EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 12.6.2018.

COM(2018) 471 final

2018/0248(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Fonda za azil i migracije

{SWD(2018) 347}
{SWD(2018) 348}
{SEC(2018) 315}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Tijekom velikih migracijskih tokova u razdoblju 2015. – 2016. EU je financijskom i tehničkom potporom koju je pružio svojim državama članicama olakšao suočavanje s izazovima u području azila, migracija i vanjskih granica. Stoga je proračun Unije bio presudan za potporu upravljanju priljevom tražitelja azila i migranata, za razvoj kapaciteta za potragu i spašavanje života osoba koje pokušavaju stići u Europu, za upravljanje učinkovitim vraćanjem i druge mjere koje zahtijevaju koordiniran odgovor uokviren Europskim migracijskim programom.

Proračun EU-a od ključne je važnosti i za financiranje zajedničkih mjera za učinkovitu kontrolu i nadzor vanjskih granica Unije kojima će se nadoknaditi ukidanje kontrola na unutarnjim granicama. Na primjer, upravljanje vanjskim granicama EU-a istodobno je znatno unaprijeđeno uspostavom pristupa putem žarišnih točaka i znatnim ojačanjem Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (EBCGA). Te se promjene potpuno financiraju proračunom EU-a.

Europsko vijeće potvrdilo je u listopadu 2017. da treba primjenjivati sveobuhvatni pristup upravljanju migracijama čiji je cilj obnoviti kontrole na vanjskim granicama, smanjiti broj nezakonitih dolazaka i smrtnih slučajeva na moru i koji bi trebalo temeljiti na fleksibilnoj i koordiniranoj uporabi svih dostupnih instrumenata Unije i država članica.

U tom kontekstu Komisija je u svojem prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. od 2. svibnja 2018. predložila znatno povećanje općeg proračuna Unije za upravljanje migracijama i vanjskim granicama za više od 2,6 puta, uključujući povećanje sredstava dodijeljenih decentraliziranim agencijama u tom području. Ovaj prijedlog ne obuhvaća sredstva dodijeljena agencijama i njime se uređuje samo Fond za azil i migracije kojim će se državama članicama pružiti potpora za učinkovito upravljanje migracijama s omotnicom od 10 415 000 000 EUR (u tekućim cijenama).

U članku 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije izričito je navedeno da se zajedničke politike azila, migracija i vanjskih granica temelje na načelu solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama. EU osigurava konkretna financijska sredstva za provedbu tih dvojnih načela u praksi.

Fondom će se pridonijeti stabilnoj, realističnoj i poštenoj migracijskoj politici EU-a. Politici koja priznaje potrebe društva domaćina i građana EU-a i blisko surađuje s partnerima u cijelom svijetu. Fondom će se osigurati da EU i dalje ispunjava svoje obveze u pogledu osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, da olakšava vraćanje osoba koje nemaju pravo ostati i podupire rješenja kojima se zamjenjuju nezakoniti i nekontrolirani tokovi sa sigurnim putovima kojima se dobro upravlja. Moramo razmotriti duboko ukorijenjene izazove koji su uzrok nezakonitih migracija, kao što su nerazvijenost, demografska kretanja, nedostatak mogućnosti, klimatske promjene i nejednakost. Samo će sveobuhvatno upravljanje migracijama, utemeljeno na načelima solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti, donijeti održive rezultate. To uključuje odgovarajuću raspodjelu financijskih sredstava Unije kako bi se osiguralo da najviše izložene države članice imaju dostatne kapacitete za rješavanje izazova s kojima se suočavaju, u korist cijelog EU-a. U tom kontekstu prijedlogom Komisije uzimaju se u obzir trajni napori usmjereni na reformu zajedničkog europskog sustava azila i trenutačno stanje pregovora o Dublinskoj uredbi i okviru Unije za preseljenje i neki elementi možda će se morati prilagoditi kako bi se uzeli u obzir njihovi rezultati.

Uspjeh upravljanja migracijama u EU-u ovisi i o učinkovitim integracijskim politikama. U tu svrhu fondovima kohezijske politike i posebice ESF-om+ pružat će se potpora za olakšavanje srednjoročne i dugoročne integracije državljana trećih zemalja nakon početne faze prihvata, uključujući integraciju na tržište rada. Kako bi se dopunili ti napori, sredstvima iz Fonda podupirat će se mjere nacionalnih vlada, lokalnih i regionalnih tijela i skupina civilnog društva koje sudjeluju u poticanju kratkoročne integracije državljana trećih zemalja u zajednicama domaćinima i uzajamnog povjerenja. Ovim prijedlogom podupirat će se mjere prihvata i rane integracije državljana trećih zemalja koji zakonito borave u EU-u, koje se u načelu provode u ranoj fazi integracije u razdoblju nakon dolaska na područje EU-a. Njime će se državama članicama pružiti i potpora za razvoj horizontalnih mjera, kao što su jačanje kapaciteta, razmjene s društvima domaćinima, kampanje podizanja razine svijesti ili suradnja i uzajamno učenje među državama članicama o integraciji državljana trećih zemalja koji zakonito borave u EU-u.

Fondom će se također financijski pridonijeti učinkovitoj politici vraćanja koja je ključni dio migracijskog sustava Unije kojim se dobro upravlja. Ona je također nužna dopuna vjerodostojnoj politici zakonitih migracija i azila i važan alat u borbi protiv nezakonitih migracija.

Fondom će se podupirati i poticati napori država članica usmjereni na učinkovitu provedbu Direktive 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 1 s bržim sustavom vraćanja uz istodobno poštovanje postupaka i standarda kojima se Europi omogućuje da osigura humano i dostojanstveno postupanje s povratnicima i proporcionalnu uporabu prisilnih mjera u skladu s temeljnim pravima i načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja. Kada je riječ o održivim politikama vraćanja, Fondom će se podupirati integrirani i koordinirani pristup upravljanju vraćanjem i suradnja s trećim zemljama u cilju ispunjenja njihovih obveza pružanjem potpore u obliku, primjerice, jačanja kapaciteta za upravljanje vraćanjem, informativnih kampanja i kampanja podizanja razine svijesti i potpore za mjere reintegracije.

Fondom će se zadovoljavati trajne potrebe u području azila, integracije i vraćanja, a njegovo područje primjene prilagodit će se u cilju podupiranja promjena i mandata Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (EBCGA) i buduće Agencije Europske unije za azil. Za postizanje tih ciljeva ključna je suradnja sa zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama. Fondom će se moći podupirati i mjere u vanjskoj dimenziji kojima se dopunjuju mjere koje se podupiru relevantnim vanjskim instrumentima.

Glavni problem koji se nastoji riješiti prijedlogom jest potreba za većom fleksibilnošću u upravljanju Fondom u usporedbi s trenutačnim programskim razdobljem, ali i alati kojima će se osigurati da se sredstva usmjeravaju na prioritete Unije i mjere sa znatnom dodanom vrijednošću za Uniju. Stoga su za prevladavanje novih izazova i za nove prioritete potrebni novi mehanizmi za raspodjelu sredstava u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja.

Ključ za raspodjelu sredstava jest fleksibilnost za utvrđivanje odgovarajućeg načina provedbe i tema za koje bi trebalo dodijeliti sredstva te istodobno zadržavanje kritične mase predujmova za strukturna i velika, višegodišnja ulaganja u skladu s potrebama država članica za daljnji razvoj njihovih migracijskih sustava. Dodjelom sredstava također će se potpuno uzeti u obzir i potreba država članica da se potpuno usklade s pravnom stečevinom Unije i potreba za usmjeravanjem ulaganja na ključne prioritete EU-a.

Dodjela sredstava programima država članica sastojat će se od fiksnog iznosa od 5 000 000 EUR i iznosa dodijeljenog na temelju ključa raspodjele koji odražava potrebe i pritiske s kojima se različite države članice suočavaju u trima ključnim područjima pokrivenima fondom: azil, zakonite migracije i integracija i borba protiv nezakonitih migracija, uključujući vraćanje.

Ključem raspodjele uzet će se u obzir i različito stanje i tokovi kategorija te posebnosti država članica od kojih bi neke mogle biti pod većim pritiskom u području vraćanja, a druge u području integracije i činjenica da su pod različitim utjecajem u različitim fazama prihvata državljana trećih zemalja. Predlaže se da se 30 % pondera dodijeli području azila, 30 % području zakonitih migracija i integracije i 40 % području borbe protiv nezakonitih migracija, uključujući vraćanje. U tom kontekstu, predlaže se da se u okviru azila broju zahtjeva za azil koji su podneseni prvi puta dodijeli ponder od 60 %, broju osoba sa statusom međunarodne zaštite u državi članici ponder od 30 % i broju preseljenih osoba ponder od 10 %. U području integracije 60 % pondera dodjeljuje se broju dozvola za boravak koje s podnesene prvi puta i 40 % ukupnom broju državljana trećih zemalja u državi članici u predmetnoj godini. U pogledu kriterija u području borbe protiv nezakonitih migracija, uključujući vraćanje, uzima se u obzir broj naloga za odlazak (50 %) i broj stvarno obavljenih vraćanja (50 %) uzimajući u obzir posebno stanje u određenoj državi članici.

Udio programa država članica iznosi 60 % ukupne financijske omotnice fonda. Predlaže se da se državama članicama na početku programskog razdoblja osigura 50 % financijske omotnice te da se zadrži mogućnost povremenih dodataka na te omotnice. Predviđa se jedan fiksni dodatak od 10 % omotnice na sredini provedbenog razdoblja (tehnička prilagodba ključa raspodjele podložno financijskim rezultatima u skladu s kojima je država članica trebala podnijeti zahtjeve za plaćanje koji obuhvaćaju najmanje 10 % početnog iznosa odobrenih sredstava za plaćanje).

S preostalih 40 % trebalo bi upravljati u okviru tematskog instrumenta, kojim će se povremeno financirati niz prioriteta utvrđenih u Komisijinim odlukama o financiranju. Taj instrument omogućuje fleksibilnost u upravljanju Fondom jer se omogućuje isplata sredstava za tehničku pomoć na inicijativu Komisije i za sljedeće komponente:

·potporu za posebne mjere, kojom se osiguravaju dodatna sredstva za posebne mjere s visokom dodanom vrijednošću EU-a, posredstvom nacionalnih programa država članica, u tom kontekstu posebna pozornost posvetit će se promicanju učinkovitog vraćanja,

·potporu za mjere Unije, kojima se upravlja u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

·potporu za preseljenje i napore solidarnosti i odgovornosti među državama članicama,

·hitnu pomoć i

·potporu Europskoj migracijskoj mreži.

Programi za mjere u okviru tematskog instrumenta izrađivali bi se s pomoću godišnjih ili višegodišnjih programa rada donesenih Provedbenom odlukom Komisije, Instrumentom će se omogućiti ostvarenje novih prioriteta ili poduzimanje hitnih mjera primjenom načina provedbe koji je najbolje prilagođen cilju politike.

Dodatno pojednostavnjenje u provedbi upravljanja Fondom, posebice osiguravanjem usklađenosti s pravilima koja se primjenjuju na upravljanje drugim fondovima Unije (takozvani jedinstveni pravilnik), pružanjem boljih smjernica za sustave upravljanja i kontrole i revizijske zahtjeve te osiguravanjem da se pravilima o prihvatljivosti u okviru podijeljenog upravljanja potpuno iskoriste pojednostavnjene mogućnosti financiranja.

Važno je što više povećati dodanu vrijednost EU-a u području upravljanja migracijama i provesti poboljšani okvir za praćenje i evaluaciju u cilju jačanja upravljanja utemeljenog na uspješnosti. Kako bi se podržali napori usmjereni na osiguranje sveobuhvatnog pristupa upravljanju migracijama utemeljenog na solidarnosti i odgovornosti među državama članicama i institucijama EU-a i ispunio cilj osiguranja zajedničke održive politike Unije o azilu i imigraciji, trebalo bi uspostaviti Fond za azil i migracije (FAM) kako bi se državama članicama osigurala prikladna financijska sredstva.

Ovim prijedlogom predviđa se da se on počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. te je predstavljen Uniji od 27 država članica u skladu s obaviješću Ujedinjene Kraljevine o njezinoj namjeri povlačenja iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji, koju je Europsko vijeće zaprimilo 29. ožujka 2017.

•    Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području politike

Ova Uredba kojom se uspostavlja Fond za azil i migracije temelji se na ulaganjima i postignućima ostvarenima uz potporu njegovih prethodnika: Europskog fonda za izbjeglice (ERF) 2 , Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja (EIF) 3 i Europskog fonda za povratak (RF) 4 u razdoblju 2007. – 2013. te Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 516/2014 5 u razdoblju 2014. – 2020.

Fondom će se i dalje podupirati opće politike EU-a u području migracija, integracije i vraćanja, kao što je potpora jačanju i razvoju zajedničkog europskog sustava azila (uključujući i njegove vanjske dimenzije), potpora solidarnosti i podijeli odgovornosti među državama članicama, posebno u korist država članica koje su najviše pogođene migracijskim tokovima i tokovima azila, potpora zakonitim migracijama u države članice i razvoju proaktivnih strategija useljavanja koje su u skladu s postupkom integracije državljana trećih zemalja, potpora jačanju kapaciteta država članica i promicanju pravednih i učinkovitih strategija vraćanja te razvoju partnerstava i suradnje s trećim zemljama.

Međutim, za pojačanu politiku EU-a u području migracija potrebne su mjere kroz cijeli niz dostupnih instrumenata. U tom pogledu, aktivnosti država članica koje se podupiru iz fondova bit će učinkovitije ako se budu dopunjavale i pojačavale relevantnim aktivnostima agencija Unije, posebice Europskog potpornog ureda za azil (EASO) i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koji će imati ključnu ulogu u utvrđivanju ranjivosti i podupiranju država članica da ih uklone, među ostalim zajedničkim operacijama, osposobljavanjem i primjenom stručnog znanja.

Fond će dopunjavati rad tih agencija za koje se u budućnosti predviđaju znatna pojačanja. Komisija u svojoj Komunikaciji „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani” predlaže da se agencijama Unije u području migracija dodijeli iznos od 865 000 000 EUR (u tekućim cijenama). 6 Ovom Uredbom nije obuhvaćeno financiranje tih agencija. Njihovo financiranje utvrđuje se u okviru redovnog godišnjeg proračunskog postupka. Osim toga, Komisija predlaže da se dodijeli iznos od 12 013 000 000 EUR (u tekućim cijenama) kako bi se pružila potpora velikom pojačanju Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, čime bi ona postala potpuno operativna sa stalnim snagama od oko 10 000 službenika graničnog nadzora 7 te dobrom funkcioniranju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA).

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Migracijska politika Unije i povezani Fond za azil i migracije oslanjaju se na sinergije i dosljednost u odnosu na relevantne politike EU-a, kao što su upravljanje granicama, unutarnja sigurnost, socijalna uključenost i integracija državljana trećih zemalja te vanjske politike Unije kojima se podupiru treće zemlje.

Različiti elementi upravljanja migracijama zahtijevaju koordinirani pristup niza financijskih instrumenata Unije kojima bi se podupirala provedba vanjskih i unutarnjih aspekata politike Unije. Vanjski instrumenti Unije imaju ključnu ulogu u uklanjanju glavnih uzroka migracija, omogućavanjem pristupa međunarodnoj zaštiti, jačanjem upravljanja granicama i ulaganjem napora u borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima, te podupiru provedbu mjera vraćanja i upravljanje politikom Unije o zakonitim migracijama. Stoga će prijedlozi Unije za njezine vanjske instrumente biti usredotočeni na područje migracija. Mjere u trećim zemljama i mjere povezane s trećim zemljama koje se podupiru sredstvima iz Fonda trebale bi se provoditi u potpunoj sinergiji i u skladu s ostalim mjerama izvan Unije koje se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje i trebale bi ih dopunjavati. Pri provedbi takvih mjera posebno bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije koji su povezani s dotičnom zemljom ili regijom. Kada je riječ o vanjskoj dimenziji, Fond bi trebao biti usmjeren na potporu za jačanje suradnje s trećim zemljama i jačanje ključnih aspekata upravljanja migracijama u područjima od interesa za migracijsku politiku Unije.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond+ (ESF+), s druge strane, uključuju važne odredbe kojima će biti obuhvaćena dugoročna integracija državljana trećih zemalja, a ovaj fond bit će više usmjeren na mjere rane integracije. Drugim programima, kao što su Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Erasmus+, također će se jačati odredbe o migrantima i izbjeglicama. Svi ti instrumenti morat će usklađeno funkcionirati kako bi se ostvario najveći mogući učinak njihove potpore.

Osigurat će se i sinergije s Fondom za pravosuđe, prava i vrijednosti kojim se pridonosi prioritetima i ciljevima koji su povezani s boljim upravljanjem migracijama, promicanjem uključivanja i rješavanjem problema trgovanja ljudima. Nadalje, tražit će se dosljednost i sinergije s Instrumentom za upravljanje granicama i vize kao dijelom Fonda za integrirano upravljanje granicama i s Fondom za unutarnju sigurnost, povrh prethodno navedenih fondova.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

U članku 3. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji propisano je da „Unija svojim građanima nudi područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica, na kojem je osigurano slobodno kretanje osoba zajedno s odgovarajućim mjerama u pogledu nadzora vanjskih granica, azila, useljavanja te sprečavanja i suzbijanja kriminala”.

Pravna osnova za predloženo djelovanje Unije nalazi se na popisu mjera iz članka 77. stavka 2. i članka 79. stavka 2. točke (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kao što su zajednička politika o vizama, provjere osoba na vanjskim granicama, mjere za postupno uspostavljanje integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama i suzbijanje trgovanja ljudima.

Upućuje se i na članak 80. UFEU-a u kojem se ističe da politike Unije iz glave V. poglavlja 2. Trećeg dijela UFEU-a i njihovu provedbu uređuje načelo solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama, uključujući i njegove financijske implikacije.

Nadalje, Komisija je 29. svibnja 2018. donijela prijedlog Uredbe o zajedničkim odredbama 8 kako bi poboljšala koordinaciju i uskladila provedbu potpore u okviru podijeljenog upravljanja, s glavnim ciljem pojednostavnjenja provedbe politike. Dio Fonda za azil i migracije u okviru podijeljenog upravljanja obuhvaćen je tim zajedničkim odredbama.

Različiti fondovi u okviru podijeljenog upravljanja ostvaruju komplementarne ciljeve i imaju jednak način upravljanja pa se stoga Uredbom (EU) .../... [Uredba o zajedničkim odredbama] utvrđuje niz općih načela kao što je partnerstvo. Ta Uredba sadržava i zajedničke elemente strateškog planiranja i programiranja, uključujući odredbe o sporazumu o partnerstvu koji treba sklopiti sa svakom državom članicom, i njome se uspostavlja zajednički pristup usmjerenosti fondova na uspješnost. U skladu s time, ona uključuje i povoljne uvjete i mehanizme za praćenje, izvješćivanje i evaluaciju. Zajedničke odredbe utvrđene su i u pogledu pravila prihvatljivosti, financijskog upravljanja i mehanizama za upravljanje i kontrolu.

Fond će biti otvoren za pridruživanje trećih zemalja, u skladu s uvjetima propisanima u posebnom sporazumu o sudjelovanju treće zemlje u Fondu za azil i migracije u kojima su navedeni njihovi doprinosi te koristi i uvjeti sudjelovanja.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Upravljanje migracijskim tokovima donosi izazove koji su sve više transnacionalne prirode i toliko opsežni da ih države članice ne mogu samostalno riješiti. Budući da su za pitanja migracija potrebna znatna sredstva i kapaciteti država članica te kako bi se osigurao sveobuhvatni pristup utemeljen na uzajamnom povjerenju, solidarnosti, podjeli odgovornosti, suradnji i koordinaciji među državama članicama i institucijama EU-a, postoji jasna dodana vrijednost intervencije Unije u tom području i mobilizacije proračuna EU-a.

U tom kontekstu očekuje se da će Fond za azil i migracije donijeti dodanu vrijednost na način da će osigurati učinkovitiju uporabu javnih sredstava jačanjem zajedničkog europskog sustava azila uspostavom zajedničkih pravila i postupaka, razvojem kapaciteta država članica za prihvat osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, promicanjem upotrebe više zakonitih mogućnosti za migrante, osiguravanjem dugoročne konkurentnosti Unije i budućnosti njezina socijalnog modela, podupiranjem integracije državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom i smanjivanjem poticaja za nezakonite migracije s pomoću održive politike vraćanja i ponovnog prihvata.

Kad je riječ o vanjskoj dimenziji unutarnjih poslova, partnerstva i suradnja s trećim zemljama bitna su komponenta migracijske politike Unije za osiguravanje odgovarajućeg upravljanja tokovima i pokazivanje solidarnosti s trećim zemljama koje su pod migracijskim pritiskom inicijativama za preseljenje. Jasno je da će se donošenjem mjera i udruživanjem sredstava na razini EU-a znatno povećati utjecaj EU-a koji mu je potreban kako bi uvjerio treće zemlje u suradnju s njime na pitanjima povezanima s migracijama koja su poglavito u interesu EU-a i država članica.

Prijedlogom se poštuje načelo supsidijarnosti jer će se većina sredstava upotrijebiti u skladu s načelom podijeljenog upravljanja i poštujući institucionalne nadležnosti država članica te se potvrđuje da bi se intervencije trebale provoditi na odgovarajućoj razini i da uloga Unije ne bi trebala prelaziti ono što je nužno.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti i obuhvaćen je područjem primjene mjera u području slobode, sigurnosti i pravde, kako je definirano u glavi V. UFEU-a. Ciljevi i odgovarajuće razine financiranja proporcionalni su onome što se instrumentom nastoji postići. Mjere predviđene ovim prijedlogom odnose se na europsku dimenziju azila i migracija.

•Odabir instrumenta

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za azil i migracije.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Retrospektivne evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Prijedlogom se uzimaju u obzir rezultati evaluacije prethodnih financijskih instrumenata. On se temelji na ex post evaluaciji Europskog fonda za izbjeglice, Europskog fonda za integraciju i Europskog fonda za povratak 9 i na evaluaciji Fonda za azil, migracije i integraciju na sredini provedbenog razdoblja (programsko razdoblje 2014. – 2020.). Na temelju različitih evaluacijskih kriterija doneseni su sljedeći zaključci:

U pogledu djelotvornosti, FAMI je imao važnu ulogu u poboljšanju sustava azila i jačanju kapaciteta za prihvat u državama članicama. Zbog migracijske krize u mnogim zemljama davala se prednost području azila. FAMI je zabilježio znatan napredak u pogledu najranjivijih osoba, uključujući maloljetnike bez pratnje, te izbjeglica i tražitelja azila u regijama kao što su Sjeverna Afrika i Rog Afrike, čime se povećava vidljivost njegove vanjske dimenzije. Međutim, postoje ograničeni dokazi o povećanom kapacitetu za razvoj, praćenje i evaluaciju sustava azila i, iako je program preseljenja EU-a do sada dobro napredovao, samo je u ograničenoj mjeri pridonio uspostavi, razvoju i provedbi nacionalnih programa preseljenja.

Provedbom FAMI-a ostvaren je dobar napredak u području integracije državljana trećih zemalja davanjem prednosti kratkoročnim mjerama integracije pred dugoročnim mjerama, ali je dosad ostvaren ograničen napredak u pogledu zakonitih migracija, vjerojatno zbog kontekstualnih čimbenika. Rezultati tih mjera još nisu vidljivi jer je integracija dugotrajan postupak.

Razvoj poštenih, održivih i učinkovitih strategija vraćanja sve je važniji cilj u većini država članica i, unatoč tome što su se stope dobrovoljnog i prisilnog vraćanja stabilno povećavale uz potporu Fonda, može se zaključiti da je FAMI u ograničenoj mjeri pridonio učinkovitoj provedbi strategija vraćanja.

Solidarnost i podjela odgovornosti među državama članicama pojačani su većinom s pomoću hitne pomoći, mehanizama premještanja i programa preseljenja EU-a. Dostupni nalazi pokazuju da su nacionalni programi, u usporedbi s mehanizmom premještanja, u ograničenoj mjeri pridonijeli transferu tražitelja azila i korisnika međunarodne zaštite.

FAMI je znatno pridonio državama članicama u hitnim situacijama, većinom u obliku hitne pomoći koja je bila bitan element u jačanju solidarnosti. Olakšao je brz i ciljani odgovor u koordinaciji i sinergiji s instrumentom za hitnu potporu 10 .

Kad je riječ o učinkovitosti, unutar ograničenja dostupnih podataka evaluacijom je utvrđeno da su rezultati Fonda ostvareni uz razumne troškove u pogledu ljudskih resursa i financijskih sredstava. Iako je početak provedbe nacionalnih programa bio odgođen, čini se da se Fond u načelu provodio po planu, zahvaljujući hitnoj pomoći kojom je premošćen jaz u financiranju i zadovoljene neposredne potrebe, čemu je pomogao fleksibilan pristup upravljanju Fondom. Mjere upravljanja i kontrole bile su primjerene i djelotvorne te se strogim mehanizmima osiguravala pravilna provedba fonda i sprječavanje prijevare i nepravilnosti.

U ovoj fazi ima malo dokaza o znatnom smanjenju administrativnog opterećenja, iako je FAMI doveo do pojednostavnjenja u odnosu na prošlost. Uvedeno je nekoliko novih administrativnih postupaka i postupaka upravljanja, uzimajući u obzir pouke naučene iz prethodnih fondova. One uključuju donošenje Smjernica za bolju regulativu i skupa alata i pokazatelja kako bi se osiguralo prikladnije mjerenje uspješnosti.

Korisnici smatraju da je većina inovativnih mjera (npr. pojednostavnjene mogućnosti financiranja, višegodišnje programiranje) posebno korisna i da su se njima postigla pojednostavnjenja. Unatoč većim pojednostavnjenjima, čini se da nacionalna pravila i postupci koji se primjenjuju u okviru nacionalnih programa uzrokuju srednje do veliko administrativno opterećenje, što utječe na učinkovitost.

Unatoč izazovima, FAMI je zadržao veliku relevantnost jer se pokazao dostatno fleksibilnim, širokim i sveobuhvatnim za odgovor na različite potrebe, a nacionalni programi u skladu su s potrebama država članica. Međutim, budući da su se tijekom provedbenog razdoblja potrebe država članica mijenjale, potrebna je veća fleksibilnost u pogledu dodijeljenih sredstava. Potrebe se znatno razlikuju među državama članicama i ovisno o različitim područjima (tj. azil, integracija i vraćanje) njihov obujam i opseg mijenjali su se, ali su se u načelu povećale. U mnogim zemljama prednost se davala području azila. Zbog migracijske krize razina financijskih sredstava FAMI-a razlikovala se od izvorno predviđene te se pokazalo da je izvorna razina financiranja bila nedostatna.

U fazi oblikovanja, planiranja i izrade programa Fonda poduzete su mjere za osiguranje dosljednosti i komplementarnosti s drugim financijskim instrumentima EU-a i s relevantnim ključnim strategijama politike EU-a te za postizanje strateške usklađenosti s njima. Komisija je u fazi provedbe osigurala koordiniranu uporabu fondova EU-a sa sličnim ciljevima. Na nacionalnoj razini velika većina država članica osigurala je dosljednost i komplementarnost uspostavom mehanizama za koordinaciju, poglavito neke vrste odbora za praćenje u kojima su se okupljala različita tijela koja su sudjelovala u provedbi fondova.

Međutim, kada je riječ o unutarnjoj dosljednosti među različitim provedbenim mehanizmima za FAMI, čini se da bi se komunikacija mogla poboljšati jer korisnici nisu svjesni mjera i projekata koji se podupiru u okviru FAMI-a, posebice mjera Unije i hitne pomoći. Svejedno ima malo dokaza o nedosljednosti, preklapanjima i udvostručavanjima, na unutarnjoj i vanjskoj razini.

Općenito je provedbom FAMI-a stvorena važna dodana vrijednost EU-a, unatoč tome što je bio relativno mali u usporedbi s izazovima uzrokovanima krizom koja je nastala u tom razdoblju. Glavna korist na razini EU-a proizlazi iz transnacionalne dimenzije određenih mjera (mjere Unije i Europska migracijska mreža) te podjele tereta na razini EU-a, što posebno podupiru hitna pomoć i mehanizam premještanja u okviru nacionalnih programa, koji su čvrst dokaz da je primijenjeno načelo solidarnosti.

FAMI je donio znatnu dodanu vrijednost EU-a u pogledu sljedećeg:

i.    osiguravanja djelotvornog i učinkovitog upravljanja migracijskim tokovima na razini EU-a (učinci obujma);

ii.    poboljšanih postupaka povezanih s upravljanjem migracijama te većeg znanja i iskustva i kapaciteta (učinci postupka);

iii.    omogućivanja državama članicama da dosegnu veći broj migranata, tražitelja azila, izbjeglica i državljana trećih zemalja (učinci opsega) i

iv.    inovacija stvorenih na nacionalnoj i europskoj razini provedbom mjera (učinci uloge).

Nepostojanje financiranja iz FAMI-a naštetilo bi kvaliteti odgovora EU-a na migracijsku krizu i mogućnosti država članica za suradnju i provedbu rješenja. Prekid potpore vjerojatno bi imao znatne negativne posljedice i doveo bi do smanjenja opsega i kvalitete provedenih mjera, do kašnjenja u provedbi ili čak obustave provedbe mjera, uključujući negativne posljedice na primjenu načela solidarnosti, podjele tereta i uzajamnog povjerenja.

U okviru FAMI-a posebna pozornost posvećivala se održivosti s pomoću mehanizama uspostavljenih tijekom faze izrade programa i provedbe u različitim provedbenim mehanizmima, iako u manjoj mjeri u kontekstu hitne pomoći (zbog prirode mjera). Pri oblikovanju intervencija iz FAMI-a trebalo bi više voditi računa o kriterijima održivosti.

Održivost učinaka mjera (učinci koji traju nakon prekida intervencije) i financijska održivost (mjere koje bi se mogle nastaviti nakon prekida financiranja iz FAMI-a) razlikuju se prema provedbenim mehanizmima, državama članicama i posebnim ciljevima i ovise o primjeni sveobuhvatnog pristupa. Održivost učinaka na ciljne skupine vjerojatno će se razlikovati ovisno o predmetnim područjima – rezultati u pogledu integracija i azila vjerojatno će trajati ako se budu zadovoljavale dugoročne potrebe, dok su rezultati u pogledu vraćanja održiviji ako se temelje na programima dobrovoljnog vraćanja i podupiru se naporima usmjerenima na reintegraciju.

•Savjetovanja s dionicima

Od 10. siječnja do 9. ožujka 2018. održana su dva posebna otvorena javna savjetovanja o fondovima EU-a u području migracija i sigurnosti. Ispitanici su općenito isticali potrebu za pojednostavnjenjem provedbe financijskih instrumenata u području unutarnjih poslova, većom fleksibilnošću (posebice u pogledu sposobnosti za odgovor na migracijske i sigurnosne krize) i za pojačanim financiranjem i potporom u područjima u kojima postoji snažna podjela odgovornosti (azil i upravljanje granicama) i/ili suradnja među država članicama i s agencijama za unutarnje poslove. Ispitanici su tvrdili da se takvim mjerama može poboljšati djelotvornost i učinkovitost financijskih instrumenata i povećati dodana vrijednost EU-a. Dionici su istaknuli i potrebu za većim utjecajem politike unutarnjih poslova u trećim zemljama.

Savjetovanja s nadležnim tijelima država članica održala su se u okviru Odbora za FAMI-FUS. Države članice dostavile su informacije o glavnim prioritetima za financiranje, problemima, strukturi fondova i načinima provedbe. Obavljena su savjetovanja i s drugim ključnim dionicima i korisnicima sredstava iz FAMI-a i Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) u okviru izravnog i neizravnog upravljanja, kao što su međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva te s agencijama za unutarnje poslove.

Dionici su se složili da bi se, kako bi se postigla najveća moguća dodana vrijednost EU-a, potrošnja EU-a trebala temeljiti na prioritetima i obvezama politike na razini EU-a i podupirati provedbu pravne stečevine EU-a u području unutarnjih poslova. Dionici su zatražili dostupnost dostatnih sredstava za suočavanje s trenutačnim i novim izazovima. Dostatna sredstva trebala bi biti dostupna i za agencije za unutarnje poslove, u skladu s proširenjem njihovih područja djelovanja. Dionici su se složili da treba povećati fleksibilnost strukture fondova. Zaključili su da bi trebalo zadržati višegodišnji program kako bi se zadržala dostatna fleksibilnost za odgovor u slučaju promjene okolnosti. Nevladine organizacije smatrale su da bi trebalo nastaviti i s izravnim upravljanjem.

Tijekom savjetovanja potvrđena je opća suglasnost među ključnim dionicima da je potrebno zadržati šire područje djelovanja financiranja EU-a, uključujući u pogledu njegove vanjske dimenzije, jačanjem učinka politika unutarnjih poslova, većim pojednostavnjenjem mehanizama provedbe i većom fleksibilnošću, posebice za odgovor na hitne situacije.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Izrada budućih financijskih instrumenata za unutarnje poslove započela je 2016. i nastavila se 2017. i 2018. U okviru tih aktivnosti 2017. i 2018. provedeno je istraživanje o VFO-u kako bi se poduprijela procjena učinka pokrenuta u rujnu 2017. U okviru tih studija objedinjeni su dostupni rezultati evaluacija postojećih financijskih instrumenata te rezultati savjetovanja s dionicima i istraživali su se problemi, ciljevi i mogućnosti politika, te njihov vjerojatni učinak, koji su se ispitivali u procjeni učinka.

•Procjena učinka

Za ovaj prijedlog provedena je procjena učinka. Procjenom učinka obuhvaćeno je sljedeće: Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost, Fond za integrirano upravljanje granicama koji se sastoji od Instrumenta za upravljanje granicama i vize i Instrumenta za opremu za carinske kontrole. Sažetak procjene učinka i pozitivno mišljenje Odbora za nadzor regulative dostupni su na web-mjestu http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/?fuseaction=ia .

U izvješću o procjeni učinka analizirane su različite mogućnosti politike u pogledu načina isporuke sredstava, rješavanja pitanja dosljednosti i komplementarnosti s drugim financijskim instrumentima EU-a, vanjske dimenzije migracija i financiranja sigurnosti, fleksibilnosti u stabilnom financijskom okruženju (uključujući tematski instrument), načina provedbe (podijeljeno, izravno i neizravno upravljanje), mogućnosti pružanja hitne pomoći, mehanizma za preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja itd. Mogućnost kojoj se daje prednost kombinacija je mogućnosti utemeljena na rezultatima i preporukama ex-post evaluacije prethodnih fondova (programsko razdoblje 2007. – 2013.) i evaluacija na sredini provedbenog razdoblja trenutačnih fondova (programsko razdoblje 2014.   – 2020.).

Procjena učinka uključuje preporuke Odbora za regulatorni nadzor. U tablici u nastavku opisana su glavna razmatranja i preporuke za poboljšanje koji su zaprimljeni u pogledu Fonda za azil i migracije, Instrumenta za upravljanje granicama i vize (kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama) i Fonda za unutarnju sigurnost i kako je procjena učinka izmijenjena kako bi se to uzelo u obzir.

•    Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

Uredbom o zajedničkim odredbama (koja je zajednička za nekoliko područja politika u okviru podijeljenog upravljanja) osigurat će se pojednostavnjenje Fonda što većom uporabom zajedničkih pravila, praćenja, kontrole i revizija za provedbu programa, uključujući bolju uporabu pojednostavnjenih mogućnosti financiranja. Revizijski pristup uskladit će se kako bi bio više usmjeren na uzorkovanje revizije na temelju rizika i poštovanje načela „jedinstvene revizije” u cilju smanjenja administrativnog opterećenja.

Dodatno pojednostavnjenje u okviru izravnog upravljanja postići će se uporabom zajedničkih alata IT-a u cijeloj Komisiji (e-sustav za upravljanje bespovratnim sredstvima).

•Temeljna prava

Financijska potpora iz proračuna Unije nužna je za provedbu Fonda za azil i migracije kako bi se državama članicama pružila potpora osiguravanjem zajedničkih pravila i postupaka za prihvat osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, promicanjem više zakonitih mogućnosti za migrante, podupiranjem integracije državljana trećih zemalja i smanjenjem poticaja za nezakonite migracije provedbom održive politike vraćanja i ponovnog prihvata. Ti će se ciljevi ostvarivati potpuno u skladu s preuzetim obvezama Unije u području temeljnih prava. To će se pozorno pratiti tijekom provedbe Fonda.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog Komisije za višegodišnji financijski okvir uključuje 10 415 000 000 EUR (u tekućim cijenama) za Fond za azil i migracije i 865 000 000 EUR (u tekućim cijenama) za mjerodavne decentralizirane agencije za razdoblje 2021.–2027.

On će se provoditi podijeljenim ili izravnim/neizravnim upravljanjem. Ukupna sredstva dodijelit će se kako slijedi: 60 % za programe država članica koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja i 40 % za tematski instrument, za posebne mjere na nacionalnoj ili transnacionalnoj razini, mjere Unije, hitnu pomoć za preseljenje, napore solidarnosti i odgovornosti i europsku migracijsku mrežu. Omotnica za tematski instrument upotrebljavat će se i za tehničku pomoć na inicijativu Komisije.

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Financiranje provode države članice u okviru podijeljenog upravljanja i Komisija u okviru izravnog/neizravnog upravljanja.

Poboljšat će se okvir za praćenje i evaluaciju, uključujući poboljšanjem metodologije za praćenje ulaganja iz različitih fondova EU-a, kako bi se potaknulo pravodobno djelovanje i osiguralo da se evaluacijama mogu dobiti korisne informacije za buduće revizije intervencija u području politike. To će se postići s pomoću boljih pokazatelja, boljom suradnjom s relevantnim partnerima i mehanizmima za poticanje uspješnosti. Evaluaciju na sredini provedbenog razdoblja i retrospektivnu evaluaciju provodit će Komisija. One će se provoditi u skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 11 u kojem su tri institucije potvrdile da bi evaluacije postojećeg zakonodavstva i politike trebale služiti kao osnova za procjenu učinka mogućnosti za daljnje djelovanje. Evaluacijama će se procjenjivati učinci Fonda na terenu na temelju pokazatelja i ciljeva i na temelju detaljne analize do koje se mjere može smatrati da je Fond relevantan, djelotvoran, učinkovit, da osigurava dostatnu dodanu vrijednost EU-a i da je u skladu s drugim politikama EU-a. One će uključivati naučene pouke kako bi se mogli utvrditi nedostaci, problemi ili mogućnosti za daljnje poboljšanje mjera ili njihovih rezultata i za ostvarenje najvećeg mogućeg učinka.

Od država članica u okviru podijeljenog upravljanja očekuje se da redovito izvješćuju o provedbi svojih programa i da na kraju programskog razdoblja podnesu konačno izvješće o uspješnosti.

•Detaljno obrazloženje pojedinih odredaba prijedloga

U Poglavlju I. – Opće odredbe prijedloga Uredbe utvrđuju se njezina svrha, područje primjene i glavne definicije. U njemu je propisano da sve mjere koje se podupiru u okviru Uredbe moraju biti u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. U njemu se utvrđuju i ciljevi Uredbe. Predloženo područje primjene tih članaka većinom se temelji na trenutačnoj Uredbi o FAMI-u, uzimajući u obzir novosti u politici, kao što su Europski migracijski program i potrebu za brzim odgovorom na izazove u području migracija koji se stalno razvijaju unutar EU-a i u suradnji s trećim zemljama.

U Poglavlju II. - Financijski i provedbeni okvir utvrđuju se opća načela za potporu koja se pruža u okviru ove Uredbe i ističe se važnost dosljednosti i komplementarnosti s relevantnim financijskim instrumentima EU-a. Propisuju se načini provedbe mjera koje se podupiru u okviru Uredbe: podijeljeno, izravno i neizravno upravljanje. Predložena kombinacija načina provedbe temelji se na pozitivnom iskustvu s navedenom kombinacijom tijekom provedbe postojećeg financijskog instrumenta.

U prvom odjeljku poglavlja utvrđuje se financijski okvir. U prijedlogu se navodi iznos ukupne omotnice za Fond i njezina uporaba u okviru različitih načina provedbe.

U drugom, trećem i četvrtom odjeljku opisuje se provedbeni okvir za Fond prema načinu provedbe, kao što su programi Komisije i država članica. Podrobno se opisuju mehanizmi za preispitivanje programa država članica na sredini provedbenog razdoblja i za provedbu posebnih mjera, mjera Unije, hitne pomoći, tehničke pomoći, mješovitog financiranja te operativne potpore.

U posljednjem odjeljku navedene su nužne odredbe o izvješćima država članica o uspješnosti te o praćenju i evaluaciji.

U Poglavlju III. – Završne odredbe navedene su odredbe povezane s delegiranjem ovlasti na Komisiju za donošenje delegiranih akata i odredbe o postupku odbora. Njime je obuhvaćena i primjenjivost Uredbe o zajedničkim odredbama na prijedlog Uredbe, predlaže se stavljanje izvan snage prethodnog financijskog instrumenta i utvrđuje niz prijelaznih odredaba. Utvrđuje se datum stupanja na snagu prijedloga Uredbe i propisuje se da će Uredba biti u cijelosti obvezujuća i izravno primjenjiva u svim državama članicama u skladu s Ugovorima od 1. siječnja 2021.

2018/0248 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Fonda za azil i migracije

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 78. stavak 2. i članak 79. stavke 2. i 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 12 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 13 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U kontekstu sve većih migracijskih izazova koje obilježava potreba za podupiranjem snažnih sustava prihvata, azila, integracije i migracija u državama članicama, za sprječavanjem i prikladnim rješavanjem situacija pritiska te za zamjenom nezakonitih i nesigurnih dolazaka zakonitim i sigurnim načinima dolaska, ulaganje u učinkovito i koordinirano upravljanje migracijama u Uniji od ključne je važnosti za ostvarenje cilja Unije koji se odnosi na uspostavu područja slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(2)Važnost koordiniranog pristupa Unije i država članica odražava se u Europskom migracijskom programu iz svibnja 2015. u kojem se ističe potreba za dosljednom i jasnom zajedničkom politikom za obnovu povjerenja u sposobnost Unije da objedini europske i nacionalne napore u području migracija i omogući učinkovitu suradnju, u skladu s načelom solidarnosti i poštenom podjelom odgovornosti te je potvrđena u preispitivanju tog programa na sredini provedbenog razdoblja iz rujna 2017. i u izvješću o napretku iz ožujka i svibnja 2018.

(3)U svojim Zaključcima od 19. listopada 2017. Europsko vijeće potvrdilo je da treba tražiti sveobuhvatni, pragmatičan i odlučan pristup upravljanju migracijama kojim će se obnoviti kontrola na vanjskim granicama, smanjiti broj nezakonitih dolazaka i smrtnih slučajeva na moru i koji bi trebalo temeljiti na fleksibilnoj i koordiniranoj uporabi svih dostupnih instrumenata Unije i država članica. Europsko vijeće dalje je pozvalo na osiguranje znatno pojačanih vraćanja mjerama na razini EU-a i država članica, kao što su djelotvorni sporazumi i mehanizmi o ponovnom prihvatu.

(4)Kako bi se podržali napori usmjereni na osiguranje sveobuhvatnog pristupa upravljanju migracijama utemeljenog na uzajamnom povjerenju, solidarnosti i podjeli odgovornosti među državama članicama i institucijama Unije i ispunio cilj osiguravanja zajedničke održive politike Unije o azilu i imigraciji, državama članicama trebalo bi pružiti potporu prikladnim financijskim sredstvima u obliku Fonda za azil i migracije (dalje u tekstu „Fond”).

(5)Fond bi trebalo provoditi potpuno u skladu s pravima i načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima i međunarodnim obvezama Unije u pogledu temeljnih prava.

(6)Fond bi se trebao temeljiti na rezultatima i ulaganjima izvršenima uz potporu njegovih prethodnika: Europskog fonda za izbjeglice uspostavljenog Odlukom 573/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja uspostavljenog Odlukom Vijeća 2007/435/EZ, Europskog fonda za povratak uspostavljenog Odlukom 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća za razdoblje 2007. – 2013. i Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2014. – 2020., kako je uspostavljen Uredbom (EU) 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća. Istodobno bi se trebale uzeti u obzir sve relevantne novosti.

(7)Fondom bi se trebalo podupirati učinkovito upravljanje migracijskim tokovima, među ostalim, promicanjem zajedničkih mjera u području azila, uključujući napore država članica u pogledu prihvata osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, preseljenjem i transferom podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite između država članica, podupiranjem strategija integracije i djelotvornijom politikom zakonitih migracija kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost Unije i budućnost njezina socijalnog modela te smanjio poticaj za nezakonite migracije provedbom održive politike vraćanja i ponovnog prihvata. Fondom bi se trebalo podupirati jačanje suradnje s trećim zemljama u cilju boljeg upravljanja priljevom osoba koje podnose zahtjev za azil ili druge vrste međunarodne zaštite, stvaranja mogućnosti za zakonite migracije i suzbijanja nezakonitih migracija te kako bi se osigurala održivost vraćanja i učinkovit ponovni prihvat u trećim zemljama.

(8)Migracijska kriza ukazala je na potrebu za reformom zajedničkog europskog sustava azila kako bi se osigurali učinkoviti postupci azila kojima će se spriječiti sekundarna kretanja, ujednačeni i prikladni uvjeti prihvata podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ujednačeni standardi za odobravanje međunarodne zaštite i odgovarajuća prava i pogodnosti za korisnike međunarodne zaštite. Istodobno je reformom trebalo uspostaviti pošteniji i djelotvorniji sustav za utvrđivanje odgovornosti država članica za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i okvir Unije za napore država članica u pogledu preseljenja. Stoga je prikladno da se iz Fonda pruža veća potpora naporima država članica da u potpunosti i pravilno provode obnovljeni zajednički europski sustav azila.

(9)Fondom bi se također trebale dopunjavati i jačati aktivnosti koje provodi Agencija Europske unije za azil (EUAA) osnovana Uredbom (EU) ../.. [Uredba o EUAA-u] 14 u cilju olakšavanja i poboljšanja funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila koordiniranjem i jačanjem praktične suradnje i razmjene informacija među državama članicama, promicanjem prava Unije i operativnih standarda o azilu u cilju osiguravanja visokog stupnja ujednačenosti utemeljenog na visokim standardima zaštite u pogledu postupaka međunarodne zaštite, uvjeta prihvata i procjene potreba za potporom diljem Unije, omogućivanjem održive i poštene raspodjele zahtjeva za međunarodnu zaštitu, olakšavanjem konvergencije u procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu diljem Unije, podupiranjem napora država članica u području preseljenja i pružanjem operativne i tehničke pomoći državama članicama za upravljanje njihovim sustavima azila i prihvata, posebice onima čiji su sustavi izloženi nerazmjernom pritisku.

(10)Fond bi trebao podupirati napore Unije i država članica koji se odnose na jačanje kapaciteta država članica za razvoj, praćenje i provedbu evaluacije politika o azilu s obzirom na njihove obveze prema postojećem pravu Unije.

(11)Partnerstva i suradnja s trećim zemljama bitna su komponenta politike azila Unije kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje tokovima osoba koje podnose zahtjev za azil ili druge oblike međunarodne zaštite. Kako bi se nesiguran i nezakoniti dolazak državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva na državno područje država članica zamijenio zakonitim i sigurnim dolaskom, kako bi se izrazila solidarnost s državama i regijama u koje ili unutar kojih je raseljen velik broj osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita pomaganjem da se ublaži pritisak na te zemlje, kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva migracijske politike Unije povećanjem utjecaja Unije na treće zemlje i kako bi se učinkovito pridonijelo globalnim inicijativama za preseljenje usklađenim nastupanjem na međunarodnim forumima i prema trećim zemljama, Fondom bi se trebali osigurati financijski poticaji za provedbu Okvira Unije za preseljenje [i okvira za humanitarni prihvat.]

(12)Uzimajući u obzir visoke razine migracijskih tokova u Uniji posljednjih godina i važnost osiguravanja kohezije naših društava, od ključne je važnosti podržati politike država članica za ranu integraciju državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, uključujući u prioritetnim područjima utvrđenima u Akcijskom planu za integraciju državljana trećih zemalja koji je Komisija donijela 2016.

(13)U cilju povećanja učinkovitosti, postizanja najveće dodane vrijednosti Unije i osiguravanja dosljednosti odgovora Unije u poticanju integracije državljana trećih zemalja, mjere koje se financiraju iz Fonda trebale bi biti specifične i komplementarne mjerama koje se financiraju iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Mjerama koje se financiraju iz ovog Fonda trebale bi se podupirati mjere prilagođene potrebama državljana trećih zemalja koje se u načelu provode u ranoj fazi integracije i horizontalne mjere kojima se podupiru kapaciteti država članica u području integracije, a dugoročne intervencije za državljane trećih zemalja trebale bi se financirati u okviru EFRR-a i ESF-a+.

(14)U tom kontekstu nadležna tijela država članica odgovorna za provedbu Fonda trebala bi imati obvezu surađivati i uspostaviti mehanizme koordinacije s nadležnim tijelima koje su države članice odredile za upravljanje intervencijama iz ESF-a+ i EFRR-a i, prema potrebi, s njihovim upravljačkim tijelima i upravljačkim tijelima ostalih fondova Unije kojima se pridonosi integraciji državljana trećih zemalja.

(15)Provedba Fonda u tom području trebala bi biti u skladu sa zajedničkim osnovnim načelima Unije u području integracije, kako je navedeno u zajedničkom programu za integraciju.

(16)Državama članicama koje to žele trebalo bi dopustiti da u svojim programima predvide da se u mjere integracije mogu uključiti najbliži srodnici državljana trećih zemalja u mjeri u kojoj je to nužno za djelotvornu provedbu takvih mjera. Izraz „najbliži srodnik” trebalo bi shvaćati kao da označava supružnike, partnere i bilo koju osobu koja ima izravne obiteljske veze, bez obzira radi li se o potomcima ili precima, s državljaninom treće zemlje na kojeg su usmjerena djelovanja u vezi s integracijom, a koje u protivnom ne bi bile obuhvaćene Fondom.

(17)S obzirom na ključnu ulogu lokalnih i regionalnih tijela i organizacija civilnog društva u području integracije te kako bi se olakšao pristup tih subjekata financiranju na razini Unije, Fondom bi se trebala olakšati provedba mjera u području integracije lokalnih i regionalnih tijela ili organizacija civilnog društva, uključujući uporabom tematskog instrumenta i višom stopom sufinanciranja za te mjere.

(18)Uzimajući u obzir dugoročne gospodarske i demografske izazove s kojima se suočava Unija, od ključne je važnosti uspostaviti kanale za zakonite migracije koji dobro funkcioniraju kako bi Unija i dalje bila privlačno odredište za migrante i kako bi se osigurala održivost sustava socijalne pomoći i rast gospodarstva Unije.

(19)Fondom bi se trebale podupirati države članice u uspostavi strategija kojima se organiziraju zakonite migracije i trebale bi se pojačati njihove sposobnosti za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju svih strategija, politika i mjera za državljane trećih zemalja sa zakonitim boravkom, među ostalim i pravni instrumenti Unije. Fondom bi se trebala podupirati i razmjena informacija, najbolje prakse i suradnja između različitih odjela uprave i različitih razina upravljanja i među državama članicama.

(20)Učinkovita politika vraćanja sastavni je dio sveobuhvatnog pristupa migracijama koji provode Unija i njezine države članice. Fondom bi se trebali podupirati i poticati napori država članica usmjereni na djelotvornu provedbu i daljnji razvoj zajedničkih standarda o vraćanju, posebice kako je utvrđeno u Direktivi 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 15 te integriranog i koordiniranog pristupa upravljanju vraćanjem. U pogledu održivih politika vraćanja, Fondom bi se trebale podupirati i povezane mjere u trećim zemljama, kao što je reintegracija povratnika.

(21)Države članice trebale bi dati prednost dobrovoljnom vraćanju. Kako bi se promicao dobrovoljni povratak, države članice trebale bi predvidjeti poticaje za dobrovoljno vraćanje osoba, na primjer povlašteni tretman u obliku veće pomoći za vraćanje. Ta je vrsta dobrovoljnog vraćanja u interesu kako povratnika tako i nadležnih tijela zbog njezine ekonomičnosti.

(22)Ipak, dobrovoljno i prisilno vraćanje povezani su i uzajamno se potiču te bi države članice stoga trebalo poticati da pojačaju komplementarnosti između te dvije vrste vraćanja. Mogućnost udaljavanja važan je element koji pridonosi cjelovitosti sustava azila i zakonitih migracija. Fondom bi se stoga trebale podupirati mjere država članica za olakšavanje i provođenje udaljavanja u skladu s normama utvrđenima u pravu Unije, kada je to primjenjivo, i uz puno poštovanje temeljnih prava i dostojanstva povratnika.

(23)Posebnim mjerama potpore za povratnike u državama članicama i u zemljama vraćanja mogu se poboljšati uvjeti za vraćanje i pojačati njihova integracija.

(24)Sporazumi o ponovnom prihvatu i ostali dogovori sastavni su element Unijine politike vraćanja i glavno sredstvo za učinkovito upravljanje migracijskim tokovima jer olakšavaju brzo vraćanje nezakonitih migranata. Ti sporazumi i mehanizmi važan su element u okviru dijaloga i suradnje s trećim zemljama porijekla i tranzita nezakonitih migranata te je potrebno poduprijeti njihovu provedbu u trećim zemljama u interesu učinkovitih politika vraćanja na nacionalnoj razini i na razini Unije.

(25)Uz pružanje potpore vraćanju osoba kako je predviđeno u ovoj Uredbi, Fondom bi se trebale podržati i druge mjere za suzbijanje nezakonitih migracija, ukloniti poticaji za nezakonite migracije ili zaobilaženje postojećih pravila o zakonitoj migraciji, čime se štiti cjelovitost imigracijskih sustava država članica.

(26)Zapošljavanje nezakonitih migranata poticajni je čimbenik za nezakonite migracije i otežava razvoj politike radne mobilnosti utemeljene na sustavima zakonite migracije. Fondom bi se stoga trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u provedbi Direktive 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 16 kojom se zabranjuje zapošljavanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom i predviđaju sankcije za poslodavce koji krše tu zabranu.

(27)Fondom bi se trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u njihovoj provedbi Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća 17 u kojoj se utvrđuju odredbe o pomoći i potpori žrtvama trgovanja ljudima te o njihovoj zaštiti.

(28)Fondom bi se trebale dopuniti i pojačati aktivnosti koje u području vraćanja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu uspostavljena Uredbom (EU) br. 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća 18 , čime se pridonosi učinkovitom europskom integriranom upravljanju granicama, kako je definirano u članku 4. te Uredbe.

(29)Trebalo bi nastojati uspostaviti sinergije, dosljednosti i učinkovitosti s drugim fondovima Unije i izbjegavati preklapanja mjera.

(30)Mjere u trećim zemljama i mjere povezane s trećim zemljama koje se podupiru sredstvima iz Fonda trebale bi dopunjavati druge mjere izvan Unije koje se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje. Pri provedbi takvih mjera posebice bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije koji su povezani s dotičnom zemljom ili regijom te s međunarodnim obvezama Unije. Kad je riječ o vanjskoj dimenziji, Fond bi trebao biti usmjeren na potporu za jačanje suradnje s trećim zemljama i jačanje ključnih aspekata upravljanja migracijama u područjima od interesa za migracijsku politiku Unije.

(31)Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi biti usmjereno na aktivnosti u kojima intervencija Unije, u usporedbi s djelovanjem samih država članica, može donijeti dodanu vrijednost. Financijskom potporom koja je predviđena u ovoj Uredbi trebalo bi se posebno pridonijeti jačanju nacionalnih kapaciteta i kapaciteta Unije u području azila i migracija.

(32)Može se smatrati da se država članica ne pridržava mjerodavne pravne stečevine Unije u pogledu uporabe operativne potpore u skladu s ovim Fondom ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovora u području azila i vraćanja, ako postoji očigledan rizik da će država članica pri provedbi pravne stečevine o azilu i vraćanju izvršiti tešku povredu vrijednosti Unije ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma za evaluaciju i praćenje provedbe schengenske pravne stečevine ili Agencije Europske unije za azil utvrđeni nedostaci u predmetnom području.

(33)Fond bi se trebao temeljiti na potrebi za većom fleksibilnošću i pojednostavnjenjem te bi se istodobno trebali poštovati zahtjevi u pogledu predvidljivosti i osigurati pravedna i transparentna raspodjela sredstava u cilju ostvarenja ciljeva politike i posebnih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi.

(34)Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi početne iznose za države članice koji se sastoje od fiksnog iznosa i iznosa izračunanog na temelju kriterija propisanih u Prilogu I., koji odražavaju potrebe država članica i pritisak koji različite države članice doživljavaju u području azila, integracija i vraćanja.

(35)Ti početni iznosi trebali bi biti osnova za dugoročna ulaganja država članica. Kako bi se uzele u obzir promjene u migracijskim tokovima i zadovoljile potrebe u pogledu upravljanja sustavima azila i prihvata i integracije državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom te u cilju borbe protiv nezakonitih migracija učinkovitom i održivom politikom vraćanja, državama članicama trebalo bi dodijeliti dodatni iznos na sredini provedbenog razdoblja uzimajući u obzir stope apsorpcije. Taj iznos trebao bi se temeljiti na najnovijim dostupnim statističkim podacima kako je utvrđeno u Prilogu I. kako bi se uzele u obzir promjene u početnom stanju u državama članicama.

(36)Kako bi pridonijele ostvarenju cilja politike ovog Fonda, države članice trebale bi osigurati da njihovi programi obuhvaćaju mjere koje su usmjerene na ostvarivanje posebnih ciljeva ove Uredbe, da se prioriteti biraju u skladu s provedbenim mjerama kako su utvrđene u Prilogu II. te da se raspodjelom sredstava među ciljevima osigurava ispunjenje općih ciljeva politike.

(37)Budući da izazovi u području migracija stalno rastu, dodijeljena sredstva treba prilagoditi promjenama u migracijskim tokovima. Kako bi se moglo odgovoriti na hitne potrebe, promjene u politici i prioritetima Unije te kako bi se sredstva usmjerila na mjere Unije s visokom razinom dodane vrijednosti Unije, dio sredstava povremeno će se dodjeljivati posebnim mjerama, mjerama Unije, hitnoj pomoći, preseljenju i pružanju dodatne potpore državama članicama koja tematskim instrumentom pridonosi naporima solidarnosti i odgovornosti.

(38)Trebalo bi poticati države članice da dio dodijeljenih sredstava za program upotrijebe za financiranje mjera navedenih u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije.

(39)Dio dostupnih sredstava u okviru Fonda može se, uz izvorno dodijeljena sredstva, dodijeliti i programima država članica za provedbu posebnih mjera. Te posebne mjere trebale bi se odrediti na razini Unije i trebale bi se odnositi na mjere za koje je potreban zajednički napor ili mjere koje su nužne za rješavanje situacija u Uniji za koje je jednoj ili više država članica potrebno osigurati dodatna sredstva.

(40)Fond bi trebao pridonijeti pokrivanju operativnih troškova povezanih s azilom i vraćanjem te omogućiti državama članicama očuvanje sposobnosti koje su ključne za tu uslugu u Uniji u cjelini. Takva potpora sastoji se od pune naknade posebnih troškova povezanih s ciljevima u okviru Fonda i trebala bi činiti sastavni dio programa država članica.

(41)Kako bi se provedba cilja politike ovog Fonda mogla na nacionalnoj razini dopuniti programima država članica, njime bi se trebala pružati potpora i za mjere na razini Unije. Takvim mjerama trebale bi se ostvarivati opće strateške svrhe unutar područja primjene intervencije Fonda povezane s analizom politike i inovacijama, transnacionalnim uzajamnim učenjem i partnerstvima te s ispitivanjem novih inicijativa i mjera diljem Unije.

(42)U cilju jačanja kapaciteta Unije za neposredno uklanjanje nepredviđenog ili nerazmjernog velikog migracijskog pritiska u jednoj ili više država članica koji obilježava velik ili nerazmjeran priljev državljana trećih zemalja, koji uzrokuje znatnu i hitnu potražnju u njihovim objektima za prihvat i zadržavanje, sustavima i postupcima za upravljanje azilom i migracijama te zbog velikih migracijskih pritisaka koji nastaju uslijed političkih promjena ili sukoba u trećim zemljama, trebalo bi predvidjeti mogućnost pružanja hitne pomoći u skladu s okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi.

(43)Ovom Uredbom trebao bi se osigurati nastavak rada Europske migracijske mreže uspostavljene Odlukom Vijeća 2008/381/EZ 19 i osigurati financijska pomoć u skladu s njezinim ciljevima i zadaćama.

(44)Cilj politike ovog Fonda ostvarivat će se i financijskim instrumentima i proračunskim jamstvom u okviru područja politike programa InvestEU. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a mjerama se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti sredstva iz privatnog sektora niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjerama bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost.

(45)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijeli Fond za azil i migracije koja čini primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba prilagoditi u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 20 ], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(46)Na ovaj Fond primjenjuje se Uredba (EU) br. …/… [Financijska uredba]. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnoj provedbi, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(47)Za potrebe provedbe mjera u okviru podijeljenog upravljanja, Fond bi trebao biti dio usklađenog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama].

(48)Uredbom (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] uspostavlja se okvir za djelovanje za EFRR, ESF+, Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fond za azil i migracije (FAM), Fond za unutarnju sigurnost (ISF) i instrument za upravljanje granicama i vize (BMVI) u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF) i utvrđuju se, posebice, pravila o izradi programa, praćenju i evaluaciji te upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Stoga je nužno navesti ciljeve FAM-a i utvrditi posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu njime financirati.

(49)Vrste financiranja i načini provedbe u skladu s ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neizvršenja obveza. Trebali bi se uzeti u obzir jednokratni iznosi, paušalne stope i jedinični troškovi i financiranje koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. Financijske uredbe.

(50)U skladu s Financijskom uredbom 21 , Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 22 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 23 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 24 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 25 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi upravne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo kojeg drugog kaznenog djela kojim se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon prijevara i drugih nezakonitih aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 26 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju potpuno surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije i dodijeliti Komisiji, OLAF-u i Europskom revizorskom sudu (ECA) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(51)Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta pravila propisana su u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za uspostavu i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama, neizravnom provedbom i predviđaju se provjere odgovornosti financijskih dionika. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(52)U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU 27 osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(53)U skladu s člankom 349. UFEU-a i s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” 28 , koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., mjerodavne države članice trebale bi osigurati da se njihovim strategijama i programima rješavaju posebni problemi u upravljanju migracijama s kojima se suočavaju najudaljenije regije. Fond podupire te države članice s dostatnim sredstvima za održivo upravljanje migracijama i rješavanje mogućeg pritiska.

(54)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. trebalo bi provesti evaluaciju ovog Fonda na temelju informacija prikupljenih s pomoću posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, osobito za države članice. Ti zahtjevi mogu, prema potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Fonda na terenu. Radi mjerenja postignuća Fonda trebalo bi uspostaviti zajedničke pokazatelje i povezane ciljeve u pogledu svakog posebnog cilja Fonda. S pomoću tih zajedničkih pokazatelja i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Fonda u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EU) …/2021 Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o zajedničkim odredbama] i ove Uredbe.

(55)Vodeći računa o važnosti rješavanja problema klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Fondom pridonijet će se pojednostavnjenju klimatske politike i postizanju općeg cilja od 25 % rashoda iz proračuna EU-a kojima se podupiru klimatski ciljevi. Mjerodavne mjere utvrdit će se tijekom izrade i provedbe Fonda i ponovno ocijeniti u kontekstu povezanih evaluacija i preispitivanja.

(56)Kako bi se mogli dopuniti ili izmijeniti određeni sporedni elementi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu popisa mjera prihvatljivih za veću stopu sufinanciranja kako je navedeno Prilogu IV., operativne potpore i u cilju daljnjeg razvoja zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom priprema obavi odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja obavljaju u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

(57)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 29 . Za provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice o pružanju informacija Komisiji, trebalo bi upotrebljavati postupak ispitivanja, a za donošenje provedbenih akata koji se odnose na mehanizme za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, trebalo bi, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu, upotrebljavati savjetodavni postupak.

(58)Budući da cilj ove Uredbe, odnosno pridonošenje učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima u Uniji, u skladu sa zajedničkom politikom azila i međunarodne zaštite i sa zajedničkom politikom useljavanja, države članice ne mogu dostatno ostvariti samostalnim djelovanjem i on se može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u navedenom članku, ovom Uredbom ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(59)U skladu s člankom 3. Protokola o stajalištu [Ujedinjene Kraljevine] i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Irska [ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe koja za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje/ priopćila je svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Uredbe].

(60)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(61)Razdoblje primjene ove Uredbe potrebno je uskladiti s onim Uredbe Vijeća (EU, Euratom) .../2021 [Uredba o višegodišnjem financijskom okviru],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.Ovom Uredbom uspostavlja se Fond za azil i migracije (dalje u tekstu „Fond”).

2.Njome se određuju ciljevi Fonda, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu” znači podnositelj zahtjeva kako je definiran u članku 2. točki [x] Uredbe (EU) ../.. [Uredba o postupku azila] 30 ;

(b)„korisnik međunarodne zaštite” u smislu članka [2.] točke 2. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o kvalifikaciji] 31 ;

(c)„operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje kako su definirani u članku 2. točki 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(d)„član obitelji” znači državljanin treće zemlje kako je definiran u pravu Unije koje je mjerodavno za područje politike mjere koja se podupire sredstvima iz Fonda;

(e)„humanitarni prihvat” u smislu članka [2.] Uredbe (EU) ../.. [Okvir Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat]] 32 ;

(f)„udaljavanje” znači „udaljavanje” kako je definirano u članku 3. točki 5. Direktive 2008/115/EZ;

(g)„preseljenje” znači „preseljenje” kako je definirano u članku [2.] Uredbe (EU) ../.. [Okvir Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat]];

(h)„vraćanje” znači „vraćanje” kako je definirano u članku 3. točki 3. Direktive 2008/115/EZ;

(i)„državljanin treće zemlje” znači svaka osoba koja nije građanin Unije kako je definiran u članku 20. stavku 1. UFEU-a. Upućivanje na državljane trećih zemalja uključuje osobe bez državljanstva i osobe neutvrđene nacionalnosti;

(j)„ranjiva osoba” znači bilo koja osoba kako je definirana u pravu Unije koje je mjerodavno za područje politike mjere koja se podupire sredstvima iz Fonda.

Članak 3.

Ciljevi Fonda

1.Cilj politike Fonda jest pridonijeti učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i obvezama Unije u pogledu temeljnih prava.

2.U okviru cilja politike iz stavka 1. Fond pridonosi sljedećim posebnim ciljevima:

(a)jačanju i razvoju svih aspekata zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegove vanjske dimenzije;

(b)podupiranju zakonitih migracija u države članice, uključujući integraciji državljana trećih zemalja;

(c)suzbijanju nezakonitih migracija i osiguravanju učinkovitog vraćanja i ponovnog prihvata u trećim zemljama.

3.U okviru posebnih ciljeva iz stavka 2. Fond se provodi s pomoću provedbenih mjera iz Priloga II.

Članak 4.

Područje primjene potpore

1.U okviru ciljeva iz članka 3. i u skladu s provedbenim mjerama iz Priloga II. Fondom se posebice podupiru mjere iz Priloga III.

2.Radi postizanja ciljeva ove Uredbe Fondom se, prema potrebi, mogu podupirati mjere u skladu s prioritetima Unije iz Priloga III. u pogledu trećih zemalja i u tim zemljama u skladu s člancima 5. i 6.

3.Ciljevima ove Uredbe podupiru se mjere usmjerene na jednu ili više ciljnih skupina unutar područja primjene članaka 78. i 79. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 5.

Treće zemlje pridružene Fondu

Fondu se mogu pridružiti treće zemlje u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u Fondu za azil i migracije, pod uvjetom da se tim sporazumom:

–osigurava pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi koje ostvaruje treća zemlja koja sudjeluje u Fondu;

–utvrđuju uvjeti za sudjelovanje u Fondu, uključujući izračun financijskih doprinosa za Fond i njihovih administrativnih troškova. Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] Financijske uredbe;

–trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Fondu;

–jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Članak 6.

Prihvatljivi subjekti

1.Sljedeći subjekt mogu biti prihvatljivi:

(a)pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

(1)državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njom povezano;

(2)trećoj zemlji pridruženoj Fondu;

(3)trećoj zemlji navedenoj u programu rada pod uvjetima koji su u njemu navedeni;

(b)svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

2.Fizičke osobe nisu prihvatljive.

3.Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određene mjere.

4.Pravni subjekti koji sudjeluju u konzorcijima od najmanje dva neovisna subjekta, s poslovnim nastanom u raznim državama članicama ili prekomorskim zemljama ili područjima povezanima s tim državama ili trećim zemljama prihvatljivi su.

POGLAVLJE II.

FINANCIJSKI I PROVEDBENI OKVIR

Odjeljak 1.
Zajedničke odredbe

Članak 7.

Opća načela

1.Potporom koja se pruža na temelju ove Uredbe dopunjuju se nacionalne, regionalne i lokalne intervencije i ona je usmjerena na dodavanje vrijednosti ciljevima ove Uredbe.

2.Komisija i države članice osiguravaju da je potpora koja se pruža na temelju ove Uredbe i koju pružaju države članice u skladu s relevantnim aktivnostima, politikama i prioritetima Unije i da je komplementarna drugim instrumentima Unije.

3.Fond se provodi na temelju podijeljenog, izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s člankom [62. stavkom 1. točkama (a), (b) i (c)] Financijske uredbe.

Članak 8.

Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu Fonda za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 10 415 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.Financijska sredstva upotrebljavaju se kako slijedi:

(a)6 249 000 000 EUR dodjeljuje se za programe koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja;

(b)4 166 000 000 EUR dodjeljuje se tematskom instrumentu.

3.Najviše 0,42 % financijske omotnice dodjeljuje se za tehničku pomoć na inicijativu Komisije kako je navedeno u članku 29. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama].

Članak 9.

Opće odredbe o provedbi tematskog instrumenta

1.Financijska omotnica iz članka 8. stavka 2. točke (b) dodjeljuje se fleksibilno preko financijskog instrumenta uporabom podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja kako je utvrđeno u programima rada. Sredstva iz tematskog instrumenta upotrebljavaju se za njegove komponente:

(a)posebne mjere;

(b)mjere Unije;

(c)hitnu pomoć

(d)preseljenje;

(e)potporu državama članicama koja pridonosi naporima solidarnosti i odgovornosti i

(f)Europsku migracijsku mrežu.

Iz financijske omotnice za tematski instrument podupire se i tehnička pomoć na inicijativu Komisije.

2.Sredstvima iz tematskog instrumenta pokrivaju se prioriteti s velikom dodanom vrijednošću za Uniju ili se upotrebljavaju za odgovor na hitne potrebe u skladu s dogovorenim prioritetima Unije kako je opisano u Prilogu II.

3.Kada se sredstva iz tematskog instrumenta dodijele državama članicama u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja, osigurava se da na odabrane projekte ne utječe obrazloženo mišljenje Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a koja ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata.

4.Kad se sredstva iz tematskog instrumenta provode u okviru podijeljenog upravljanja, Komisija procjenjuje, za potrebe članka 18. i članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama], utječe li na predviđene mjere obrazloženo mišljenje Komisije o povredi u skladu s člankom 258. UFEU-a koja ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost projekata.

5.Komisija utvrđuje ukupni iznos koji se stavlja na raspolaganje za tematski instrument u okviru godišnjih odobrenih sredstava iz proračuna Unije. Komisija donosi odluke o financiranju za tematski instrument kako je navedeno u članku [110.] Financijske uredbe u kojima utvrđuje ciljeve i mjere koji će se podupirati i iznose za svaku od komponenata iz stavka 1. U odlukama o financiranju navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

6.Tematskim instrumentom posebice se podupiru mjere obuhvaćene provedbenom mjerom 2. (b) iz Priloga II. koje provode lokalna i regionalna tijela ili organizacije civilnog društva.

7.Nakon donošenja odluke o financiranju kako je navedeno u stavku 5. Komisija može u skladu s time izmijeniti programe koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja na odgovarajući način.

8.Te odluke o financiranju mogu biti godišnje ili višegodišnje i mogu obuhvaćati jednu ili više komponenata tematskog instrumenta.

ODJELJAK 2.

POTPORA I PROVEDBA U OKVIRU PODIJELJENOG UPRAVLJANJA

Članak 10.

Područje primjene

1.Ovaj odjeljak primjenjuje se na dio financijske omotnice iz članka 8. stavka 2. točke (a) i dodatna sredstva koja će se provoditi u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s odlukom Komisije za tematski instrument iz članka 9.

2.Potpora iz ovog odjeljka provodi se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom [63.] Financijske uredbe i Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama].

Članak 11.

Proračunska sredstva

1.Sredstva iz članka 8. stavka 2. točke (a) dodjeljuju se nacionalnim programima (dalje u tekstu „programi”) koje države članice provode u okviru podijeljenog upravljanja okvirno kako slijedi:

(a)5 207 500 000 EUR državama članicama u skladu s Prilogom I.;

(b)1 041 500 000 EUR državama članicama za prilagodbu dodijeljenih sredstava za programe kako je navedeno u članku 14. stavku 1.

2.Ako iznos iz stavka 1. točke (b) nije dodijeljen, preostali iznos može se dodati iznosu iz članka 8. stavka 2. točke (b).

Članak 12.

Stope sufinanciranja

1.Doprinos iz proračuna Unije ne prekoračuje 75 % ukupnih prihvatljivih rashoda projekta.

2.Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za projekte koji se provode u okviru posebnih mjera.

3.Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 90 % ukupnih prihvatljivih rashoda za mjere iz Priloga IV.

4.Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za operativnu potporu.

5.Doprinos iz proračuna Unije može se povećati na 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda za hitnu pomoć.

6.U odluci Komisije o odobrenju programa utvrđuje se stopa sufinanciranja i najveći iznos potpore iz ovog Fonda za vrste mjera navedene u stavcima od 1. do 5.

7.U odluci Komisije utvrđuje se za svaki posebni cilj primjenjuje li se stopa sufinanciranja za posebni cilj na:

(a)ukupni doprinos, uključujući javni i privatni doprinos ili

(b)samo javni doprinos.

Članak 13.

Programi

1.Svaka država članica osigurava da su prioriteti obuhvaćeni njezinim programom u skladu s prioritetima i izazovima Unije u području upravljanja migracijama i da na njih odgovaraju te da su potpuno u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i njezinim dogovorenim prioritetima. Pri definiranju prioriteta svojih programa države članice osiguravaju da su provedbene mjere iz Priloga II. prikladno obuhvaćene.

2.Komisija osigurava da su Agencija Europske unije za azil i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu od početka uključene u postupak razvoja programa u svojim područjima nadležnosti. Komisija se o nacrtu programa savjetuje s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu i s Agencijom Europske unije za azil kako bi osigurala dosljednost i komplementarnost mjera agencija i država članica.

3.Komisija može, prema potrebi, uključiti Agenciju Europske unije za azil i Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu u zadaće praćenja i evaluacije navedene u odjeljku 5., posebice kako bi osigurala da su mjere koje se provode uz potporu Fonda u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Unije i s njezinim dogovorenim prioritetima.

4.Nakon postupka praćenja provedenog u skladu s Uredbom (EU) [ ../..] [Uredba o EUAA-u] ili donošenja preporuka u skladu s Uredbom (EU) br. 1053/2013 koje su unutar područja primjene ove Uredbe, predmetna država članica ispituje, zajedno s Komisijom i, prema potrebi, Agencijom Europske unije za azil i Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, kako postupati s nalazima, uključujući s nedostacima ili pitanjima kapaciteta i pripravnosti, i provodi preporuke u okviru svojeg programa.

5.Predmetna država članica prema potrebi izmjenjuje predmetni program kako bi uzela u obzir preporuke iz stavka 4. Ovisno o utjecaju prilagodbe, Komisija može odobriti revidirani program.

6.U suradnji i dogovoru s Komisijom i mjerodavnim agencijama u skladu s njihovom nadležnošću, sredstva u okviru programa mogu se, prema potrebi, preraspodijeliti u cilju provedbe preporuka, kako je navedeno u stavku 4., koje imaju financijske posljedice.

7.Države članice posebice provode mjere prihvatljive za veću stopu sufinanciranja kako je navedeno Prilogu IV. U slučaju nepredviđenih ili novih okolnosti ili kako bi se osigurala učinkovita provedba financiranja, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. za izmjenu popisa mjera prihvatljivih za višu stopu sufinanciranja kako je navedeno u Prilogu IV.

8.Kad država članica odluči uz potporu Fonda provoditi projekte s trećom zemljom ili u njoj, predmetna država članica savjetuje se s Komisijom prije početka provedbe projekta.

9.Programiranje kako je navedeno u članku 17. stavku 5. Uredbe (EU) .../2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u tablici 1. Priloga VI.

Članak 14.

Preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja

1.Komisija 2024. dodjeljuje programima predmetnih država članica dodatni iznos iz članka 11. stavka 1. točke (b) u skladu s kriterijima iz stavka 1. točke (b) do stavka 5. Priloga I. Sredstva se primjenjuju na razdoblje od kalendarske godine 2025.

2.Ako najmanje 10 % početnih dodijeljenih sredstava programa iz članka 11. stavka 1. točke (a) nije obuhvaćeno zahtjevima za plaćanje podnesenima u skladu s člankom [85.] Uredbe (EU)  …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama], predmetna država članica ne može za svoj program primiti dodatna dodijeljena sredstva iz stavka 1.

3.Dodijeljenim sredstvima iz tematskog instrumenta od 2025. uzima se u obzir, prema potrebi, napredak ostvaren u pogledu ostvarenja ključnih etapa okvira uspješnosti kako je navedeno u članku [12.] Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] i utvrđenih nedostataka u provedbi.

Članak 15.

Posebne mjere

1.Posebne mjere su transnacionalni ili nacionalni projekti u skladu s ciljevima ove Uredbe za koje jedna, nekoliko ili sve države članice mogu primiti dodatna dodijeljena sredstva za svoje programe.

2.Države članice mogu, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1., primiti dodatni iznos, pod uvjetom da se izdvoji kao takav u programu i da se upotrebljava kao doprinos provedbi ciljeva ove Uredbe.

3.To se financiranje ne upotrebljava za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ga Komisija odobri izmjenom programa.

Članak 16.

Sredstva za Okvir Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat]

1.Države članice primaju, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), doprinos od 10 000 EUR za svaku preseljenu osobu u skladu s ciljanim programom Unije za preseljenje. Taj je doprinos u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom [125.] Financijske uredbe.

2.Iznos iz stavka 1. dodjeljuje se državama članicama izmjenom njihovih programa pod uvjetom da je osoba za koju je doprinos dodiljen stvarno preseljena u skladu s Okvirom Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat].

3.To se financiranje ne upotrebljava za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ga Komisija odobri izmjenom programa.

4.Države članice čuvaju informacije potrebne za pravilnu identifikaciju preseljenih osoba i datum njihova preseljenja.

Članak 17.

Sredstva za potporu provedbi Uredbe ../.. [Dublinska uredba]

1.Država članica prima, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), doprinos od [10 000] EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu za kojeg je ta država članica postala odgovorna od trenutka kada se ta država članica nalazi u teškim okolnostima kako je definirano u Uredbi (EU) ../.. [Dublinska uredba].

2.Država članica prima, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), doprinos od [10 000] EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je dodijeljen toj državi članici iznad pravičnog udjela države članice korisnice.

3.Država članica iz stavaka 1. i 2. prima za provedbu mjera integracije dodatni doprinos od [10 000] EUR po podnositelju zahtjeva kojem je odobrena međunarodna zaštita.

4.Država članica iz stavaka 1. i 2. prima dodatni doprinos od [10 000] EUR po osobi za koju može utvrditi na temelju ažuriranih podataka iz članka 11. točke (d) Uredbe (EU) ../.. [Uredba o Eurodacu] da je napustila državno područje države članice, pod prisilom ili dobrovoljno, u skladu s odlukom o vraćanju ili nalogom za udaljavanje.

5.Država članica može, uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), dobiti doprinos od [500] EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu premještenog iz jedne države članice u drugu, za svakog podnositelja zahtjeva premještenog u skladu s člankom 34.(i) prvim podstavkom točkom (c) Uredbe (EU) ../.. [Dublinska uredba] i, ako je primjenjivo, za svakog podnositelja zahtjeva premještenog u skladu s člankom 34.(j) točkom (g) Uredbe (EU) ../.. [Dublinska uredba].

6.Iznosi iz ovog članka u obliku su financiranja koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom [125.] Financijske uredbe.

7.Dodatni iznosi iz stavaka od 1. do 5. dodjeljuju se državama članicama u njihovim programima pod uvjetom da je osoba za koju je doprinos dodijeljen stvarno premještena u tu državu članicu, stvarno vraćena ili registrirana kao podnositelj zahtjeva u nadležnoj državi članici u skladu s Uredbom (EU) ../.. [Dublinska uredba].

8.Ta se sredstva ne upotrebljavaju za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ih odobri Komisija izmjenom programa.

Članak 18.

Operativna potpora

1.Operativna potpora dio je dodijeljenih sredstava države članice koji se može upotrebljavati za pružanje potpore javnim tijelima koja su odgovorna za obavljanje zadaća i pružanje usluga koje čine javne usluge Unije.

2.Država članica može upotrijebiti do 10 % iznosa dodijeljenog u okviru Fonda svojem programu za financiranje operativne potpore u skladu s ciljevima iz članka 3. stavka 2. točaka (a) i (c).

3.Države članice koje upotrebljavaju operativnu potporu pridržavaju se pravne stečevine Unije o azilu i vraćanju.

4.Države članice moraju u programu i godišnjem izvješću o uspješnosti, kako je navedeno u članku 30., obrazložiti uporabu operativne potpore za ostvarivanje ciljeva ove Uredbe. Prije odobrenja programa Komisija zajedno s Agencijom Europske unije za azil i Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu s člankom 13. procjenjuje početno stanje u državama članicama koje su navele da planiraju upotrebljavati operativnu potporu. Komisija uzima u obzir informacije koje su dostavile te države članice i, prema potrebi, dostupne informacije u kontekstu postupaka praćenja, koji su provedeni u skladu s Uredbom (EU) ../.. [Uredba o EUAA-u] i Uredbom (EU) br. 1053/2013 koje su unutar područja primjene ove Uredbe.

5.Operativna potpora usmjerena je na posebne zadaće i usluge kako je propisano u Prilogu VII.

6.Kako bi se mogla suočiti s nepredviđenim ili novim okolnostima, ili kako bi se osigurala učinkovita provedba financiranja, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. za izmjenu popisa posebnih zadaća i usluga iz Priloga VII.

ODJELJAK 3.

POTPORA I PROVEDBA U OKVIRU IZRAVNOG I NEIZRAVNOG UPRAVLJANJA

Članak 19.

Područje primjene

Potporu iz ovog odjeljka provodi izravno Komisija u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili se ona provodi neizravno u skladu s točkom (c) tog članka.

Članak 20.

Mjere Unije

1.Mjere Unije su transnacionalni projekti ili projekti od posebnog interesa za Uniju provedeni u skladu s ciljevima ove Uredbe.

2.Na inicijativu Komisije Fond se može upotrebljavati za financiranje mjera Unije koje se odnose na ciljeve ove Uredbe kako su navedeni u članku 3. i u skladu s Prilogom III.

3.Mjerama Unije može se omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njima se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

4.Bespovratna sredstva koja se provode u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s [glavom VIII.] Financijske uredbe.

5.Odbor za evaluaciju koji ocjenjuje prijedloge može biti sastavljen od vanjskih stručnjaka.

6.Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja može biti obuhvaćen rizik povezan s povratom sredstava koja korisnici duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe utvrđene u [članku X.] Uredbe (EU) ../.. [sljednik Uredbe o Jamstvenom fondu].

Članak 21.

Europska migracijska mreža

1.Fondom se podupire Europska migracijska mreža i osigurava financijska pomoć potrebna za njezine aktivnosti i budući razvoj.

2.Iznos koji se stavlja na raspolaganje Europskoj migracijskoj mreži u okviru godišnjih odobrenih sredstava Fonda i program rada kojim se utvrđuju prioriteti njezinih aktivnosti donosi Komisija nakon odobrenja Odbora za usmjeravanje u skladu s člankom 4. stavkom 5. točkom (a) Odluke 2008/381/EZ (kako je izmijenjena). Odluka Komisije čini odluku o financiranju u skladu s člankom [110.] Financijske uredbe. Kako bi se osigurala pravodobna dostupnost sredstava, Komisija može donijeti program rada za Europsku migracijsku mrežu u zasebnoj odluci o financiranju.

3.Financijska pomoć koja se pruža za aktivnosti Europske migracijske mreže u obliku je bespovratnih sredstava za nacionalne kontaktne točke iz članka 3. Odluke 2008/381/EZ i javne nabave, prema potrebi, u skladu s Financijskom uredbom.

Članak 22.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja o kojima se odlučuje u okviru ovog Fonda provode se u skladu s [Uredbom o programu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.

Članak 23.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije

Fondom se mogu podupirati mjere tehničke pomoći koje se provode na inicijativu Komisije ili u njezino ime. Te se mjere mogu financirati po stopi od 100 %.

Članak 24.

Revizije

Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Uredbe (EU) [Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije].

Članak 25.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije, posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata, pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja o Fondu i njegovim mjerama i rezultatima. Financijskim sredstvima dodijeljenima Fondu pridonosi se i institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve ove Uredbe.

Odjeljak 4.

Potpora i provedba u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja

Članak 26.

Hitna pomoć

1.Fondom se pruža financijska pomoć za zadovoljavanje hitnih i posebnih potreba u slučaju krizne situacije koja je posljedica jednog ili više sljedećih čimbenika:

(a)snažnog migracijskog pritiska u jednoj ili više država članica koji odlikuje velik i nerazmjeran priljev državljana trećih zemalja koji uzrokuje znatan i hitan pritisak na njihove kapacitete za prihvat i zadržavanje te na sustave i postupke azila i upravljanja migracijama;

(b)provedbe mehanizama privremene zaštite u smislu Direktive 2001/55/EZ 33 ;

(c)snažnog migracijskog pritiska u trećim zemljama, uključujući kada su osobe kojima je potrebna zaštita blokirane zbog političkih zbivanja ili sukoba, posebice kada bi to moglo utjecati na migracijske tokove prema EU-u.

2.Hitna pomoć može biti u obliku bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju izravno decentraliziranim agencijama.

3.Hitna pomoć može se dodijeliti programima država članica uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 11. stavkom 1. i Prilogom I., pod uvjetom da je izdvojena kao takva u programu. Ta se sredstva ne upotrebljavaju za druge mjere u programu, osim u propisno opravdanim slučajevima i ako ih odobri Komisija izmjenom programa.

4.Bespovratna sredstva koja se provode u okviru izravnog upravljanja dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s [glavom VIII.] Financijske uredbe.

Članak 27.

Kumulativno, komplementarno i kombinirano financiranje

1.Za mjeru za koju je zaprimljen doprinos u okviru Fonda može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja, pod uvjetom da se doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Pravila svakog programa Unije iz kojeg se isplaćuju doprinosi primjenjuju se na njegov doprinos mjeri. Kumulativno financiranje ne smije prekoračiti ukupne prihvatljive troškove mjere, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati proporcionalno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu.

2.Mjere kojima je dodijeljena oznaka kvalitete Pečat izvrsnosti ili koje ispunjavaju sljedeće kumulativne, usporedive uvjete:

(a)ocijenjene su u pozivu na podnošenje prijedloga u okviru instrumenta;

(b)ispunjavaju minimalne zahtjeve kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja;

mogu primiti potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda+ ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s člankom [67.] stavkom 5. Uredbe (EU) ../.. [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8.] Uredbe (EU) ../.. [Financiranje i praćenje zajedničke poljoprivredne politike i upravljanje njome], pod uvjetom da su te mjere u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila Fonda iz kojeg se isplaćuje potpora.

Odjeljak 5.

Praćenje, izvješćivanje i evaluacija

Pododjeljak 1. Zajedničke odredbe

Članak 28.

Praćenje i izvješćivanje

1.U skladu sa svojim zahtjevima za izvješćivanje iz članka [43. stavka 3. točke (h) podtočaka i. i iii.] Financijske uredbe, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja informacije o uspješnosti u skladu s Prilogom V.

2.Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. radi izmjene Priloga V. kako bi izvršila nužne prilagodbe informacija o uspješnosti koje se dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću.

3.Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Fonda prema ostvarenju ciljeva ove Uredbe utvrđeni su u Prilogu VIII. Za pokazatelje ostvarenja početne vrijednosti iznose nula. Ključne etape utvrđene za 2024. i ciljevi utvrđeni za 2029. kumulativni su.

4.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i prema potrebi za države članice.

5.Kako bi se osigurala učinkovita procjena napretka Fonda prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. radi izmjene Priloga VIII., pregleda i dopune pokazatelja, prema potrebi, te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju, uključujući za informacije o projektima koje dostavljaju države članice.

Članak 29.

Evaluacija

1.Komisija obavlja evaluaciju ove Uredbe na sredini provedbenog razdoblja i njezinu retrospektivnu evaluaciju, uključujući mjera provedenih u okviru Fonda.

2.Evaluacija na sredini provedbenog razdoblja i retrospektivna evaluacija provode se pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

Pododjeljak 2. Pravila za podijeljeno upravljanje

Članak 30.

Godišnja izvješća o uspješnosti

1.Do 15. veljače 2023. i do istog datuma svake sljedeće godine do 2031., i uključujući tu godinu, države članice dostavljaju Komisiji godišnje izvješće o uspješnosti iz članka 36. stavka 6. Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama]. Izvješće podneseno 2023. obuhvaća provedbu programa u razdoblju do 30. lipnja 2022.

2.U godišnjem izvješću o uspješnosti posebice se navode informacije o sljedećem:

(a)napretku u provedbi programa i ostvarenju ključnih etapa i ciljeva, uzimajući u obzir najnovije podatke kako je propisano u članku [37.] Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama];

(b)svim problemima koji utječu na uspješnost programa i mjerama poduzetima za njihovo rješavanje;

(c)komplementarnosti između mjera koje se podupiru iz Fonda i potpore iz drugih fondova Unije, posebice onih u trećim zemljama ili povezanih s trećim zemljama;

(d)doprinosu programa provedbi relevantne pravne stečevine Unije i akcijskih planova;

(e)provedbi komunikacijskih mjera i mjera vidljivosti;

(f)ispunjenju primjenjivih povoljnih uvjeta i njihovoj primjeni tijekom programskog razdoblja.

(g)broju preseljenih osoba s pomoću Fonda u skladu s iznosima iz članka 16. stavka 1.;

(h)broju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite koji su premješteni iz jedne države članice u drugu u skladu s člankom 17.

3.Komisija može dati primjedbe na godišnje izvješće o uspješnosti u roku od dva mjeseca od datuma primitka. Ako Komisija ne dostavi svoje primjedbe u navedenom roku, izvješće se smatra prihvaćenim.

4.Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbeni akt u kojem utvrđuje predložak za godišnje izvješće o uspješnosti. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 33. stavka 2.

Članak 31.

Praćenje i izvješćivanje

1.Praćenje i izvješćivanje u skladu s glavom IV. Uredbe (EU) …/… [Uredba o zajedničkim odredbama] temelji se na vrstama intervencija utvrđenima u tablicama 1., 2. i 3. Priloga VI. Kako bi se mogla suočiti s nepredviđenim ili novim okolnostima, ili kako bi se osigurala učinkovita provedba financiranja, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte za izmjenu vrsta intervencija u skladu s člankom 32.

2.Ti pokazatelji upotrebljavaju se u skladu s člankom 12. stavkom 1., člankom 17. i člankom 37. Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama].

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Postupak delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 13., 18., 28. i 31. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028.

3.Delegiranje ovlasti iz članaka 13., 18., 28. i 31. Europski parlament ili Vijeće mogu opozvati u bilo kojem trenutku. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen u skladu s člancima 13., 18., 28. i 31. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće ne ulože prigovor u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti ili ako prije isteka tog roka ne obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 33.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže Koordinacijski odbor za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize. Navedeni odbor je Odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Ako Odbor ne donese mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta. To se ne primjenjuje na provedbeni akt iz članka 30. stavka 4.

Članak 34.

Prijelazne odredbe

1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih mjera u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2014. – 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 516/2014 koja se nastavlja primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja.

2.Financijskom omotnicom za Fond mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Fonda i mjera donesenih u skladu s njegovim prethodnikom, Fondom za azil, migracije i integraciju uspostavljenim Uredbom (EU) br. 516/2014.

Članak 35.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinosi trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

☑ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 34

◻ produženje postojećeg djelovanja

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak

☑ ograničeno trajanje

☑    na snazi od 1.1.2021. do 31.12.2027.

☑    Financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2021. za odobrena sredstva za plaćanje.

◻ neograničeno trajanje

Provedba s razdobljem uspostave od GGGG do GGGG, nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 44

☑ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

☑ preko svojih odjela, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

◻ preko izvršnih agencija

☑ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

☑ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

☑ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

☑ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

☑ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

☑ tijelima javnog prava;

☑ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

☑ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih mjera u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer „troškovi kontrole ÷ vrijednost povezanih sredstava kojima se upravlja”) i procjena očekivanih razina rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju , koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

[Za smjernice povezane s mogućim delegiranjem zadaća provedbe programa na izvršne agencije, vidjeti str. 8./9.].

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

☑    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.3.Doprinosi trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

◻    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

☑    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

◻    na vlastita sredstva

◻    na razne prihode

◻ navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(2)    Odluka br. 573/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o osnivanju Europskog fonda za izbjeglice za razdoblje od 2008. do 2013. kao dijela Općeg programa „Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima” i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2004/904/EZ (SL L 144, 6.6.2007., str. 1.).

(3)    Odluka Vijeća 2007/435/EZ od 25. lipnja 2007. o osnivanju Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja za razdoblje od 2007. do 2013. u okviru Općeg programa za solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima (SL L 168, 28.6.2007., str. 18.).

(4)    Odluka br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o osnivanju Europskog fonda za povratak kao dijela općeg programa „Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima” za razdoblje od 2008. do 2013. (SL L 144, 6.6.2007., str. 45.).

(5)    Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 168.).    

(6)    COM(2018)321 final.

(7)    „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani: Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.”, COM(2018) 321, 2.5.2018.

(8)    Uredba (EU) ../..

(9)    Ti su fondovi prethodili FAMI-u u programskom razdoblju 2007. – 2013.

(10)    UREDBA VIJEĆA (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. o pružanju hitne potpore unutar Unije.

(11)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. SL L 123, 12.5.2016., str. 1. – 14.

(12)    SL C , , str. .

(13)    SL C , , str. .

(14)    Uredba (EU) br. ../.. Europskog parlamenta i Vijeća od [Uredba o EUAA-u]... (SL L…, [datum],str. ..).

(15)    Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(16)    Direktiva 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 168, 30.6.2009., str. 24.).

(17)    Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (SL L 101, 15.4.2011., str. 1.)

(18)    Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

(19)    2008/381/EZ: Odluka Vijeća od 14. svibnja 2008. o uspostavi Europske migracijske mreže (SL L 131, 21.5.2008., str. 7.).

(20)     SL C 373, 20.12.2013., str. 1.    
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2013.373.01.0001.01.ENG&toc=OJ:C:2013:373:TOC

(21)    SL C , , str. .

(22)    SL C , , str. .

(23)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(24)    SL C , , str. .

(25)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1371 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(26)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(27)    Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(28)

   COM(2017)623 final.

(29)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(30)    SL C , , str. .    

(31)    SL C , , str. .    

(32)    SL C , , str. .    

(33)    Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.).

(34)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(35)    COM(2015) 240 final, 13. svibnja 2015.

(36)    COM (2017) 558 final od 27. rujna 2017. i COM (2018) 250 final od 14. ožujka 2018.

(37)     http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/03/18/eu-turkey-statement/

(38)    COM(2016) 385 final, 7. lipnja 2016.

(39)    COM(2016) 270 final, 4. svibnja 2016.

(40)    COM(2016) 468 final, 13. srpnja 2016.

(41)    COM(2016) 377 final, 7. lipnja 2016.

(42)    COM(2017) 200 final, 2. ožujka 2017.

(43)    COM(2016) 378 final, 7. lipnja 2016.

(44)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx

(45)    Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1042/2014 od 25. srpnja 2014., Prilog I.; Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2015/1973 оd 8. srpnja 2015.

(46)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(47)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(48)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(49)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(50)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(51)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(52)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon relevantnog smanjenja za troškove naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg,12.6.2018.

COM(2018) 471 final

PRILOZI

UREDBI EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Fonda za azil i migracije

{SWD(2018) 347}
{SWD(2018) 348}
{SEC(2018) 315}

PRILOG I.
Kriteriji za dodjelu sredstava programima u okviru podijeljenog upravljanja

1.Dostupna sredstva iz članka 11. dijele se među državama članicama kako slijedi:

(a)Svaka država članica dobiva iz fonda fiksni iznos od 5 000 000 EUR isključivo na početku programskog razdoblja.

(b)Preostala sredstva iz članka 11. raspodjeljuju se na temelju sljedećih kriterija:

–30 % za azil,

–30 % za zakonite migracije i integraciju;

–40 % za suzbijanje nezakonitih migracija, uključujući vraćanje.

2.Sljedeći kriteriji u području azila uzimaju se u obzir i ponderiraju kako slijedi:

(a) 30 % razmjerno broju osoba koje pripadaju jednoj od sljedećih kategorija:

–svaki državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojima je dodijeljen status utvrđen Ženevskom konvencijom,

–svaki državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojima je odobrena vrsta supsidijarne zaštite u smislu preinake Direktive 2011/95/EU 1 ,

–sve državljane treće zemlje ili osobe bez državljanstva koje uživaju privremenu zaštitu u smislu Direktive 2001/55/EZ 2 ;

(b)60 % razmjerno broju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koji su podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu;

(c)10 % razmjerno broju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koji su preseljeni u državu članicu ili je u tijeku njihovo preseljenje.

3.Sljedeći kriteriji u području zakonitih migracija i integracije uzimaju se u obzir i ponderiraju kako slijedi:

(a)40 % razmjerno ukupnom broju državljana trećih zemalja sa zakonitim boravištem u državi članici;

(b)60 % razmjerno broju državljana trećih zemalja koji su ishodili prvu dozvolu boravka;

(c)međutim, za potrebe izračuna iz stavka 3. točke (b), sljedeće kategorije osoba nisu uključene:

–državljani trećih zemalja kojima se izdaju prve boravišne dozvole na temelju zaposlenja na manje od 12 mjeseci,

–državljani trećih zemalja koji borave u svrhu studija, razmjene učenika, neplaćenog osposobljavanja ili dobrovoljnog rada u skladu s Direktivom Vijeća 2004/114/EZ 3 ili, ako je primjenjivo, Direktivom (EU) 2016/801 4 ;

–državljani trećih zemalja prihvaćeni radi znanstvenog istraživanja u skladu s Direktivom Vijeća 2005/71/EZ 5 ili, ako je primjenjivo, Direktivom (EU) 2016/801.

4.Sljedeći kriteriji u području suzbijanja nezakonitih migracija, uključujući vraćanje, uzimaju se u obzir i ponderiraju kako slijedi:

(a)50 % razmjerno broju državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak i boravak na državnom području države članice ili u pogledu kojih je donesena odluka o vraćanju u skladu s nacionalnim pravom / pravom Zajednice, odnosno upravnom ili sudskom odlukom ili aktom, kojima je utvrđen nezakoniti status i određena obveza vraćanja;

(b)50 % razmjerno broju državljana trećih zemalja koji su stvarno napustili državno područje države članice nakon donošenja upravne ili sudske odluke kojom se nalaže odlazak, neovisno o tome jesu li to učinili dobrovoljno ili pod prisilom.

5.Za početnu dodjelu referentni iznosi najnoviji su statistički podaci koje je prikupila Komisija (Eurostat) za prethodne tri kalendarske godine na temelju podataka koje su dostavile države članice na datum početka primjene te Uredbe u skladu s pravom Unije. Za preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja referentni iznosi najnoviji su statistički podaci koje je prikupila Komisija (Eurostat) za prethodne tri kalendarske godine koji su dostupni u vrijeme preispitivanja na sredini provedbenog razdoblja 2024. na temelju podataka koje su dostavile države članice u skladu s pravom Unije. Ako države članice nisu Komisiji (Eurostatu) dostavile predmetne statističke podatke, one čim prije dostavljaju privremene podatke.

6.Prije nego što Komisija (Eurostat) prihvati te podatke kao referentne podatke, ona ocjenjuje kvalitetu, usporedivost i potpunost statističkih podataka u skladu s uobičajenim operativnim postupcima. Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) na zahtjev sve za to potrebne podatke.

PRILOG II.
Provedbene mjere

1.Fond pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (a) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)osiguravanje ujednačene primjene pravne stečevine Unije i prioriteta povezanih sa zajedničkim europskim sustavom azila;

(b)podupiranje kapaciteta sustava azila država članica u pogledu infrastruktura i usluga, prema potrebi;

(c)jačanje solidarnosti i podjele odgovornosti između država članica, posebice u pogledu onih koje su najviše izložene migracijskim tokovima i pružanje potpore državama članicama koje pridonose naporima solidarnosti;

(d)jačanje solidarnosti i suradnje s trećim zemljama pogođenima migracijskim tokovima, uključujući preseljenjem i drugim zakonitim načinima dobivanja zaštite u Uniji te partnerstvom i suradnjom s trećim zemljama za potrebe upravljanja migracijama.

2.Fond pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (b) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)podupiranje razvoja i provedbe politika kojima se promiču zakonite migracije i provedba pravne stečevine Unije o zakonitim migracijama;

(b)promicanje mjera rane integracije u cilju društvenog i gospodarskog uključivanja državljana trećih zemalja, pripremanja za njihovo aktivno sudjelovanje u društvu primatelju i njihovo prihvaćanje u tom društvu, posebice uz sudjelovanje lokalnih ili regionalnih tijela i organizacija civilnog društva.

3.Fond pridonosi posebnom cilju iz članka 3. stavka 2. točke (c) usredotočujući se na sljedeće provedbene mjere:

(a)osiguravanje ujednačene primjene pravne stečevine Unije i prioriteta politike u pogledu infrastrukture, postupaka i usluga;

(b)podupiranje integriranog i koordiniranog pristupa upravljanju vraćanjem na razini Unije i država članica, razvoj kapaciteta za učinkovito i održivo vraćanje i smanjenje poticaja za nezakonite migracije;

(c)podupiranje potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije;

(d)jačanje suradnje s trećim zemljama i njihovih sposobnosti za provedbu sporazuma o ponovnom prihvatu i ostalih sporazuma i omogućivanje održivog vraćanja.

PRILOG III.
Područje primjene potpore

1.U okviru cilja politike iz članka 3. stavka 1. fondom se posebice podupire sljedeće:

(a)uspostava i razvoj nacionalnih strategija u području azila, zakonitih migracija, integracije, vraćanja i nezakonitih migracija;

(b)uspostava administrativnih struktura, sustava i alata te osposobljavanje osoblja, uključujući lokalnih tijela i ostalih relevantnih dionika;

(c)razvoj, praćenje i evaluacija politika i postupaka, uključujući o prikupljanju i razmjeni informacija i podataka, razvoj i primjena zajedničkih statističkih alata, metoda i pokazatelja za mjerenje napretka i procjenjivanje promjena u politici;

(d)razmjena informacija, najbolje prakse i strategija, uzajamno učenje, studije i istraživanje, razvoj i provedba zajedničkih mjera i operacija i uspostava transnacionalnih mreža za suradnju;

(e)usluge pomoći i potpore u skladu sa statusom i potrebama predmetne osobe, posebice ranjivih skupina;

(f)mjere usmjerene na podizanje razine svijesti o politikama azila, integracije, zakonitih migracija i vraćanja među dionicima i općom javnošću.

2.U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (a) fondom se posebice podupiru sljedeće mjere:

(a)pružanje materijalne pomoći, uključujući pomoći na granici;

(b)provođenje postupaka azila;

(c)utvrđivanje podnositelja s posebnim postupovnim potrebama ili potrebama u vezi s prihvatom;

(d)uspostavljanje ili poboljšanje infrastrukture za smještaj nakon prihvata, uključujući mogućnost da se više država članica zajednički koristi tim objektima;

(e)jačanje kapaciteta država članica za prikupljanje, analiziranje i širenje podataka o zemlji porijekla;

(f)mjere povezane s postupcima za provedbu Okvira Unije za preseljenje [i humanitarni prihvat] ili nacionalnih programa preseljenja koji su u skladu s okvirom Unije za preseljenje;

(g)transfer korisnika međunarodne zaštite;

(h)jačanje kapaciteta trećih zemalja za poboljšanje zaštite osoba kojima je potrebna zaštita;

(i)uspostavljanje, razvoj i poboljšanje učinkovitih alternativa zadržavanju, posebice u pogledu maloljetnika bez pratnje i obitelji.

3.U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (b) fondom se posebice podupire sljedeće:

(a)informativni paketi i kampanje za podizanje razine svijesti o zakonitim migracijskim putovima u Uniju, uključujući o pravnoj stečevini Unije o zakonitim migracijama;

(b)razvoj programa mobilnosti u Uniji, kao što su programi kružne ili privremene migracije, uključujući osposobljavanje za povećanje zapošljivosti;

(c)suradnja između trećih zemalja i agencija za zapošljavanje, službi za zapošljavanje i imigracijskih službi država članica;

(d)procjena vještina i kvalifikacija stečenih u trećoj zemlji i njihova transparentnost i kompatibilnost s vještinama i kvalifikacijama u državi članici;

(e)pomoć u kontekstu zahtjeva za spajanje obitelji u smislu Direktive Vijeća 2003/86/EZ 6 ;

(f)pomoć u pogledu promjene statusa državljana trećih zemalja koji već zakonito borave u državi članici, posebice u pogledu stjecanja statusa osobe sa zakonitim boravkom definiranog na razini Unije;

(g)mjere rane integracije kao što je prilagođena potpora u skladu s potrebama državljana trećih zemalja i programi integracije usmjereni na obrazovanje, učenje jezika i druge vrste osposobljavanja kao što su seminari građanske integracije i profesionalna orijentacija;

(h)mjere za promicanje ravnopravnosti u pristupu i pružanju javnih i privatnih usluga državljanima trećih zemalja, uključujući njihovu prilagodbu potrebama ciljne skupine;

(i)suradnja između državnih tijela i nevladinih organizacija, uključujući posredstvom koordiniranih centara za potporu integraciji, kao što su jedinstvene točke;

(j)mjere kojima se omogućuje i podupire uključivanje državljana trećih zemalja u društvo primatelja i aktivno sudjelovanje u tom društvu te mjere za promicanje prihvaćanja u društvu primatelju;

(k)promicanje razmjena i dijaloga među državljanima trećih zemalja, društvom primateljem i javnim tijelima, uključujući savjetovanjem državljana trećih zemalja te međukulturnim i međuvjerskim dijalogom.

4.U okviru posebnog cilja iz članka 3. stavka 2. točke (c) fondom se posebice podupire sljedeće:

(a)infrastruktura za prihvat ili zadržavanje, uključujući mogućnost da se više država članica zajednički koristi tim objektima;

(b)uvođenje, razvoj i poboljšanje učinkovitih alternativnih mjera zadržavanju, posebice u pogledu maloljetnika bez pratnje i obitelji;

(c)uvođenje i jačanje neovisnih i učinkovitih sustava za praćenje prisilnog vraćanja, kako je utvrđeno u članku 8. stavku 6. Direktive 2008/115/EZ 7 ;

(d)suzbijanje poticanja nezakonitih migracija, uključujući zapošljavanje nezakonitih migranata, djelotvornim i primjerenim inspekcijama na temelju procjene rizika, osposobljavanjem osoblja, uspostavom i provedbom mehanizama s pomoću kojih nezakoniti migranti mogu tražiti povrat uplaćenih iznosa i podnositi pritužbe protiv poslodavaca ili informativnim kampanjama i kampanjama podizanja razine svijesti radi informiranja poslodavaca i nezakonitih migranata o njihovim pravima i obvezama u skladu s Direktivom 2009/52/EZ 8 ;

(e)priprema vraćanja, uključujući mjere koje dovode do izdavanja odluka o vraćanju, identifikacija državljana trećih zemalja, izdavanje putnih isprava i traženje obitelji;

(f)suradnja s konzularnim tijelima i imigracijskim službama ili s drugim mjerodavnim tijelima i službama trećih zemalja u cilju pribavljanja putnih isprava, olakšavanja vraćanja i osiguravanja ponovnog prihvata, među ostalim raspoređivanjem časnika za vezu u treće zemlje;

(g)pomoć pri vraćanju, posebice potpomognutom dobrovoljnom povratku i informacije o programima potpomognutog dobrovoljnog povratka;

(h)operacije udaljavanja, uključujući povezane mjere, u skladu sa standardima utvrđenima u pravu Unije, osim sredstava za prisilu;

(i)mjere za podupiranje trajnog vraćanja povratnika i njihove reintegracije;

(j)objekti i usluge u trećim zemljama za osiguravanje primjerenog privremenog smještaja i prihvata nakon dolaska, uključujući za maloljetnike bez pratnje i ostale ranjive skupine u skladu s međunarodnim standardima;

(k)suradnja s trećim zemljama u području suzbijanja nezakonitih migracija i u području učinkovitog vraćanja i ponovnog prihvata, uključujući u okviru provedbe sporazuma o ponovnom prihvatu i drugih mehanizama;

(l)mjere za povećanje osviještenosti o prikladnim zakonitim kanalima za imigraciju i rizicima nezakonite imigracije;

(m)potpora trećim zemljama i mjere u trećim zemljama, uključujući infrastrukturu, opremu i druge mjere ako se njima pridonosi jačanju učinkovite suradnje između trećih zemalja i Unije i njezinih država članica u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata.

PRILOG IV.
Mjere prihvatljive za višu stopu sufinanciranja u skladu s člankom 12. stavkom 2. i člankom 13. stavkom 7.

–integracijske mjere koje provode lokalna i regionalna tijela i organizacije civilnog društva,

–mjere za razvoj i provedbu učinkovitih alternativa zadržavanju,

–programi potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije i povezane aktivnosti,

–mjere usmjerene na ranjive osobe i podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu s posebnim potrebama povezanima s prihvatom i/ili posebnim postupovnim potrebama, uključujući mjere za osiguranje djelotvorne zaštite djece migranata, posebice maloljetnika bez pratnje.

PRILOG V.
Ključni pokazatelji uspješnosti navedeni u članku 28. stavku 1.

Posebni cilj 1: Jačanje i razvoj svih aspekata Zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegove vanjske dimenzije:

1.broj osoba preseljenih uz potporu fonda;

2.broj osoba u sustavu prihvata u odnosu na broj podnositelja zahtjeva za azil;

3.konvergencija stopa odobravanja zaštite tražitelja azila iz iste zemlje.

Posebni cilj 2: podupiranje zakonitih migracija u države članice, uključujući pridonošenjem integraciji državljana trećih zemalja:

1.broj osoba koje su sudjelovale u mjerama prije odlaska koje se podupiru fondom;

2.broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz fonda koje su prijavile da se mjerama pridonijelo njihovoj ranoj integraciji u odnosu na ukupni broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz fonda.

Posebni cilj 3: pridonošenje suzbijanju nezakonitih migracija i osiguravanju učinkovitosti vraćanja i ponovnog prihvata u trećim zemljama:

1.broj vraćanja nakon odluke kojom se nalaže odlazak u odnosu na broj državljana trećih zemalja kojima je naložen odlazak;

2.broj povratnika koji su primili pomoć za reintegraciju prije i nakon vraćanja koja se sufinancira iz fonda u odnosu na ukupni broj vraćanja koja se podupiru iz fonda.

PRILOG VI.
Vrste intervencija

TABLICA 1.: ŠIFRE ZA DIMENZIJU „PODRUČJE INTERVENCIJE”

TABLICA 2.: ŠIFRE ZA DIMENZIJU „VRSTA MJERE”

TABLICA 3.: ŠIFRE ZA DIMENZIJU „NAČINI PROVEDBE”

PRILOG VII.
Prihvatljive mjere za operativnu potporu

U okviru posebnog cilja jačanja i razvoja svih aspekata zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegove vanjske dimenzije, i posebnog cilja pridonošenja suzbijanju nezakonitih migracija, osiguravanja učinkovitosti vraćanja i ponovnog prihvata u trećim zemljama, operativnom potporom obuhvaćeno je sljedeće:

–troškovi osoblja,

–troškovi pružanja usluga, kao što su održavanje ili zamjena opreme,

–troškovi servisiranja, kao što su održavanje ili popravak infrastrukture.

PRILOG VIII.
Pokazatelji ostvarenja i rezultata navedeni u članku 28. stavku 3.

Posebni cilj 1: Jačanje i razvoj svih aspekata zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegove vanjske dimenzije:

1.broj osoba iz ciljne skupine kojima je pružena pomoć uz potporu fonda:

(a)broj osoba iz ciljne skupine koje se koriste informacijama i pomoći u okviru postupaka azila;

(b)broj osoba iz ciljne skupine koje se koriste pravnom pomoći i zastupanjem;

(c)broj ranjivih osoba, žrtava trgovanja ljudima i maloljetnika bez pratnje koje primaju posebnu pomoć;

2.kapacitet (tj. broj mjesta) nove infrastrukture za smještaj u svrhu prihvata koja je uspostavljena u skladu sa zajedničkim zahtjevima za uvjete prihvata utvrđenima u pravnoj stečevini Unije i postojeće infrastrukture za smještaj u svrhu prihvata koja je poboljšana u skladu s istim zahtjevima, kao rezultat projekata koji se podupiru iz fonda te postotak od ukupnih smještajnih kapaciteta za prihvat;

3.broj mjesta prilagođenih maloljetnicima bez pratnje uz potporu fonda u odnosu na ukupni broj mjesta prilagođenih maloljetnicima bez pratnje;

4.broj osoba koje su uz pomoć fonda osposobljene za pitanja povezana s azilom, i taj broj kao postotak ukupnog broja osoblja koje je osposobljeno za ta pitanja;

5.broj podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji su uz potporu fonda premješteni iz jedne države članice u drugu;

6.broj osoba preseljenih uz potporu fonda.

Posebni cilj 2: podupiranje zakonitih migracija u države članice, uključujući pridonošenjem integraciji državljana trećih zemalja:

1.broj osoba koje su sudjelovale u mjerama prije odlaska koje se podupiru fondom;

2.broj lokalnih i regionalnih tijela koja su provela mjere integracije uz potporu fonda;

3.broj osoba koje su sudjelovale u mjerama koje se podupiru iz fonda, a koje su usmjerene na:

(a)obrazovanje i osposobljavanje;

(b)integraciju na tržište rada;

(c)pristup osnovnim uslugama i

(d)aktivno sudjelovanje i društvenu uključenost.

4.broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz fonda koje su prijavile da se mjerama pridonijelo njihovoj ranoj integraciji u odnosu na ukupni broj osoba koje su sudjelovale u mjerama integracije koje su se podupirale sredstvima iz fonda.

Posebni cilj 3: pridonošenje suzbijanju nezakonitih migracija i osiguravanju učinkovitosti vraćanja i ponovnog prihvata u trećim zemljama:

1.broj mjesta u centrima za zadržavanje koja su stvorena/obnovljena sredstvima iz fonda u odnosu na ukupni broj stvorenih/obnovljenih mjesta u centrima za zadržavanje;

2.broj osoba koje su uz potporu fonda osposobljene za pitanja povezana s vraćanjem;

3.broj povratnika čije se vraćanje financiralo iz fonda u odnosu na ukupni broj vraćanja na temelju naloga za odlazak:

(a)osobe koje su se dobrovoljno vratile;

(b)osobe koje su udaljene;

4.broj povratnika koji su primili pomoć za reintegraciju prije ili poslije vraćanja koja se sufinancira iz fonda u odnosu na ukupni broj vraćanja koja se podupiru iz fonda.    

(1)    Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.–26.).

(2)    Podaci se trebaju uzeti u obzir isključivo u slučaju aktivacije Direktive Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.–23.).

(3)    Direktiva Vijeća 2004/114/EZ od 13. prosinca 2004. o uvjetima prihvata državljana trećih zemalja u svrhu studija, razmjene učenika, osposobljavanja bez naknade ili volonterstva (SL L 375, 23.12.2004., str. 12.–18.).

(4)    Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata, i obavljanja poslova au pair (SL L 132, 21.5.2016., str. 21.–57.). 

(5)    Direktiva Vijeća 2005/71/EZ od 12. listopada 2005. o posebnom postupku za ulazak državljana trećih zemalja u svrhu znanstvenog istraživanja (SL L 289, 3.11.2005., str. 15.–22.).

(6)    Direktiva Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji (SL L 251, 3.10.2003., str. 12.–18.).

(7)    Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(8)    Direktiva 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 168, 30.6.2009., str. 24.–32.).