(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 30. rujna 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika („SSCR” ili „proizvod iz ispitnog postupka”) podrijetlom iz Indije i Indonezije („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj pritužbe”) 17. kolovoza 2020. uložila pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Uniji.

(3)

Komisija je 17. veljače 2021. pokrenula antisubvencijski ispitni postupak u vezi s uvozom istog proizvoda podrijetlom iz Indije i Indonezije („antisubvencijski postupak”) (3).

(4)

Na temelju zahtjeva podnositelja pritužbe potkrijepljenog potrebnim dokazima Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/370 (4) („uredba o evidentiranju”) na temelju članka 14. stavka 5. osnovne uredbe za uvoz predmetnog proizvoda uvela obvezu evidentiranja.

(5)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 30. travnja 2021. stranama dostavila sažetak predloženih privremenih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 210. privremene uredbe, Komisija je uzela u obzir primjedbe za koje se smatralo da su administrativne prirode te je u skladu s njima, prema potrebi, ispravila marže.

(6)

Komisija je 28. svibnja 2021. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/854 (5) („privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu.

(7)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) podnositelj pritužbe, konzorcij uvoznika i distributera („Euranimi” (6)), jedan nepovezani uvoznik, jedan korisnik, proizvođači izvoznici iz uzorka te vlade Indije i Indonezije dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta o privremenim nalazima.

(8)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održana su saslušanja s podnositeljem pritužbe, konzorcijem uvoznika i distributera, jednim nepovezanim uvoznikom, jednim korisnikom i s dva proizvođača izvoznika iz uzorka.

(9)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(10)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije i Indonezije („konačna objava”). Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na konačnu objavu. Primjedbe na konačnu objavu primljene su od Eurofera, proizvođača iz Unije i korisnika Arinoxa, konzorcija uvoznika i distributera Euranimi, nepovezanog uvoznika LSI i proizvođača izvoznika koji surađuju. Osim toga, IRNC (proizvođač izvoznik koji surađuje) dostavio je primjedbe na primjedbe Eurofera u pogledu pristupa Komisije njegovoj nabavi (vidjeti uvodne izjave od 71. do 74).

(11)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održana su saslušanja s podnositeljem pritužbe, Euranimijem, jednim nepovezanim uvoznikom, jednim korisnikom, za kojeg se ispostavilo da je također proizvođač iz Unije, i jednim od proizvođača izvoznika. S obzirom na njegove primjedbe na konačnu objavu, proizvođaču izvozniku IRNC-u dostavljena je dodatna konačna objava ograničena na prilagodbe nekih njegovih izvoznih prodajnih cijena. Komisija je IRNC-u dala priliku da dostavi primjedbe na tu dodatnu konačnu objavu, ali IRNC nije odgovorio.

(12)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir u ovoj Uredbi.

(13)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu odabira uzorka, potvrđene su uvodne izjave od 6. do 14. privremene uredbe.

(14)

Nakon konačne objave konzorcij uvoznika i distributera i jedan nepovezani uvoznik tvrdili su da je potrebno temeljito ispitati učinke pandemije bolesti COVID-19 jer je razdoblje ispitnog postupka („RIP”) uključivalo izvanredno razdoblje pandemije.

(15)

Komisija jest uzela u obzir činjenicu da je RIP uključivao nekoliko mjeseci na koje je utjecala pandemija bolesti COVID-19. Komisija je temeljito utvrdila i analizirala učinke pandemije bolesti COVID-19 i zaključila da na tržištu Unije postoji štetan damping koji nije posljedica učinaka pandemije.

(16)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu razdoblja ispitnog postupka i razmatranog razdoblja, potvrđena je uvodna izjava 21. privremene uredbe.

(17)

U privremenoj fazi jedan korisnik iz Unije Arinox zatražio je da se iz opsega proizvoda isključe hladnovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika sa stupnjem kvalitete čelika 200 i 201. Komisija je privremeno odbila taj zahtjev kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 25. do 27. privremene uredbe.

(18)

Nakon privremene objave ta je stranka svoj zahtjev za isključenje ograničila na proizvode sa stupnjem kvalitete čelika 200 koji su ekvivalentni proizvodima Jindal J4 ili JSLU DD (udio nikla od 1 %) debljine 0,90 + 0/–0,060 mm za upotrebu u proizvodnji preciznih traka od nehrđajućeg čelika. Izjavila je da je proizvod lako identificirati, pa ne postoji rizik od izbjegavanja mjera, da nije zamjenjiv drugim vrstama proizvoda i da ga ne proizvodi industrija Unije. Nadalje, društvo je tvrdilo da se krajnja namjena lako može provjeriti.

(19)

Podnositelj pritužbe osporio je ažurirani zahtjev za isključenje iz opsega proizvoda. Eurofer je tvrdio da su stupnjevi kvalitete koje je naveo korisnik iz Unije komercijalne oznake i da nisu definirani međunarodnom normom. Dakle, carinska tijela ne mogu odrediti nikakvu referencu ni na bilo koji način kontrolirati kemijski sastav isključenog proizvoda. Osim toga, carinskim bi tijelima kontrola krajnje namjene predstavljala neopravdano opterećenje. Nadalje, izuzećem tih proizvoda koje isključivo proizvodi društvo Jindal stvorio bi se rizik od međusobne kompenzacije koja bi utjecala na korektivni učinak mjera.

(20)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da su takvi proizvodi zamjenjivi kad je riječ o svojstvima. Komisija je zaključila i da bi se prihvaćanjem tog zahtjeva za isključenje carinskim tijelima zaista nametnulo neopravdano opterećenje jer bi za svaku pošiljku trebala provoditi laboratorijska testiranja i provjeravati krajnju namjenu. Nadalje, budući da je proizvod povezan s određenim proizvođačem izvoznikom, ne može se isključiti rizik od međusobne kompenzacije.

(21)

Nakon konačne objave Arinox je ponovno podnio prvotni zahtjev za isključenje proizvoda, odnosno da se iz opsega proizvoda isključe proizvodi stupnja kvalitete čelika 200 s niskim udjelom nikla i proizvodi stupnja kvalitete čelika 201. Arinox je tvrdio da su proizvodi stupnja kvalitete čelika 200 s niskim udjelom nikla i proizvodi stupnja kvalitete čelika 201 u znatnoj mjeri nedostupni na tržištu Unije i da proizvođači iz Unije nisu zainteresirani za proizvodnju tih proizvoda. To je društvo objasnilo da je nakon privremene objave postalo ekonomski neodrživo kupovati proizvod stupnja kvalitete čelika 201 od industrije Unije i da samo jedan proizvođač u Uniji može proizvoditi precizne trake od nehrđajućeg čelika stupnja kvalitete čelika 200 s niskim udjelom nikla. Tvrdilo je i da je već pretrpjelo ekonomsku štetu zbog uključenja tih proizvoda u trenutačni ispitni postupak jer zbog osjetljivosti cijene proizvoda nije moglo prenijeti antidampinšku pristojbu na svoje kupce te da je u nedavnom slučaju Komisija odobrila isključenje proizvoda u sličnoj situaciji.

(22)

Nadalje, društvo je ponovilo da postoje znatne razlike u pogledu fizičkih, kemijskih i tehničkih svojstava između proizvoda sa stupnjem kvalitete čelika 200 i 201 i drugih vrsta čelika obuhvaćenih proizvodom iz ispitnog postupka, posebno proizvoda sa stupnjem kvalitete čelika 300, te da carinska tijela mogu jednostavno provjeriti kemijski sastav proizvoda sa stupnjem kvalitete čelika 200 i 201 lako dostupnim sredstvima i na temelju certifikata proizvođača čelika. Društvo je nadalje tvrdilo da je zahtjev za isključenje povezan s jednom krajnjom namjenom i da bi ono vjerojatno bilo jedini korisnik zahtjeva za isključenje.

(23)

Društvo je tvrdilo da je rizik od međusobne kompenzacije ograničen jer uglavnom kupuje proizvode razreda čelika 200 i 201 iz predmetnih zemalja i nabavlja od različitih proizvođača iz tih zemalja.

(24)

Arinox nije dostavio dodatne dokaze o nemogućnosti zamjene proizvoda razreda čelika 200 i 201 drugim vrstama čelika, osim što je tvrdio da je to ekonomski nerazumno. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 20., za provjeru kemijskog sastava potrebno je provesti laboratorijsko testiranje, što bi carinskim tijelima predstavljalo veliko opterećenje, posebno zato što bi to morala učiniti za svaku pošiljku proizvoda za koji je zatraženo isključenje. Procjena rizika od međusobne kompenzacije mora biti objektivna, a podaci koje je društvo dostavilo o kupnji proizvoda razreda čelika 200 i 201 te drugih proizvoda iz predmetnih zemalja pokazali su da je od tih zemalja kupilo i druge proizvode koji su obuhvaćeni opsegom proizvoda iz trenutačnog ispitnog postupka, što nužno podrazumijeva rizik međusobne kompenzacije. Nadalje, iako društvo tvrdi da ti razredi čelika imaju samo jednu krajnju namjenu, ne može se isključiti mogućnost da ti razredi čelika imaju druge namjene.

(25)

Komisija je stoga zaključila da zahtjev za isključenje tog proizvoda nije primjereno prihvatiti, te ga je odbila.

(26)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi u pogledu opsega proizvoda, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 22. do 27. privremene uredbe.

(27)

U uvodnim izjavama od 29. do 57. privremene uredbe subjekti indijskog društva Jindal koji su uključeni u proizvodnju i prodaju proizvoda iz ispitnog postupka nazivaju se „grupa Jindal”. U ovoj se Uredbi ti subjekti nazivaju „Jindal India”, dok se „grupa Jindal” odnosi na društva Jindal India, Jindal Indonesia i relevantne subjekte društva Jindal u trećim zemljama.

(28)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 32. do 35. privremene uredbe, Komisija je u privremenoj fazi odlučila primijeniti članak 18. osnovne uredbe i upotrijebiti raspoložive činjenice koje se odnose na informacije koje nisu objavljene u vezi s ulogom povezanog društva grupe Jindal.

(29)

Nakon privremene objave grupa Jindal osporavala je primjenu članka 18. Nije se složila s tim da je uskratila pristup relevantnim informacijama ili da ih nije dostavila te je smatrala da je učinila sve što je u njezinoj moći. Stoga bi se Komisija trebala koristiti informacijama koje je dostavilo to društvo. Komisija je te primjedbe propisno ocijenila. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33. privremene uredbe, grupi Jindal bilo je odobreno saslušanje o tom pitanju pred službenikom za saslušanje koje je održano 16. travnja 2021. Nakon tog saslušanja, Komisija je u skladu s preporukama službenika za saslušanje u potpunosti ocijenila i informacije primljene od grupe Jindal 29. ožujka 2021. kao odgovor na dopis na temelju članka 18.

(30)

Stoga je Komisija upotrijebila informacije koje je dostavio taj proizvođač izvoznik i djelomično je prihvatila tu tvrdnju. Nadalje, s obzirom na daljnju analizu informacija dostavljenih 29. ožujka 2021., daljnja prilagodba smatrala se primjerenom. Budući da su primjedbe grupe Jindal označene kao osjetljive, detaljna ocjena tvrdnje otkrivena je samo predmetnoj stranci.

(31)

Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 36. do 47. privremene uredbe.

(32)

Nakon privremene objave društva Jindal India i Jindal Indonesia ponovno su tvrdila, pozivajući se na članak 2. stavak 5. treći i četvrti podstavak te članak 2. stavak 10. točku (k) osnovne uredbe, da bi Komisija trebala prilagoditi uobičajenu vrijednost za troškove povezane s ograničenjem kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 koje se u Indiji i Indoneziji primjenjivalo u dijelu razdoblja ispitnog postupka.

(33)

Te su se tvrdnje morale odbaciti.

(34)

Kad je riječ o tvrdnjama na temelju članka 2. stavka 5. trećeg podstavka, Komisija u prvom redu ističe da se u trećem podstavku govori o ispravnoj alokaciji troškova i o korištenju takve alokacije u prošlosti, pri čemu se prednost daje alokaciji troškova na temelju prometa. Dodaje da, „ako se već ne odražavaju u alokacijama troškova iz tog podstavka, troškovi se na odgovarajući način prilagođavaju za jednokratne troškovne stavke koje donose koristi proizvodnji budućeg i/ili tekućeg razdoblja.” Međutim, u ovom konkretnom slučaju prijavljeni „troškovi povezani s pandemijom bolesti COVID-19” ne čine zasebnu troškovnu stavku koja se može prilagoditi s obzirom na razdoblje ispitnog postupka. Prijavljeni troškovi uobičajeni su fiksni troškovi koji redovito nastaju za društvo Jindal, samo što se zbog pandemije bolesti COVID-19 primjenjuju na manju količinu proizvodnje. Taj scenarij nije obuhvaćen citiranom posljednjom rečenicom trećeg podstavka. Stoga se ne može odobriti prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 5. trećim podstavkom.

(35)

Drugo, kad je riječ o tvrdnjama na temelju članka 2. stavka 5. četvrtog podstavka, Komisija napominje da se, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 5. četvrtim podstavkom, odstupanje od jediničnih troškova koje društvo uobičajeno snosi može se odobriti samo ako su za upotrebu novih proizvodnih postrojenja potrebna znatna dodatna ulaganja i ako su naknadne niske stope iskorištenosti kapaciteta rezultat aktivnosti pokretanja poslovanja u okviru ili tijekom razdoblja ispitnog postupka. U ovom konkretnom slučaju niske stope iskorištenosti kapaciteta, ako postoje, rezultat su privremenog gašenja proizvodnje zbog pandemije bolesti COVID-19. Stoga se članak 2. stavak 5. četvrti podstavak ne primjenjuje.

(36)

Treće, kad je riječ o tvrdnjama na temelju članka 2. stavka 10. točke (k), Komisija napominje da se prema članku 2. stavku 10. prilagodba može izvršiti za „za razlike u čimbenicima ako se pokaže da utječu na usporedivost cijena u skladu s tim stavkom, a posebno ako kupci stalno plaćaju drukčije cijene na domaćem tržištu zbog razlike u tim čimbenicima.” Društva Jindal India i Jindal Indonesia tvrdila su da je prilagodba trebala biti provedena zbog učinka koji su ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 imala na troškove proizvodnje, ali nisu dokazala nijedan učinak na usporedivost cijena. Stoga se tvrdnja koja se odnosi na članak 2. stavak 10. točku (k) ne može prihvatiti.

(37)

Nakon konačne objave grupa Jindal ponovila je tvrdnje o prilagodbi za troškove povezane s pandemijom bolesti COVID-19. U vezi s mogućom prilagodbom na temelju članka 2. stavka 5. trećeg i četvrtog podstavka, grupa Jindal istaknula je „neuobičajeno visoke” (7) troškove koji se ne bi trebali u potpunosti pripisati proizvodnji i prodaji proizvoda iz ispitnog postupka tijekom razdoblja ispitnog postupka, nego bi Komisija trebala izračunati reprezentativne troškove proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(38)

Ta se tvrdnja morala odbaciti. Predmetni troškovi nastali su tijekom razdoblja ispitnog postupka i odnose se na proizvodnju i prodaju proizvoda iz ispitnog postupka. S obzirom na izvješće povjerenstva u predmetu Losos koje je citirala grupa Jindal i u skladu s trećom rečenicom članka 2. stavka 5. trećeg podstavka osnovne uredbe, troškovi se na odgovarajući način prilagođavaju za jednokratne troškovne stavke koje donose koristi proizvodnji budućeg i/ili tekućeg razdoblja. Komisija je potvrdila da su prijavljeni troškovi povezani s ograničenjem kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 jednokratni. Međutim, posebni troškovi nastali tijekom razdoblja ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 samo su fiksni troškovi i jednostavno proizlaze iz nedovoljne iskorištenosti raspoloživih i inače korištenih kapaciteta. Po definiciji ne mogu donositi koristiti proizvodnji budućeg razdoblja, kao što bi to primjerice mogli troškovi ulaganja. Isto tako ne mogu donositi koristi proizvodnji sadašnjeg razdoblja jer izravno proizlaze iz jednokratnih okolnosti više sile, tj. ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19.

(39)

U pogledu tvrdnje na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe, grupa Jindal uputila je na izjavu Komisije iz uvodne izjave 36. i dodala da je iz uvoda članka 2. stavka 10. jasno da se upućivanje na usporedivost cijena odnosi na usporedivost uobičajene vrijednosti (bez obzira na način njezina utvrđivanja) i izvozne cijene.

(40)

Komisija je potvrdila da se uvod članka 2. stavka 10. odnosi na usporedivost cijena. Također je točno da se neke prilagodbe navedene u članku 2. stavku 10. točkama od (a) do (k) isto tako mogu primijeniti na uobičajenu vrijednost koja se temelji na domaćim cijenama i na izračunanu uobičajenu vrijednost. Međutim, članak 2. stavak 10. točka (k) sadržava izričit uvjet koji se odnosi na razlike u cijenama koje se plaćaju na domaćem tržištu, a koji mora biti ispunjen da bi se provela prilagodba. Grupa Jindal takve razlike nije mogla potkrijepiti dokazima, nego je samo mogla dokazati učinak na troškove. Svako povećanje troškova u svakom bi slučaju jednako utjecalo na domaće i izvozne cijene. Stoga je tvrdnja na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) morala biti odbačena.

(41)

Nakon privremene objave društvo Chromeni osporavalo je Komisijine prilagodbe troškova sirovina. Komisija je pri privremenom utvrđivanju na temelju tablice pojedinačnih transakcija kupnje toplovaljanih koluta od nehrđajućeg čelika („SSHR”) zaključila da su kupovne cijene SSHR-a od povezanih strana bile znatno niže od kupovnih cijena istog materijala od nepovezanih strana. Stoga se te cijene nisu mogle razmatrati po tržišnim uvjetima te ih je Komisija prilagodila. U svojim primjedbama na privremenu objavu Chromeni je tvrdio da kvaliteta koluta upotrijebljenih za usporedbu nije uvijek jednaka i da bi to trebalo uzeti u obzir pri usporedbi. Ta je tvrdnja bila potkrijepljena ugovorima o kupnji, sporazumom o popustu za kvalitetu, knjižnim odobrenjima, izvješćem o inspekciji kvalitete te računovodstvenim unosima o tvrdnji o kvaliteti. Komisija je propisno ocijenila tu tvrdnju i smatra je opravdanom. Stoga je Komisija prosječnu kupovnu cijenu SSHR-a od povezanih strana iz poslovnih knjiga društva zamijenila ponderiranom prosječnom kupovnom cijenom od nepovezanih dobavljača i pomnožila je s upotrijebljenim količinama.

(42)

U privremenoj fazi Komisija je ponovno izračunala troškove amortizacije u uobičajenoj vrijednosti društva Chromeni jer je utvrđeno da amortizacija određene proizvodne opreme nije prijavljena kada je već bila u upotrebi za komercijalnu proizvodnju. Nakon privremene objave društvo Chromeni osporavalo je tu prilagodbu prijavljenih troškova amortizacije tvrdeći da su ti troškovi knjiženi u potpunosti u skladu s indijskim opće prihvaćenim računovodstvenim praksama i da bi ih stoga trebalo prihvatiti. Komisija je tvrdila da je bilo primjereno i razumno pomaknuti početak razdoblja amortizacije za strojeve tako da se podudara s početkom stvarne proizvodnje i prodaje proizvoda iz ispitnog postupka. U tom pogledu poslovne knjige društva Chromeni nisu na primjeren način odražavale troškove povezane s proizvodnjom i prodajom proizvoda iz ispitnog postupka te ih je stoga trebalo prilagoditi.

(43)

Na kraju, nakon privremene objave društvo Chromeni osporavalo je pristup Komisije prilagodbama prijavljenih troškova pokretanja poslovanja, koje su se odnosile na troškove amortizacije i troškove prodaje te opće i administrativne troškove. Komisija je razdoblje za koje se može provesti prilagodba za troškove amortizacije ograničila na tri mjeseca te je odbila prilagodbu za troškove prodaje te opće i administrativne troškove pokretanja poslovanja. Chromeni je izjavio da faza pokretanja proizvodnje čelika traje mnogo dulje od tri mjeseca, upućujući na datum izdavanja potvrde o konačnom primitku. No Komisija je utvrdila da je komercijalna proizvodnja započela puno prije tog datuma. Nadalje, u skladu s člankom 2. stavkom 5. osnovne uredbe, kojim je među ostalim propisano da trajanje faze pokretanja poslovanja ne prelazi odgovarajući početni dio razdoblja povrata troškova, Komisijina je dosljedna praksa da se trajanje početne faze ograniči na tri mjeseca. S obzirom na okolnosti ovog predmeta, Komisija je utvrdila da je rok od tri mjeseca primjeren. U pogledu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, društvo Chromeni nije dostavilo dokaze da su ti troškovi povezani s proizvodnjom i da na njih stoga ne utječu upotreba novih proizvodnih postrojenja za koja su potrebna znatna dodatna ulaganja i niske stope iskorištenosti kapaciteta koje su rezultat aktivnosti pokretanja poslovanja, kako je propisano člankom 2. stavkom 5. četvrtim podstavkom osnovne uredbe.

(44)

Nakon konačne objave društvo Chromeni samo je ponovilo iste tvrdnje i argumente, ali nije dostavilo nove dokaze ni argumente. S obzirom na prethodno navedeno, odbačene su tvrdnje društva Chromeni u pogledu amortizacije i prilagodbe za troškove pokretanja poslovanja.

(45)

U uvodnoj izjavi 175. privremene uredbe Komisija je potvrdila poremećaje u vezi sa sirovinama u Indiji i Indoneziji koji su navedeni u pritužbi. Nakon privremene objave Eurofer je tvrdio da bi zbog postojanja poremećaja na tržištima sirovina u Indiji i Indoneziji izazvanih djelovanjem države troškove društava trebalo prilagoditi u skladu s člankom 2. stavkom 5. osnovne uredbe. Eurofer je tvrdio da zbog tih poremećaja troškovi u poslovnim knjigama proizvođača izvoznika ne odražavaju na primjeren način troškove povezane s proizvodnjom i prodajom proizvoda iz ispitnog postupka te da su poremećaji u vezi sa sirovinama doveli do iznimne situacije.

(46)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer je smatrala da Eurofer u ovom slučaju nije dostavio dostatne dokaze za potpunu primjenu prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 5. osnovne uredbe. Nakon konačne objave Eurofer se s tim nije složio tvrdeći i dalje da je u pritužbi i u nekoliko podnesaka prije i nakon privremene objave dostavio dostatne dokaze u prilog tvrdnji iz pritužbe. Komisija nije smatrala primjerenim dodatno ispitivati potencijalnu prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 5. osnovne uredbe. Neovisno o tome jesu li dokazi dostavljeni tijekom ovog postupka činili dostatne popratne dokaze za analizu sadržaja tvrdnje, Komisija je napomenula da se slična tvrdnja o učinku poremećaja u vezi sa sirovinama na opskrbu robom razmatrala u kontekstu antisubvencijskog ispitnog postupka.

(47)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama od 48. do 50. privremene uredbe.

(48)

Nakon privremene i konačne objave društva Jindal India i Jindal Indonesia osporavala su pristup Komisije utvrđivanju izvozne cijene za dio prodaje ostvarene putem društva Iberjindal S.L. („IBJ”), povezanog trgovca u Španjolskoj. Ta je tvrdnja većim dijelom odbačena. Budući da su te primjedbe označene kao osjetljive, Komisija je svoje zaključke u pogledu te tvrdnje obrazložila samo predmetnoj stranci.

(49)

Nakon konačne objave grupa Jindal tvrdila je da je pri izračunu izvozne cijene nastala pogreška u formuli za izračun troškova vozarine koji su utjecali na cijene za određenu prodaju u Uniji. Komisija je provjerila to pitanje i utvrdila da je doista došlo do administrativne pogreške u formuli, koju je ispravila.

(50)

Nisu primljene daljnje tvrdnje u vezi s izračunom izvozne cijene. Stoga se potvrđuju uvodne izjave od 48. do 50. privremene uredbe.

(51)

Pojedinosti o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama od 51. do 54. privremene uredbe.

(52)

Nakon privremene objave društva Jindal India i Jindal Indonesia tvrdila su da Komisija nije trebala odbiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit („nominalna provizija”) od izvozne cijene prodaje u EU-u ostvarene putem njegova povezanog trgovca u trećoj zemlji, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 52. i 81. privremene uredbe. Tvrdnja je odbačena. Budući da su te primjedbe označene kao osjetljive, razlozi za odbacivanje te tvrdnje otkriveni su samo predmetnoj stranci.

(53)

Nakon konačne objave grupa Jindal dostavila je dodatne tvrdnje o procjeni izvoznih cijena s obzirom na tog povezanog trgovca. Te su primjedbe također označene kao osjetljive i Jindal je stoga pojedinačno obaviješten o stajalištu Komisije o tim tvrdnjama.

(54)

Nakon konačne objave grupa Jindal tvrdila je da prilagodba izvozne cijene za prodaju u EU-u ostvarenu putem društva JSL Global Commodities Pte. Ltd. („JGC”) ne bi smjela biti veća od njegovih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova jer bi, s obzirom na prethodnu praksu institucija i kaznu koju je izrekao Prvostupanjski sud, bilo razumno odbiti samo troškove prodaje te opće i administrativne troškove (8). Ako Komisija ustraje na uključenju dobiti (a ne bi trebala), ta bi se dobit trebala temeljiti na podacima JGC-a. Prema grupi Jindal to bi bilo u skladu s nedavnom praksom Komisije i mišljenjem Prvostupanjskog suda da je „razumno” upotrebljavati „izvorne podatke” (9).

(55)

Te su se tvrdnje morale odbaciti. Prvo, oduzimanjem samo troškova prodaje te općih i administrativnih troškova ne bi se uzela u obzir puna vrijednost marže koja se obično sastoji od troškova prodaje te općih i administrativnih troškova uvećanih za dobit. U pogledu procjene takve dobiti, Komisija tvrdi da se takva dobit mora ostvariti u skladu s tržišnim uvjetima te se stoga ne može temeljiti na dobiti koja proizlazi iz naknade koju su dogovorile povezane strane. Kad je riječ o presudi Prvostupanjskog suda, tom je presudom odobren odbitak troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, ali se očito nije osporio istodobni odbitak dobiti, koji u tom predmetu nije bio sporan. Osim toga, u skladu s tim predmetom u ovom ispitnom postupku troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi odbijeni su na temelju stvarnih podataka povezanog trgovca jer na prijavljene troškove prodaje te opće i administrativne troškove nije utjecao odnos između tih dvaju subjekata. Kad je riječ o praksi Komisije, kada se čini da na profitnu maržu utječe odnos između trgovca i proizvođača izvoznika, praksa je da se na temelju podataka koje su dostavili nepovezani uvoznici koji surađuju u istom ispitnom postupku nominalna profitna marža odbije kao razumna zamjenska vrijednost. Međutim, u nedavnom predmetu na koji upućuje grupa Jindal stvarna profitna marža smatrala se razumnom s obzirom na činjenice iz tog predmeta i funkcije koje je obavljao povezani trgovac. Stoga je oduzeta stvarna profitna marža.

(56)

Nakon privremene objave društvo Jindal India ponovno je tvrdilo da bi uobičajenu vrijednost trebalo prilagoditi za povrate pristojbe. Tvrdilo je nadalje da je člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe propisano da bi trebalo uzeti u obzir sve razlike koje utječu na usporedivost cijena te da bi stoga tu tvrdnju trebalo prihvatiti.

(57)

Ta je tvrdnja odbačena. Društvo Jindal India nije dokazalo da je navodni povrat carine utjecao na usporedivost cijena. Konkretno, društvo Jindal India nije moglo dokazati da je povrat carine doveo do dosljedno viših domaćih cijena.

(58)

Nakon konačne objave društvo Jindal India tvrdilo je da bi Komisija trebala osigurati da se povrati pristojbe ne računaju dvaput i da se dvostrukom nadoknadom iste subvencije uvođenjem istodobnih antidampinških i antisubvencijskih pristojbi (posebno u slučaju izvoznih subvencija) krše pravila Svjetske trgovinske organizacije (10). Budući da se povrati pristojbe nekih subjekata koji su dio grupe Jindal ispituju u okviru antisubvencijskog postupka kao potencijalne subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, Komisija bi trebala osigurati da se ti povrati pristojbe prilagode u ovom predmetu ili da se protiv njih ne uvedu kompenzacijske mjere u antisubvencijskom predmetu.

(59)

Komisija je u vezi s tom tvrdnjom pojasnila da zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 53. privremene uredbe i uvodnoj izjavi 57. ove Uredbe, sustav koji je društvo Jindal India primjenjivalo na svoju izvoznu prodaju u Uniji ne ispunjava uvjete ni za jednu prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkama (b) ili (k) osnovne uredbe. Naime, društvo Jindal India nije dokazalo da su kupci na domaćem tržištu stalno plaćali drukčije cijene zbog temeljnog sustava. Komisija je stoga smatrala da su zahtjevi za prilagodbu neutemeljeni i potom ih je odbacila.

(60)

Nisu primljene daljnje tvrdnje u vezi s usporedbom uobičajene vrijednosti i izvozne cijene. Stoga se potvrđuju uvodne izjave od 51. do 54. privremene uredbe.

(61)

Nakon konačne objave grupa Jindal tvrdila je da je Komisija pri izračunu dampinga upotrijebila netočne vrijednosti CIF za određeni dio njezine prodaje u Uniji. Međutim, Komisija je utvrdila da je navodnu administrativnu pogrešku počinila sama grupa Jindal u svojem odgovoru na upitnik te da Komisija o tome nije bila obaviještena prije ili tijekom provjere na daljinu. Isto tako, u primjedbama tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja i primjedbama na privremenu objavu grupa Jindal nije postavila to pitanje. Komisija je stoga smatrala da se u trenutku kada je tvrdnja iznesena to više nije moglo provjeriti na daljinu, te je tvrdnja o navodnoj pogrešci odbačena.

(62)

Kao što je detaljno objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama od 27. do 60., Komisija je uzela u obzir primjedbe zainteresiranih strana dostavljene nakon privremene i konačne objave. Ažuriran je i izračun društva Jindal India kako bi se ispravila administrativna pogreška povezana s izvoznom cijenom (vidjeti uvodnu izjavu 49.).

(63)

Konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

(64)

U uvodnim izjavama od 58. do 86. privremene uredbe subjekti indonezijskog društva Jindal koji su uključeni u proizvodnju i prodaju proizvoda iz ispitnog postupka nazivaju se „grupa Jindal Indonesia” ili „grupa Jindal”. U ovoj se Uredbi ti subjekti nazivaju „Jindal Indonesia”, dok se „grupa Jindal” odnosi na društva Jindal India, Jindal Indonesia i relevantne subjekte društva Jindal u trećim zemljama.

(65)

Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 65. do 76. privremene uredbe.

(66)

U podnesku od 11. lipnja 2021. vlada Indonezije podsjetila je da indonezijski proizvođači izvoznici u uzorku surađuju u potpunosti i da Komisija mora upotrijebiti njihove stvarne podatke za izračun uobičajene vrijednosti.

(67)

Nakon privremene objave društvo Jindal Indonesia ponovno je tvrdilo, zajedno s društvom Jindal India, da bi Komisija trebala prilagoditi uobičajenu vrijednost za troškove povezane s ograničenjem kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19. Ta je tvrdnja odbačena. Djelomično je razmotrena u prethodnim uvodnim izjavama od 32. do 36.

(68)

Nakon privremene objave društvo IRNC osporavalo je pristup Komisije da kupovnu cijenu toplovaljanih bijelih koluta od nehrđajućeg čelika zamijeni izračunanom tržišnom cijenom ako je taj važan međuproizvod kupljen od povezanih dobavljača. U odgovoru društva na upitnik i tijekom provjere na daljinu Komisija je utvrdila da su ti proizvodi nabavljeni od povezanih dobavljača po transfernoj cijeni nižoj od njegovih troškova proizvodnje. Stoga je Komisija u privremenom izračunu te cijene zamijenila izračunanom tržišnom cijenom sastavljenom od troškova proizvodnje, troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Društvo je tvrdilo da su transferne cijene bile u skladu s tržišnim uvjetima te je kritiziralo manjak analize u tom pogledu.

(69)

Komisija je analizirala objašnjenja i dostavljenu popratnu dokumentaciju te je zaključila da početni pristup kupnji toplovaljanih bijelih koluta od nehrđajućeg čelika od povezanih dobavljača treba prilagoditi. Naime, prodajne cijene povezanih dobavljača toplovaljanih bijelih koluta od nehrđajućeg čelika za IRNC bile su usporedive s prodajnim cijenama toplovaljanih bijelih koluta od nehrđajućeg čelika za nepovezane kupce. Stoga je smatrala da je primjereno prihvatiti kupovnu cijenu tih proizvoda društva IRNC, kad je ta cijena jednaka ili viša od troškova proizvodnje tih dobavljača, i zamijeniti je njihovim troškovima proizvodnje kada se utvrdi da je transferna kupovna cijena niža.

(70)

U primjedbama na konačnu objavu Eurofer je osporavao revidirani pristup Komisije troškovima društva IRNC u pogledu toplovaljanih bijelih koluta od nehrđajućeg čelika, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 69. Prvo, Eurofer je tvrdio da Komisija nije trebala upotrijebiti kupovne cijene toplovaljanih bijelih koluta od nehrđajućeg čelika koje je društvo IRNC platilo povezanim stranama jer te cijene nisu bile u skladu s tržišnim uvjetima. Drugo, Eurofer je smatrao da se pristup Komisije kosi s nalazima nedavno zaključenog ispitnog postupka koji je uključivao istu skupinu društava (11). U tom ispitnom postupku Komisija je odbacila trošak proizvodnje ključne sastavnice potrebne za proizvodnju predmetnog proizvoda. Treće, društvo je tvrdilo da bi, ako nastavi primjenjivati taj pristup, Komisija pri prilagodbi vrijednosti transakcije između povezanih strana trebala dodati razumnu dobit kupovnoj cijeni SSHR-a u skladu s člankom 2. stavkom 5. osnovne uredbe ili bi, u skladu s člankom 2. stavkom 6. osnovne uredbe, trebala povećati dobit IRNC-a od SSCR-a koja je upotrijebljena za izračun uobičajene vrijednosti radi kompenzacije transakcija uz trošak ili neuobičajeno nisku dobit.

(71)

Komisija je ispitala te tvrdnje. U vezi s prvom tvrdnjom Komisija je utvrdila da su informacije koje su dostavili povezani dobavljači od kojih IRNC nabavlja SSHR-e potpune i dovoljne da se procijeni je li odnos između IRNC-a i njegovih dobavljača utjecao na kupovne cijene SSHR-a. Komisija je utvrdila da su tijekom razdoblja ispitnog postupka povezani dobavljači SSHR prodavali ne samo povezanom kupcu IRNC-u nego i brojnim nepovezanim domaćim kupcima te da su prodajne cijene za IRNC i cijene za nepovezane kupce bile u skladu s tržišnim uvjetima. Stoga se smatralo da na te cijene ne utječe odnos između IRNC-a i povezanog dobavljača u skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe te da ne postoji osnova na temelju koje se općenito ne bi uzele u obzir. Drugo, bez zauzimanja stajališta o činjenicama i zaključcima iz ispitnog postupka u pogledu SSHR-a na koju se pozvao Eurofer, Komisija je podsjetila da se svaki slučaj zasebno ocjenjuje i analizira i ako se činjenice utvrđene u jednom ispitnom postupku razlikuju od činjenica utvrđenih u prethodnom ispitnom postupku, čak i ako je riječ o nedavnom ispitnom postupku koji se odnosi na istu skupinu društava, može se doći do drukčijeg zaključka.

(72)

Tvrdnja o dodavanju razumne dobiti kupovnoj cijeni SSHR-a odbačena je jer je člankom 2. stavkom 5. doista predviđena takva prilagodba ako troškovi povezani s proizvodnjom proizvoda iz ispitnog postupka nisu u razumnoj mjeri iskazani u poslovnim knjigama predmetne stranke. Međutim, u ovom ispitnom postupku Komisija nije utvrdila da je to slučaj. Kad je riječ o drugom dijelu treće tvrdnje, Komisija je podsjetila da se proizvod iz ispitnog postupka proizvodi samo od SSHR-a nabavljenog od povezanih dobavljača u istoj industrijskoj zoni, a završnu fazu proizvodnje obavlja IRNC. U članku 2. stavku 6. osnovne uredbe jasno se navodi da se dobit temelji „na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine od strane izvoznika ili proizvođača nad kojim se provodi ispitni postupak”. Ta odredba dakle obuhvaća samo utvrđivanje profitne marže za prodaju istovjetnog proizvoda i ne primjenjuje se na utvrđivanje cijene po tržišnim uvjetima u prodaji sirovina.

(73)

S obzirom na prethodno navedeno, tvrdnje Eurofera su odbačene.

(74)

Nakon privremene objave Eurofer je tvrdio da bi zbog poremećaja u vezi sa sirovinama utvrđenih u Indoneziji trebalo provesti prilagodbu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 5. osnovne uredbe. To je pitanje razmotreno u prethodnim uvodnim izjavama od 45. do 46.

(75)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama od 77. do 79. privremene uredbe.

(76)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 79. privremene uredbe, za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 64. privremene uredbe, društvo Jindal Indonesia određeni je dio prodaje ostvarilo putem društva IBJ iz Španjolske.

(77)

Nakon privremene objave društvo Jindal Indonesia o toj je prodaji iznijelo iste primjedbe kao društvo Jindal India, a te su primjedbe spomenute u prethodnoj uvodnoj izjavi 48. Tvrdnja je odbačena. Razlozi za odbijanje tvrdnje otkriveni su samo predmetnoj stranci zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 48.

(78)

Pojedinosti o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama od 80. do 83. privremene uredbe.

(79)

Nakon privremene objave društvo Jindal Indonesia iznijelo je iste primjedbe o prilagodbi nominalne provizije kao društvo Jindal India, a te su primjedbe spomenute u prethodnoj uvodnoj izjavi 52. Tvrdnja je odbačena. Razlozi za odbijanje tvrdnje otkriveni su samo predmetnoj stranci zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 52.

(80)

Društvo Jindal Indonesia tvrdilo je da je Komisija za izračun troškova kredita umjesto međubankovnih kratkoročnih kamatnih stopa koje je objavio CEIC trebala upotrijebiti kratkoročne kamatne stope Središnje banke Indonezije za kredite u američkim dolarima (USD) i indonezijskim rupijama (IDR).

(81)

Komisija je analizirala objašnjenja i dostavljenu popratnu dokumentaciju te je smatrala da je opravdano promijeniti izvor podataka u skladu s tvrdnjom društva Jindal Indonesia. Međutim, kad je riječ o primjeni različitih kamatnih stopa za domaću i izvoznu prodaju, člankom 2. stavkom 10. točkom (g) osnovne uredbe predviđa se mogućnost prilagodbe za razlike u trošku kredita odobrenog za prodaju dotičnog proizvoda, pod uvjetom da je taj čimbenik uzet u obzir pri određivanju naplaćenih cijena. Komisija je tijekom provjere na daljinu utvrdila da društvo financira i domaće i izvozno poslovanje s pomoću kratkoročnih kredita i omnibus sustava za trgovinu koji su uglavnom u USD. Komisija u poslovnim knjigama društva nije pronašla dokaze koji bi opravdali upotrebu različite kamatne stope za pozajmljivanje u IDR za domaću prodaju. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju o upotrebi kamatne stope za kredite u IDR za financiranje domaće prodaje.

(82)

Grupa IRNC ponovno je iznijela tvrdnju o nedosljednosti Komisije zbog prilagodbe izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) osnovne uredbe za određene troškove prijevoza, dok su zahtjevi da se domaće prodajne cijene prilagode za određene troškove prijevoza i druge povezane troškove, posebno troškove nastale zbog prijevoza predmetnog proizvoda iz tvornice u domaće skladište, odbačeni.

(83)

Komisija je napomenula da se članak 2. stavak 10. točka (e) osnovne uredbe primjenjuje na troškove prijevoza nastale nakon prodaje pri premještanju robe iz poslovnih prostorija izvoznika do prvog nezavisnog kupca. Domaće skladište grupe IRNC dio je njegovih poslovnih prostora, a troškovi nastali pri premještanju robe iz tvornice u domaće skladište nastali su prije prodaje.

(84)

Grupa IRNC tvrdila je i da Komisija nije objasnila zašto se jednako tako ne bi odbacili slični povezani troškovi prijevoza i lučkih pristojbi nastali za pretovar robe preko kineske slobodne carinske zone. Komisija je analizirala primjedbe i dokaze u dokumentaciji, posebno ugovor o prodaji između proizvođača i povezanih trgovaca uključenih u izvoznu prodaju. Komisija je primijetila da je u ugovoru o prodaji jasno navedeno da se luka iskrcaja nalazi u Uniji i da je pretovar robe dopušten. Nadalje, u izvoznoj prodaji troškove prijevoza izravno snosi trgovac i oni stoga utječu na usporedivost cijena, dok u slučaju troškova skladištenja u domaćoj prodaji troškove prijevoza robe u skladište plaća proizvođač i nastali su prije prodaje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(85)

Nakon konačne objave grupa IRNC tvrdila je i da je Komisija primijenila nedosljedan pristup jer nije provela prilagodbu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i), upućujući tako na prilagodbe izvozne prodaje ostvarene putem povezanih trgovaca koje je provela u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i).

(86)

Komisija je podsjetila da je u sudskoj praksi Suda (12) jasno utvrđeno da „[…] stranka koja zahtijeva prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe kako bi uobičajena vrijednost i izvozna cijena bile usporedive za potrebe utvrđivanja dampinške marže mora dokazati da je taj zahtjev opravdan […]”. Podnesak koji je u tom pogledu dostavila grupa IRNC samo je zahtjev za prilagodbu uobičajene vrijednosti, ali ne sadržava utemeljeno obrazloženje ni detaljno objašnjenje. Komisija je nadalje podsjetila da prilagodba izvozne cijene ne podrazumijeva automatski prilagodbu uobičajene vrijednosti te da takvu prilagodbu uobičajene vrijednosti stranka koja je zahtijeva treba propisno obrazložiti činjenicama i dokazima.

(87)

Komisija je u skladu s tim utvrdila da zahtjev za prilagodbu koji nije utemeljen očigledno nije u skladu s pravnim standardom koji je utvrdio Sud. Stoga je taj zahtjev odbačen kao neutemeljen.

(88)

Grupa IRNC tvrdila je i da je Komisija dužna dokazima potkrijepiti svoju odluku o prilagodbi izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) i da je u dokumentaciji privremene i konačne objave nije dovoljno obrazložila.

(89)

Slijedom primjedbi primljenih od tog društva nakon konačne objave Komisija je 16. rujna 2021. tom društvu uputila posebnu dodatnu objavu u kojoj je detaljnije objasnila razloge i navela dokaze na kojima se temelji takva prilagodba izvozne cijene. Društvo nije dostavilo nikakve primjedbe kao odgovor na tu posebnu objavu.

(90)

Kao što je detaljno objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama od 65. do 89., Komisija je uzela u obzir primjedbe zainteresiranih strana dostavljene nakon privremene objave i u skladu s tim ponovno izračunala dampinške marže.

(91)

Konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

(92)

Nakon konačne objave društvo Arinox, zainteresirana strana koja je privremeno kvalificirana kao korisnik, tvrdilo je da bi ga trebalo smatrati proizvođačem iz Unije. Treba napomenuti da su podaci društva uključeni u makroekonomske pokazatelje koje je dostavio Eurofer i koje je Komisija unakrsno provjerila, pa je Komisija smatrala da je to društvo dio industrije Unije opisane u uvodnoj izjavi 87. privremene uredbe. Međutim, Komisija je napomenula da se društvo Arinox u svojem početnom zahtjevu za isključenje proizvoda identificiralo kao krajnji korisnik i uvoznik, a tvrdnje društva iznesene u privremenoj fazi odnosile su se na aktivnosti koje je društvo obavljalo kao korisnik na tržištu Unije.

(93)

Arinox, Euranimi i jedan nepovezani uvoznik zatražili su podatke o identitetu 13 proizvođača iz Unije koji su činili industriju Unije tijekom RIP-a. Uz tri proizvođača u uzorku i društva koja podupiru pritužbu (tj. Acerinox, Outokumpu Nirosta GmbH, Outokumpu Stainless AB), to su društva Marcegaglia, Acroni, Arinox, Otelinox te tri postrojenja za ponovno valjanje sa sjedištem u Njemačkoj (tj. SAP Precision Metal, BWS i Waelzholz).

(94)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu definicije industrije Unije i proizvodnje u Uniji, Komisija je potvrdila svoje zaključke navedene u uvodnim izjavama od 87. do 89. privremene uredbe.

(95)

Budući da nije bilo nikakvih primjedbi u pogledu potrošnje u Uniji, Komisija je potvrdila svoje zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 90. do 92. privremene uredbe.

(96)

Konzorcij uvoznika i distributera te jedan nepovezani uvoznik osporavali su kumulativnu procjenu učinaka indijskog i indonezijskog uvoza na stanje industrije Unije. Zainteresirane strane tvrdile su da je obujam uvoza iz obiju zemalja nizak, da je kretanje uvoza iz Indije (blago smanjenje) i Indonezije (brzo povećanje) tijekom razmatranog razdoblja različito i da nije provedena odgovarajuća procjena uvjeta tržišnog natjecanja između uvezenih proizvoda te između uvezenih proizvoda i istovjetnih proizvoda Unije kako je propisano člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(97)

U svojim primjedbama podnesenima nakon privremene objave podnositelj pritužbe osporavao je tvrdnju konzorcija i nepovezanog uvoznika da kretanja uvoza nisu relevantna za primjenu članka 3. stavka 4. osnovne uredbe, da su uvjeti tržišnog natjecanja propisno procijenjeni te da se kumulativnom procjenom osigurava nediskriminirajuća primjena pristojbi.

(98)

Komisija je utvrdila da su ispunjeni uvjeti za kumulativnu procjenu uvoza. Obujam uvoza iz dvije predmetne zemlje nije bio zanemariv, tj. u svakoj od njih iznosio je više od 1 % tržišnog udjela, te da uvjeti tržišnog natjecanja zaslužuju kumulativnu procjenu uvoza jer uvezeni proizvodi imaju iste osnovne fizičke, kemijske i tehničke karakteristike kao proizvodi koje prodaju proizvođači iz Unije te imaju istu osnovnu namjenu. Posljedica toga je visoka razina podudarnosti vrsta proizvoda uvezenih iz Indije i Indonezije s vrstama proizvoda koje prodaju proizvođači iz Unije.

(99)

Nadalje, utvrđeno je da su vrste proizvoda uvezene iz Indije i Indonezije u velikoj mjeri međusobno slične te da su njihove cijene usporedive.

(100)

Osim toga, kao što je naveo podnositelj pritužbe, člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe ne zahtijeva se usporedba kretanja uvoza među predmetnim zemljama.

(101)

Nakon konačne objave konzorcij i jedan nepovezani uvoznik zatražili su objavu teorijskih modela upotrijebljenih za procjenu uvjeta tržišnog natjecanja na tržištu Unije za proizvod iz ispitnog postupka i predmetnih zemalja te potvrdu da se o tim uvjetima tržišnog natjecanja savjetovalo s Komisijinim službama za tržišno natjecanje i ekonomsku analizu.

(102)

Nadalje su tvrdili da nije dostavljena statistička analiza koja bi potkrijepila nalaze iz prethodnih uvodnih izjava 99. i 100. te su tvrdili da je tržišni udio uvoza iz Indije i Indonezije nizak u usporedbi s tržišnim udjelom industrije Unije. Kad je riječ o Indiji, obujam uvoza tijekom RIP-a bio je niži od obujma uvoza u 2017. i 2018. te sličan uvozu u 2019. Nadalje, obujam uvoza predmetnog proizvoda iz Indije ograničen je državnom kvotom utvrđenom zaštitnim mjerama za čelik. Stoga su konzorcij i nepovezani uvoznik smatrali da primjena članka 3. stavka 4. osnovne uredbe nije primjerena.

(103)

Komisija je provela teorijsku analizu u kojoj je usporedila vrste proizvoda koje na tržištu Unije prodaju proizvođači izvoznici i proizvod koji prodaju proizvođači iz Unije, na temelju kontrolnih brojeva proizvoda koje su dostavila društva u uzorku. Ta je analiza pokazala da je razina podudarnosti visoka. Razina podudarnosti između svakog proizvođača izvoznika i prodaje industrije Unije dostavlja se proizvođačima izvoznicima u uzorku u odgovarajućoj objavi. Nadalje, Komisija je utvrdila i znatnu sličnost vrsta proizvoda koje prodaju proizvođači izvoznici iz Indonezije u odnosu na vrste proizvoda koje prodaju proizvođači izvoznici iz Indije. Komisija je stoga zaključila da su uvezeni proizvodi iz predmetnih zemalja i proizvodi Unije bili u očiglednoj međusobnoj konkurenciji i da je kumulativna procjena učinaka uvoza primjerena. Konzorcij i nepovezani uvoznik nisu dostavili nikakve utemeljene dokaze o tome zašto bi analiza koju je provela Komisija bila netočna ili nedostatna. Činjenica da Indija ima posebnu državnu kvotu u okviru zaštitnih mjera ne utječe na tu analizu s obzirom na uvjete navedene u članku 3. stavku 4. Tvrdnja je stoga odbačena.

(104)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu kumulativne procjene učinaka uvoza iz predmetnih zemalja, Komisija je potvrdila sve druge zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 93. do 98. privremene uredbe.

(105)

Konzorcij uvoznika i distributera te jedan nepovezani uvoznik tvrdili su da se uvoz iz Indonezije povećao jer je ta zemlja novi izvoznik proizvoda iz ispitnog postupka u Uniju i da se uvoz iz Indije nije povećao tijekom razmatranog razdoblja, pa potencijalno povećanje tržišnog udjela predmetnih zemalja nije utjecalo na tržišni udio industrije Unije, nego je zamijenilo uvoz iz ostalih trećih zemalja.

(106)

Kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama od 97. do 105., Komisija je kumulativno analizirala uvoz i zabilježen je uzlazan trend uvoza iz predmetnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja. Činjenica da se tržišni udio industrije Unije blago povećao tijekom razmatranog razdoblja i da je Indonezija počela izvoziti u Uniju tek na početku razmatranog razdoblja ne mijenja činjenicu da je uvoz iz predmetnih zemalja ostvaren po dampinškim cijenama, što je prouzročilo materijalnu štetu industriji Unije. Stoga se tvrdnja morala odbiti.

(107)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu obujma uvoza iz predmetnih zemalja i njihovih tržišnih udjela, Komisija je potvrdila sve druge zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 99. do 101. privremene uredbe.

(108)

U uvodnoj izjavi 105. privremene uredbe Komisija je navela da je za indijske proizvođače izvoznike utvrdila marže sniženja cijena od 4,8 % i 13,4 %.

(109)

Međutim, te su marže sadržavale administrativnu pogrešku i trebalo bi ih ispraviti na marže sniženja cijena od 5,8 % i 13,4 %.

(110)

Nakon konačne objave društvo Euranimi i jedan nepovezani uvoznik tvrdili su da ne mogu rekonstruirati kako su uvozne cijene predmetnog proizvoda utvrđene ni kako je izračunana marža sniženja cijena, uključujući njezine prilagodbe.

(111)

Cijene uvoza iz predmetnih zemalja, kako su navedene u tablici 3. privremene uredbe, temelje se na podacima Eurostata. Te su informacije javno dostupne. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 104. privremene uredbe, marža sniženja cijena utemeljena je na usporedbi prodajnih cijena proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije i odgovarajućih cijena proizvođača izvoznika u uzorku naplaćenih prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, raščlanjenih prema vrsti proizvoda i prilagođenih tako da budu po jednakim uvjetima prodaje. Budući da su detaljne prodajne cijene pojedinačnih trgovačkih društava po definiciji poslovne tajne, dostavljene su samo predmetnim društvima u odgovarajućim objavama.

(112)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu cijena uvoza iz predmetnih zemalja i sniženja cijena, Komisija je potvrdila sve zaključke iz uvodnih izjava od 102. do 105. privremene uredbe i izvršila ispravke kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 71.

(113)

Budući da nije bilo primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 106. do 110. privremene uredbe.

(114)

Nakon privremene objave Eurofer je tvrdio da se tržišni udio industrije Unije smanjio tijekom razmatranog razdoblja, a ne povećao kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 116. privremene uredbe.

(115)

Međutim, ta bi tvrdnja bila točna samo kada bi primjedba Eurofera o navodno preuveličanom obujmu uvoza iz trećih zemalja bila činjenično točna. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 135. u nastavku, u privremenoj uredbi navedeni su točni podaci o obujmu uvoza. Stoga je i tržišni udio industrije Unije bio točan.

(116)

Nakon privremene objave konzorcij uvoznika i distributera i jedan nepovezani uvoznik istaknuli su da u privremenoj uredbi postoji odstupanje od oko 300 do 400 tisuća tona između podataka o proizvodnji industrije Unije u razmatranom razdoblju, navedenih u uvodnoj izjavi 111. privremene uredbe, i odgovarajućih podataka o prodaji, zalihama i izvozu, navedenih u uvodnim izjavama 114., 126. i 152. privremene uredbe. Nakon konačne objave osporavali su razinu kapaciteta industrije Unije i zatražili dokaze o nominalnom, stvarnom i stvarno iskorištenom proizvodnom kapacitetu i količini koju je stvarno proizveo svaki pojedinačni proizvođač, podatke o obujmu prodaje i cijenama pojedinačnih europskih proizvođača te o obujmu uvoza svakog proizvođača iz Unije iz predmetnih zemalja.

(117)

Međutim, ti se podaci ne mogu u potpunosti usporediti jer se obujam proizvodnje, prodaje i izvoza odnosi na ukupnu industriju Unije, dok su podaci o zalihama navedeni u uvodnoj izjavi 126. privremene uredbe mikroekonomski pokazatelj i odnose se samo na proizvođače iz Unije u uzorku. Komisija je unakrsno provjerila sve podatke i utvrdila da su pouzdani. Budući da su podaci o pojedinačnim proizvođačima povjerljivi, Komisija je u privremenoj uredbi navela samo agregirane podatke.

(118)

Nadalje, gotovo polovina navodnog odstupanja povezana je s ograničenom prodajom industrije Unije povezanim korisnicima. Taj je obujam uključen u podatke o proizvodnji navedene u uvodnoj izjavi 111. privremene uredbe, ali nije uključen u obujam prodaje industrije Unije naveden u uvodnoj izjavi 114. privremene uredbe. Ograničena prodaja industrije Unije činila je oko 5 % ukupne prodaje industrije Unije i taj je udio bio stabilan tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(119)

Nakon konačne objave konzorcij uvoznika i distributera te jedan nepovezani uvoznik tvrdili su da povećanje tržišnog udjela industrije Unije upućuje na nepostojanje štete i da povećanje tržišnog udjela predmetnih zemalja nije negativno utjecalo na tržišni udio industrije Unije.

(120)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 107., blago povećanje tržišnog udjela industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja nije utjecalo na činjenicu da se uvoz iz predmetnih zemalja povećao za 86 % i da je izvršen po dampinškim cijenama, što je prouzročilo materijalnu štetu industriji Unije. Stoga se tvrdnja morala odbiti.

(121)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 111. do 121. privremene uredbe.

(122)

Nakon konačne objave konzorcij uvoznika i distributera i jedan nepovezani uvoznik tvrdili su da se negativno kretanje profitabilnosti industrije Unije ne može povezati s uvozom iz predmetnih zemalja jer je njegov obujam malen i nije mogao tako značajno utjecati na tržište. Konzorcij uvoznika i distributera i nepovezani uvoznik tvrdili su da je industrija Unije zabilježila povećanje dobiti od RIP-a.

(123)

Obujam uvoza iz tih zemalja bio je iznad razine de minimis, a njihove niske cijene, za koje je utvrđeno da su bile dampinške, jesu uzrokovale pritisak na cijene na tržištu Unije, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 141. privremene uredbe. Stoga je Komisija zaključila da bi se povećanje dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja moglo povezati s negativnim kretanjem profitabilnosti industrije Unije. Naknadni porast razine profitabilnosti proizvođača iz Unije nakon RIP-a ne mijenja taj zaključak jer je ispitni postupak ograničen na RIP.

(124)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 122. do 133. privremene uredbe.

(125)

Nakon privremene objave konzorcij uvoznika, jedan nepovezani uvoznik i vlada Indonezije tvrdili su da su se neki pokazatelji štete tijekom razmatranog razdoblja pozitivno razvijali, istaknuvši pritom povećanje tržišnog udjela industrije Unije, povećanje zaposlenosti i smanjenje zaliha.

(126)

Razina zaliha bila je konstantna kao postotak obujma prodaje i stoga nije bila jasan pokazatelj štete. Druga dva spomenuta pokazatelja doista su se pozitivno razvijala tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, do povećanja tržišnog udjela došlo je na štetu profitabilnosti proizvođača iz Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 134. privremene uredbe. Zaposlenost se blago povećala, a troškovi rada pak smanjili. Ipak, ti nalazi nisu poništili glavne nalaze o šteti, tj. negativan razvoj profitabilnosti i sve financijske pokazatelje industrije Unije.

(127)

Konzorcij uvoznika i distributera te nepovezani uvoznik dalje su tvrdili da se prema podacima dostupnima za prvo tromjesečje 2021. financijsko stanje proizvođača iz Unije u uzorku poboljšava te da stoga industriji nije potrebna dodatna zaštita.

(128)

Analiza gospodarskog stanja industrije Unije temeljila se na razmatranom razdoblju, koje je završilo u lipnju 2020. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 128. do 133. privremene uredbe, svi financijski pokazatelji proizvođača iz Unije pogoršali su se u razmatranom razdoblju. Zaključak u tom pogledu ne može se pobiti navodima o kratkoročnom poboljšanju stanja proizvođača iz Unije nakon razmatranog razdoblja, potkrijepljenima nerevidiranim izvješćima koja se odnose na prvo tromjesečje 2021.

(129)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je donijela konačan zaključak da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(130)

Nakon privremene objave vlada Indonezije tvrdila je da uvoz iz Indonezije nije mogao prouzročiti štetu zbog svojeg niskog tržišnog udjela i činjenice da su se cijene tog uvoza povećavale tijekom razmatranog razdoblja.

(131)

Komisija je najprije podsjetila da su indonezijski uvoz i njegov tržišni udio procijenjeni kumulativno s indijskim uvozom. Nadalje, Komisija je napomenula da se u svakom slučaju tržišni udio Indonezije u razmatranom razdoblju brzo povećao, s 0,4 % u 2017. na 2,8 % u razdoblju ispitnog postupka. Kad je riječ o cijenama, iako su se tijekom razmatranog razdoblja povećavale, indonezijske cijene uvijek su bile niže od cijena industrije Unije.

(132)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o uzročno-posljedičnoj vezi između dampinškog uvoza iz Indije i Indonezije i štete koju je pretrpjela industrija Unije, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 141. do 143. privremene uredbe.

(133)

Nakon privremene objave Eurofer je ukazao na razliku između podataka o obujmu uvoza iz trećih zemalja navedenih u tablici 11. privremene uredbe i podataka Eurostata.

(134)

Međutim, podaci na koje upućuje Eurofer ne sadržavaju uvoz u okviru carinskih režima unutarnje i vanjske proizvodnje o kojima je izvijestio Eurostat i koji su uzeti u obzir u tablici 11. privremene uredbe.

(135)

Nakon konačne objave Eurofer je izrazio sumnje u točnost obujma uvoza koji je upotrijebila Komisija i tvrdio da pristup, koji je utvrđen u prethodnoj uvodnoj izjavi 99., odstupa od uobičajene prakse Komisije i nije u skladu s ciljem procjene štete i uzročno-posljedične veze u ispitnom postupku. Eurofer je tvrdio da uvoz u okviru carinskih režima unutarnje i vanjske proizvodnje ne podliježe antidampinškim pristojbama i ne konkurira proizvodima industrije Unije.

(136)

Komisija je pak smatrala da se roba uvezena u okviru režima unutarnje i vanjske proizvodnje ne samo provozi kroz Uniju nego i podvrgava postupcima prerade s dodanom vrijednošću u Uniji, kao što su sastavljanje i pretvorba. Stoga taj uvoz očigledno konkurira proizvodima koje proizvodi industrija Unije. Na primjer, društvo sa sjedištem u Uniji čija bi djelatnost bila upravo obavljanje tih postupaka prerade može kupiti proizvod od industrije Unije ili ga uvesti u okviru režima unutarnje proizvodnje. Stoga bi pri procjeni štete trebalo uzeti u obzir uvoz u okviru tih posebnih carinskih režima. Štoviše, taj uvoz podliježe i naplati pristojbi u skladu s člankom 76. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446 (13).

(137)

Nadalje, Eurofer je tvrdio da obujam uvoza iz različitih zemalja nije dosljedan jer obujam uvoza iz određenih trećih zemalja ne uključuje carinske režime unutarnje i vanjske proizvodnje.

(138)

Obujam uvoza utemeljen je na službenim podacima Eurostata te je i za predmetne zemlje i za sve ostale treće zemlje uključivao uobičajeni carinski režim te carinske režime unutarnje i vanjske proizvodnje.

(139)

Nadalje, Eurofer je upućivao na obujam uvoza iz revizije zbog predstojećeg isteka mjera na uvoz istog proizvoda iz Kine i Tajvana s istim razdobljem ispitnog postupka i razmatranim razdobljem, dok je Komisija procijenila potrošnju i tržišne udjele u Uniji bez uzimanja u obzir uvoza u okviru carinskih režima unutarnje i vanjske proizvodnje. Stoga se podaci iz revizije zbog predstojećeg isteka mjera i trenutačnog ispitnog postupka o uvozu, potrošnji i tržišnom udjelu razlikuju, što je dovelo do očite pogreške u jednom od tih dvaju ispitnih postupaka.

(140)

Revizija zbog predstojećeg isteka mjera na uvoz SSCR-a iz Kine i Tajvana doista ima isto razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje za analizu štete. Međutim, u tom je ispitnom postupku provedena drukčija analiza, tj. analiza nastavka ili vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete, i zaključci doneseni u tom ispitnom postupku ne vrijede automatski i za ovaj ispitni postupak. Zato zaključci utvrđeni u tom ispitnom postupku i dalje vrijede iako podaci o uvozu u toj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nisu uključivali uvoz u okviru režima unutarnje i vanjske proizvodnje. Komisija stoga nije smatrala da su različiti podaci očita pogreška.

(141)

Nakon privremene objave konzorcij uvoznika i distributera i jedan nepovezani uvoznik tvrdili su da se financijski pokazatelji industrije Unije nisu pogoršali zbog dampinškog uvoza, nego zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19. U primjedbama podnesenima nakon privremene objave podnositelj pritužbe osporavao je tu tvrdnju navodeći da trend štete tijekom razmatranog razdoblja pokazuje suprotno.

(142)

Komisija je utvrdila da su cijene uvoza iz predmetnih zemalja znatno utjecale na cijene industrije Unije i njezine financijske pokazatelje. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 103. privremene uredbe, prosječne cijene uvoza iz obiju predmetnih zemalja bile su dosljedno niže od cijena proizvođača iz Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja i prije pandemije bolesti COVID-19. Pandemija je mogla utjecati na potrošnju na tržištu Unije, ali se taj učinak mogao ostvariti tek u posljednjem tromjesečju razdoblja ispitnog postupka (travanj – lipanj 2020.), dok je znatno smanjenje potrošnje zabilježeno već 2019.

(143)

Nadalje, Komisija je smanjenje potrošnje (neovisno o tome je li djelomično povezano pandemijom bolesti COVID-19) analizirala u uvodnim izjavama 150. i 151. privremene uredbe kao mogući drugi čimbenik koji je mogao prouzročiti štetu te je privremeno zaključila da ono ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Taj je zaključak potvrđen.

(144)

Na temelju prethodno navedenog i u nedostatku daljnjih primjedbi Komisija je zaključila da nijedan od čimbenika, analiziranih pojedinačno ili zajedno, ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije na način da takva veza više ne bi bila stvarna i bitna, čime je potvrđen zaključak iz uvodnih izjava od 160. do 163. privremene uredbe.

(145)

Nakon uvođenja privremenih mjera podnositelj pritužbe postavio je dva tehnička pitanja o izračunu marže štete, točnije, o amortizaciji procijenjenih neostvarenih ulaganja i usklađenosti budućih troškova zaštite okoliša za jednog od proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je smatrala da je opravdana osnova za izračun neostvarenih ulaganja amortizacija neostvarenih ulaganja tijekom razdoblja ispitnog postupka koju su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podnositelj pritužbe nije dostavio nikakve dokaze kojima bi potkrijepio zašto bi takav pristup bio neopravdan. Na temelju popratnih podataka i informacija koje je dostavio podnositelj pritužbe Komisija je prihvatila tvrdnju koja se odnosi na usklađenost budućih troškova zaštite okoliša, što je dovelo do blagog povećanja konačnih marži štete.

(146)

Nakon konačne objave jedna je grupa proizvođača izvoznika tvrdila da bi troškove koje je industriji Unije uzrokovalo ograničenje kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 trebalo zanemariti pri izračunu neštetne cijene za određivanje marže štete jer se zbog takvih troškova jedinični trošak industrije Unije iznimno povećao i oni ne odražavaju uobičajeni trošak proizvodnje proizvođača iz Unije.

(147)

Komisija je od industrije Unije zatražila da u odgovoru na upitnik sve zatražene podatke raspodijeli u dva semestra RIP-a kako bi se vidjeli mogući učinci pandemije bolesti COVID-19 na njezine podatke o prodaji i troškovima. Međutim, unakrsno provjereni podaci nisu pokazali da je ograničenje kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 uzrokovalo dodatne troškove zbog kojih bi zatražena prilagodba bila opravdana. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(148)

Euranimi i jedan nepovezani uvoznik osporavali su primjenu više marže štete na indijske proizvođače izvoznike dok su imali više prodajne cijene na tržištu Unije.

(149)

Marža štete izračunava se na temelju vrsta proizvoda koje prodaju proizvođači izvoznici. Budući da se vrste proizvoda među proizvođačima mogu razlikovati u cijeni, ne mora postojati korelacija između opće razine uvoznih cijena i razine marže štete posebno izračunane za svakog proizvođača izvoznika.

(150)

Rezultat revidiranih izračuna prikazan je u tablici u nastavku.

(151)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu razine mjera, Komisija je potvrdila svoje nalaze i zaključke iz uvodnih izjava od 165. do 173. privremene uredbe, kako su izmijenjeni u prethodnoj tablici.

(152)

Nakon privremene objave Eurofer je tvrdio da je Komisija pogrešno zaključila da Chromeni ne upotrebljava sirovine izložene poremećajima. Društvo je tvrdilo da je „vrlo jasno” da se Chromeni oslanja na međuproizvode na koje utječu poremećaji u vezi sa sirovinama u Indiji ili Indoneziji te da bi to stoga trebalo uzeti u obzir. Tvrdilo je da bi Komisija u tu svrhu trebala iskoristiti suradnju u okviru ovog ispitnog postupka s navodnim dobavljačem toplovaljanog nehrđajućeg čelika u Indoneziji ili nedavne nalaze o toj sirovini (14).

(153)

Eurofer je nadalje tvrdio da Komisija svojim tumačenjem članka 7. stavka 2.a znatno ograničava mogućnost smanjenja učinka poremećaja u vezi sa sirovinama na sektore na kraju proizvodnog lanca i da zbog toga neće moći procijeniti učinak poremećaja u vezi sa sirovinama za grupe društava (kao što je grupa Jindal). Isto tako, upozorio je i na rizik izbjegavanja mjera zbog društva s nižom pristojbom (bilo u Indiji ili u Indoneziji u ovom slučaju) te je stoga tvrdio da bi Komisija trebala proširiti najvišu razinu primjenjive pristojbe na sva društva iz grupe, neovisno o zemlji proizvodnje predmetnog proizvoda.

(154)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 176. privremene uredbe, Chromeni nije upotrebljavao sirovine izložene poremećajima koji su utvrđeni u Indiji, tj. rudaču kroma i otpad od nehrđajućeg čelika. Nadalje, u kontekstu uvođenja konačne antidampinške pristojbe nije moguće rješavati pitanje mogućeg budućeg izbjegavanja mjera proširenjem antidampinga utvrđenog za jednog povezanog proizvođača na povezane proizvođače u drugoj zemlji. S tim u vezi Komisija upućuje na uvodne izjave od 175. do 177. u nastavku.

(155)

Stoga su se tvrdnje Eurofera morale odbaciti.

(156)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu tog odjeljka, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 174. do 178. privremene uredbe.

(157)

Komisija je na temelju prethodno navedene ocjene zaključila da je primjereno utvrditi iznos konačnih pristojbi u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. i članka 9. stavka 4. drugog podstavka osnovne uredbe. Stoga bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi:

(158)

Nijedna strana nije osporavala da bi mjere bile u interesu industrije Unije. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 181. do 183. privremene uredbe.

(159)

Nakon privremene objave Euranimi i jedan nepovezani uvoznik tvrdili su da bi uvođenje mjera Unije za Indiju i Indoneziju dovelo do nestašice SSCR-a na tržištu Unije jer proizvodnja u Uniji ne bi bila dovoljna za opskrbu cijelog tržišta, a drugi su izvori opskrbe ograničeni, uglavnom zbog antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz iz Kine i Tajvana. Te stranke smatraju da se nedostaci i kašnjenja u opskrbi već mogu uočiti na tržištu Unije.

(160)

Stranke su tvrdile da neke druge potencijalne izvore uvoza, točnije Brazil, Maleziju i Južnu Afriku, kontroliraju proizvođači iz Unije koji su vlasnici poduzeća u tim zemljama koja proizvode SSCR-e. Prema navodima stranaka to je dovelo do zloupotrebe zaštite od strane proizvođača iz Unije i rezultirat će visokim cijenama na tržištu Unije.

(161)

Nadalje, stranke su tvrdile da nemaju mogućnost prenošenja cijena na svoje kupce i da će to negativno utjecati na njihovu profitabilnost.

(162)

Euranimi i nepovezani uvoznik ponovno su iznijeli te tvrdnje nakon konačne objave.

(163)

Eurofer se tome usprotivio tvrdeći da su navodna kašnjenja uzrokovana promjenama u potražnji i poremećajima u globalnim lancima opskrbe uzrokovanima pandemijom bolesti COVID-19, što se ne odnosi samo na lanac opskrbe SSCR-a. Eurofer je izjavio da u uobičajenim uvjetima industrija Unije ima dovoljan kapacitet da zadovolji gotovo 150 % potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka. Nadalje, Eurofer je tvrdio da je povećanje cijena sirovina do kojeg je došlo nakon razdoblja ispitnog postupka odraz velikog povećanja troškova sirovina na svjetskoj razini, koje nije utjecalo samo na cijene u Uniji. Osim toga, Eurofer je tvrdio da se SSCR-i mogu nabavljati iz trećih zemalja sa znatnim kapacitetima za proizvodnju SSCR-a koji nisu bili ograničeni zaštitnim mjerama za čelik.

(164)

Kako je navedeno u privremenoj uredbi, doista postoje izvori opskrbe SSCR-ima u ostalim trećim zemljama, od kojih su najveće Tajvan i Koreja. Uvoz iz Tajvana i dalje ulazi u Uniju uz relativno niske antidampinške pristojbe. Koreja je u razmatranom razdoblju uspjela povećati svoj izvoz u Uniju u apsolutnom i relativnom smislu. Južna Afrika i dalje je prisutna na tržištu Unije unatoč navodnom nadzoru europskih društava nad proizvodnjom SSCR-a. Osim toga, antidampinške mjere uvedene za Indiju i Indoneziju nisu usmjerene na zatvaranje tržišta Unije za predmetne zemlje, već na podizanje cijena na poštenu razinu.

(165)

Povećanja cijena obično su potaknuta povećanjem troška sirovina, a zabilježena su i na tržištima trećih zemalja. Stoga ne postoji element zloupotrebe zaštite tržišta od strane proizvođača iz Unije. Nadalje, budući da proizvod iz ispitnog postupka proizvodi 13 proizvođača iz Unije, postoji snažno unutarnje tržišno natjecanje na tržištu Unije.

(166)

Isto tako, zbog nedostatka odgovarajuće suradnje dotičnih stranaka u ovom ispitnom postupku, Komisija ne može pravilno ocijeniti tvrdnje zainteresiranih strana u pogledu nemogućnosti prenošenja cijena na svoje kupce i nemogućnosti zamjene uvezenih proizvoda. Za razliku od dvaju nepovezanih uvoznika navedenih u uvodnim izjavama od 184. do 193. privremene uredbe, dotične su stranke svoje izjave iznijele nakon objave i nisu dostavile odgovor na upitnik. Komisija zbog toga nije mogla provesti temeljitiju procjenu tako da provjeri njihove kanale kupnje i prodaje, vrste proizvoda kojima trguju, troškove i financijsko stanje.

(167)

S obzirom na to, Komisija je potvrdila zaključak da učinci mogućeg uvođenja pristojbi za uvoznike i korisnike ne nadmašuju pozitivne učinke mjera na industriju Unije.

(168)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu interesa nepovezanih uvoznika i korisnika, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 184. do 195. privremene uredbe.

(169)

Na temelju prethodno navedenog i s obzirom na to da nije bilo drugih primjedbi, potvrđeni su zaključci iz uvodne izjave 196. privremene uredbe.

(170)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda. Zbog razloga utvrđenih u odjeljku 6., a posebno u pododjeljku 6.2. ove Uredbe, antidampinške pristojbe trebalo bi utvrditi u skladu s pravilom nižeg iznosa.

(171)

Na temelju prethodno navedenog, stope pristojbi koje će se uvesti određene su kako slijedi:

(172)

Stopa pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određena u ovoj Uredbi utvrđena je na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga se one temelje na stanju utvrđenom tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(173)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (15). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(174)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(175)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te kako bi se osiguralo da je daljnja primjena niže stope pristojbe opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(176)

Ako se obujam izvoza jednog od društava na koja se primjenjuje niža pojedinačna stopa pristojbe nakon uvođenja predmetnih mjera znatno poveća, takvo povećanje obujma moglo bi se samo po sebi smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

(177)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za „sva ostala društva” trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(178)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete uzrokovane industriji Unije, trebalo bi konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom koja je uvedena privremenom uredbom.

(179)

Budući da su neke stope konačne pristojbe niže od stopa privremene pristojbe, trebalo bi osloboditi osigurane iznose koji premašuju konačnu stopu antidampinške pristojbe.

(180)

Kao što je navedeno u odjeljku 1.2., na zahtjev podnositelja pritužbe Komisija je uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podvrgla evidentiranju na temelju članka 14. stavka 5. osnovne uredbe.

(181)

Tijekom konačne faze ispitnog postupka ocijenjeni su podaci prikupljeni u kontekstu evidentiranja. Komisija je analizirala jesu li ispunjeni kriteriji za retroaktivnu naplatu konačnih pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(182)

Komisijina analiza pokazala je da nije došlo do dodatnog značajnog povećanja uvoza povrh razine uvoza koja je nanijela štetu u razdoblju ispitnog postupka, u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe. Za potrebe te analize, Komisija je usporedila prosječni mjesečni obujam uvoza predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka s prosječnim mjesečnim obujmom uvoza tijekom razdoblja od pokretanja ovog ispitnog postupka do uvođenja privremenih mjera i nije zabilježeno dodatno značajno povećanje:

(183)

Komisija je stoga zaključila da retroaktivna naplata konačnih pristojbi za razdoblje tijekom kojeg je evidentiran uvoz u ovom slučaju nije opravdana.

(184)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (16), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(185)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 (17) Komisija je uvela zaštitnu mjeru u odnosu na određene proizvode od čelika na razdoblje od tri godine. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 (18) ta je zaštitna mjera produljena do 30. lipnja 2024. Proizvod iz postupka revizije pripada jednoj od kategorija proizvoda koje obuhvaća zaštitna mjera. Prema tome, nakon što se prekorače carinske kvote utvrđene na temelju zaštitne mjere, na isti uvoz plaćala bi se i carinska pristojba iznad kvote i antidampinška pristojba. Budući da takva kumulacija antidampinških mjera sa zaštitnim mjerama može imati veći učinak na trgovinu nego što je poželjno, Komisija je odlučila spriječiti istodobnu primjenu antidampinške pristojbe i carinske pristojbe iznad kvote na proizvod iz postupka revizije tijekom trajanja primjene zaštitne pristojbe.

(186)

To znači da, ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na proizvod iz postupka revizije i premašuje razinu antidampinških pristojbi na temelju ove Uredbe, naplaćuje se samo carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159. Tijekom razdoblja istodobne primjene zaštitnih i antidampinških pristojbi suspendira se naplata pristojbi uvedenih u skladu s ovom Uredbom. Ako carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159 postane primjenjiva na proizvod iz postupka revizije, a određena je na razini nižoj od razine antidampinških pristojbi u ovoj Uredbi, carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159 naplaćuje se povrh razlike između te pristojbe i više razine antidampinških pristojbi uvedenih na temelju ove Uredbe. Suspendira se dio iznosa antidampinških pristojbi koje nisu naplaćene.

(187)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe,