

    čiste tehnologije u proizvodnji, skladištenju, prijenosu, distribuciji i potrošnji energije, upravljanje potrošnjom, energetska učinkovitost, zgrade i mikrogeneracija;

    —

    posebna strategija za energetski intenzivne industrije i regije;

    —

    otporniji sustav trgovanja emisijama;

    —

    snažniji instrumenti za sigurnost i kibersigurnost struktura i mreža.

    1.15.

    		 EGSO ističe sljedeće:

    —

    velike međusobno povezane europske energetske, prometne i komunikacijske infrastrukture ključna su čvorišta jedinstvenog tržišta koja su nužna ako EU želi zadržati vodeći svjetski položaj u pogledu napretka i konkurentnosti;

    —

    prometni prioritet za dovršetak mreže TEN-T iziskuje ulaganja od oko 500 milijardi EUR samo za osnovnu mrežu do 2030.;

    —

    ulaganja sudionika na tržištu u Europi za 5G procijenjena su na 60 do 100 milijardi EUR godišnje tijekom sljedećih pet godina; za povezivost u ruralnim područjima bilo bi potrebno ulaganje u iznosu od 127 milijardi EUR;

    —

    za postizanje gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova bit će potrebna dodatna ulaganja u rasponu od 175 do 290 milijardi EUR godišnje za ukupno 520 do 575 milijardi EUR u energetskom sektoru te oko 850 do 900 milijardi EUR u prometnom sektoru.

    1.16.

    		 U cilju financiranja takvih velikih ulaganja, u iznosu od oko 9 – 10 % BDP-a EU-a, uglavnom privatnih, i uglavnom dodatnih, EGSO preporučuje poticanje okruženja pogodnog za ulaganja, uključujući primjenu „zlatnog pravila ulaganja”, i novih financijskih programa u okviru kohezijskih instrumenata EIB, CEF i InvestEU, Obzor Europa te javnih i privatnih zajedničkih inicijativa. EGSO se nada da javni i privatni ulagači mogu snositi ta ulaganja i u tu svrhu preporučuje pojednostavljenje upravnih postupaka i proširenje sredstava i financiranja, internalizaciju negativnih i pozitivnih vanjskih učinaka i poticanje okruženja pogodnog za ulaganja. Važan je korak stalan rad na stvaranju taksonomije EU-a za financiranje ekologizacije.

    1.17.

    		 Međutim, EGSO je duboko uvjeren da će se samo političkim i socijalnim kompromisom koji se temelji na zajedničkoj sustavnoj viziji s jasnim postizanjem kratkoročnih i srednjoročnih provjerljivih ciljeva zajamčiti da privatni ulagači preuzmu tako golemu financijsku obvezu, a europski porezni obveznici tako golemo javno ulaganje.

    2.   Međusektorski izazovi

    2.1.

    		 Ciljevi održivog razvoja predstavljaju poziv na djelovanje svih zemalja kako bi se postigla bolja i održivija budućnost za sve. Usmjereni su na globalne izazove s kojima se suočavamo, uključujući one povezane s gospodarskim rastom, blagostanjem, siromaštvom, nejednakostima, klimom, mogućnostima zapošljavanja te mirom i pravdom. Ciljevi održivog razvoja također predstavljaju hitan poziv na to da svijet prijeđe na održiviji put. Digitalizacija je strogo povezana s ciljevima održivog razvoja jer omogućuje njihovo ostvarivanje, i to osnaživanjem industrije, inovacija, infrastrukture i društva u cjelini. Postoje jasni dokazi o pozitivnoj povezanosti između digitalizacije i ostvarenja brojnih ciljeva održivog razvoja.

    2.2.

    		 EGSO smatra da Europa mora biti otvorena za razvoj i uvođenje novih vrsta poslovnih modela utemeljenih na digitalnim platformama, pod uvjetom da se očuvaju transparentnost i socijalne klauzule.

    2.3.

    		 Iako sve više ljudi ima pristup digitalnim tehnologijama, s obzirom na to da neki ljudi nemaju pristup tim tehnologijama, dok drugi imaju veću sposobnost korištenja digitalne transformacije za postizanje boljeg života, i dalje postoji digitalni jaz u uporabi digitalnih tehnologija.

    2.4.

    		 Digitalna transformacija europskog gospodarstva zahtijeva nove skupove vještina na svim razinama. Iako ta kretanja zahtijevaju bliskiju suradnju kako bi se spriječio razvoj jazova u pogledu vještina i neusklađenosti, u brojnim državama članicama nedostaju poveznice između pružatelja usluga obrazovanja i industrije. Stalno obrazovanje i osposobljavanje te cjeloživotno učenje ključni su elementi prilagodbe promjenama radnih mjesta i poticanja profesionalnog razvoja. Obrazovanje i osposobljavanje, među ostalim u okviru istraživačkih projekata, ključan su način poticanja talenata i pružanja vještina visoke razine kako bi EU i dalje ostao konkurentan.

    2.5.

    		 Nadalje, EGSO smatra da EU i države članice trebaju pružati podršku radnicima izloženima riziku od gubitka radnih mjesta zbog digitalne i energetske tranzicije. U tu svrhu EGSO poziva Komisiju, Europski parlament i Vijeće EU-a da osiguraju da Europski socijalni fond i Europski fond za prilagodbu globalizaciji budu prikladno osmišljeni i financirani za suočavanje s tim izazovima.

    2.6.

    		 Slobodan protok podataka od ključne je važnosti. EGSO stoga poziva na iznalaženje djelotvornih rješenja kojima se uklanjaju problemi povezani s pristupom podacima, interoperabilnošću i prijenosom podataka, uz istodobno osiguravanje primjerene zaštite podataka i privatnosti. Isti se uvjeti moraju primjenjivati na javna i privatna poduzeća uz uzajamnost za razmjene podataka i naknadu troškova.

    2.7.

    		 EGSO poziva Komisiju da zajamči pošteno tržišno natjecanje i mogućnost izbora potrošača u području pristupa podacima. U automobilskoj industriji pravedan pristup podacima u vozilu bit će od ključne važnosti kako bi se zajamčilo da potrošači imaju pristup konkurentnim, praktičnim i inovativnim uslugama mobilnosti. EGSO preporučuje Komisiji da pruži smjernice o tome kako se Opća uredba o zaštiti podataka i pravila privatnosti primjenjuju na povezane i automatizirane automobile. Slični izazovi mogu se pojaviti i u području javnog prometa za „mobilnost kao uslugu” (MaaS).

    2.8.

    		 EGSO poziva Komisiju da preispita pravila o odgovornosti i osiguranju za proizvode kako bi ih se prilagodilo situaciji u kojoj će odluke u sve većoj mjeri donositi softver. Potrebno je sustavno primjenjivati načela integrirane i zadane sigurnosti i zaštite kako bi se povećalo povjerenje u prihvaćanje tih tehnologija.

    2.9.

    		 Kibersigurnost od najveće je važnosti za jamčenje sigurne tranzicije. Postoji potreba za potpunim rješavanjem izazova utvrđenih za ključne sektore na razini EU-a – poticanjem uloge Agencije Europske unije za kibersigurnost u cilju smanjenja rizika od slabih karika u sve povezanijoj europskoj mreži. EGSO u tom pogledu posebno pozdravlja rad Europske mreže operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E).

    2.10.

    		 Velike količine podataka stvaraju se putem senzora i postupnim uvođenjem pametnih brojila. Relevantni dionici moraju obrađivati i stavljati takve podatke na raspolaganje na siguran i transparentan način kojim se štite osobne slobode. EGSO naglašava da, iako je potencijal pametnih tehnologija znatan, dovodi u pitanje brojna dobro uspostavljena načela zaštite potrošača, kao što su privatnost, odgovornost i sigurnost, kao i napore za suzbijanje energetskog siromaštva. Kad je riječ o podacima, regulatori moraju pronaći pristup kojim će zajamčiti da potrošači uvijek imaju pristup i nadzor nad podacima koje stvaraju i kojim se potiče tržišno natjecanje i donose inovativne usluge.

    2.11.

    		 Umjetna inteligencija uskoro će preobraziti sve sektore i sa sobom donosi brojne izazove. Primjerice, potrebna su jamstva u pogledu transparentnosti automatskog donošenja odluka i sprječavanja diskriminacije potrošača.

    2.12.

    		 Potrošači također moraju imati pristup jednostavnim i standardiziranim proizvodima, osobito kad je riječ o potrošačima koji nisu stručnjaci, starijim potrošačima i ranjivim skupinama.

    3.   Promet

    3.1.

    		 Na jedinstvenom tržištu EU-a sektor prometa predstavlja 6,3 % BDP-a EU-a i izravno zapošljava oko 13 milijuna ljudi u EU-u, što je više od 7 % ukupno zaposlenih u EU-u, uključujući oko 2,3 milijuna ljudi zaposlenih u proizvodnji automobila.

    3.1.1.

    		 Promet značajno pridonosi ciljevima održivog razvoja u smislu gospodarskog razvoja, industrije, MSP-ova te trgovine i ulaganja. Međutim, promet također ima poteškoća s ispunjavanjem ciljeva održivog razvoja 2, kao i ciljeva Pariškog sporazuma. (2)

    3.1.2.

    		 Donošenje politika u sektoru prometa mora biti usmjereno na dovršetak pravednog, učinkovitog i potpuno digitaliziranog jedinstvenog tržišta koje donosi konkretne koristi za sve. Danas je jedinstveno tržište i dalje neujednačeno, među ostalim u pogledu konkurentnosti na međunarodnoj razini. Sektor prometa također ima važnu funkciju kao jedan od ključnih pokretača jedinstvenog tržišta u cjelini.

    3.1.3.

    		 „Unatoč nedavno predloženim promjenama u cestovnom zakonodavstvu, u cestovnom prometu još nije uspostavljena prikladna ravnoteža valjana diljem EU-a između liberalizacije i socijalnih klauzula koje bi se primjenjivale na vozače u cestovnom prometu.” (3) Nedovoljna provedba danas je priznata kao ozbiljan cestovni problem, zajedno s manjkom vozača u cestovnom prometu od oko 20 %.

    3.1.4.

    		 Iako 50 % prometa otpada na međunarodni promet, željeznički prijevoz tereta u EU-u, koji je liberaliziran 2007., još nije interoperabilan. Trebalo bi dodatno poboljšati zadovoljstvo putnika. Uvođenje ERTMS-a trebalo bi biti u središtu strategije EU-a za digitalne željeznice kako bi se u praksi ostvarile njegove prednosti (npr. tehničko i operativno usklađivanje, povećani kapacitet mreže, veća pouzdanost, smanjeni troškovi održavanja, automatsko upravljanje vlakom itd.).

    3.1.5.

    		 Tržišta zračnog prometa funkcioniraju na učinkovitiji način. Nakon liberalizacije, cijene zrakoplovnih karata smanjene su deset puta, a broj linija povećan je za sedam puta, no troškovi infrastrukture i usluga udvostručeni su. Kada je riječ o raznim oblicima zapošljavanja posade zrakoplova, i dalje ima brojnih poteškoća i nesigurnosti, povezanih s praksama koje čine povredu ili zaobilaženje primjenjivog prava. Kad je riječ o većoj učinkovitosti, potrebno je u potpunosti provesti jedinstveno europsko nebo (SES), što će za posljedicu imati više izravnih zračnih linija, kraće vrijeme putovanja i smanjenje emisija CO2 od otprilike 10 %. Vijeće bi ga trebalo prestati blokirati. EGSO poziva Vijeće da bez odgode usvoji revidiranu Uredbu o pravima putnika u zračnom prometu, s obzirom na to da su potrebna značajna pojašnjenja kako bi se drastično smanjio broj sudskih predmeta.

    3.1.6.

    		 Nedavno donesenom Uredbom o lučkim uslugama lukama i njihovim dionicima konačno je pružen čvrst, ali fleksibilan zakonodavni okvir zajedno s općim skupnim izuzećem za luke.

    3.2.   Dekarbonizacija i nulta stopa emisija

    3.2.1.

    		 Promet i dalje ovisi o nafti za 94 % svojih energetskih potreba. Cestovni promet i dalje predstavlja oko 73 %. Promet je jedina industrija EU-a koja je povećala svoje emisije CO2 od 1990.

    3.2.2.

    		 Komisija je 2018. predstavila svoju viziju klimatski neutralne budućnosti do 2050. „Za postizanje dubinskih smanjenja emisija bit će potreban integrirani sustavni pristup. To obuhvaća promicanje i) ukupne učinkovitosti vozila, vozila i infrastrukture s niskim emisijama i nultom stopom emisija, ii) prelaska na alternativna goriva i ugljičnih goriva s nultom neto stopom emisija za promet do 2050.; iii) povećane učinkovitosti prometnog sustava – što većim iskorištavanjem digitalnih tehnologija i pametnim određivanjem cijena te daljnjim poticanjem multimodalne integracije i prelaska na održivije vrste prijevoza” s dostatnim financiranjem za prelazak i proširenje mreže javnog prijevoza u ruralnim i gradskim područjima. Međutim, prijelaz na zelenije gospodarstvo težak je i bolan korak. (4)

    3.2.3.

    		 Procijenjeno je da će za postizanje smanjenja emisija CO2 u prometu za 100 % do 2050. biti potrebna ulaganja od oko 800 milijardi EUR godišnje, što bi se većinom financiralo sredstvima privatnog sektora. (5) Za pružanje podrške takvom ulaganju potreban je snažan regulatorni okvir za održivo financiranje.

    3.2.4.

    		 U pogledu tehnološki neutralnog pristupa, EGSO želi naglasiti da pogonske tehnologije osim električne energije, poput vodika ili potpuno nefosilnih tekućih goriva kao što je HVO100, također pružaju velik potencijal za čistu mobilnost (6). Modalni prelazak na javni prijevoz također je aktivno sredstvo za zaštitu klime. Proizvodnja električnih akumulatora bit će faktor energetske neovisnosti,

    3.2.5.

    		 EGSO se slaže da provedbu ciljeva Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za pomorski promet treba promatrati kao glavni prioritet za taj sektor, pri čemu 2023. predstavlja ključni trenutak za ostvarenje revolucije u smislu uvođenja mjera za smanjenje emisija i definiranje putova u pogledu goriva budućnosti.

    3.2.6.

    		 Ulaganje u čistu i alternativnu infrastrukturu goriva iziskuje mnogo vremena i resursa za sve vrste prijevoza i trebalo bi biti popraćeno odgovarajućim poticajima za korištenje predviđene infrastrukture, prvenstveno pružanjem svih informacija koje su potrebne korisnicima putem otvorenih platformi.

    3.3.    Nulta stopa smrtnih slučajeva u prometu, autonomna vožnja, mobilnost kao usluga

    3.3.1.

    		 Ljudska pogreška jedan je od uzroka u 95 % svih prometnih nesreća na europskim cestama, u kojima je 2017. smrtno stradalo više od 25 300 osoba, a njih 1,2 milijuna je ozlijeđeno, pri čemu trošak nesreća iznosi 120 milijardi EUR godišnje.

    3.3.2.

    		 Tehnologiju kopnenog prometa najvjerojatnije će se revolucionirati digitalizacijom i automatizacijom: EGSO napominje da ta nova tehnologija ima kapacitet za poboljšanje učinkovitosti prometnog tržišta i davanje analitičkih podatka radi pružanja pomoći u kontroli i provedbi postojećeg zakonodavstva i zaštiti ljudskih i socijalnih prava.

    3.3.3.

    		 Digitalizacija će također biti ključna za razvoj novih tržišnih modela, uključujući razne vrste platformi i koncepte ekonomije dijeljenja, koja ni izbliza nije u potpunosti razvijena i vjerojatno neće obuhvaćati ruralna područja u kojima javni prijevoz nije dostupan. EGSO poziva Komisiju da zajamči sigurnost zajedničkih prijevoznih sredstava, počevši od električnih romobila.

    3.3.4.

    		 Uvođenjem automatizirane vožnje trebalo bi biti moguće postići znatno smanjenje broja smrtnih slučajeva ili ih čak u potpunosti ukloniti. Međutim, EGSO vjeruje da će automobili bez vozača biti prihvaćeni samo kada budu pružali razinu sigurnosti jednaku onoj drugih sustava putničkog prijevoza, kao što su vlakovi ili veliki zrakoplovi. EGSO napominje da postoje problematična područja koja bi mogla predstavljati prepreku dobivanju potpore javnosti: 1. dodatni troškovi i 2. rastuća složenost vožnje automobila (7), 3. dugačak vijek „mješovitog prometa” (automatskog i ručnog), pri čemu bi se brojevi nesreća mogli povećati, a cestovni kapaciteti smanjiti, 4. zabrinutost u pogledu sigurnosti i kibersigurnosti i 5. pravne nesigurnosti o odgovornosti u slučaju nesreća.

    3.3.5.

    		 EGSO smatra da bi se „stopa od nula smrtnih slučajeva” mogla dodatno analizirati: hitna potreba za nacionalnim zakonima o prometnim pravilima i odgovarajuće kazne koje je potrebno uskladiti, cjenovna dostupnost novih, ‚sigurnih’ vozila za potrošače i poduzeća; prema definiciji, samo čovjek može donositi ‚etičke’ odabire, a strojevi trebaju biti pratnja čovjeku, a ne njegova zamjena; smanjenja premija osiguravajućih društava kao oblik poticaja kako bi ljudi kupovali sigurnija vozila; svi novi propisi o pristupu podacima za vozila moraju slijediti načelo prema kojem je sigurnost na prvom mjestu.

    3.3.6.

    		 Povezana i automatizirana rješenja za mobilnost u svim oblicima prometa, uključujući javni prijevoz, predstavljaju važno područje inovacija, pri čemu EU ima potencijal da postane svjetski predvodnik. To je moguće razvijati isključivo zajedničkim djelovanjem javnih i privatnih napora i ulaganja.

    3.3.7.

    		 Mobilnost kao usluga predstavlja odmak od oblika prijevoza u privatnom vlasništvu i korak prema javnom prijevozu i rješenjima za mobilnost koja se koriste kao usluga. (8) Ključno načelo na kojem se zasniva mobilnost kao usluga jest nastojanje da se putnicima ponude rješenja za mobilnost koja se temelje na njihovim putničkim potrebama. Načelom mobilnosti kao usluge cijeli prometni sustav smatra se jedinstvenim subjektom. Mobilnost na zahtjev također može pridonijeti poboljšanju pristupa mobilnosti za građane koji žive u udaljenim područjima ili koji imaju poteškoća s mobilnošću (npr. starije osobe i/ili osobe s invaliditetom).

    3.4.    Ulaganja

    3.4.1.

    		 EGSO uviđa da u brojnim područjima u Europi današnja mreža prometne infrastrukture ne donosi rezultate. Imajući u vidu predviđanja da će potražnja za uslugama prijevoza stalno rasti, za izgradnju i poboljšanje prometne infrastrukture bit će potrebna znatna javna i privatna ulaganja.

    3.4.2.

    		 Pravovremeni dovršetak mreže TEN-T s optimiranom geografskom pokrivenošću mora biti apsolutni prioritet: potrebno je uspostaviti osnovnu mrežu TEN-T do 2030. te sveobuhvatnu mrežu do 2050. ili ranije. Za realizaciju same osnovne mreže potrebna su ulaganja od oko 500 milijardi EUR, pri čemu se ne razmatraju otpornost i nadogradnja postojeće infrastrukture. Ta ulaganja ne mogu se financirati isključivo bespovratnim sredstvima CEF-a ili instrumentima EU-a, a sredstva država članica vjerojatno nisu dostatna. Postoji stvaran rizik od znatnih kašnjenja.

    3.4.3.

    		 Bespovratna sredstva i dalje će imati važnu ulogu u politici ulaganja EU-a za prometni sektor, posebno u slučajevima kada je tržišna ulaganja teže ostvariti. Međutim, spajanje bespovratnih sredstava s drugim izvorima financiranja, kao što su zajmovi Europske investicijske banke ili privatnog sektora, te mobilizacija ulagača iz javnog i privatnog sektora, uključujući javnu i privatnu suradnju, neophodni su dodatni alati.

    3.4.4.

    		 „EGSO poziva na ulaganje u tehnologiju i infrastrukturu na kojima je moguće izgraditi digitalni promet, a osobito u sustave upravljanja prometom i kontrole prometa: SESAR[…], ERTMS[…] i C-ITS. Nadalje, treba omogućiti spajanje na mreže 5G duž osnovne mreže TEN-T. Instrumenti financiranja EU-a kao što su Instrument za povezivanje Europe, InvestEU i Obzor EU trebali bi dati prednost tim poduhvatima.” (9)

    3.4.5.

    		 „EGSO […] smatra da bi […] sustav određivanja cijena cestarina, koji je u skladu s načelima ‚korisnik plaća‘ i ‚onečišćivač plaća‘, imao pozitivan učinak ako bi prihodi od upotrebe cestovne infrastrukture bili namjenski” (10).

    4.   Energija

    4.1.    Jedinstveno energetsko tržište

    4.1.1.

    		 Prihodi energetskog sektora EU-a za 2016. iznosili su 1881 milijardi EUR, a u njemu je izravno bilo zaposleno oko 1 630 000 osoba.

    4.1.2.

    		 Svi Europljani trebaju imati pristup sigurnoj, održivoj i cjenovno pristupačnoj energiji. To je glavni cilj energetske unije. EGSO izražava razočarenje zbog znatnih razlika u cijenama energije u državama članicama, što ukazuje na velik propust na jedinstvenom tržištu. Očekuje da će se provedbom energetske unije EU-a i jedinstvenog digitalnog tržišta te cijene uskladiti, uz iznimku porezne komponente.

    Antropocentrična digitalizacija energetskog sektora ključna je za EU jer potrošačima i proizvođačima-potrošačima energije može omogućiti da budu u središtu tog pitanja te doprinosi novom dizajnu energetskih tržišta.

    4.2.    Digitalizacija i nove tehnologije

    4.2.1.

    		 U kontekstu Strateškog plana za energetsku tehnologiju (plan SET) digitalizacija donosi nove prilike za dobavljače optimizacijom njihove vrijedne imovine, integracijom obnovljivih energija iz promjenjivih i distribuiranih resursa i smanjivanjem operativnih troškova; istodobno treba ići na ruku svima u vidu smanjivanja računa za energiju za javnost i poduzeća, putem energetske učinkovitosti i sudjelovanja u mehanizmima fleksibilne potražnje. EGSO poziva Komisiju da ocijeni postignute rezultate te da po potrebi poduzme daljnje korake.

    4.3.    Pametna energetska mreža i obnovljivi izvori energije

    4.3.1.

    		 Procjenjuje se da su troškovi pojedinih obnovljivih izvora energije već blizu trenutačnim tržišnim cijenama.

    4.3.2.

    		 Distribuirana energetska rješenja i pametne kontrole postaju sve jeftiniji. Pametne mreže ključna su komponenta tog sustava u nastajanju; uz pomoć digitalizacije doprinijet će povezivanju novih energetskih okruženja. Pametni energetski sustavi budućnosti neće se razvijati u izolaciji, nego će digitalno i fizički povezivati različite vrste energetskih i prometnih mreža, uz sve veće mogućnosti. Električna energija vjerojatno će biti prvi zahvaćeni energetski sektor, pri čemu će digitalizacija omogućiti snažniju povezanost sa sektorom grijanja i hlađenja, osobito u zgradama i sektoru mobilnosti, poticanjem povećanog sudjelovanja dionika u lokalnim, regionalnim i europskim lancima vrijednosti koji obuhvaćaju lokalne zajednice i proizvođače-potrošače u energetskim zajednicama i energetskim transakcijama te jačanjem europskih inovacija i poduzeća.

    4.3.3.

    		 Program Obzor 2020. pruža financiranje za niz demonstracijskih projekata u području distribucijske mreže, prijenosnih mreža, distribuiranog skladištenja, skladištenja u velikim razmjerima, izvora obnovljive energije te grijanja i hlađenja, koji su obuhvaćali tehnologije za potrošača, mrežne tehnologije, pomoćne usluge za tržište, energiju i skladištenje energije vode, baterije, vjetroturbine, fotonaponske instalacije, solarnu i toplinsku energiju, bioplin i mikrogeneraciju. EGSO pozdravlja uspostavu Fonda za inovacije koji će pružati sve veću potporu za demonstracijske projekte.

    4.3.4.

    		 EGSO potiče EU da poduzme više koraka prema iskorjenjivanju energetskog siromaštva. Potrebno je poduzeti konkretne mjere kako bi se olakšala temeljita obnova zgrada, a solarne bi ploče, kad je to korisno, trebale biti postavljene za osobe izložene riziku od energetskog siromaštva. EU treba imati na umu da si siromašni građani ne mogu priuštiti takve mjere.

    4.3.5.

    		 EGSO pozdravlja rad Platforme za rudarske regije u tranziciji. Energetska tranzicija zaista više utječe na određene regije, osobito ako su u njima koncentrirani vađenje fosilnih goriva i energetski intenzivna proizvodnja. Prema tome, bit će potrebno pažljivo nadzirati strukturne promjene u regijama i sektorima s velikom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika i tim promjenama učinkovito upravljati, pri čemu valja zajamčiti pravednu i socijalno prihvatljivu tranziciju kojom neće biti zapostavljeni nijedan radnik ili regija.

    4.3.6.

    		 Energetski intenzivne industrije predstavljaju više od 6 milijuna izravnih radnih mjesta u Europi i temelj su brojnih lanaca vrijednosti, uključujući sustave čiste energije. Na emisije iz energetski intenzivnih industrija otpada 60 do 80 % industrijskih emisija. Izazovi u pogledu dekarbonizacije energetski intenzivnih sektora golemi su i zahtijevat će tehnološke i netehnološke inovacije (npr. nove poslovne modele).

    4.4.    Ulaganja u energiju

    4.4.1.

    		 Jačanje europskog energetskog tržišta, olakšavanje energetske tranzicije i osiguravanje sigurnog funkcioniranja sustava ovisi o prikladnim, dobro razvijenim i troškovno učinkovitim prijenosnim mrežama u Europi.

    4.4.2.

    		 Inovacije, kao što su injekcije u mrežu za pretvaranje električne energije u plinovito gorivo (eng.power-to-gas) ili vodik, mogu donijeti značajne rezultate i postati ekonomski održive pod uvjetom da im se pruža učinkovita podrška.

    4.4.3.

    		 Prosječna godišnja ulaganja u energetski sektor u scenarijima u kojima se postiže stopostotno smanjenje CO2 (11) iznosila bi 547 milijardi EUR godišnje (2,8 % BDP-a) u razdoblju od 2031. do 2050., u usporedbi s 377 milijardi EUR (1,9 % BDP-a) za početne pokazatelje. Ove brojke predstavljaju značajan iznos, čak i za razvijena gospodarstva.

    5.   Usluge od općeg interesa

    5.1.

    		 Glavna strateška linija jest provedba pristupa usmjerenog na ljude kojim se nastoje pružati usluge od općeg interesa kao pokretači održivog europskog rasta. Dvadeseto i konačno načelo europskog stupa socijalnih prava bavi se „pristupom osnovnim uslugama” i u njemu se navodi da svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu, kanalizaciju, energiju, promet, financijske usluge i digitalnu komunikaciju. Za učinak su potrebne posebne mjere u području održivog razvoja i kohezije.

    5.2.

    		 Građani i poduzeća zahtijevaju otvorenije, transparentnije, odgovorno i učinkovito upravljanje. Postizanje ekonomija razmjera i agilnosti usvajanjem arhitektura računalstva u oblaku doprinijet će prelasku na e-upravu, e-zdravstvo, e-javnu nabavu i elektroničko ispostavljanje računa, čime se javnim službama omogućuje da razmjenjuju informacije i olakšavaju interakciju građana i poduzeća.

    5.3.

    		 Postoji rizik da stariji ili digitalno nepismeni potrošači budu isključeni zbog potpune digitalizacije usluga od općeg interesa. Stoga bi trebalo zadržati određene konvencionalne točke za pružanje tih usluga.

    5.4.

    		 EGSO preporučuje da se u europski semestar uključe odredbe o odgovornosti i transparentnosti dodjele usluga od općeg interesa u državama članicama, kao i odredbe o pristupu uslugama i njihovom pravilnom funkcioniranju.

    5.5.

    		 Velik se broj građana Europske unije u različitoj mjeri suočava sa znatnim gospodarskim poteškoćama vezanima uz pristup osnovnim uslugama poput smještaja, opskrbe energijom, elektroničkih komunikacija, prijevoza, opskrbe vodom, zdravstvene skrbi i socijalnih usluga.

    5.6.

    		 Nedostatak pristupa uslugama od općeg interesa može ovisiti o nizu čimbenika: ekonomski, geografski, socijalni (nejednako postupanje), fizički (npr. invaliditet) ili rezultat neprilagođenosti potrebama i/ili napretku tehnologije (neprikladnost/nedovoljna razina kvalitete i/ili sigurnosti). Digitalne tehnologije mogu pomoći u prevladavanju nekih od tih izazova.

    5.7.

    		 U slučaju zdravstvenih usluga, digitalizacija može dovesti do bolje prevencije, dijagnoze i liječenja bolesti. Alati kao što je elektronička zdravstvena evidencija (EHR) potrošačima mogu omogućiti stalan pristup njihovoj povijesti bolesti i receptima za lijekove. Zdravstvene mobilne aplikacije i liječnička savjetovanja putem interneta mogu pružiti izvrsnu podršku pacijentima i potrošačima u njihovim naporima da sačuvaju svoje zdravlje i spriječe obolijevanja, posebno za stanovnike udaljenih područja. Međutim, prednosti digitalnih zdravstvenih proizvoda i usluga sa sobom nose ozbiljne rizike za privatnost, sigurnost i zaštitu pacijenata jer bi povrede osobnih zdravstvenih evidencija i podataka pohranjenih u zdravstvenim ustanovama mogle postati češće. EU bi trebao razviti sveobuhvatan regulatorni okvir radi osiguravanja usklađenog pristupa.

    5.8.

    		 S obzirom na sve veću uporabu digitalnih zdravstvenih usluga i proizvoda, između ostalog i u prekograničnom okruženju, također je od ključne važnosti uskladiti pristup odgovornosti u pogledu tih usluga i proizvoda diljem EU-a. Potrebno je uvesti zakonodavne mjere kao što su snažan nadzor tržišta i provedba zakona te učinkovita sredstva pravne zaštite za digitalne zdravstvene proizvode i usluge kako bi se doprinijelo djelotvornoj zaštiti potrošača u EU-u.

    5.9.

    		 EGSO potiče Komisiju da izradi odgovarajući okvir za nacionalne zdravstvene sustave kako bi u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka mogli dijeliti zdravstvene podatke građana EU-a u svrhu istraživanja i inovacija koje provode institucije i poduzeća iz EU-a, tj. pod strogim uvjetima poštovanja privatnosti i anonimnosti.

    5.10.

    		 U slučaju usluga od općeg interesa, operateri bi ih trebali pružati digitalnim putem i istodobno zadržati druge kanale za potrošače koji ne žele internetsku vezu ili nemaju mogućnost spajanja na nju.

    5.11.

    		 Usluge od općeg interesa u sektoru javnog prijevoza ključne su za poboljšanje kvalitete života i postizanje temeljnih ciljeva EU-a. Potrebna su velika diskrecijska prava kako bi javne vlasti pružale, naručivale i organizirale usluge od općeg interesa.

    6.   5G

    6.1.    Postupno uvođenje mreže 5G na jedinstveno tržište

    6.1.1.

    		 Tijela javne vlasti počela su poduzimati mjere za olakšavanje uvođenja mreže 5G na jedinstveno tržište, uključujući dodjeljivanje spektra 5G. Budući da se očekuje da će prvi 5G pametni telefoni i terminali biti dostupni tijekom prve polovice 2019., u narednim mjesecima europski operatori mobilnih mreža trebaju se pripremiti na uvođenje i provođenje ispitivanja u „stvarnim” uvjetima. Međutim, početkom prosinca 2018. samo 12 država članica dovršilo je ili pokrenulo barem jednu dražbu za dodjeljivanje spektra.

    6.1.2.

    		 Na međunarodnoj razini, sve zemlje se nadmeću kako bi bile među prvima koje će pokrenuti mrežu 5G na nacionalnoj razini. EU također sudjeluje u tom nadmetanju. Među pet glavnih pružatelja infrastrukture dva su europska, dva kineska i jedan korejski dobavljač. Nijedna velika europska kompanija nije među prvim poduzećima koja će proizvoditi 5G uređaje i čipsetove.

    6.1.3.

    		 EGSO upozorava da će konkurentnost europskih industrija, kao što su prometna i automobilska, energetska, kemijska i farmaceutska, proizvodna industrija, uključujući MSP-ove, i financijska industrija, u kojima je Europa predvodnik, ovisiti o sposobnosti integriranja i uporabe 5G usluga.

    6.1.4.

    		 EGSO ne zanemaruje činjenicu da znanstvenici upozoravaju na moguće opasnosti elektromagnetskog zračenja po zdravlje ljudi i okoliš zbog mreže 5G, osobito zbog radio-frekvencijskih signala vrlo velike brzine i snažnog prodiranja u zgrade i druge zatvorene prostore. EGSO od Komisije zahtijeva izradu studije biološkog utjecaja zračenja mreže 5G i rizika od interferencije s drugim frekvencijskim rasponima.

    6.2.    Potrebna ulaganja za 5G mrežu

    6.2.1.

    		 Ulaganja sudionika na tržištu u Europi za 5G procijenjena su na 60 do 100 milijardi EUR godišnje tijekom sljedećih pet godina. Tim će se ulaganjima svim glavnim europskim socioekonomskim pokretačima pružiti gigabitna povezivost. Za poboljšanu povezivost u ruralnim područjima bit će potrebna dodatna ulaganja u iznosu od 127 milijardi EUR.

    6.2.2.

    		 Mreža 5G osigurat će mobilnoj i internetskoj tehnologiji status tehnologije opće namjene koja utječe na produktivnost i gospodarsku aktivnost u širokom rasponu sektora koji rukuju većim brojem uređaja i većom količinom podataka, što omogućuje masovnu uporabu interneta stvari i razvoj usluga ključnih za poslovanje.

    7.   Posebne napomene

    7.1.

    		 Povrh toga, EGSO od institucija EU-a traži da pomno razmotre sljedeće izazove kojima se Odbor već bavio i bavit će se i ubuduće jer su to važna pitanja koja treba razmotriti u kontekstu ovog mišljenja:

    —

    internalizacija svih vanjskih troškova u vidu pozitivnih i negativnih poticaja; (12)

    —

    Direktiva o oporezivanju energije u skladu s emisijama CO2, NOx, SOx (13);

    —

    sustav rješenja za distribuiranu energiju; (14)

    —

    stabilnost tržišta ETS-a za naredno razdoblje trgovanja ETS-om (tijekom 2021.) i mjere za ETS nakon 2020.; (15)

    —

    platforma za razmjenu digitalnih informacija o mreži u svrhu upravljanja tokovima električne energije; (16)

    —

    upravljanje velikom količinom podataka o energiji; (17)

    —

    socijalni i gospodarski izazovi koje donosi postupno ukidanje ugljena; (18)

    —

    mali modularni nuklearni reaktori (50 do 300 MW) koji su jeftiniji i jednostavniji za postavljanje. Potrebne su norme EU-a; (19)

    —

    dalekosežne visokonaponske mreže koje povezuju kontinente: euroazijska perspektiva; (20)

    —

    sigurnost opskrbe i zaštita ulaganja; (21)

    —

    energetska učinkovitost; (22)

    —

    prethodna certifikacija proizvoda; (23)

    —

    pravila za računalstvo u oblaku; (24)

    —

    proizvodne platforme EU-a; (25)

    —

    telekomunikacije i podatkovne mreže; (26)

    —

    protok podataka mora biti zajamčen i pouzdan; (27)

    —

    vlasništvo nad podacima i prava na podatke; (28)

    —

    pohranjivanje podataka u EU-u. (29)

    Bruxelles, 17. srpnja 2019.

    Predsjednik

    Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora

    Luca JAHIER

    (1)  SL C 227, 28.6.2018., str. 86.

    (2)  SL C 367, 10.10.2018., str. 9.

    (3)  SL C 81, 2.3.2018., str. 195.

    (4)  ESPAS, Challenges and choices for Europe („Izazovi i odluke za Europu”), travanj 2019.

    (5)  COM(2018) 773 final.

    (6)  SL C 345, 13.10.2017., str. 52., SL C 262, 25.7.2018., str. 75.

    (7)  SL C 440, 6.12.2018., str. 191.

    (8)  SL C 345, 13.10.2017., str. 52.

    (9)  SL C 345, 13.10.2017., str. 52.

    (10)  SL C 81, 2.3.2018., str. 195.

    (11)  COM(2018) 773 final.

    (12)  SL C 190, 5.6.2019., str. 24.; SL C 110, 22.3.2019., str. 33.

    (13)  SL C 228, 5.7.2019., str. 37.

    (14)  SL C 34, 2.2.2017., str. 44.

    (15)  SL C 424, 26.11.2014., str. 46.; SL C 288, 31.8.2017., str. 75.

    (16)  SL C 34, 2.2.2017., str. 44.; SL C 345, 13.10.2017., str. 52.; SL C 262, 25.7.2018., str. 86.

    (17)  Završna studija The ethics of Big Data: Balancing economic benefits and ethical questions of Big Data in EU policy context („Etika velike količine podataka: postizanje ravnoteže između gospodarskih koristi i etičkih pitanja u vezi s velikom količinom podataka u kontekstu politika EU-a“); SL C 242, 23.7.2015., str. 61.

    (18)  SL C 303, 19.8.2016., str. 1.

    (19)  SL C 237, 6.7.2018., str. 38.; SL C 341, 21.11.2013., str. 92.; SL C 110, 22.3.2019., str. 141.

    (20)  SL C 228, 5.7.2019., str. 95.; SL C 143, 22.5.2012., str. 125.

    (21)  SL C 143, 22.5.2012., str. 125.; SL C 271, 19.9.2013., str. 153.; SL C 424, 26.11.2014., str. 64.; SL C 264, 20.7.2016., str. 117.

    (22)  SL C 191, 29.6.2012., str. 142.

    (23)  SL C 228, 5.7.2019., str. 74.; SL C 75, 10.3.2017., str. 40.; SL C 81, 2.3.2018., str. 176.

    (24)  SL C 487, 28.12.2016., str. 86.

    (25)  Informativno izvješće Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Fostering incremental innovation in high manufacturing areas („Poticanje postupnih inovacija u područjima intenzivne proizvodnje“); SL C 332, 8.10.2015., str. 36.; SL C 299, 4.10.2012., str. 12.

    (26)  SL C 125, 21.4.2017., str. 74.

    (27)  SL C 440, 6.12.2018., str. 8.; SL C 227, 28.6.2018., str. 86.

    (28)  SL C 288, 31.8.2017., str. 107.; SL C 81, 2.3.2018., str. 209.; SL C 237, 6.7.2018., str. 32.

    (29)   SL C 345, 13.10.2017., str. 52.; SL C 227, 28.6.2018., str. 11 .

    Top