(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1193/2008 (2) uvelo antidampinške pristojbe na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „Kina” ili „predmetna zemlja”) („izvorne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja izvornih mjera navodi se kao „početni ispitni postupak”. Te su mjere bile u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 6,6 % do 42,7 %.

(2)

Europska komisija („Komisija”) prihvatila je Odlukom 2008/899/EZ (3) preuzimanje obveza u vezi s cijenama koje je ponudilo šest kineskih proizvođača izvoznika (uključujući grupu proizvođača izvoznika) zajedno s Kineskom trgovačkom komorom uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”). Proizvođači su bili Anhui BBCA Biochemical Co., Ltd. (sada COFCO Bio-Chemical Energy (Yushu) Co., Ltd.), Laiwu Taihe Biochemistry Co., Ltd., RZBC Co., Ltd. i RZBC (Juxian) Co., Ltd., TTCA Co., Ltd., Weifang Ensign Industry Co., Ltd. i Yixing Union Biochemical Co., Ltd. (sada Jiangsu Guoxin Union Energy Co., Ltd.).

(3)

Komisija je Odlukom 2012/501/EU (4) povukla prihvaćanje obveze koju je ponudio jedan proizvođač izvoznik, tj. društvo Laiwu Taihe Biochemistry Co. Ltd. („Laiwu Taihe”).

(4)

Komisija je Uredbom (EU) 2015/82 (5) ponovno uvela konačne antidampinške mjere na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz NRK-a nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

(5)

Komisija je Uredbom (EU) 2016/32 (6) proširila mjere na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Kine na uvoz limunske kiseline koja se otprema iz Malezije, neovisno o tome je li deklarirana kao proizvod podrijetlom iz Malezije ili nije.

(6)

Komisija je Uredbom (EU) 2016/704 (7) povukla prihvaćanje obveze još dvaju društava na temelju nalaza o kršenju preuzete obveze i njezinoj neizvedivosti, što je opravdalo povlačenje prihvaćanja obveze.

(7)

Komisija je Uredbom (EU) 2018/1236 (8) okončala ispitni postupak o mogućem izbjegavanju mjera na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Kine uvozom limunske kiseline koja se otprema iz Kambodže, bez obzira na to je li deklarirana kao podrijetlom iz Kambodže ili nije.

(8)

Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 15,3 % do 42,7 % na uvoz od proizvođača izvoznika koji surađuju, a stopa pristojbe od 42,7 % primjenjuje se na uvoz od svih ostalih društava.

(9)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku mjera (9) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(10)

Društva N.V. Citrique Belge S.A. i Jungbunzlauer Austria AG („podnositelji zahtjeva”) podnijela su 21. listopada 2019. zahtjev za reviziju u ime proizvođača iz Unije koji čine 100 % ukupne proizvodnje limunske kiseline u Uniji. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

(11)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i nakon savjetovanja s Odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom limunske kiseline podrijetlom iz Kine u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Komisija je 20. siječnja 2020. objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (10) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(12)

Ispitnim postupkom u pogledu nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Nadalje, Komisija je o pokretanju revizije posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, poznate proizvođače izvoznike, kineska tijela, poznate uvoznike i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje.

(14)

Zainteresirane strane imale su isto tako priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(15)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(16)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da su dva poznata proizvođača iz Unije, N.V. Citrique Belge S.A. i Jungbunzlauer Austria AG, morala dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 37 dana od dana objave Obavijesti o pokretanju postupka. Komisija je pozvala i ostale proizvođače i predstavnička udruženja iz Unije, ako postoje, da se jave i zatraže upitnik. Nije se javio nijedan drugi proizvođač ni predstavničko udruženje iz Unije.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(18)

Jedan nepovezani uvoznik dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(19)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, zatražila je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(20)

Ukupno je četiri proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(21)

Općenito, suradnja kineskih proizvođača izvoznika nije bila dostatna. Zapravo, Laiwu Taihe, najveći proizvođač izvoznik koji ostvaruje više od 53 % izvoza iz Kine u Uniju, nije surađivao u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija je umjesto toga iskoristila podatke četiriju proizvođača izvoznika koji su surađivali.

(22)

Komisija je pri pokretanju postupka upitnike za proizvođače, uvoznike i korisnike iz Unije te proizvođače izvoznike u Kini stavila na raspolaganje u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetske stranice Glavne uprave za trgovinu (11). Osim toga, Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe u Kini.

(23)

Komisija je primila odgovore na upitnik od podnositeljâ zahtjeva, jednog uvoznika, četiriju korisnika i četiriju proizvođača izvoznika. Kineska vlada nije odgovorila na upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini.

(24)

Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i posljedičnih mjera poduzetih kako bi se ona suzbila, kako je detaljno navedeno u obavijesti objavljenoj u dokumentaciji predmeta („obavijest o bolesti COVID-19” (12)), Komisija nije mogla obaviti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe u prostorima subjekata koji su predali odgovore na upitnik.

(25)

Umjesto toga, Komisija je na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoja utvrđivanja. Provela je provjere na daljinu društava/strana u nastavku:

(26)

Budući da je pri pokretanju ispitnog postupka dovoljno raspoloživih dokaza upućivalo na znatne poremećaje u Kini, u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak uzimajući u obzir članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe.

(27)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike iz Kine da dostave informacije zatražene u Prilogu III. Obavijesti o pokretanju postupka koje se odnose na ulazne elemente koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda limunske kiseline. Četiri kineska proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne podatke.

(28)

Kako bi došla do informacija o navodnim znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe, koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak, Komisija je upitnik poslala i kineskoj vladi. Međutim, kineska vlada nije odgovorila na taj upitnik. Potom je Komisija obavijestila kinesku vladu da će koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. Osnovne uredbe za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini.

(29)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala i sve zainteresirane strane da u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze u pogledu primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe. CCCMC je odgovorio na Obavijest o pokretanju postupka i iznio primjedbe o postojanju znatnih poremećaja. Te su primjedbe detaljno analizirane pod točkom 3.2.

(30)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom Osnovne uredbe za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti.

(31)

Komisija je 5. ožujka 2020. objavila prvu bilješku u dokumentaciji o izvorima na temelju kojih se utvrđuje uobičajena vrijednost („bilješka od 5. ožujka 2020.”) u kojoj je zainteresirane strane pozvala da izraze mišljenje o relevantnim izvorima koje bi mogla upotrijebiti za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) drugom alinejom Osnovne uredbe (13). Komisija je u toj bilješci navela sve čimbenike proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Nadalje, Komisija je u toj fazi na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, utvrdila da su Brazil, Kolumbija i Tajland moguće reprezentativne zemlje. Komisija je 13. ožujka 2020. na zahtjev CCCMC-a objavila Prilog IV. bilješci od 5. ožujka 2020., u kojem se navode javno dostupni podaci baze podataka Global Trade Atlas (GTA) (14) čiju su upotrebu službe Komisije predložile za ulazne materijale i nusproizvode navedene u bilješci od 5. ožujka 2020.

(32)

Komisija je svim zainteresiranim stranama dala priliku da dostave primjedbe. Komisija je primila primjedbe od četiriju kineskih proizvođača izvoznika, CCCMC-a i podnositeljâ zahtjeva. Kineska vlada nije dostavila primjedbe.

(33)

Komisija se o primjedbama na bilješku od 5. ožujka očitovala u drugoj bilješci o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti od 30. studenoga 2020. („bilješka od 30. studenoga 2020.”) (15). Komisija je sastavila i privremeni popis čimbenika proizvodnje te zaključila da u toj fazi namjerava upotrijebiti Kolumbiju kao reprezentativnu zemlju na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje Osnovne uredbe. Komisija je pozvala zainteresirane strane da pošalju primjedbe, a primila ih je od podnositeljâ zahtjeva i CCCMC-a. One su detaljno analizirane u točkama 3.3. i 3.4.

(34)

Proizvod koji je predmet ove revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, točnije limunska kiselina i trinatrijev citrat dihidrat, koji su trenutačno razvrstani u oznake KN 2918 14 00 i ex 2918 15 00 (oznake TARIC 2918150011 i 2918150019) („proizvod iz postupka revizije”).

(35)

Limunska kiselina upotrebljava se kao acidulant i regulator pH vrijednosti i ima velik broj primjena, npr. u deterdžentima za kućanstvo, pićima, hrani, kozmetici i farmaceutskim proizvodima. Glavne sirovine za njezinu proizvodnju jesu šećer/melasa, tapioka, kukuruz ili glukoza (dobivena iz žitarica) i različiti agensi za potopljenu mikrobnu fermentaciju ugljikohidrata.

(36)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(37)

Stoga su se ti proizvodi smatrali istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(38)

Komisija nije primila nikakve tvrdnje u pogledu opsega proizvoda. CCCMC je u svojim primjedbama na pokretanje postupka primijetio da proizvod iz postupka revizije kako je definiran u Obavijesti o pokretanju postupka obuhvaća vrste proizvoda koje podliježu izvornim mjerama, kao i vrste obuhvaćene prvom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera.

(39)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz Kine.

(40)

Ukupni prijavljeni proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika koji surađuju iznosio je približno 72 % ukupnog procijenjenog kineskog proizvodnog kapaciteta. S obzirom na nisku razinu suradnje Komisija je primijenila članak 18. i temeljila zaključke o kineskom tržištu limunske kiseline, uključujući proizvodnju, kapacitet i rezervni kapacitet, na raspoloživim podacima.

(41)

Zaključci o vjerojatnosti nastavka dampinga utvrđeni u nastavku temeljili su se posebno na informacijama iz zahtjeva za reviziju, statističkim podacima koji se temelje na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”) te odgovorima u okviru odabira uzorka dostavljenima u trenutku pokretanja postupka i odgovorima na upitnik. Nadalje, Komisija je upotrijebila i druge izvore javno dostupnih informacija, kao što su baze podataka GTA i Orbis Bureau van Dijk (16) („Orbis”).

(42)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe, „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(43)

Međutim, u članku 2. stavku 6.a točki (a) Osnovne uredbe propisano je da, ako se utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti i ona uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti.

(44)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjena članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe primjerena.

(45)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) Osnovne uredbe utvrđuje se: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(46)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) Osnovne uredbe u procjeni postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) uzima se u obzir, među ostalim, neiscrpan popis elemenata iz prethodne odredbe. Kada se izvodi procjena postojanja znatnih poremećaja, na temelju članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe treba voditi računa o mogućem učinku jednog ili više od tih elemenata na cijene i troškove u zemlji izvoznici proizvoda iz postupka revizije. Budući da taj popis nije kumulativan, doista nije potrebno voditi računa o svim elementima kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(47)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) Osnovne uredbe propisano je: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(48)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila izvješće o Kini (dalje u tekstu „Izvješće” ili „izvješće o Kini”) (17) iz kojeg je vidljivo da dolazi do znatnih vladinih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i u pojedinim sektorima (na primjer, čelika i kemikalija). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće je u dokumentaciju ispitnog postupka uvršteno u fazi pokretanja.

(49)

U zahtjevu za reviziju koji je podnio podnositelj zahtjeva, povrh ponavljanja nalaza iz Izvješća, osobito u kemijskom sektoru, navedene su dodatne informacije o prethodnim američkim antidampinškim postupcima povezanima s limunskom kiselinom, a posebno nalazi iz najnovijeg postupka, kako su objavljeni u dokumentu Issues and Decision Memorandum for the Final Results of Countervailing Duty Administrative Review: Citric Acid and Certain Citrate Salts (Memorandum o pitanjima i odluci za konačne rezultate upravne revizije kompenzacijske pristojbe: Limunska kiselina i određene citratne soli), 7. prosinca 2015. Podnositelj zahtjeva posebno je uputio na nalaze koji se odnose na politiku odobravanja zajmova (zajmovi koje su državne banke stavile na raspolaganje industriji limunske kiseline s kamatnim stopama ispod komercijalnih stopa); smanjene poreze na dohodak (na industriju limunske kiseline primjenjuje se smanjeni porez na dohodak i pravo potraživanja porezne olakšice za kupnju domaće opreme); povoljniji pristup pomoćnim sirovinama, posebno kemikalijama, među ostalim sumpornoj kiselini, kaustičnoj sodi, ugljenu za proizvodnju pare, kalcijevom karbonatu ili vapnu; zemljište (nalazi o pravima korištenja zemljišta pribavljenima uz manju naknadu od primjerene); električnu energiju (nalaz Ministarstva trgovine SAD-a da je ispitanom društvu isporučena električna energija uz manju naknadu od primjerene) kao i subvencije u obliku izravnog prijenosa novčanih sredstava i poreznog rabata za zaštitu okoliša.

(50)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 23. i 28., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze, koje je dostavio podnositelj zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe u ovom predmetu.

(51)

Primjedbe o tome primljene su od CCCMC-a u ime proizvođača članova CCCMC-a koji surađuju kao odgovor na pokretanje predmeta.

(52)

Prvo, CCCMC je tvrdio da je članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe u suprotnosti s pravom WTO-a. CCCMC je prvo tvrdio da se Sporazumom o antidampingu WTO-a ne priznaje koncept znatnih poremećaja iz članka 2.2. Sporazuma o antidampingu, prema kojem je moguć izračun uobičajene vrijednosti samo ako nema prodaje u uobičajenom tijeku trgovine. CCCMC je primijetio da se u tom članku ne spominju znatni poremećaji zbog kojih bi bio moguć izračun uobičajene vrijednosti. Drugo, CCCMC je tvrdio da bi, čak i ako bi koncept znatnih poremećaja bio u skladu s pravom WTO-a, vrijednost trebalo izračunati u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i tumačenjem tog članka prema Žalbenom tijelu WTO-a u predmetu EU – biodizel (DS478). Treće, CCCMC je tvrdio da se, iako koncept „uobičajenog tijeka trgovine” nije izričito definiran u Sporazumu o antidampingu, člankom 2.2.1. predviđa da se prodaja proizvoda može uzeti kao da nije u uobičajenom tijeku trgovine te zanemariti „samo ako se […] takva prodaja izvrši u produljenom vremenskom razdoblju u znatnim količinama i po cijenama koje ne omogućuju povrat svih troškova […]”. Četvrto, Sporazumom o antidampingu propisano je da se uobičajena vrijednost mora odrediti na temelju cijena ili troškova prodaje koji odražavaju cijenu ili razinu troškova u zemlji podrijetla. Prema tome, izračunana cijena koja se temelji na cijeni u reprezentativnoj zemlji ne može odražavati cijenu i razinu troškova u zemlji izvoznici. CCCMC smatra da u pravu WTO-a ne postoji odredba prema kojoj se dopušta upotreba podataka iz treće zemlje.

(53)

Komisija je smatrala da je odredba članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije prema WTO-u i sudskom praksom koju navodi CCCMC. Komisija smatra da je, u skladu s mišljenjem povjerenstva i Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EU – biodizel (DS473), prema odredbama Osnovne uredbe koje se općenito primjenjuju na sve članice WTO-a, posebno članak 2. stavak 5. drugi podstavak, dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kada je takvo prilagođavanje potrebno i potkrijepljeno. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima tom odredbom predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao zemlja izvoznica. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(54)

Drugo, CCCMC je tvrdio da u konkretnom predmetu nema dokaza o znatnim poremećajima. Kao prvo, CCCMC je tvrdio da podnositelji zahtjeva nisu dostavili dovoljno dokaza o postojanju znatnih poremećaja kojima bi se opravdalo pokretanje postupka u skladu s člankom 5. stavkom 3. Osnovne uredbe, posebno zato što su dokazi bili vrlo općeniti i nisu se odnosili konkretno na industriju limunske kiseline. Kao drugo, Izvješće je objavljeno u prosincu 2017., a razdobljem ispitnog postupka revizije u ovom ispitnom postupku obuhvaćena je 2019. Stoga su dokazi prikupljeni u Izvješću zastarjeli i ne odražavaju stanje u industriji limunske kiseline u konkretnom predmetu. Kao treće, u predmetu SAD – kompenzacijske mjere (Kina) (članak 21.5.) (DS437) Žalbeno tijelo utvrdilo je da „postojanje poremećaja cijena koji proizlaze iz vladine intervencije mora biti utvrđeno i odgovarajuće obrazloženo” te da se „to mora utvrđivati […] od predmeta do predmeta”. Stoga je CCCMC tvrdio da Izvješće nije prikladno za primjenu kao dokaz u industriji limunske kiseline jer se u njemu opisuju poremećaji u širem sektoru kemijske industrije. Kao četvrto, CCCMC je tvrdio da američki antidampinški postupci koje su spomenuli podnositelji zahtjeva nisu relevantni u ovom predmetu jer se odnose na nalaze donesene prije razdoblja ispitnog postupka revizije.

(55)

Komisija je u odgovoru podsjetila da se u točki 4.1. Obavijesti o pokretanju postupka upućuje na brojne elemente na kineskom tržištu limunske kiseline kako bi se dokazalo da su poremećaji u kineskom sektoru sirovina te petrokemijskom i kemijskom sektoru utjecali na tržište. Komisija je smatrala da su dokazi navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka bili dovoljni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe. Nadalje, iako nalazi dampinških ispitnih postupaka koje su provodila tijela drugih zemalja nisu automatski dokaz da postoje poremećaji u antidampinškim ispitnim postupcima EU-a, mogu sadržavati relevantne dokazne elemente koji pokazuju da postoje određene nepravilnosti na relevantnom tržištu zemlje izvoznice, kao što je to bilo u ovom slučaju s kineskom industrijom limunske kiseline.

(56)

Kad je riječ o argumentu da je Izvješće zastarjelo, Komisija je podsjetila da do sada nisu dostavljeni dokazi koji bi to pokazali. Naprotiv, Komisija je posebno napomenula da su glavni dokumenti o politici i dokazi iz izvješća, uključujući relevantne petogodišnje planove i zakonodavstvo koji se primjenjuju na proizvod iz postupka revizije, i dalje bili relevantni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te da ni CCCMC ni druge stranke nisu dokazali suprotno.

(57)

Komisija je nadalje podsjetila da se predmet SAD – kompenzacijske mjere (Kina) (DS437) nije odnosio na primjenu članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe, koji je relevantna pravna osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ovom ispitnom postupku. Taj se spor odnosio na drukčije činjenično stanje i na tumačenje Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, a ne Sporazuma o antidampingu. U svakom slučaju, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 49. i 55., izneseni dokazi jasno se odnose na kinesko tržište limunske kiseline, pa stoga i na proizvod iz ispitnog postupka u predmetnom slučaju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(58)

Kad je riječ o posljednjem argumentu CCCMC-a da nalazi američkih antidampinških ispitnih postupaka nisu relevantni u ovom predmetu, Komisija primjećuje da su dokazi podnositeljâ zahtjeva navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka uključivali i druge nalaze osim rezultata američkih ispitnih postupaka, posebno brojne dokaze koji se temelje na Izvješću. Smatralo se da su ti dokazi dovoljni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe. Budući da se američki ispitni postupak odvijao prije razdoblja ispitnog postupka revizije, primjedbe podnositeljâ zahtjeva o pokretanju postupka služile su kao dodatni potkrepljujući pokazatelj nepravilnosti na kineskom tržištu.

(59)

Nadalje, CCCMC je dostavio primjedbe na prvu bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tom podnesku CCCMC je prvo ponovio svoje primjedbe izražene pri pokretanju postupka. Drugo, tvrdio je da bi prema članku 2. stavku 6.a točki (a) Osnovne uredbe nenarušenim cijenama odnosno referentnim vrijednostima trebalo zamijeniti samo one troškove proizvodnje i prodaje za koje je dokazano da su narušeni. Točnije, komentirao je da podnositelji zahtjeva nisu dokazali da su troškovi rada u Kini narušeni, stoga je Komisija trebala upotrijebiti stvarne troškove rada koje su prijavili proizvođači izvoznici. CCCMC je izjavio da je nerazumno zamjenjivatitroškove rada onima iz treće zemlje jer je na njih utjecalo više čimbenika, kao što su odnos ponude i potražnje na predmetnom tržištu, stupanj automatizacije u proizvodnji te razina cijena robe u regiji u kojoj su se nalazili proizvođači. Dodao je da se troškovi rada razlikuju i među različitim zemljama i među različitim kineskim proizvođačima. Štoviše, komentirao je da su se troškovi energije razlikovali prema nekoliko čimbenika, među ostalim vrsti energije i njezinoj dostupnosti na tom području, tehnologiji proizvodnje energije, odnosu ponude i potražnje itd. Stoga cijene energije u jednoj zemlji ne mogu odražavati razinu cijena energije pod uobičajenim tržišnim uvjetima u drugoj zemlji.

(60)

Komisija je napomenula da, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, može izračunati uobičajenu vrijednost koristeći se nenarušenim cijenama ili referentnim vrijednostima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a). Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) dopušta se upotreba domaćih troškova samo ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Međutim, s obzirom na dostupne dokaze nije se moglo utvrditi da pojedinačni troškovi rada i energije i/ili drugi ulazni troškovi proizvodnje i prodaje proizvoda iz postupka revizije nisu narušeni. Kako je dokazano u odjeljcima od 3.2.1.1. do 3.2.1.9., Komisija je utvrdila da postoje znatni poremećaji u industriji limunske kiseline i nije bilo nikakvih pozitivnih dokaza da čimbenici proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika nisu narušeni.

(61)

U svakom slučaju, izračuni troškova rada i energije temeljili su se na odgovarajućoj količini rada i energije koji se primjenjuju u postupku proizvodnje prema izjavama proizvođača izvoznika. Stoga je količina rada i energije odgovarala stvarnoj upotrebi tih čimbenika od strane kineskih proizvođača, a samo su troškovi rada i energije zamijenjeni nenarušenom vrijednošću iz reprezentativne zemlje. Iako je možda istina da se troškovi rada i energije mogu u određenoj mjeri razlikovati među različitim zemljopisnim područjima, Komisija u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) upotrebljava samo one troškove koji ne podliježu poremećajima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. Komisija je objavila dvije bilješke za dokumentaciju o čimbenicima proizvodnje te omogućila stranama dovoljno prilika za slanje primjedbi, među ostalim tako što je ukazala na sve moguće nepravilnosti ili druga razmatranja koja bi mogla utjecati na njih u reprezentativnoj zemlji ili zemljama. U tom kontekstu, zainteresirane strane nisu dovele u pitanje razinu troškova rada i/ili energije u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji utvrđenu u bilješci od 30. studenoga 2020. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(62)

Treće, CCCMC je komentirao da bi prema članku 2. stavku 6.a točki (a) Osnovne uredbe procjenu postojanja znatnih poremećaja trebalo provesti za svakog proizvođača izvoznika zasebno. Stoga je Komisija morala analizirati situaciju svakog kineskog proizvođača u uzorku i odlučiti je li narušen bilo koji čimbenik troškova proizvodnje i prodaje za svakog od njih.

(63)

Komisija je navela da je postojanje znatnih poremećaja koji su doveli do primjene članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe utvrđeno na razini zemlje te se primjenjuje na sve proizvođače izvoznike u toj zemlji, kao što je to slučaj ovdje. U svakom slučaju, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 60., istom odredbom Osnovne uredbe propisano je da se domaći troškovi mogu koristiti ako se ustanovi da na njih ne utječu znatni poremećaji, a u tom se slučaju ti troškovi upotrebljavaju za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(64)

Proizvođači izvoznici Weifang Ensign Industry, RZBC i Jiangsu Guoxin Union Energy u zasebnim su podnescima ponovili tvrdnje CCCMC-a o prvoj bilješci. Nadalje, proizvođač izvoznik COFCO Bio-Chemical Energy (Yushu) u podnesku je komentirao da je primjena članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe u suprotnosti s odredbom članka 2.2. Sporazuma o antidampingu.

(65)

Komisija je napomenula da je pitanje usklađenosti članka 2. stavka 6.a s propisima WTO-a već objašnjeno u uvodnoj izjavi 53.

(66)

Nakon objave su CCCMC i Weifang Ensign Industry, RZBC i Jiangsu Guoxin Union Energy („tri proizvođača izvoznika”) dostavili skup primjedbi o postojanju znatnih poremećaja.

(67)

Prvo, CCCMC i tri proizvođača izvoznika ponovili su tvrdnju da članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe nije u skladu s člancima 2.2.1.1. i 2.2. Sporazuma o antidampingu i nalazima utvrđenima u sljedećim slučajevima u okviru WTO-a: EU – biodizel (Argentina) (nalazi povjerenstva i Žalbenog tijela), EU – biodizel (Indonezija) (nalazi povjerenstva), Ukrajina – amonijev nitrat (nalazi povjerenstva i Žalbenog tijela), Australija – fotokopirni papir (nalazi povjerenstva) i EU – metodologije prilagodbe troškova (nalazi povjerenstva). Te stranke konkretno upućuju na nalaze iz potonjeg izvješća povjerenstva, odnosno da navodna intervencija ruske vlade/poremećaj tržišta nije činio primjerenu osnovu za zaključak da poslovne knjige proizvođača izvoznika nisu objektivno odražavale troškove povezane s proizvodnjom i prodajom predmetnog proizvoda.

(68)

Komisija je podsjetila da se nijedan od prethodno navedenih slučajeva WTO-a ne odnosi na primjenu članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe i na uvjete za njegovu primjenu. Nadalje, sve temeljne činjenične situacije u tim slučajevima razlikuju se od temeljne situacije i kriterija koji dovode do primjene metodologije na temelju te odredbe Osnovne uredbe. Kad je riječ o sporu EU – metodologije prilagodbe troškova u okviru WTO-a, Komisija je podsjetila da su se i EU i Rusija žalili na nalaze povjerenstva koji zato nisu bili konačni te stoga, prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju pravni status u sustavu GATT-a ili WTO-a jer nisu odobreni odlukama UGOVORNIH STRANA GATT-a ili članica WTO-a. U svakom slučaju, u izvješću povjerenstva izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe izvan područja primjene spora. Povjerenstvo je utvrdilo da te odredbe imaju različitu bit i drukčije pravne posljedice u odnosu na odredbe iz članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe, koje su bile predmet tog spora, a odredbe članka 2. stavka 6.a nisu zamijenile potonje kada su uvedene (18). Stoga nalazi iz prethodno navedenih predmeta nisu relevantni za primjenu članka 2. stavka 6.a, koji je nova odredba i nikad nije bio predmet nijednog postupka WTO-a, te ne zamjenjuje članak 2. stavak 5. i/ili članak 2. stavak 3. Ti nalazi stoga nisu važni za ocjenu usklađenosti članka 2. stavka 6.a s relevantnim pravilima WTO-a. Ta je tvrdnja zbog tih razloga odbačena.

(69)

Drugo, CCCMC i tri proizvođača izvoznika naveli su da, unatoč nalazima WTO-a iz uvodne izjave 67. koji čine sastavni dio nalaza EU-a o uobičajenoj vrijednosti na temelju članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe, u objavi nije navedeno zašto je ta odredba u skladu s odredbama članka 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i odgovarajućim odredbama članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe. Nije navedena ni veza između članka 2. stavka 6.a i mogućeg „posebnog stanja na tržištu” kako je navedeno u članku 2.2. Sporazuma o antidampingu i odgovarajućim odredbama članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe. Nadalje, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da Komisija nije dostavila objašnjenje o tome kako bi Komisijina upotreba podataka iz trećih zemalja bila opravdana člankom 2. stavkom 5. drugim podstavkom Osnovne uredbe. Stoga su CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili da Komisija nije objasnila pravnu usklađenost članka 2. stavka 6.a s navedenom sudskom praksom WTO-a.

(70)

Komisija je najprije podsjetila da se odredbe članka 2. stavka 5. i članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe primjenjuju na antidampinške ispitne postupke ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti iz tih odredaba. S druge strane, odredbe članka 2. stavka 6.a odnose se na poseban slučaj ispitnih postupaka u vezi s proizvodima podrijetlom iz zemalja u kojima je potvrđeno postojanje znatnih poremećaja i u kojima zbog postojanja znatnih poremećaja domaći troškovi i cijene nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga se postupak koji se primjenjuje na temelju članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe i sadržaj procjene razlikuju od onih na temelju članka 2. stavka 3. i članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe. U svojoj tvrdnji CCCMC i tri proizvođača izvoznika pretpostavljaju da su odredbe članka 2. stavka 6.a nužno povezane s odredbama članka 2. stavka 5. i članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe te stoga tvrde da bi Komisija trebala pravno opravdati primjenu metodologije na temelju članka 2. stavka 6.a na temelju članka 2. stavka 5. i/ili članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe. Ta je pretpostavka CCCMC-a i triju proizvođača izvoznika bila isključivo spekulativna jer se člankom 2. stavkom 6.a Osnovne uredbe predviđa da se, nakon što se ispune relevantni uvjeti za njegovu primjenu, mora primijeniti metodologija iz tog članka. U toj odredbi ne postoje zahtjevi za provođenje dodatne pravne analize na temelju članka 2. stavka 3. i/ili članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe, a kamoli njihove temeljne sudske prakse, kako CCCMC i tri proizvođača izvoznika pogrešno tvrde. Te su odredbe međusobno odvojene. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(71)

Treće, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da se nalazi povjerenstva u predmetu EU – metodologije prilagodbe troškova u pogledu primjene članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe primjenjuju i na članak 2. stavak 6.a. Nadalje, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da se u objavi nije upućivalo na prilagodbe kolumbijskih podataka kako bi se odrazili troškovi proizvodnje u Kini, što bi bio potreban korak u skladu s člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu, kojim se predviđa prilagodba podataka iz trećih zemalja koje upotrebljava tijelo koje provodi ispitni postupak kako bi se odrazili troškovi proizvodnje u zemlji podrijetla.

(72)

Komisija je u odgovoru napomenula da se, kako je već objašnjeno u uvodnim izjavama 68. i 70., nalazi dosadašnjih ispitnih postupaka WTO-a, uključujući EU – metodologije prilagodbe troškova, nisu posebno odnosili na primjenu članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe, nego članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe. Što je najvažnije, nalazi u tom sporu nisu konačni jer su se i EU i Rusija žalili na njih te stoga, u skladu s ustaljenom sudskom praksom WTO-a, nemaju pravni status u sustavu GATT-a ili WTO-a jer nisu odobreni odlukama UGOVORNIH STRANA GATT-a ili članica WTO-a. Osim toga, u tom je izvješću povjerenstva izričito navedeno da predmetne odredbe imaju različitu bit i drukčije pravne posljedice u odnosu na odredbe iz članka 2. stavka 6.a. Jednako je važno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 53. i dodatno razmotreno u uvodnoj izjavi 74. u nastavku, da relevantna sudska praksa WTO-a dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje ako je to opravdano. U pogledu kolumbijskih podataka CCCMC i tri proizvođača izvoznika ponovno temelje svoju tvrdnju na miješanju odredaba članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe i članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe. Kako je detaljno objašnjeno u odjeljcima od 3.3. do 3.8. u nastavku ove Uredbe i u posebnim objavama, Komisija je upotrijebila relevantne kolumbijske podatke (ili iz drugih izvora za određene čimbenike proizvodnje) potpuno u skladu s odredbama članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe. Izvršene su određene prilagodbe relevantne vrijednosti kako bi se dobile nenarušene cijene ili referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(73)

Četvrto, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da objavljeni nalaz Komisije o vjerojatnosti nastavka dampinga iz uvodnih izjava od 170. do 186. objave i njezina namjera da zadrži postojeće mjere nisu legitimni s obzirom na nalaze povjerenstva u predmetu EU – metodologije prilagodbe troškova u pogledu primjene članka 11. stavka 3. Sporazuma o antidampingu. CCCMC i tri proizvođača izvoznika zatražili su od Komisije da objasni i detaljno obrazloži svoju pravnu tvrdnju u uvodnoj izjavi 53. objave da je metodologija koja se temelji na članku 2. stavku 6.a Osnovne uredbe u skladu s primjenjivim odredbama Sporazuma o antidampingu i sudskom praksom.

(74)

Komisija ponovno ističe da nalazi tog izvješća povjerenstva WTO-a nisu konačni jer su se na njih žalili i EU i Rusija te stoga, u skladu s ustaljenom sudskom praksom WTO-a, nemaju pravni status u sustavu GATT-a ili WTO-a jer nisu odobreni odlukama UGOVORNIH STRANA GATT-a ili članica WTO-a. Nadalje, povjerenstvo je izričito odlučilo da članak 2. stavak 6.a nije obuhvaćen njegovim mandatom s obzirom na različitu bit i pravne posljedice te odredbe u odnosu na članak 2. stavak 5. Osim toga, kako je pojašnjeno u uvodnoj izjavi 53., Komisija je smatrala da je, u skladu s nalazima u predmetu u okviru WTO-a EU – biodizel (DS473), prema odredbama Osnovne uredbe koje se općenito primjenjuju na sve članice WTO-a, posebno članak 2. stavak 5. drugi podstavak, dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kada je takvo prilagođavanje potrebno i potkrijepljeno. Budući da Tijelo za rješavanje sporova WTO-a nije utvrdilo posebne nalaze u pogledu odredaba iz članka 2. stavka 6.a, Komisija je smatrala da bi, ako se nalazi iz predmeta EU – biodizel (DS473) smatraju relevantnima u različitim kontekstima i situacijama obuhvaćenima člankom 2. stavkom 6.a Osnovne antidampinške uredbe, oni u svakom slučaju bili potpuno u skladu s mogućnošću upotrebe podataka izvan zemlje za dobivanje nenarušenih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. Stoga je taj argument odbačen.

(75)

Peto, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da od isteka Protokola o kineskom pristupanju WTO-u u prosincu 2016. u WTO-u ne postoji pravna osnova za primjenu izračuna uobičajene vrijednosti izvan okvira Sporazuma WTO-a o antidampingu. EU je stoga dužan poštovati svoje međunarodne obveze da se strogo pridržava odredaba članka 2. Sporazuma o antidampingu koje se odnose na određivanje uobičajene vrijednosti.

(76)

Komisija je na početku podsjetila da se u antidampinškim postupcima u vezi s proizvodima iz Kine, dijelovi odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u koji nisu istekli i dalje primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, kako u pogledu standarda tržišnog gospodarstva tako i u pogledu upotrebe metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima. Nadalje, Komisija je podsjetila da je članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe uveden Uredbom (EU) 2017/2321 Europskog parlamenta i Vijeća (19) u kojoj se upućuje na članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kao pravnu osnovu. Kako je pojašnjeno i u uvodnoj izjavi 53., odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti su u skladu s međunarodnim obvezama EU-a, uključujući relevantna pravila WTO-a. Budući da je Komisija u odjeljku 3.2.1. zaključila da je primjereno primijeniti članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe u ovom ispitnom postupku i da je ta odredba u potpunosti u skladu s pravilima WTO-a, ta je tvrdnja odbačena.

(77)

Šesto, CCCMC i tri proizvođača izvoznika izjavili su da su se nalazi ispitnog postupka uglavnom temeljili na Izvješću Komisije iz 2017. koje se ne odnosi posebno na sektor limunske kiseline, nego općenito na širi kemijski sektor, na tržišta sirovina na početku proizvodnog lanca i/ili na elemente kineskog gospodarstva i politike kineske vlade koji očito nisu specifični za sektor limunske kiseline. U tom su pogledu CCCMC i tri proizvođača izvoznika primijetili da je, u skladu s nalazima Žalbenog tijela WTO-a u predmetu SAD – kompenzacijske mjere, Komisija obvezna provesti pojedinačno utvrđivanje poremećaja. CCCMC i tri proizvođača izvoznika dodali su da se ne slažu s izjavom Komisije da ti nalazi nisu relevantni za ovaj predmet jer se odnose na Sporazum WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, CCCMC i tri proizvođača izvoznika naglasili su da su ti nalazi relevantni i u ovom predmetu.

(78)

Komisija je podsjetila da se u okviru Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama poremećajima bavi s posebnog gledišta subvencioniranja koje donosi korist proizvođačima izvoznicima. Posljedica je tih postupaka primjena kompenzacijske pristojbe posebno izračunane na temelju iznosa štetnog subvencioniranja koji je utvrdilo tijelo koje provodi ispitni postupak. Suprotno tome, u antidampinškom kontekstu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a Osnovne uredbe analiza nije usmjerena na to čine li ti poremećaji subvenciju protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere i ispunjavaju li relevantne uvjete, nego jesu li znatni u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) i stoga opravdavaju primjenu metodologije za izračun uobičajene vrijednosti predviđene tom odredbom. Temeljni pravni poredak, situacije i kontekst su različiti, služe različitim svrhama i dovode do različitih pravnih posljedica. Stoga je Komisija zadržala stajalište da nalazi u prethodno navedenom predmetu nisu relevantni za ovaj ispitni postupak te je stoga odbacila tu tvrdnju.

(79)

Kad je riječ o argumentu da Izvješće Komisije za 2017. ne sadržava posebno poglavlje o limunskoj kiselini, Komisija je napomenula da postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe nije povezano s postojanjem posebnog sektorskog poglavlja koje obuhvaća proizvod iz ispitnog postupka. U izvješću su opisane različite vrste poremećaja prisutne u NRK-u koje su međusobno povezane i primjenjuju se u cijelom kineskom gospodarstvu te utječu na cijene i/ili sirovine i troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka. Nadalje, Izvješće nije jedini izvor dokaza kojim se Komisija koristila za donošenje odluke jer se u tu svrhu upotrebljavaju dodatni dokazni elementi. Kako je objašnjeno u odjeljcima od 3.2.1.2. do 3.2.1.9. u nastavku, u industriji limunske kiseline dolazi do niza vladinih intervencija opisanih u Izvješću (pokrivenost petogodišnjim planovima i drugim dokumentima, poremećaji u vezi sa sirovinama, financijski poremećaji itd.), koje su izričito navedene i na koje se upućuje u ovoj Uredbi. Osim toga, pored znatnih poremećaja koji su već sadržani u Izvješću, u uvodnim izjavama 94., 97., 100. i 101. ove Uredbe detaljno je naveden niz poremećaja u sektoru limunske kiseline i/ili njezinih sirovina i ulaznih elemenata. Tržišne okolnosti te temeljne politike i planovi koji dovode do znatnih poremećaja i dalje su primjenjivi na sektor limunske kiseline, i to na njegove troškove proizvodnje, bez obzira na to što je Izvješće objavljeno u prosincu 2017. Nijedna strana nije dostavila dokaze koji ukazuju na suprotno. Stoga je taj argument odbačen.

(80)

Sedmo, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da, iako je navela različite vladine smjernice i provedbene odredbe kojima se dopuštaju i mogu čak izričito ovlastiti državne intervencije u gospodarstvo, Komisija nije dokazala postojanje stvarnih poremećaja koji iz toga proizlaze. CCCMC i tri proizvođača izvoznika dodali su da je u predmetu SAD – kompenzacijske mjere Žalbeno tijelo utvrdilo da „postojanje poremećaja cijena koji proizlaze iz vladine intervencije mora biti utvrđeno i odgovarajuće obrazloženo” te da se „to mora utvrđivati od predmeta do predmeta”. CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su i da se Komisijina analiza poremećaja troškova mora provesti pojedinačno za svakog proizvođača i za svaki trošak jer se stvarne vladine intervencije mogu odvijati na, primjerice, različitim razinama vlasti i s obzirom na različite regije u zemlji te stoga ne utječu jednako na sve proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka u svim dijelovima zemlje.

(81)

Komisija je podsjetila da se u članku 2. stavku 6.a točki (b) navodi da pri procjeni postojanja znatnih poremećaja Komisija mora uzeti u obzir „mogući učinak” elemenata navedenih u tom članku. Nalazi u odjeljcima od 3.2.1.2. do 3.2.1.9. ove Uredbe pokazuju da kineski proizvođači limunske kiseline imaju povlašteni pristup državnom financiranju i da postoje poremećaji na razini zemlje u pogledu svih šest elemenata koji upućuju na poremećaje, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b). Stoga je prisutnost takvih poremećaja u sektoru relevantna za procjenu postojanja poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b). Komisija je nadalje podsjetila da je, neovisno o tome utječu li izravne državne intervencije (kao što je primitak subvencija) doista na proizvođače izvoznike, vjerojatno da je na njihove dobavljače ili druge sudionike uključene u tržišta na početku ili kraju lanca proizvodnje predmetnog proizvoda utjecala državna intervencija (kao što je povlašteni pristup financiranju), što je dodatni pokazatelj da cijene ili troškovi nisu rezultat sila slobodnog tržišta. Kad je riječ o upućivanju na nalaze WTO-a u predmetu SAD – kompenzacijske mjere, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 57. i 78., Komisija ponavlja da oni nisu relevantni u kontekstu ovog ispitnog postupka jer se odnose na antisubvencijski instrument i ni u kojem slučaju ne mijenjaju nalaze o postojanju znatnih poremećaja na temelju članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(82)

Naposljetku, CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da, u pogledu upućivanja na opće politike ili planove vlade i konkretnih navodnih vladinih intervencija u sektoru limunske kiseline, u objavi nigdje nisu navedeni primjeri stvarne vladine intervencije u poslovanje kineskih proizvođača limunske kiseline kojom bi se narušile cijene tih proizvođača. Na primjer, CCCMC i tri proizvođača izvoznika citirali su vladin plan naveden u uvodnoj izjavi 76. objave kojim se proizvođače limunske kiseline potiče na stvaranje većih poduzeća spajanjem i reorganizacijom. CCCMC i tri proizvođača izvoznika tvrdili su da se navedeni plan odnosi samo na određene pokrajine, regije ili područja proizvodnje, što znači da čak ni poticanje nije sveobuhvatno prošireno na sve proizvođače diljem Kine, čime bi se ponovno opravdala analiza i objava pojedinačnih proizvođača. Nadalje, CCCMC i tri proizvođača izvoznika dodali su da jednostavno „poticanje” zapravo nije jednako stvarnoj intervenciji kojom bi se zahtijevala spajanja/reorganizacije, a Komisija nije dostavila primjere stvarne intervencije. Konačno, CCCMC i tri proizvođača izvoznika naveli su da isti dokument uključuje druge mjere, kao što su primjena standarda zaštite okoliša, napori za provjeru čiste proizvodnje i sveobuhvatna poboljšanja očuvanja energije i smanjenja emisija, smanjenje potrošnje energije i vode te promicanje čiste proizvodnje i recikliranja. Primjena svih tih mjera bila bi razumno učinkovitija ako su proizvodne jedinice veće, kako se potiče.

(83)

Komisija je podsjetila da vladino „poticanje” određenih radnji, kao što su spajanja i reorganizacije radi stvaranja većih konglomerata, nisu samo prazne izjave i preporuke, već u službenim planovima postoje stvarni financijski poticaji kojima se podupiru preporuke vlade (vidjeti posebno odjeljak 3.2.1.8. i uvodnu izjavu 110.). Čak i ako kineska vlada na temelju svojeg plana ne bi prisilila ili obvezala društva da se grupiraju u veće subjekte, što ovdje nije slučaj, u svakom slučaju postoje određene financijske koristi ili povoljni uvjeti kreditiranja koji su dostupni poduzećima koja su odlučila slijediti preporuke iz plana, zbog čega su narušene sile slobodnog tržišta koje bi usmjeravale društva da nema takvih planova. U svakom slučaju, analiza i nalazi iz odjeljaka od 3.2.1.2. do 3.2.1.9. ove Uredbe jasno pokazuju postojanje znatnih poremećaja u sektoru limunske kiseline i činjenicu da oni vjerojatno utječu na dobavljače sirovina za proizvođače predmetnog proizvoda.

(84)

Komisija je stoga ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u kineskom gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Na temelju toga, te su tvrdnje odbačene.

(85)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (20). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na to da je Kina u primarnom stadiju socijalizma te da se državi povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (21).

(86)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine” (22). To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad kineskim gospodarskim sustavom. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(87)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (23). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(88)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Izričiti proizvodni ciljevi bili su uobičajeni u prošlim ciklusima planiranja, a sad ih sadržavaju samo određeni planovi. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.5. u nastavku) (24).

(89)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.2.1.8. u nastavku) (25). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Uz bankarski sektor i ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (26).

(90)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (27). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (28).

(91)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (29).

(92)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini.

(93)

Kineska vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća, osobito ona u državnom vlasništvu. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.4.) te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu (30). Zauzvrat, poduzeća u državnom vlasništvu imaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih koristi, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, uključujući financiranje (31). Elementi koji upućuju na postojanje državne kontrole nad poduzećima u sektoru limunske kiseline podrobnije su razrađeni u odjeljku 3.2.1.4. u nastavku.

(94)

Konkretno u sektoru limunske kiseline, očit je određeni stupanj vlasništva kineske vlade. Ispitni postupak pokazao je da su najmanje tri proizvođača izvoznika, COFCO, Jiangsu Guoxin Union Energy i Laiwu Taihe, poduzeća u državnom vlasništvu. Nadalje, prema 13. petogodišnjem planu za preradu žitarica i ulja, industrija limunske kiseline potiče se na stvaranje većih poduzeća spajanjima i reorganizacijama (32). To je poticanje dokaz da vlada sudjeluje u industriji.

(95)

S obzirom na učestale državne intervencije u sektoru limunske kiseline i znatan udio poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru, čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati prema tržišnim uvjetima. Doista, i javna i privatna poduzeća u sektoru limunske kiseline nadziru se politički te usmjeravaju kako je utvrđeno u odjeljku 3.2.1.5. u nastavku.

(96)

Osim što kontrolira gospodarstvo vlasništvom nad poduzećima u državnom vlasništvu i drugim alatima, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (33), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (34)), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da je KPK vršila pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (35). U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (36). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače limunske kiseline i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(97)

Konkretno u sektoru limunske kiseline, kao što je već istaknuto, neki su proizvođači u vlasništvu države. Nadalje, u ispitnom postupku otkriveno je da je više rukovodstvo pet proizvođača limunske kiseline (Cofco, Weifang Ensign, RZBC, Jiangsu Guoxin i Laiwu Taihe Biochemistry) povezano s KPK-om i stranačkim aktivnostima.

(98)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (37). Stoga prisutnost države u poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, u sektoru limunske kiseline i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih materijala) omogućuju kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(99)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (38).

(100)

Iako industrija limunske kiseline sama po sebi nije ključna industrija u Kini, sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnji limunske kiseline strogo su regulirane. Kukuruz kao glavna sirovina podliježe intenzivnoj regulaciji.

(101)

Kina ima velike zalihe kukuruza, što vladi omogućuje da kupnjom ili prodajom velikih količina kukuruza na tržištu umjetno snižava ili podiže njegovu cijenu. Iako se Kina 2016. počela baviti problemom prekomjernih rezervi kukuruza, i dalje ima vrlo velike zalihe zbog kojih dolazi do narušavanja cijena (39). Nadalje, vlada kontrolira različite aspekte čitavog lanca vrijednosti kukuruza, uključujući subvencije za proizvodnju kukuruza (40) i nadzor prerade: „sva lokalna tijela dužna su proširiti praćenje i analizu ponude i potražnje kukuruza u relevantnim područjima, pojačati nadzor faze izgradnje i faze nakon izgradnje projekata duboke prerade kukuruza, poticati ravnotežu ponude i potražnje kukuruza i osigurati nacionalnu sigurnost hrane” (41). U NRK-u postoje i mjere kontrole ulaganja: „podnošenje zahtjeva za izgradnju projekata duboke prerade kukuruza podliježe usklađenom upravljanju u skladu s Uredbom Državnog vijeća br. 673” (42). Sudjelovanje vlade u čitavom lancu vrijednosti ima, barem potencijalno, narušavajući učinak na cijene.

(102)

Ukratko, kineska vlada poduzela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike podupiranja poticanih industrija, uključujući proizvodnju kukuruza kukuruz je glavna sirovina koja se upotrebljava u proizvodnji limunske kiseline. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(103)

Prema podacima u dokumentaciji, kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, obilježje kineskog sustava sustavno nedovoljno izvršenje propisa. Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (43).

(104)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini (44). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Dodjela zemljišta ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (45). Osim toga, vlasti pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (46).

(105)

Komisija je preliminarno zaključila da se kineski zakoni o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu ne primjenjuju na ispravan način, što dovodi do poremećaja zbog omogućavanja nastavka poslovanja insolventnim poduzećima i dodjele prava korištenja zemljišta u Kini. Kao i drugi sektori u kineskom gospodarstvu, i proizvođači limunske kiseline podliježu tim zakonima i prema tome podliježu poremećajima „odozgo” koji proizlaze iz njihove diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(106)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja zakonodavstva o stečaju i o vlasništvu u sektoru limunske kiseline, što se odnosi i na proizvod iz postupka revizije.

(107)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u Kini jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (47). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (48). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (49). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u Kini.

(108)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da sektor limunske kiseline ne podliježe prethodno opisanom kineskom sustavu radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na sektor limunske kiseline i izravno (kada je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u Kini).

(109)

Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(110)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (50), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (51) te, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (52). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (53).

(111)

Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(112)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (54).

(113)

Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (55). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(114)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je nedavni rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(115)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Naime, udio kreditiranja po referentnoj ili nižoj stopi i dalje čini 45 % ukupnog kreditiranja te se čini da se povećala primjena ciljanog kreditiranja s obzirom na to da se njegov udio od 2015. znatno povećao unatoč pogoršanju gospodarskih uvjeta. Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(116)

Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja loših kredita. Suočena sa sve većim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo odgodom otplate duga, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije uklonjen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(117)

U biti, unatoč nedavnim mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(118)

Nisu dostavljeni dokazi o tome da su sektor limunske kiseline i/ili dobavljači iz tog sektora izuzeti od prethodno opisanih državnih intervencija u financijski sustav. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(119)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u odjeljcima od 3.2.1.1. do 3.2.1.5. i u dijelu A Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od 3.2.1.6. do 3.2.1.8. te u dijelu B Izvješća.

(120)

Komisija je podsjetila da je za proizvodnju limunske kiseline potreban širok raspon ulaznih elemenata, među ostalim kukuruz, sušeni batat, sumporna kiselina, klorovodična kiselina, ugljen itd. Prema dokazima iz dokumentacije, većina proizvođača izvoznika u uzorku sve je ulazne elemente nabavljala u Kini, a uvezeni ulazni elementi čine zanemariv udio sirovina proizvođača izvoznika koji određene ulazne elemente nabavljaju u inozemstvu. Kada proizvođači limunske kiseline kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Možda su pozajmili novčana sredstva koja su podložna poremećajima u financijskom sektoru. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(121)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene limunske kiseline nisu primjerene za upotrebu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) Osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (među ostalim sirovine, energija, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u vezi s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini, čak i ako spaja nekoliko čimbenika proizvodnje, izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata itd. Kineska vlada i proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(122)

Analiza iz odjeljaka od 3.2.1.2. do 3.2.1.9., u koju je uključeno ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji Kine općenito u vlastitom gospodarstvu i u sektoru limunske kiseline (uključujući proizvod iz postupka revizije), pokazala je da cijene i troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) Osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(123)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

(124)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe Komisija je odabrala odgovarajuću reprezentativnu zemlju za utvrđivanje nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti za troškove proizvodnje i prodaje proizvoda iz postupka revizije na temelju kriterija u nastavku:

(125)

Komisija je objavila dvije bilješke za dokumentaciju o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti i o reprezentativnoj zemlji na toj osnovi.

(126)

U bilješci od 5. ožujka 2020. navela je detaljne informacije o navedenim kriterijima te utvrdila da su Brazil, Kolumbija i Tajland potencijalne odgovarajuće reprezentativne zemlje. Utvrdila je i proizvođače proizvoda iz postupka revizije u potencijalno odgovarajućim reprezentativnim zemljama za koje je pronašla javno dostupne financijske podatke.

(127)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o tome. Komisija je zaprimila primjedbe povezane s različitim aspektima odabira reprezentativne zemlje od CCCMC-a, četiriju proizvođača izvoznika koji surađuju i industrije Unije.

(128)

U podnescima od 23. ožujka 2020. CCCMC i četiri kineska proizvođača izvoznika naveli su da bi Brazil bio najbolja reprezentativna zemlja. Prvo, na temelju baze podataka Svjetske banke, bruto nacionalni dohodak Brazila („BND”) najbliži je kineskom, a BND Kolumbije i Tajlanda znatno je niži. Nadalje, dva društva u Brazilu za koja je utvrđeno da su proizvođači limunske kiseline posljednjih su godina bila profitabilna. Usto, Brazil ima odgovarajuću razinu socijalne zaštite i zaštite okoliša. Istodobno, CCCMC i proizvođači izvoznici koji surađuju izrazili su protivljenje izboru Kolumbije kao odgovarajuće reprezentativne zemlje. Tvrdili su da neki kolumbijski podaci o uvozu koji se odnose na određene čimbenike proizvodnje nisu dostupni ni reprezentativni. Tvrdili su i da su kolumbijske uvozne cijene nekih ključnih sirovina (tj. sumporne kiseline, klorovodične kiseline i sirovog ugljena) znatno i nerazumno više od onih u ostalim potencijalnim reprezentativnim zemljama te da ih se stoga se ne bi trebalo smatrati nenarušenim cijenama koje bi se mogle upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti limunske kiseline.

(129)

CCCMC i proizvođači izvoznici koji surađuju tvrdili su da i Tajland nije odgovarajuća reprezentativna zemlja jer dva od tri identificirana proizvođača limunske kiseline nisu bila profitabilna 2018., a treći je uglavnom bio usmjeren na izvozna tržišta.

(130)

Industrija Unije u svojem je podnesku smatrala da je Kolumbija najprikladniji izbor za utvrđivanje nenarušenih troškova. Naglasila je da financijski podaci društava u Tajlandu nisu revidirani, čime je uvelike smanjena njihova vrijednost u smislu pouzdanosti. Nadalje, tvrdila je da su dva od triju proizvođača utvrđenih u Tajlandu u većinskom vlasništvu kineskih društava ili kineske države te da su usmjereni na izvoz. Kad je riječ o Brazilu, industrija Unije tvrdila je da dva brazilska društva pripadaju grupama, da se čini da je učinak grupe na financijske podatke teško procijeniti te da ta društva ujedno prodaju širok asortiman proizvoda.

(131)

Komisija je nakon detaljne analize prethodno navedenih argumenata 30. studenoga 2020. objavila drugu bilješku u kojoj je odgovorila na sve primjedbe na temelju prethodno navedenih kriterija te obavijestila zainteresirane strane o svojim preliminarnim zaključcima. U toj je bilješci navela da namjerava upotrijebiti Kolumbiju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja. Nadalje je naznačila da za izračun uobičajene vrijednosti može primijeniti i odgovarajuće nenarušene međunarodne cijene, troškove ili referentne vrijednosti, a za nenarušene troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit može uzeti u obzir sve prikladne alternative dostupne u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe. Konkretno, s obzirom na to da je jedino kolumbijsko društvo koje proizvodi proizvod iz postupka revizije 2018. imalo nisku profitabilnost, a 2017. bilježilo gubitke (slično situaciji proizvođača u Tajlandu i u Brazilu), Komisija će razmotriti novije podatke ako su dostupni i ako bi imali razumnu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te profitabilnosti. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe.

(132)

Komisija je zaprimila primjedbe CCCMC-a i proizvođača iz Unije povezane s bilješkom od 30. studenoga 2020.

(133)

CCCMC je u podnesku od 9. prosinca 2020. tvrdio da Kolumbija nije odgovarajuća reprezentativna zemlja te da bi umjesto nje trebao biti odabran Brazil. Tvrdio je da su niže cijene uvoza kukuruza u Brazilu posljedica prednosti transportnih udaljenosti i količine, a ne poremećaja. Osim toga tvrdio je da bi se, ako se brazilske uvozne cijene ne bi mogle upotrijebiti, trebale upotrijebiti međunarodne cijene umjesto da se Brazil u potpunosti isključi iz odabira reprezentativne zemlje. CCCMC je isto tako tvrdio da Kolumbija nije odgovarajuća reprezentativna zemlja jer je utvrđeni proizvođač imao nerazumne troškove poslovanja.

(134)

Industrija Unije ostala je pri tvrdnji da je Kolumbija najprikladnija reprezentativna zemlja. Budući da je kolumbijsko društvo koje proizvodi proizvod iz postupka revizije 2018. i 2019. ostvarilo gubitke ili nisku profitabilnost te da su podaci za te godine u međuvremenu postali dostupni, jedan od proizvođača iz Unije pronašao je brojna društava koja proizvode proizvod sličan proizvodu iz postupka revizije. Proizvođač iz Unije posebno se usredotočio na društva koji proizvode sastojke za industriju pića, čišćenja, hrane te zdravstvenu i farmaceutsku industriju u Kolumbiji čiji su financijski podaci pokazali razumnu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti u skladu s odredbama Osnovne uredbe.

(135)

Komisija je pažljivo razmotrila sve argumente koje su iznijele sve strane. Kad je riječ o Tajlandu, Komisija se složila s CCCMC-om i proizvođačem iz Unije da on nije odgovarajuća reprezentativna zemlja jer proizvođači proizvoda iz postupka revizije bilježe gubitke i/ili su podružnice kineskih društava te za određene čimbenike proizvodnje postoje ograničenja izvoza. Nadalje, društva koja proizvode proizvod iz postupka revizije nisu pokazala razumnu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Stoga je Tajland odbačen kao mogućnost.

(136)

Komisija je potom analizu usmjerila na Brazil i Kolumbiju. Prvo je analizirala postoje li ograničenja izvoza ili drugi poremećaji povezani s glavnim čimbenicima proizvodnje. Glavni je čimbenik proizvodnje proizvoda iz postupka revizije kukuruz, koji čini više od 70 % ukupnih troškova ulaznih elemenata za proizvođače izvoznike. Komisija je primijetila da je količina uvoza kukuruza u Brazil iznosila samo 1,5 milijuna tona, u usporedbi s brazilskom domaćom proizvodnjom kukuruza od više od 100 milijuna tona (56). CCCMC je osporavao činjenicu da su te količine uvoza kukuruza u Brazil niske. Međutim, u usporedbi s veličinom brazilske proizvodnje, te količine uvoza čine samo 1,5 % proizvodnje. S obzirom na tu vrlo ograničenu količinu uvoza u odnosu na veliku domaću proizvodnju, Komisija je provjerila i uvozne cijene u Brazilu i primijetila da se one znatno razlikuju od međunarodnih cijena kukuruza. U komentarima na bilješku od 30. studenoga CCCMC je osporavao da se cijene znatno razlikuju i zatražio dodatne informacije o usporedbi cijena. Prosječna međunarodna cijena kukuruza 2019. na koju se Komisija pozvala u bilješci od 30. studenoga iznosila je 151 EUR/tona na temelju cijena FOB prema portalu IndexMundi (57), a prosječna cijena uvoza kukuruza u Brazilu je prema bazi podataka GTA iznosila samo 116 EUR/tona na temelju cijena FOB. Ta brojka jasno pokazuje da su uvozne cijene u Brazilu bile znatno niže od međunarodnog indeksa cijena.

(137)

Nadalje, CCCMC je tvrdio da su uvozne cijene kukuruza u Brazilu bile niže nego u Kolumbiji zbog nižih troškova prijevoza jer se uvoz u Brazil uglavnom obavljao iz susjednih zemalja poput Argentine i Paragvaja, a Kolumbija kukuruz uvozi pretežno iz SAD-a i Argentine. Ta tvrdnja nije potkrijepljena jer CCCMC nije pokazao stvarno podrijetlo i ulaznu luku u odgovarajućim zemljama niti učestalost troškova prijevoza kukuruza u odgovarajuće zemlje. Stoga je taj argument odbačen.

(138)

CCCMC je isto tako tvrdio da kineski proizvođači veliku količinu kukuruza kupuju na domaćem tržištu. Stoga je tvrdio da bi uvozna cijena u Brazilu bolje odražavala situaciju kupnje kukuruza kineskih proizvođača. Komisija je navela da taj argument ne utječe na to da su količine uvoza u Brazil objektivno niske u usporedbi s veličinom domaće proizvodnje, čime se dovodi u pitanje reprezentativnost cijene uvoza kukuruza u Brazil. Tim se argumentom isto tako ne osporava zaključak da se uvozne cijene u Brazilu znatno razlikuju od međunarodnih cijena kukuruza, što je vjerojatno posljedica niske razine uvoza i znatne veličine domaće proizvodnje. Stoga je taj argument odbačen.

(139)

CCCMC je dalje tvrdio da bi Brazil, čak i ako se uvozne cijene kukuruza u Brazilu ne mogu primjenjivati jer nisu reprezentativne, što ovdje nije slučaj, i dalje trebalo odabrati kao reprezentativnu zemlju, a odgovarajuću nenarušenu međunarodnu cijenu kukuruza primijeniti umjesto uvoznih cijena u Brazilu.

(140)

Komisija je u odgovoru napomenula da je, kako je dodatno objašnjeno u ovom odjeljku, Kolumbiju smatrala odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom ispitnom postupku na temelju relevantnih elemenata navedenih u Osnovnoj uredbi, uključujući dostupnost prikladnijih financijskih podataka za proizvođače proizvoda sličnih limunskoj kiselini u usporedbi s Brazilom. Kad je riječ o kolumbijskim količinama uvoza i cijenama kukuruza, prema portalu IndexMundi ukupna domaća proizvodnja kukuruza u Kolumbiji iznosi 1,5 milijuna tona, a prema podacima iz baze podataka GTA uvoz kukuruza iznosi približno 5,5 milijuna tona, što čini 365 % proizvodnje. Ta usporedba pokazuje da se količine uvoza u Kolumbiju čine reprezentativnima s obzirom na veličinu domaće proizvodnje, za razliku od Brazila. Kad je riječ o cijenama kukuruza, prosječna cijena uvoza kukuruza u Kolumbiju prema bazi podataka GTA u 2019. iznosila je 174 EUR/tona na temelju cijena CIF, mnogo bliže i u skladu s prosječnom međunarodnom cijenom kukuruza od 151 EUR/tona na temelju cijena FOB, uzimajući u obzir da bi međunarodna cijena uvoza na temelju cijena CIF bila viša. Budući da se Kolumbija u ostalim aspektima smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom, kako je detaljno objašnjeno u nastavku, da su uvozne cijene kukuruza u Kolumbiji uglavnom u skladu s međunarodnim cijenama kukuruza i da nema dokaza da je bilo kakav poremećaj utjecao na cijene kukuruza u Kolumbiji, nema razloga za odabir Brazila kao odgovarajuće reprezentativne zemlje i primjenu međunarodne referentne vrijednosti umjesto uvoznih cijena u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) drugim podstavkom prvom crticom.

(141)

Kad je riječ o preostalim čimbenicima proizvodnje, postoje ograničenja izvoza za određene čimbenike proizvodnje u Brazilu (obveza izdavanja izvoznih dozvola za vapno) i Tajlandu (obveza izdavanja izvoznih dozvola za gips), a u Kolumbiji ih nema, kao što je potvrđeno relevantnim popisom OECD-a (58). Iako ti čimbenici zauzimaju znatno manji dio u troškovima proizvodnje određenih proizvođača izvoznika i nisu se primjenjivali na sve proizvođače izvoznike, to je bio još jedan relevantan element u odabiru odgovarajuće reprezentativne zemlje.

(142)

Za odabir odgovarajuće reprezentativne zemlje Komisija je ispitala i dostupnost javnih financijskih podataka za proizvođače proizvoda iz postupka revizije u Tajlandu, Brazilu i Kolumbiji u skladu s Osnovnom uredbom.

(143)

Budući da se Tajland nije smatrao prikladnom reprezentativnom zemljom, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 117., Komisija je usporednu analizu usmjerila na Brazil i Kolumbiju.

(144)

Kad je riječ o Brazilu i Kolumbiji, Komisija je u bilješci od 5. ožujka navela društva koja proizvode limunsku kiselinu u tim zemljama. U to vrijeme nije bilo proizvođača s razumnom dobiti ni u Brazilu ni u Kolumbiji za 2018.

(145)

Komisija je u bilješci od 30. studenoga 2020. navela da je kolumbijsko društvo Sucroal SA, za koje su javno dostupni podaci o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i dobiti, odgovarajuće reprezentativno društvo jer proizvodi proizvod iz postupka revizije i asortiman proizvoda bliži limunskoj kiselini. Istodobno je Sucroal SA imao nisku razinu profitabilnosti 2018., a 2017. zabilježio gubitke.

(146)

Slična je situacija bila i u Brazilu, gdje je brazilsko društvo za koje su financijski podaci bili javno dostupni i koje je veliki konglomerat koji proizvodi širi asortiman proizvoda, uključujući limunsku kiselinu, zabilježilo nisku profitabilnost 2018. Komisija je u bilješci od 30. studenoga 2020. istaknula da, ako postanu dostupni noviji podaci za 2019., može upotrijebiti te podatke ako se u njima vidjeti razumna razina troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i profitabilnosti, a ako to ne bude slučaj, razmotrit će sve dostupne prikladne alternative.

(147)

Nakon objavljivanja bilješke od 30. studenoga 2020. podaci za Sucroal SA iz 2019. postali su dostupni u Orbisu. Budući da je Sucroal SA ostvarivao gubitke 2019., financijski podaci za to društvo nisu se mogli smatrati prikladnima za utvrđivanje nenarušene razine troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti.

(148)

Komisija je stoga razmotrila prikladne alternative. Konkretno, u situacijama u kojima nijedan proizvođač proizvoda iz postupka revizije u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji nema razumnu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti, Komisija može razmotriti proizvođače proizvoda u istoj općoj kategoriji i/ili sektoru proizvoda iz postupka revizije za koje postoje javno dostupni financijski podaci u kojima se vidjeti razumna razina troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti.

(149)

CCCMC je tvrdio da se Kolumbiju ne bi trebalo smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom zato što je Sucroal SA imao gubitke 2019. te bi umjesto nje reprezentativna zemlja trebala biti Brazil. CCCMC je napomenuo da je utvrđeni proizvođač Cargill Agricola ponovno bio profitabilan 2019., stoga su njegovi troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit bili primjereni potrebama ispitnog postupka. Međutim, Komisija je navela da je dobit društva Cargill Agricole 2019. iznosila manje od jedan posto njegova prometa, pa je stoga bila čak i niža od dobiti 2018. Ta niska razina dobiti bila je na sličnoj razini kao i za Sucroal SA iste godine i nije se smatrala razumnom. Stoga je taj argument odbačen.

(150)

Industrija Unije predložila je u svoja dva skupa primjedbi upotrebu podataka društava iz iste zemlje, koja proizvode istu kategoriju robe ili se nalaze u istom proizvodnom sektoru kao i proizvod iz postupka revizije. Predložena je kategorija proizvođača sastojaka za industriju pića, čišćenja, hrane te zdravstvenu i farmaceutsku industriju u Kolumbiji, zajedno s popisom jedanaest društava iz istog sektora.

(151)

Uzimajući u obzir sve činjenice iz ispitnog postupka i primljene primjedbe, Komisija je pretražila bazu podataka Orbis za oznaku NAICS 325998 (Proizvodnja svih ostalih raznih kemijskih proizvoda i pripravaka). To je ista oznaka koju upotrebljavaju i Cargill Agricola SA i Sucroal SA. Pretraživanjem je pronađen daleko veći broj društava koja su imala razumnu razinu dobiti u Kolumbiji u odnosu na Brazil, što pokazuje da je dostupnost javnih financijskih podataka i u Kolumbiji bila reprezentativna i pouzdana. Nadalje, kako bi se rezultat pretraživanja suzio na ona društva koja proizvode proizvod sličan limunskoj kiselini, Komisija je detaljno analizirala djelatnost i proizvodnju svih profitabilnih kolumbijskih društava. Upotrijebila je opis njihovih djelatnosti dostupnih u Orbisu te u konačnici pronašla sedam društava u Kolumbiji koja proizvode proizvode iz kategorije bliske limunskoj kiselini. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit tih društava smatrani su pouzdanima. Za usporedbu, Komisija je primijetila da u Brazilu nije bilo društava iz istog područja djelatnosti s javno dostupnim financijskim podacima za 2019. u Orbisu.

(152)

Kolumbijska društva koje je Komisija pronašla na taj način podudarala su se s onima koje je industrija Unije utvrdila kao odgovarajuća društva u istoj općoj kategoriji i/ili sektoru proizvoda iz postupka revizije. Industrija Unije predložila je uz tih sedam društava još četiri druga društva u Kolumbiji, ali financijski podaci ili opis djelatnosti za ta društva nisu bili lako dostupni u Orbisu. Stoga ona nisu uzeta u obzir za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti.

(153)

Komisija je stoga na temelju svih prethodno navedenih elemenata, a posebno dostupnih financijskih podataka i reprezentativnosti uvozne cijene kukuruza koji čini glavni čimbenik proizvodnje, zaključila da je Kolumbija bila odgovarajuća reprezentativna država za izračun uobičajene vrijednosti u ovom ispitnom postupku.

(154)

Nakon objave CCCMC i tri proizvođača izvoznika koji surađuju doveli su u pitanje Komisijin odabir Kolumbije kao odgovarajuće reprezentativne zemlje. Ponovili su prethodno navedenu tvrdnju da odabir Kolumbije nije bio opravdan s obzirom na činjenicu da jedini kolumbijski proizvođač limunske kiseline nije bio profitabilan tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, za razliku od jednog brazilskog proizvođača. Ponovili su i prethodno navedenu tvrdnju da cijene kukuruza u Brazilu nisu bile narušene. S obzirom na to da su te tvrdnje već razmotrene u uvodnim izjavama 136. i 149. ove Uredbe te da u tom pogledu nisu dostavljeni novi dokazi, te su tvrdnje odbačene.

(155)

Navedene stranke usto su tvrdile da je Komisija upotrijebila podatke o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i profitabilnosti kolumbijskih društava u drugim proizvodnim sektorima, a da pritom nije dokazala da ta društva imaju istu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti kao proizvođači limunske kiseline.

(156)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a Osnovne uredbe uobičajena vrijednost izračunava se na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti ako se potvrdi prisutnost znatnih poremećaja. Izračunana uobičajena vrijednost mora uključivati nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Budući da se troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit kolumbijskog društva Sucroal SA nisu mogli upotrijebiti zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama 145. i 147., Komisija je upotrijebila podatke za najbliži sektor, uključujući proizvod iz ispitnog postupka, u kojem su se prethodno navedeni troškovni elementi smatrali nenarušenima i razumnima. Nisu dostavljeni nikakvi dokazi kojima bi se osporio taj zaključak, a posebno da razina troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti kolumbijskih društava u sektoru koji je najbliži sektoru limunske kiseline nisu bili razumni u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe.

(157)

Komisija je usto napomenula da, za razliku od industrije Unije, CCCMC i proizvođači izvoznici koji surađuju nisu dostavili ni predložili popis proizvođača u istoj potencijalno reprezentativnoj zemlji koji proizvode istu ili sličnu kategoriju robe ili se nalaze u istom ili sličnom proizvodnom sektoru kao i proizvod iz postupka revizije, čije bi financijske podatke Komisija mogla upotrijebiti.

(158)

Stoga, i zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 151., Komisija je smatrala da su financijski podaci sedam društava koja je pronašla u Kolumbiji i koja su proizvodila proizvode u kategoriji proizvoda bliskih limunskoj kiselini razumna zamjena za nenarušene troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit koje treba upotrijebiti u izračunu uobičajene vrijednosti u ispitnom postupku. Stoga je ta tvrdnja CCCMC-a i triju proizvođača izvoznika koji surađuju odbačena.

(159)

Na temelju podataka koje su dostavile zainteresirane strane i drugih relevantnih podataka dostupnih u dokumentaciji Komisija je sastavila popis čimbenika proizvodnje i izvora kao što su materijali, energija i rad koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije.

(160)

Komisija je utvrdila i izvore za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe (GTA, nacionalne statistike itd.). U istoj je bilješci Komisija utvrdila oznake Harmoniziranog sustava (HS) za čimbenike proizvodnje za koje se, na temelju informacija koje su dostavile zainteresirane strane, u početku smatralo da će biti upotrijebljeni za analizu podataka iz baze podataka GTA.

(161)

Komisija je u bilješci od 30. studenoga 2020. potvrdila da će koristiti podatke iz baze podataka GTA za utvrđivanje nenarušenih troškova za čimbenike proizvodnje, uključujući sirovine.

(162)

Za električnu energiju Komisija je upotrijebila lako dostupnu cijenu društva Enel, glavnog dobavljača električne energije u Kolumbiji. Iz tog se izvora dobiva jedinstvena prosječna cijena električne energije mjesečno.

(163)

Tarifa za vodu bila je lako dostupna od društva Acueducto, koje je odgovorno za opskrbu vodom, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u Bogoti. Ti su podaci omogućili utvrđivanje tarifa primjenjivih na industrijske korisnike u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(164)

Komisija je upotrijebila statističke podatke ILO-a za određivanje plaća u Kolumbiji (59). Iz njih su dobivene informacije o mjesečnim plaćama zaposlenih u proizvodnom sektoru i prosječnim radnim satima u Kolumbiji za 2019.

(165)

Komisija nije primila primjedbe na izvore upotrijebljene za utvrđivanje nenarušenih troškova električne energije, vode i rada, stoga je te izvore upotrijebila za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(166)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Osim toga, morala se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u čimbenike proizvodnje.

(167)

Kako bi utvrdila nenarušenu vrijednost troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti, Komisija je upotrijebila udio troškova proizvodnje koji troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit čine u reprezentativnim društvima u Kolumbiji, kako je objašnjeno u odjeljku 3.3.

(168)

Dobivene vrijednosti izražene u postotku prihoda iznosile su 14,2 % za dobit i 17 % za troškove prodaje, opće i administrativne troškove.

(169)

Za sve sirovine i pomoćne materijale Komisija se oslanjala na uvozne cijene u reprezentativnoj zemlji. Ta je uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja, osim Kine. Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) Osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na te cijene. Slično tomu, isključen je i uvoz u reprezentativnu zemlju iz zemalja koje nisu članice WTO-a navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (60).

(170)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom Osnovne uredbe, Komisija je primijenila relevantne uvozne pristojbe reprezentativne zemlje. U kasnijoj fazi, tijekom pojedinačnih izračuna dampinške marže, Komisija je uvoznoj cijeni dodala domaće troškove prijevoza specifične za poduzeće. Troškovi domaćeg prijevoza za sve sirovine temeljeni su na provjerenim podacima koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju.

(171)

Za sirovine sa zanemarivim učinkom u smislu troškova, o kojima društva nisu izvijestila u Prilogu III. Obavijesti o pokretanju postupka, ti su troškovi uključeni u režijske troškove proizvodnje kako je objašnjeno u odjeljku 3.8. Čimbenici proizvodnje izraženi kao režijski troškovi navedeni su u objavama koje su namijenjene odgovarajućim društvima.

(172)

Industrija Unije u svojim je primjedbama od 16. ožujka 2020. primijetila da za neke sirovine ili nisu postojale prosječne vrijednosti uvoza ili da se one odnose na male količine te su stoga nepouzdane ili da postoje drugi razlozi zbog kojih se pojavila sumnja u njihovu pouzdanost. Predložila je da se u tim slučajevima upotrebljavaju vrijednosti statističkih podataka za regiju ili one koje pružatelji usluga kao što su ArgusMedia, AgroChart ili IntraTec objave u istraživanjima tržišta.

(173)

U svojim je primjedbama od 11. prosinca 2020. ponovila da bi se u slučaju Kolumbije troškovi proizvodnje mogli utvrditi prema podacima o uvozu i dostupnim javnim podacima o cijenama električne energije, vode i javnim podacima o troškovima rada. Istaknula je da su se prosječne vrijednosti uvoza za manje važne čimbenike troškova činile visokima i predložila je da se zamijene podacima pružatelja specijaliziranih podataka.

(174)

U svojem podnesku od 23. ožujka 2020. CCCMC je komentirao da su neke uvozne cijene za određene ključne materijale poput ugljena, sumporne kiseline i klorovodične kiseline u Kolumbiji bile abnormalno visoke i stoga nisu reprezentativne. Tvrdio je i da postoje velike razlike između objavljenih uvoznih cijena Kolumbije, Tajlanda i Brazila te da se one znatno razlikuju čak i za isti materijal koji uvozi ista zemlja, što bi moglo biti posljedica razlika u kvaliteti unutar iste oznake HS. CCCMC je pozvao Komisiju da utvrdi razlog tih razlika i da ih ukloni. Komisija je razmotrila taj argument i, kad god je to bilo opravdano, nereprezentativne uvozne cijene zamijenila pouzdanim izvorima kako je detaljno prikazano u tablici A u nastavku.

(175)

CCCMC je isto tako tvrdio da je, s obzirom na to da se neke sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije kupuju na domaćem tržištu u Kini, nerazumno jednostavno upotrebljavati uvozne cijene određene treće zemlje jer te potonje cijene vjerojatno uključuju veće troškove otpreme/isporuke od troškova sirovina kupljenih na domaćem tržištu. To je posebno slučaj s opasnim kemikalijama poput sumporne i klorovodične kiseline, za čiju se isporuku upotrebljavaju posebna vozila. Stoga je CCCMC smatrao da se moraju provesti odgovarajuće prilagodbe kako bi se osigurala poštena usporedba.

(176)

Kad je riječ o tom argumentu, Komisija je napomenula da iz razloga navedenih u odjeljku 3.2.1. u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera primjenjuje članak 2. stavak 6.a Osnovne uredbe. Stoga traži nenarušene troškove u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji kako bi osigurala da na primijenjeni trošak ne utječu poremećaji i da se temelji na lako dostupnim podacima. U nedostatku bilo kakvih informacija o mogućim poremećajima na tržištu reprezentativne zemlje u pogledu tih opasnih kemikalija i u nedostatku podataka kojima bi CCCMC potkrijepio tvrdnju o visokim troškovima prijevoza, smatra se da vrijednosti uvoza reprezentativne zemlje ispunjavaju kriterije iz članka 2. stavka 6.a Osnovne uredbe te da se njima dobiva razumna procjena cijene u reprezentativnoj zemlji, među ostalim i troškova prijevoza. Nadalje, s obzirom na to da uvezeni ulazni elementi konkuriraju na domaćem tržištu reprezentativne zemlje u pogledu cijena, Komisija ih je smatrala pouzdanom zamjenskom vrijednošću.

(177)

Komisija je stoga upotrijebila uvozne cijene u Kolumbiji iz baze podataka GTA. Kada te cijene nisu bile reprezentativne ili na drugi način pouzdane, tražile su se međunarodne referentne vrijednosti. Kada one nisu bile dostupne, upotrijebljene su pouzdane cijene iz drugih izvora, kako je detaljno prikazano u tablici A u nastavku.

(178)

S obzirom na sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom unakrsnih provjera na daljinu, prema potrebi su utvrđeni sljedeći čimbenici proizvodnje i tarifne oznake koji se upotrebljavaju u Brazilu, Kolumbiji ili Tajlandu:

Tablica A

(179)

Komisija je uobičajenu vrijednost utvrdila u sljedećim koracima.

(180)

Prvo je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje (koji obuhvaćaju potrošnju sirovina i energije te rad). Primijenila je nenarušene jedinične troškove na temelju prethodno navedenih izvora na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku.

(181)

Drugo, kako bi se došlo do nenarušenih troškova proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju uvećani su za troškove sirovina i pomoćnih materijala iz uvodne izjave 171. i zatim izraženi kao udio u troškovima proizvodnje koje je stvarno imao svaki proizvođač izvoznik. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(182)

Konačno, Komisija je na prethodni izračun primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te ponderiranu prosječnu dobit sedam reprezentativnih kolumbijskih proizvođača sastojaka za industriju pića, sredstava za čišćenje i hrane te zdravstvenu i farmaceutsku industriju.

(183)

Kad se izraze u postotku troškova proizvodnje, iznose 24,82 % za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i 20,72 % za dobit. Kada se izraze u postotku prihoda, iznose 17 % za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te 14,2 % za dobit.

(184)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) Osnovne uredbe. Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda za svakog od četiriju proizvođača izvoznika koji surađuju.

(185)

Proizvođači izvoznici koji surađuju izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Izvozna je cijena stoga bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za proizvod iz postupka revizije koji se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(186)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuje na temelju cijena franko tvornica.

(187)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Na toj su osnovi, kad je to bilo primjenjivo i opravdano, izvršene prilagodbe povezane s prijevozom, osiguranjem, rukovanjem, utovarom i popratnim troškovima, pakiranjima, troškovima kredita, bankovnim naknadama i provizijama.

(188)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(189)

Na toj osnovi, ponderirane prosječne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose 42 % za Weifang Ensign Industry Co., Ltd. i 144 % za COFCO Bio-Chemical Energy (Yushu) Co. Ltd. Nije izračunan damping za RZBC Group (RZBC (Juxian) Co., Ltd. i povezanog trgovca RZBC Imp. & Exp. Co., Ltd.) ni za Jiangsu Guoxin Union Energy Co. Ltd., koji podliježu preuzetim obvezama u vezi sa cijenama kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 191.

(190)

Komisija je utvrdila i prosječnu dampinšku maržu proizvođača izvoznika koji ne surađuju. Na temelju raspoloživih podataka, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, primijenjena je najviša dampinška marža proizvođača koji surađuju, posebno s obzirom na znatno nižu razinu izvoznih cijena društava koja ne surađuju.

(191)

Sveukupno, većina kineskog izvoza u EU (između 70 % i 90 %) ostvarena je po znatno niskim dampinškim cijenama tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Preostali kineski izvoz izvršila su dva proizvođača izvoznika koji surađuju za koje nije utvrđen damping. Ta dva proizvođača izvoznika podliježu preuzetim obvezama u vezi sa cijenama i njihov izvoz u Uniju izvršen je po minimalnoj uvoznoj cijeni. Stoga se smatralo da je na cijene izvoza u Uniju utjecalo to preuzimanje obveze zbog čega nisu bile dovoljno pouzdane za potrebe utvrđivanja vjerojatnosti nastavka dampinga u kontekstu ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(192)

Ukratko, damping se nastavio za veliku većinu kineskog izvoza u Uniju. Komisija je stoga zaključila da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(193)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u predmetnoj zemlji i privlačnost tržišta Unije; odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji; i prakse izbjegavanja mjera.

(194)

Kao što je prethodno spomenuto, javila su se samo četiri kineska proizvođača izvoznika. Stoga su informacije kineskih proizvođača izvoznika o proizvodnom i rezervnom kapacitetu kojima je raspolagala Komisija bile ograničene.

(195)

Zbog toga se većina nalaza navedenih u nastavku koji se odnose na nastavak ili ponavljanje dampinga morala temeljiti na drugim izvorima, odnosno na bazama podataka Eurostata i GTA i informacijama koje je dostavila industrija Unije u zahtjevu za reviziju. Analizom tih informacija otkriveno je sljedeće.

(196)

Isključivo na temelju odgovora na upitnik proizvođača izvoznika koji surađuju u ispitnom postupku otkriven je rezervni proizvodni kapacitet od približno 129 000 tona, što čini od 20 % do 40 % potražnje u EU-u. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije procijenjeno je da su ukupni kineski proizvodni kapaciteti tri do četiri puta veći od ukupne potrošnje u EU-u.

(197)

Procjenjuje se da domaća kineska potražnja iznosi približno 465 000 tona, odnosno manje od 24 % proizvodnog kapaciteta zemlje. Nadalje, planiranim daljnjim povećanjima kapaciteta ukazuje se na to da će potonji doseći razinu ukupne svjetske potrošnje 2021. (62), čime će se dodatno povećati postojeći kineski višak kapaciteta. Zbog tih novih kapaciteta vjerojatno će doći do još većeg pritiska na izvoz, osobito s obzirom na jaz između kapaciteta i spomenutih razina domaće potražnje. Vrlo je malo vjerojatno da će se kineska domaća potrošnja povećati do te mjere da bi mogla pokriti postojeći kapacitet, a još manje povećani. Nadalje, zbog postojanja mjera koje su već na snazi na brojnim drugim tržištima vrlo je vjerojatno da će doći do znatnog povećanja dampinškog uvoza ako se mjere u Uniji ukinu.

(198)

Privlačnost tržišta Unije za kineski izvoz bila je očita s obzirom na stalnu i masovnu prisutnost, koja čak i uz mjere doseže od 30 % do 50 % udjela na tržištu Unije.

(199)

Privlačnost tržišta Unije bila je dodatno naglašena time što kineski ulagač u Uniji gradi novo postrojenje kapaciteta do 60 000 tona (63).

(200)

Nadalje, kineski izvoz na druga važna tržišta kao što su SAD, Brazil, Kolumbija, Indija ili Tajland bio je ograničen postojanjem mjera trgovinske zaštite.

(201)

Privlačnost tržišta Unije bila je dodatno potvrđena cjenovnim elementima navedenima u nastavku.

(202)

Izvozne cijene u treće zemlje četiriju društava koji surađuju bile su od 20 % do 40 % niže od izvoznih cijena u Uniju, čime se ponovno naglašava privlačnost njezina tržišta.

(203)

Prakse izbjegavanja mjera preko Malezije, koje su dovele do uvođenja pristojbi za sprečavanje izbjegavanja mjera u siječnju 2016. iz uvodne izjave 5., bile su dodatna potvrda privlačnosti tržišta Unije za kineski izvoz.

(204)

Kao što je prethodno objašnjeno, damping se nastavio za veliku većinu kineskog izvoza.

(205)

Nadalje, sve je upućivalo na to da bi se prodaja odvijala na dampinškoj razini ako mjere isteknu.

(206)

Prvo, činjenica da su sva društva s preuzetim obvezama prodavala točno po minimalnoj uvoznoj cijeni iz preuzete obveze ukazivala je na to da je preuzeta obveza djelovala kao donja granična cijena. Bez takvog praga i suočena s konkurencijom drugih kineskih izvoza čija je cijena od 30 % do 40 % niža od preuzete obveze, društva bi morala prodavati po tom nižem rasponu cijena da bi ostala na tržištu. To bi po svoj prilici dovelo do većih dampinških marži za sva društva koje podliježu preuzetoj obvezi.

(207)

Drugo, izbjegavanje mjera moglo bi se smatrati dodatnim čimbenikom koji ukazuje na interes izvoznika za ulazak na tržište Unije i njihovu nemogućnost konkuriranja na tržištu Unije na nedampinškim razinama. Postojao je i obrazac nepravedne politike određivanja cijena kineskih društava kada izvoze na druga tržišta, koji je vidljiv iz velikog broja mjera trgovinske zaštite za limunsku kiselinu u trećim zemljama, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 200.

(208)

Treće, izvozne cijene za treće zemlje četiriju društava koja surađuju bile su mnogo niže od onih za Uniju, što ukazuje na vjerojatnost daljnjeg pada izvoznih cijena, a time i daljnjeg povećanja dampinških marži ako mjere isteknu.

(209)

Kako je bilo vidljivo iz prethodne analize, ako dođe do isteka mjera, treba očekivati nastavak dampinga i veliku vjerojatnost povećanja dampinških marži, uz još veći uvoz na privlačno tržište Unije.

(210)

Nakon objave CCCMC i tri proizvođača izvoznika koji surađuju doveli su u pitanje nalaze o rezervnom kapacitetu. Tvrdili su da su se na temelju izračuna Komisije rezervni kapaciteti smanjili sa 192 000 tona 2015. (prethodna revizija) na 129 000 tona tijekom RIPR-a, što je u suprotnosti s nalazom o sve većim rezervnim proizvodnim kapacitetima koji dovode do većeg pritiska na izvoz. Komisija je napomenula da je rezervni kapacitet procijenila na temelju podataka proizvođača izvoznika koji surađuju. Ti proizvođači izvoznici koji surađuju razlikuju se od proizvođača izvoznika koji su surađivali u prethodnoj reviziji. Stoga je usporedba CCCMC-a i triju proizvođača izvoznika koji surađuju manjkava. U svakom slučaju, 129 000 tona još uvijek predstavlja golem višak kapaciteta. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(211)

Nakon objave CCCMC i tri proizvođača izvoznika koji surađuju tvrdili su da Komisija nije provjerila pouzdanost i točnost zatraženih dokaza o planiranim povećanjima kapaciteta koje je dostavila industrija Unije. Komisija je napomenula da je u tom pogledu pažljivo preispitala podneske industrije Unije i CCCMC-a te da nije otkrila nikakve elemente koji bi mogli promijeniti njezine nalaze kako su utvrđeni u uvodnoj izjavi 197.

(212)

Nakon objave CCCMC i tri proizvođača izvoznika koji surađuju tvrdili su da je zaključak Komisije da bi se izvozne cijene u Uniju snizile na razine trećih zemalja ako ne bude novih mjera potpuna spekulacija. Tvrdili su i da Komisija nije dostavila nikakvu kvantifikaciju ni analizu u pogledu zaključka da bi se bez mjera izvoz iz NRK-a vjerojatno povećao i da bi se odvijao pri višim dampinškim maržama. Naposljetku, tvrdili su da Komisija nije iznijela utemeljeno ekonomsko obrazloženje zašto bi kineski proizvođači izvoznici znatno smanjili svoje cijene u Uniji ako se mjere ne nastave.

(213)

Komisija je u odgovoru napomenula da je ispitnim postupkom jasno utvrđeno da se damping nastavlja čak i na temelju izvoznih cijena koje proizlaze iz najniže uvozne cijene preuzetih obveza. Cijene proizvođača izvoznika koji ne podliježu preuzetim obvezama bile su znatno niže, što jasno upućuje na to da bi se cijene vjerojatno snizile da nema preuzetih obveza. Osim toga, Komisija je utvrdila da su cijene izvoza u Uniju znatno više od cijena izvoza na druga tržišta za sve proizvođače izvoznike koji podliježu preuzetim obvezama, što upućuje na to da bi tržište Unije privuklo povećanje uvoza. Ti elementi, zajedno sa znatnim rezervnim kapacitetom u NRK-u, jasno podupiru nalaz da bi se izvoz u Uniju vjerojatno nastavio po dampinškim cijenama i u povećanom obujmu u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(214)

Istovjetni su proizvod u Uniji tijekom RIPR-a proizvodila dva proizvođača. Ta dva proizvođača čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(215)

S obzirom na to da samo dva proizvođača čine industriju Unije, Komisija je, kako bi zaštitila povjerljive podatke, neke podatke u ovoj Uredbi navela kao raspone i/ili indekse u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe.

(216)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila od 300 000 do 350 000 tona. Komisija je utvrdila brojku na temelju odgovora na upitnik dvaju proizvođača iz Unije.

(217)

Komisija je utvrdila slobodnu tržišnu potrošnju u Uniji na temelju slobodne tržišne prodaje industrije Unije na tržištu Unije i uvoza iz NRK-a i ostalih trećih zemalja, kako je navedeno u odgovorima na upitnik i statističkim podacima o uvozu na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6.

(218)

Slobodna tržišna potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(219)

Potrošnja u Uniji u početku se povećala za 7 %, s vrhuncem 2017. i 2018. Od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije potrošnja se donekle smanjila, ali je ostala 3 % veća nego na početku razmatranog razdoblja.

(220)

Razlog povećanja potrošnje limunske kiseline bio je porast potrošnje proizvoda za koje se upotrebljava proizvod iz postupka revizije u raznim industrijama kao što su prehrambena, farmaceutska i kozmetička. Nadalje, zakonodavstvom kojim se zahtijeva zamjena fosfata u deterdžentima za čišćenje u kućanstvu pridonijelo se potrošnji proizvoda iz postupka revizije jer je limunska kiselina jedna od prikladnijih zamjena za fosfate u tim primjenama.

(221)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. i odgovora na upitnik industrije Unije.

(222)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(223)

Obujam uvoza iz Kine bio je znatan tijekom čitavog razmatranog razdoblja te je ostao na gotovo istoj razini u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na 2016. Manji uvoz 2017. i veći uvoz 2018. povezani su s time što je limunska kiselina proizvod koji se prevozi u velikim količinama, a takva je količina na tržište Unije ušla u siječnju 2018. i stoga je pripisana uvozu iz 2018. (uvoz iz siječnja 2018. veći je za približno 50 % u odnosu na prosinac 2017.). Sveukupno, obujam uvoza iz Kine bio je stabilan.

(224)

Tržišni udio uvoza limunske kiseline iz Kine bio je znatan i uglavnom je iznosio približno 40 %, uz mali pad od 1,4 postotna boda u razmatranom razdoblju. Budući da se smanjio i uvoz iz drugih zemalja, kako je opisano u uvodnim izjavama 234. i 235., Komisija je primijetila da je povećana potražnja tijekom razmatranog razdoblja zadovoljena povećanjem proizvodnje industrije Unije.

(225)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(226)

Cijena limunske kiseline uvezene iz Kine bila je stabilna tijekom razmatranog razdoblja. Sveukupno, cijena kineske limunske kiseline smanjila se za 5 % u odnosu na 2016. Uvozne cijene iz Kine ostale su znatno niže u odnosu na cijene iz Unije, kako je prikazano u tablici 8.

(227)

Povećanje uvoznih cijena 2017. može se povezati s porastom potrošnje, koji je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 219., bio posebno visok 2017. zbog zakonodavne promjene opisane u uvodnoj izjavi 220. koja se odnosi na fosfate. Taj porast potražnje potaknuo je rast uvoznih cijena. Cijene su zatim opet pale 2018. i 2019. kako se potražnja prilagodila.

(228)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila uspoređujući:

(229)

U nastavku su prikazane dvije razine marži sniženja cijena, a prva obuhvaća proizvođače izvoznike koji surađuju i koji ne podliježu preuzetoj obvezi spomenutoj u uvodnoj izjavi 189. Druga razina uključuje i tri suradnika koji su podlijegali preuzetoj obvezi. Razlikuju se jer su na cijene društava koja podliježu preuzetoj obvezi utjecali uvjeti preuzete obveze.

(230)

Za proizvođače izvoznike koji ne surađuju nije bilo moguće utvrditi sniženje cijena na temelju cijena po vrsti proizvoda jer ti podaci nisu bili dostupni. Stoga je sniženje cijena utvrđeno usporedbom ukupnih ponderiranih prosječnih prodajnih cijena i za proizvođače u Uniji i za kineske proizvođače izvoznike koji ne surađuju.

(231)

Usporedbe cijena izvršene su za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultati usporedbi izraženi su kao postotak prometa proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Oni su pokazali ponderiranu prosječnu maržu sniženja cijena za proizvođače izvoznike koji nisu podlijegali preuzetoj obvezi veću od 19 %, a za proizvođače izvoznike koji su podlijegali preuzetoj obvezi veću od 10 %.

(232)

Uvoz limunske kiseline iz trećih zemalja, osim iz Kine, uglavnom je dolazio iz Kambodže, Kolumbije i Tajlanda.

(233)

(Zbirni) obujam uvoza, kao i tržišni udio i kretanje cijena za uvoz limunske kiseline iz ostalih trećih zemalja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

(234)

Najveći obujam uvoza limunske kiseline iz trećih zemalja, osim iz Kine, tijekom razmatranog razdoblja dolazio je iz Tajlanda. Uvoz iz Tajlanda smanjio se za 31 % tijekom razmatranog razdoblja. U svakoj su godini razmatranog razdoblja cijene slijedile kretanje cijena kineskog uvoza, ali su bile više za od 11 % do 15 %.

(235)

Uvoz limunske kiseline iz svih trećih zemalja pao je za 30 % tijekom razmatranog razdoblja. I njihove su cijene bile više u odnosu na cijene uvoza iz Kine.

(236)

Ocjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(237)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog su se razdoblja kretali na sljedeći način:

Tablica 5.

Obujam proizvodnje, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u Uniji

(238)

Obujam proizvodnje povećao se za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, a vrhunac proizvodnje postignut je 2017. (kada je bio za 14 % veći nego 2016.). Kretanje obujma proizvodnje industrije Unije u velikoj mjeri prati kretanje potrošnje u Uniji.

(239)

Proizvodni kapacitet stalno se povećavao tijekom razmatranog razdoblja, a u usporedbi s 2016. bio je za 13 % veći u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(240)

Iskorištenost kapaciteta bila je promjenjiva tijekom razmatranog razdoblja te je dosegnula najnižu razinu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, na 3 % ispod razine iz 2016.

(241)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije tijekom razmatranog su se razdoblja kretali na sljedeći način:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio u Uniji

(242)

Prodaja na ograničenom tržištu, uglavnom povezana s proizvodnjom posebnih proizvoda i posebnih soli za koje je limunska kiselina potrebna kao ulazni element, bila je na maloj razini ispod 5 000 tona svake godine razmatranog razdoblja te stoga nije imala primjetan učinak na stanje industrije Unije, uključujući njezine tržišne udjele.

(243)

Prodaja se razvijala slično kretanju proizvodnje i povećala se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja, a bila je na najvišoj razini 2017.

(244)

Tržišni udio industrije Unije bio je između 50 % i 64 % svake godine razmatranog razdoblja. U razdoblju ispitnog postupka revizije povećao se za približno četiri postotna boda.

(245)

Zaposlenost i produktivnost razvijali su se u Uniji tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost u Uniji

(246)

Broj zaposlenih izražen u ekvivalentu punog radnog vremena povećao se za približno 7 % tijekom razmatranog razdoblja te dosegao razinu od više od 640 zaposlenika u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(247)

Produktivnost je tijekom razmatranog razdoblja porasla tek neznatno za približno 2 %. S tim u vezi, produktivnost se izražava kao broj tona po broju zaposlenih (ekvivalenti punog radnog vremena) tijekom godine.

(248)

Učinak stvarnih dampinških marži na industriju Unije ublažen je preuzetom obvezom koja se primjenjivala na razinu cijena velikih kineskih proizvođača izvoznika te je ona djelovala kao prag za relevantne kineske izvozne cijene.

(249)

Stoga se može zaključiti da se industrija Unije oporavila od štete prouzročene prethodnim dampingom kineskih proizvođača izvoznika. Tijekom razmatranog razdoblja nastavio se postupak oporavka industrije Unije, što pokazuje povoljno kretanje glavnih pokazatelja štete.

(250)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(251)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji bile su vrlo stabilne i porasle su samo za 1 % tijekom razmatranog razdoblja.

(252)

Jedinični trošak proizvodnje mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja, a u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegao je 5 % veću razinu u odnosu na 2016. Povećanje troškova u kombinaciji sa samo malim rastom prodajnih cijena uzrokovalo je smanjenje profitabilnosti, kako je opisano u uvodnoj izjavi 257.

(253)

Prosječni troškovi rada proizvođača Unije tijekom razmatranog su se razdoblja kretali na sljedeći način:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(254)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije porasli su za 4 % tijekom razmatranog razdoblja, što je niže od inflacije u Uniji tijekom tog razdoblja.

(255)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(256)

Završne zalihe proizvođača iz Unije povećale su se tijekom razmatranog razdoblja. Razina zaliha na stabilnoj je razini nakon povećane prodaje i proizvodnje. Mnogo niža razina zaliha bila je iznimka za kraj 2017. Iznimka je povezana s povećanom potražnjom za limunskom kiselinom zbog zamjene fosfata u kemijskom sastavu određenih proizvoda, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 220.

(257)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(258)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(259)

Profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja bila je na najvišoj razini 2017. Iznimne okolnosti bile su povezane sa zamjenom fosfata, kako je opisano u uvodnoj izjavi 220., a veća profitabilnost te godine trebala bi biti povezana s povećanom potražnjom u toj određenoj godini. Ukupna profitabilnost industrije u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je iznad 10 %.

(260)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Njegov se razvoj zadržao na sličnim razinama tijekom razmatranog razdoblja, osim 2017.

(261)

Povrat ulaganja je dobit izražena kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Njegov je razvoj bio sličan razvoju profitabilnosti te je ostao na zadovoljavajućim razinama tijekom čitavog razmatranog razdoblja.

(262)

Nijedan od proizvođača iz Unije nije prijavio poteškoće s prikupljanjem kapitala tijekom razmatranog razdoblja.

(263)

Većina pokazatelja štete kao što su proizvodnja, obujam prodaje, zaposlenost, kapacitet, produktivnost i novčani tok razvijali su se pozitivno. Iako je kretanje financijskih pokazatelja kao što su profitabilnost i povrat ulaganja negativno, njihove su apsolutne razine zadovoljavajuće i ne ukazuju na znak materijalne štete.

(264)

Stoga je Komisija zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(265)

Komisija je u uvodnoj izjavi 262. zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja i procijenila, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, postoji li vjerojatnost ponavljanja prvotno nanesene štete nastale dampinškim uvozom iz Kine ako se dopusti da mjere protiv kineskog uvoza isteknu (64).

(266)

Prethodna kretanja u pogledu cijena i količine uvoza proizvoda iz postupka revizije iz Kine pokazuju da su, iako su kineski izvoznici zadržali znatnu prisutnost na tržištu Unije, mjere na snazi (pristojba i preuzete obveze) dovele do poboljšanja tržišnih uvjeta. Ta su kretanja najviše koristila industriji Unije jer je tržišna prisutnost ostalih trećih zemalja ostala ograničena. To upućuje na to da je uklanjanje štete uglavnom posljedica postojanja mjera na snazi.

(267)

Kao što je spomenuto u uvodnim izjavama 196. i 197., proizvođači izvoznici u NRK imaju goleme i sve veće rezervne kapacitete koji im omogućuju da vrlo brzo povećaju svoj izvoz. Usto, zbog isplativijih cijena na tržištu Unije u usporedbi s većinom tržišta trećih zemalja, vjerojatno je da bi se znatne količine koje se trenutačno izvoze u te zemlje mogle preusmjeriti na tržište Unije dopusti li se da isteknu antidampinške mjere.

(268)

Nadalje, na glavnim međunarodnim tržištima postoje mjere trgovinske zaštite za kinesku limunsku kiselinu. Stoga će kineskim proizvođačima izvoznicima biti teže prodavati na tim tržištima nego na nezaštićenom tržištu Unije dopusti li se da antidampinške mjere isteknu.

(269)

Usto, razine cijena kineskih izvoznika bile su znatno niže od cijena industrije Unije čak i s mjerama na snazi. Bez pristojbi, sniženje cijena proizvođača izvoznika bez preuzete obveze bilo bi veće od 29 %. Prethodno navedeno pokazuje razine cijena s kojima bi kineski proizvođači izvoznici vjerojatno ušli na tržište Unije da nema mjera. Bez mjera na snazi industrija Unije ne bi mogla zadržati svoje cijene te bi vjerojatno pretrpjela gubitke kao u početnom ispitnom postupku.

(270)

Vjerojatnost jeftinog kineskog izvoza da nema mjera potvrđuju i brojni antidampinški ispitni postupci protiv kineske limunske kiseline u drugim zemljama navedeni u uvodnoj izjavi 200.

(271)

Kombinacija velikog izvoznog kapaciteta kineskih proizvođača i štetnih cijena izravno bi dovela do brzog gubitka prodaje industrije Unije i/ili pada njezinih cijena, što bi dovelo do velikog financijskog pogoršanja te bi se ugrozio opstanak industrije Unije, kao što je pokazalo zatvaranje ostalih proizvođača iz Unije, spomenuto u uvodnoj izjavi 276.

(272)

Nakon objave CCCMC i tri proizvođača izvoznika koji surađuju komentirali su o vjerojatnosti ponavljanja štete da povećani uvoz po nižim cijenama ne bi imao komercijalni ni tržišni smisao u slučaju isteka mjera. Osim toga, CCCMC je tvrdio i da mjere trgovinske zaštite u drugim zemljama ne bi imale znatan utjecaj na donošenje odluka proizvođača izvoznika iz Kine. Te tvrdnje nisu bile potkrijepljene niti se njima na bilo koji način dokazalo da je širok raspon prethodno navedenih materijalnih elemenata i obrazloženja netočan. Nadalje, Komisija je primijetila da su uvozne cijene bez pristojbi, kako je prikazano u tablici 3., već znatno niže od troškova proizvodnje industrije Unije (kako je prikazano u tablici 11.). Stoga bi se čak i zadržavanjem tako niskih uvoznih cijena izvršilo pritisak na industriju Unije, koji bi vjerojatno ponovno postao šteta. Te se tvrdnje stoga ne mogu prihvatiti.

(273)

Stoga se zaključuje da bi izostanak mjera vrlo vjerojatno doveo do znatnog povećanja izvoza iz Kine po dampinškim cijenama i vjerojatno bi se ponovila materijalna šteta.

(274)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnikâ.

(275)

Oba proizvođača iz Unije koja zajedno čine 100 % proizvodnje u Uniji surađivala su u ovom ispitnom postupku. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 263., industrija Unije oporavila se od štete uzrokovane prošlim dampingom i njezino je poslovanje održivo kada ne podliježu nelojalnoj konkurenciji dampinškog uvoza.

(276)

Industrija Unije pratila je povećanu potražnju za limunskom kiselinom, među ostalim ulaganja potrebna za povećanje proizvodnog kapaciteta te ga planira dalje povećavati.

(277)

Istodobno, ukidanje mjera vrlo bi vjerojatno dovelo do povećanja nepoštenog tržišnog natjecanja zbog dampinškog kineskog uvoza, čime bi se doveo u opasnost nastavak rada preostalih proizvođača u industriji koja je inače održiva. Podsjeća se da su tri proizvođača iz Unije zatvorila svoja postrojenja prije uvođenja mjera protiv kineskog uvoza.

(278)

Komisija je stoga zaključila da je u interesu Unije da se zadrže mjere na snazi.

(279)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., samo je jedan nepovezani uvoznik dostavio odgovor na upitnik. Stoga među uvoznicima nije bilo previše interesa za ispitni postupak.

(280)

Uvoznici limunske kiseline često su trgovci širokog spektra kemijskih proizvoda i stoga nisu ograničeni na limunsku kiselinu. Nadalje, uvoze kemijske proizvode iz drugih trećih zemalja osim Kine, a trguju i proizvodima koje proizvodi industrija Unije. Stoga se očekuje da će potencijalni učinak zadržavanja pristojbi na uvoznike biti vrlo ograničen.

(281)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 23., Komisija je primila odgovore na upitnik od četiriju korisnika iz industrije zdravlja, ljepote i kućne higijene. Unatoč tomu što je industrija hrane i pića bila najveći korisnik limunske kiseline, nijedan korisnik iz te industrije nije surađivao u ispitnom postupku.

(282)

Limunska kiselina čini malen ili čak zanemariv dio strukture troškova većine korisnika. U nekim posebnim vrstama proizvoda, posebno u području proizvoda za kućnu higijenu kao što su tablete za perilicu posuđa, udio limunske kiseline mnogo je veći.

(283)

U svojim primjedbama korisnici koji su surađivali tvrdili su da se industrija Unije u potpunosti oporavila i naznačili da nije u mogućnosti u potpunosti zadovoljiti potražnju u Uniji. U primjedbama se navodi i da je, posebno za proizvode s izrazito visokim udjelom limunske kiseline, proizvodnja tih proizvoda u Uniji manje konkurentna u usporedbi sa zemljama u kojima limunska kiselina ne podliježe pristojbama. Korisnici su ukazali i na dobru financijsku situaciju proizvođača iz Unije.

(284)

Postojeće mjere nisu utjecale na dostupnost limunske kiseline iz izvora koji nisu iz Unije, što je potvrđeno stalnim velikim prisustvom kineskog izvoza. I proizvođači iz Unije i kineski ulagači u Uniju iz uvodne izjave 199. planiraju povećanje proizvodnih kapaciteta u Uniji.

(285)

Profitabilnost korisnika koji surađuju bila je visoka, a za većinu njih financijski je učinak troškova limunske kiseline kao sirovine bio zanemariv. Za korisnike koji se bave proizvodnjom vrste proizvoda koji sadržavaju veći udio limunske kiseline ti su proizvodi bili samo dio mnogo šireg asortimana. Tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, kada je više korisnika surađivalo u ispitnom postupku, Komisija je utvrdila da limunska kiselina čini najviše 5 % troškova sirovina korisnika koji proizvode kemijske proizvode. Stoga se smatralo da je učinak mjera na te korisnike ograničen.

(286)

U smislu ravnoteže, pozitivan učinak mjera na industriju Unije uvelike je nadmašio ograničen negativni utjecaj mjera na snazi na korisnike.

(287)

Sigurnost opskrbe važan je element tržišta limunske kiseline. Za većinu primjena limunske kiseline čimbenik cijene bio je zanemariv, a ključno je bilo da proizvod iz postupka revizije bude dostupan kao sirovina. Opstanak industrije Unije bio bi ugrožen bez mjera te bi došlo do posljedica izvan same industrije, npr. smanjenja dostupnih izvora opskrbe ili smanjenja broja konkurenata na tržištu.

(288)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi povezani s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz limunske kiseline podrijetlom iz Kine.

(289)

Na temelju zaključaka do kojih je Komisija došla s obzirom na ponavljanje dampinga i štete te s obzirom na interes Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na limunsku kiselinu iz Kine.

(290)

Kad je riječ o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske („UK”) iz Europske unije, koje je stupilo na snagu 1. siječnja 2021., Komisija je analizirala i njegov učinak na zaključke ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(291)

S tim u vezi, Komisija je utvrdila da je tijekom razmatranog razdoblja udio ukupnog uvoza limunske kiseline u UK činio manje od 10 % ukupnog uvoza na razini EU-28 (izvor: baza podataka iz članka 14. stavka 6.). Smanjenje unutarnjeg tržišta na EU27 ne bi utjecalo ni na privlačnost tržišta Unije ni na razinu cijena uvoza predmetnog proizvoda u Uniji.

(292)

Jedina dva proizvođača iz Unije ostvarila su u Ujedinjenoj Kraljevini podjednaku prodaju.

(293)

Za dva kineska proizvođača izvoznika kod kojih je dampinška marža izračunana kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 189. uklanjanje izvozne prodaje u Ujedinjenoj Kraljevini za potrebe izračuna dampinške marže ne bi imalo učinak veći od jednog postotnog boda. Posljedično se ne bi mijenjale ni dampinške marže za proizvođače koji ne surađuju.

(294)

Komisija je stoga zaključila da se rezultati ovog ispitnog postupka koji dovode do zadržavanja antidampinških mjera ne bi razlikovali, neovisno o tome uzima li se UK u obzir u analizi. Nijedna zainteresirana strana nije iznijela primjedbe o tom pitanju.

(295)

Sve su zainteresirane strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Odobreno im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave.

(296)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (65), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata koju treba platiti trebala bi biti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(297)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,