EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles,20.12.2017.
COM(2017) 813 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Trenutačno stanje i moguća poboljšanja u pogledu nedostatka reciprociteta s određenim trećim zemljama u području vizne politike te ocjena učinkovitosti mehanizma reciprociteta iz članka 1. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001
I.Uvod
Komisija je 12. travnja 2016. predstavila Komunikaciju o trenutačnom stanju i mogućem načinu njegova poboljšanja u pogledu nedostatka reciprociteta s određenim trećim zemljama u području vizne politike. U toj je Komunikaciji istaknuto da je uz aktivnu potporu Komisije riješena velika većina slučajeva nedostatka reciprociteta u osam trećih zemalja. Međutim, u Komunikaciji se podsjeća da se, ako predmetna treća zemlja do 12. travnja 2016. nije ukinula zahtjev za vizu, Uredbom Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. kako je izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 1289/2013 od 11. prosinca 2013., Komisiju obvezuje na donošenje delegiranog akta kojim se za državljane te treće zemlje na 12 mjeseci suspendira izuzeće od zahtjeva za vizu. Istom se Uredbom zahtijeva i da Komisija vodi računa o posljedicama suspenzije zahtjeva za vizu na vanjske odnose EU-a i država članica. U Komunikaciji iz travnja 2016. ocjenjuju se posljedice i učinci suspenzije izuzeća od obveze posjedovanja vize za građane i poduzeća iz EU-a kao i za državljane predmetnih trećih zemalja te se pozivaju Europski parlament i Vijeće da rasprave o najprimjerenijim daljnjim koracima.
Komisija je zatim u srpnju i prosincu 2016. te svibnju 2017. predstavila tri daljnje komunikacije. Osim što sadržava izvješće o napretku, Komunikacijom iz svibnja 2017. utvrdilo se stajalište Komisije nakon Rezolucije Europskog parlamenta od 2. ožujka o „obvezama Komisije u području viznog reciprociteta u skladu s člankom 1. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 539/2001”, kojom se od Komisije traži da na temelju članka 265. UFEU-a donese potrebni delegirani akt u roku od najviše dva mjeseca nakon donošenja Rezolucije . U toj je Komunikaciji Komisija smatrala da bi, osobito s obzirom na napredak postignut tijekom prethodnih 12 mjeseci i rad koji je u tijeku, donošenje delegiranog akta o privremenoj suspenziji izuzeća od zahtjeva za vizu za državljane Kanade i Sjedinjenih Američkih Država u tom trenutku bilo kontraproduktivno i da ne bi doprinijelo cilju putovanja bez vize za sve građane EU-a. Komisija se istovremeno obvezala zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem nastaviti blisku suradnju s Kanadom, Sjedinjenim Američkim Državama te relevantnim državama članicama kako bi ubrzala napredak prema potpunom viznom reciprocitetu te izvijestiti o razvoju događaja do kraja prosinca 2017.
U ovoj se Komunikaciji razmatra napredak postignut u tom području od svibnja 2017. tijekom rasprava s Kanadom i Sjedinjenim Američkim Državama te izvješćuje da je postignut potpuni vizni reciprocitet s Kanadom.
Osim toga, Poglavlje IV. ove Komunikacije sadržava Komisijinu ocjenu učinkovitosti mehanizma reciprociteta iz članka 1.b Uredbe te izvješća o upotrebi delegiranja ovlasti predviđena člankom 4.b stavkom 2. Uredbe.
II.
Stajališta zauzeta u odgovorima na najnoviju komunikaciju
U nastavku na Rezoluciju Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove uputio je 2. lipnja 2017. dopis Odboru za pravna pitanja Europskog parlamenta o mogućem upućivanju predmeta protiv Komisije Sudu Europske unije zbog propusta u djelovanju u pogledu njezinih obveza u području viznog reciprociteta. Odbor za pravna pitanja preporučio je 12. srpnja 2017. da se Sudu Europske unije ne upućuje predmet protiv Komisije zbog propusta u djelovanju, uz napomenu da će to pitanje ponovno ispitati početkom 2018.
Kako je prethodno navedeno, ni u proteklih sedam mjeseci Vijeće nije raspravljalo o ovom pitanju.
III.Nedavna događanja
a) Kanada (obavijest poslale Bugarska i Rumunjska)
Kad je riječ o Kanadi, već je u Komunikaciji iz svibnja 2017. zabilježen znatan napredak. Komisija je izrazila zadovoljstvo činjenicom da je Kanada od 1. svibnja 2017. ukinula obvezu posjedovanja vize za bugarske i rumunjske državljane koji su imali kanadsku privremenu boravišnu vizu u posljednjih 10 godina ili one koji imaju valjanu neimigrantsku vizu za SAD.
Komisija je zadovoljna činjenicom da od 1. prosinca 2017. Kanada omogućuje pristup bez obveze posjedovanja vize za sve bugarske i rumunjske građane. Time je postignut potpuni vizni reciprocitet s Kanadom. To je ostvareno zahvaljujući brojnim političkim i tehničkim kontaktima Komisije, Kanade i vlada Bugarske i Rumunjske, a te države članice provele su i informativne kampanje za svoje građane te savjetovanja s velikim putničkim agencijama i zračnim prijevoznicima.
Tijekom prvog sastanka zajedničkog odbora ministara EU-a i Kanade u okviru Sporazuma o strateškom partnerstvu s Kanadom, koji se održao 4. prosinca 2017. u Bruxellesu, obje su strane izrazile zadovoljstvo potpunim ukidanjem obveze posjedovanja vize za sve građane EU-a, naglašavajući da će se time povećati mobilnost građana i dalje ojačati kulturne, političke i gospodarske veze EU-a i Kanade.
b) Sjedinjene Američke Države (obavijest poslali Bugarska, Cipar, Hrvatska, Poljska i Rumunjska)
U Komunikaciji iz svibnja 2017. Komisija je izvijestila da su politički i tehnički kontakti sa Sjedinjenim Američkim Državama intenzivirani i da se američka strana složila da se pokrene proces usmjeren na postizanje rezultata kako bi se tih pet država članica uključilo u američki program izuzeća od obveze posjedovanja vize. Osim toga, pet se relevantnih država članica obvezalo da će zajednički raditi u konstruktivnom i pozitivnom duhu te u bliskoj suradnji s Komisijom i Sjedinjenim Američkim Državama radi postizanja potpunog viznog reciprociteta u najkraćem mogućem roku, u što je uključeno i traženje uzajamno prihvatljivih međukoraka. Utvrđen je pregled uvjeta koje tih pet država članica još trebaju ispuniti.
Na sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i SAD-a u lipnju 2017. povjerenik Avramopoulos i zamjenica ministra domovinske sigurnosti SAD-a Elaine C. Duke izdali su zajedničku izjavu o daljnjim koracima za postizanje potpunog viznog reciprociteta između EU-a i SAD-a. U zajedničkoj izjavi potvrđene su preuzete obveze poput održavanja i proširenja putovanja bez vize između SAD-a i EU-a i jačanje nastojanja za poboljšanje suradnje s ciljem pružanja pomoći Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Poljskoj i Rumunjskoj kako bi što prije ispunili zahtjeve za sudjelovanje u američkom programu izuzeća od obveze posjedovanja vize.
U skladu s tom zajedničkom izjavom, Komisija i dalje u svakoj prilici naglašava važnost ubrzanja napretka prema ostvarivanju potpunog viznog reciprociteta između EU-a i Sjedinjenih Američkih Država.
U kolovozu 2017. na sastanku s koordinatorom za borbu protiv terorizma u američkom ministarstvu vanjskih poslova Nathanom A. Salesom povjerenik Avramopoulos podsjetio je na važnost tog pitanja za EU.
Najrecentniji tehnički trostrani sastanak o viznom reciprocitetu na kojem su sudjelovale Sjedinjenje Američke Države i pet relevantnih država članica održan je 11. rujna 2017. Sudionici su analizirali trenutačno stanje u pogledu zahtjeva za sudjelovanje u američkom programu izuzeća od zahtjeva za posjedovanje vize, primjerice u pogledu stope odbijanja zahtjeva za vizu, što je glavna prepreka za četiri države članice; glavnih razloga odbijanja; statusa zahtjeva za izdavanje vize koje podnesu mladi i mogućnosti pokretanja informativne kampanje kako bi se smanjila stopa odbijanja.
Sjedinjene Američke Države izvijestile su i o napretku u uvođenju sustava za praćenje izlazaka u zračnom prometu u skladu s američkim Zakonom o useljavanju i državljanstvu, s pomoću kojeg će se moći potvrditi odlazak najmanje 97 % stranih putnika. Nakon uspostave tog sustava ministar domovinske sigurnosti imao bi diskrecijsko pravo da ukine zahtjev za manje od 3 % odbijenih zahtjeva za vizu te bi mogao preporučiti prihvat država u program izuzeća od obveze posjedovanja vize pod uvjetom da im je stopa odbijanja zahtjeva za vizu manja od 10 % te da zadovoljavaju sve zahtjeve povezane sa sigurnošću i da se njihovim mjerama sigurnosti osigurava da sudjelovanje u programu izuzeća od obveze posjedovanja vize ne bi ugrozilo sigurnosne i migracijske interese Sjedinjenih Američkih Država . Tijekom trostranog sastanka te sastanka visokih dužnosnika ministarstava pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i SAD-a održanog u Tallinu 20. i 21. rujna 2017. analiziran je najnoviji razvoj događaja te potvrđen napredak na tehničkoj razini.
Nadalje, od 25. do 29. rujna tehničko izaslanstvo Komisije posjetilo je Bugarsku, Rumunjsku, Cipar, Poljsku i Hrvatsku kako bi se raspravilo o trenutačnom stanju u pogledu ispunjavanja preostalih zahtjeva američkog programa izuzeća od obveze posjedovanja vize. Komisija je tim državama članicama ponudila pomoć u daljnjem radu na ispunjavanju preostalih zahtjeva, uključujući načine smanjenja stope odbijanja zahtjeva za vizu. U tom pogledu Komisija je predložila da bi se informativne kampanje upućene građanima koji putuju u SAD mogle financirati iz nacionalnih programa Fonda za unutarnju sigurnost EU-a. Kako bi se dodatno istražile mogućnosti pokretanja takvih kampanja, Komisija je 25. listopada organizirala dodatnu videokonferenciju za pružanje informacija o mogućnostima financiranja i razmjenu informacija i najboljih praksi u vezi s informativnim kampanjama koje su države članice pokrenule ranije. Neke od predmetnih država članica trenutačno razmatraju uporabu svojih nacionalnih programa u te svrhe. Komisija je spremna dodatno pomoći državama članicama prema potrebi.
Vizni reciprocitet bio je na dnevnom redu sastanka ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i SAD-a održanog 17. studenoga u Washingtonu D.C. Tijekom tog sastanka obje su strane istaknule napredak u suradničkim raspravama o recipročnom i sigurnom putovanju bez viza u skladu sa svojim pravnim okvirima te se obvezale i dalje raditi na tome.
U pogledu preostalih zahtjeva američkog programa izuzeća od obveze posjedovanja vize, kao što je navedeno u prethodnim komunikacijama, stopa odbijenih zahtjeva za vizu te provedba sporazuma o sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala (PCSC) dva su glavna zahtjeva SAD-a koji moraju biti ispunjeni prije prelaska na sljedeću fazu, u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova nominira zemlju za program izuzeća od obveze posjedovanja vize, nakon čega slijedi detaljna analiza sigurnosnih aspekata koju provodi veći broj tijela. Tijekom proteklih sedam mjeseci ostvaren je primjetan napredak Cipra i Rumunjske u pogledu prijavljivanja izgubljenih i ukradenih putnih isprava Interpolu. Rumunjski je parlament ratificirao i sporazum o sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala te ga sada moraju ratificirati Sjedinjene Američke Države. Bugarska, Hrvatska i Cipar predani su potpunoj provedbi odgovarajućih sporazuma o sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala. Predmetne države članice ostvaruju kontakte u cilju daljnjeg postupanja u vezi s tim.
U sljedećih nekoliko mjeseci Komisija će u bliskoj suradnji s tih pet država članica i dalje raditi sa SAD-om na svim razinama. Zabilježena je bliskija suradnja pet predmetnih država članica i Sjedinjenih Američkih Država u pogledu propisnog praćenja pitanja utvrđenih tijekom prethodnih trostranih sastanaka, primjerice prijavljivanja izgubljenih i ukradenih putnih isprava Interpolu, bilateralnih dogovora o razmjeni informacija sa Sjedinjenim Američkim Državama, proaktivnog rada na zahtjevu u pogledu stope odbijanja zahtjeva za vizu, uključujući pokretanje informativnih kampanja. Komisija će poticati američke partnere da ubrzaju postupak uvođenja sustava za praćenje izlazaka u zračnom prometu i spremna je podijeliti iskustva EU-a u pogledu novih tehnologija i sustava koji se trenutačno razvijaju i uspostavljaju na njegovim vanjskim granicama (npr. kontrolna vrata ABC, budući sustava ulaska/izlaska, ETIAS).
Redoviti sastanci na visokoj razini (npr. sastanak visokih dužnosnika ministarstava pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i SAD-a 27. i 28. veljače 2018. i sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i SAD-a u svibnju 2018.) te tehnički sastanci poput sljedećeg trostranog sastanka koji bi se trebao održati tijekom prve polovine 2018. bit će prilika da se dodatno ubrza napredak.
IV.ocjena učinkovitosti mehanizma reciprociteta
U skladu s člankom 1.b Uredbe Komisija do 10. siječnja 2018. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće u kojem ocjenjuje učinkovitost mehanizma reciprociteta i, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe.
Uredba (EZ) br. 539/2001 revidirana je 2013. Uredbom (EU) br. 1289/2013 na temelju zahtjeva država članica i Europskog parlamenta za učinkovitiji mehanizam viznog reciprociteta, kojim bi se omogućila solidarnost među državama članicama te mogućnost donošenja strožih mjera prema trećim zemljama koje ne pružaju puni vizni reciprocitet. Revidirani mehanizam predviđa da države članice moraju obavijestiti Europski parlament, Vijeće i Komisiju o postojećim i novim slučajevima nedostatka reciprociteta s trećim zemljama. Odmah nakon objave obavijesti država članica, Komisija uz savjetovanje s predmetnom državom članicom poduzima korake u odnosu na predmetnu treću zemlju, posebno u područjima politike, gospodarstva i trgovine kako bi se ponovno uspostavilo ili uvelo putovanje bez vize.
Najkasnije šest mjeseci od datuma objave obavijesti i potom u redovitim razmacima od najviše 6 mjeseci Komisija mora donijeti provedbeni akt o privremenoj suspenziji izuzeća od zahtjeva za vizu na razdoblje od najviše šest mjeseci za određene kategorije državljana dotične treće zemlje ili podnijeti izvješće odboru iz članka 4.a stavka 1. Uredbe (EZ) br. 539/2001 o ocjeni stanja u kojem navodi razloge zbog kojih je odlučila protiv suspenzije izuzeća od obveze posjedovanja vize. Pri razmatranju daljnjih koraka Komisija mora u obzir uzeti ishod mjera koje su poduzele predmetne države članice s trećom zemljom u cilju osiguravanja putovanja bez vize, korake koje je poduzela Komisija na temelju savjetovanja s predmetnim državama članicama te s nadležnim tijelima predmetne treće zemlje. Uredbom se ujedno zahtijeva i da Komisija vodi računa o posljedicama suspenzije ukidanja viza za vanjske odnose Unije i država članica s predmetnom trećom zemljom.
U drugoj fazi mehanizma, ako treća zemlja nije ukinula obvezu posjedovanja vize u roku od 24 mjeseca od datuma objave (u ovom slučaju do 12. travnja 2016.), Komisija je dužna donijeti delegirani akt o privremenoj suspenziji izuzeća od obveze posjedovanja vize na 12 mjeseci za državljane te treće zemlje (članak 1. stavak 4. točka (f) Uredbe).
Komisija je 2014. primila obavijesti o situaciji nedostatka reciprociteta od pet država članica: Bugarske, Cipra, Hrvatske, Poljske i Rumunjske. Obavijesti su se odnosile na Kanadu, Sjedinjene Američke Države, Australiju, Brunej i Japan.
Australija je u međuvremenu u listopadu 2014. ukinula zahtjev za tranzitnu vizu u zračnoj luci za građane Bugarske te u lipnju 2015. za građane Hrvatske i Rumunjske. Time je uspostavljen potpun vizni reciprocitet s Australijom. Brunej (obavijest poslala Hrvatska) je uveo izuzeće od zahtjeva za posjedovanje vize za građane Hrvatske te odobrava boravke bez vize u trajanju od 90 dana građanima Lihtenštajna, o čemu je službena obavijest primljena 13. travnja 2016. Japan (obavijest poslala Rumunjska) je 17. prosinca 2015 obavijestio Rumunjsku da je izuzeće od zahtjeva za posjedovanje vize za sve građane Rumunjske, uključujući nositelje privremenih putovnica, produljeno do 31. prosinca 2018. Time je potpun vizni reciprocitet s Japanom osiguran do 31. prosinca 2018. Kao što je već navedeno u točki III. ove Komunikacije, Kanada od 1. prosinca 2017. omogućuje pristup bez viza svim građanima Bugarske i Rumunjske. Time je ostvaren i potpun vizni reciprocitet s Kanadom.
Ocjena
Učinkovitost mehanizma
Broj slučajeva nedostatka reciprociteta znatno se smanjio u posljednje dvije i pol godine te su sada Sjedinjene Američke Države jedina treća zemlja na popisu zemalja čijim državljanima nisu potrebne vize za putovanje u EU, a koja ne omogućuje pristup bez viza građanima svih država članica. U tom se kontekstu može smatrati da je općenito mehanizam viznog reciprociteta kako je izmijenjen Uredbom (EU) br. 1289/2013 bio djelotvoran. Trenutačnim mehanizmom uspostavlja se institucionalni vremenski okvir te se predviđaju konkretne mjere kao odgovor na slučajeve nedostatka reciprociteta, uključujući i usklađeno iskorištavanje napretka u suradnji s trećim zemljama tako što se jasno i transparentno utvrđuju koraci, uključujući privremenu suspenziju izuzeća od obveze posjedovanja vize.
Postojanje tog mehanizma ima preventivni učinak u situacijama kada treća zemlja razmatra uvođenje ili ponovno uvođenje zahtjeva za posjedovanje vize za državljane jedne ili više država članica. Komisija smatra da je mehanizam u određenoj mjeri služio kao poticaj trećim zemljama da ukinu postojeće zahtjeve za posjedovanje vize.
U svakom slučaju, postojanje mehanizma znak je solidarnosti među državama članicama te se s obzirom na zabilježeni napredak u protekle dvije i pol godine može zaključiti da je mehanizam pridonio napretku u ostvarivanju potpunog viznog reciprociteta u odnosu na treće zemlje.
Privremena suspenzija izuzeća od zahtjeva za vizu za državljane trećih zemalja
Privremena suspenzija izuzeća od zahtjeva za vizu za državljane trećih zemalja koje ne osiguravaju vizni reciprocitet ključan je element mehanizma viznog reciprociteta, no predmetne države članice nikad je nisu zatražile (čak ni u ograničenom opsegu, samo za određene kategorije državljana dotične treće zemlje). U tim situacijama Uredbom se zahtijeva i da Komisija vodi računa o posljedicama suspenzije tog izuzeća na vanjske odnose EU-a i država članica. U pogledu zemalja na koje se odnosi postojeći mehanizam viznog reciprociteta, u Komunikaciji iz travnja 2016. Komisija je ocijenila posljedice i učinke izuzeća od obveze posjedovanja vize za građane EU-a i poduzeća iz EU-a kao i za državljane predmetnih trećih zemalja. U Komunikaciji iz travnja 2016. i tri naredne komunikacije predstavljene u srpnju i prosincu 2016 te svibnju 2017. Komisija je smatrala da bi, posebno s obzirom na ostvareni napredak i tekući rad s određenom trećom zemljom i predmetnim državama članicama, privremena suspenzija izuzeća od obveze posjedovanja vize za određene treće zemlje koje ne osiguravaju vizni reciprocitet bila kontraproduktivna i ne bi pridonijela cilju putovanja bez vize za sve građane EU-a. Pozvala je i Europski parlament i Vijeće da rasprave o najprimjerenijim daljnjim koracima.
Postupovni nedostaci
U pogledu postupka utvrđena su dva aspekta nedostataka u funkcioniranju mehanizma viznog reciprociteta. Prvo, šestomjesečno razdoblje za obvezu izvješćivanja Komisije u prvoj fazi mehanizma prekratko je s obzirom na to da, iako se slučajeve nedostatka reciprociteta može riješiti na političkoj razini, može biti potrebno više vremena za provedbu bezviznog režima putovanja u praksi. Drugo, maksimalni rok od 90 dana za uvođenje zahtjeva za vizu može biti prekratak u određenim slučajevima nekih trećih zemalja (npr. čini se da nije dostatan da bi se u praksi uveo zahtjev za posjedovanje vize za građane SAD-a).
Zaključak je da, budući da je usprkos prethodno navedenim nedostacima postojeći mehanizam viznog reciprociteta pridonio rješavanju velike većine slučajeva nedostatka reciprociteta u posljednje dvije i pol godine, Komisija u ovom trenutku ne razmatra zakonodavni prijedlog za reviziju mehanizma.
Upotreba delegiranja ovlasti
Na temelju članka 4.b Uredbe ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 4. točke (f) dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 9. siječnja 2014. te Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog petogodišnjeg razdoblja. Komisija ovime izvješćuje da nije upotrijebila tu ovlast.
V.Zaključak i daljnji koraci
Komisija je i dalje predana prioritetnom ostvarivanju potpunog viznog reciprociteta za sve države članice.
Komisija izražava zadovoljstvo činjenicom da je u skladu s prethodno preuzetom obvezom Kanada 1. prosinca 2017. ukinula obvezu posjedovanja vize za sve bugarske i rumunjske državljane. Time je postignut potpuni vizni reciprocitet s Kanadom.
Komisija će nastaviti poticati Sjedinjene Američke Države na daljnju suradnju u duhu zajedničke izjave donesene u lipnju 2017. s pet predmetnih država članica i Komisijom kako bi se ubrzao napredak prema ostvarivanju potpunog viznog reciprociteta. To bi trebalo rezultirati pojačanim i konkretnim djelovanjem na svim stranama.
U kontekstu činjenice da je postignut potpun vizni reciprocitet s Kanadom te tekućeg rada sa Sjedinjenim Američkim Državama, Komisija ostaje pri svojem stajalištu da je najprikladniji način daljnjeg djelovanja suradnja i zajedničko diplomatsko djelovanje. Komisija i dalje smatra da bi donošenje delegiranog akta o privremenoj suspenziji izuzeća od obveze posjedovanja vize za građane SAD-a u ovom trenutno bilo kontraproduktivno i ne bi doprinijelo postizanju cilja putovanja u Sjedinjene Američke Države bez viza za sve građane EU-a. To se stajalište može preispitati u kontekstu razvoja događaja.
U pogledu ocjene djelotvornosti mehanizma reciprociteta Komisija prepoznaje napredak postignut od donošenja mehanizma. Iako se taj napredak ne može u potpunosti pripisati mehanizmu, njime se uspostavlja instrument kojim se omogućuje zajedničko i koordinirano djelovanje na razini EU-a u slučajevima nedostatka reciprociteta te se smatra da se pokazao korisnim alatom u radu s određenim trećim zemljama. U ovom trenutku Komisija ne razmatra davanje zakonodavnog prijedloga za reviziju mehanizma.
Komisija će i dalje pri sljedećim koracima blisko surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem. Najkasnije do jeseni 2018. izvijestit će Europski parlament i Vijeće o daljnjem razvoju događaja.