08/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

277

L 129/52

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.05.2010.

(1)

Uredba br. 19/65/EEZ ovlašćuje Komisiju primijeniti putem uredbe članak 101. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (2) na određene kategorije vertikalnih sporazuma i odgovarajućih usklađenih djelovanja koji su obuhvaćeni člankom 101. stavkom 1. Ugovora. Propisi o skupnom izuzeću primjenjuju se na vertikalne sporazume koji ispunjavaju određene uvjete, a ta izuzeća mogu biti općenita ili se odnositi na neki posebni sektor.

(2)

Komisija je definirala kategoriju vertikalnih sporazuma za koju ona smatra da uobičajeno ispunjava uvjete utvrđene u članku 101. stavku 3. Ugovora te je u tu svrhu donijela Uredbu Komisije (EU) br. 330/2010 od 20. travnja 2010. o primjeni članka 101. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađenih djelovanja (3) kojom se zamjenjuje Uredba Komisije (EZ) br. 2790/1999 (4).

(3)

Sektor motornih vozila koji uključuje putnička vozila i laka gospodarska vozila od 1985. podliježe posebnim uredbama o skupnom izuzeću, najnovija od kojih je Uredba Komisije (EZ) br. 1400/2002 od 31. srpnja 2002. o primjeni članka 81. stavka 3. Ugovora na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađenih djelovanja u sektoru motornih vozila (5). Uredba (EZ) br. 2790/1999 izričito propisuje da se ne primjenjuje na vertikalne sporazume čiji je predmet sporazuma obuhvaćen područjem primjene bilo koje druge uredbe o skupnom izuzeću. Stoga, sektor motornih vozila nije obuhvaćen navedenom uredbom.

(4)

Uredba (EZ) br. 1400/2002 prestaje važiti 31. svibnja 2010. Međutim, u sektoru motornih vozila treba nastaviti s primjenom skupnog izuzeća radi pojednostavljenja postupka i snižavanja troškova prilagodbe za dotične poduzetnike, istodobno osiguravajući učinkovito praćenje tržišta u skladu s člankom 103. stavkom 2. točkom (b) Ugovora.

(5)

Iskustvo stečeno u sektoru motornih vozila od 2002. u vezi s distribucijom novih motornih vozila, distribucijom rezervnih dijelova i pružanjem usluga popravka i održavanja motornih vozila, omogućuje definirati kategoriju vertikalnih sporazuma u sektoru motornih vozila za koje se može reći da uobičajeno ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 101. stavku 3. Ugovora.

(6)

Ta kategorija uključuje vertikalne sporazume za kupnju, prodaju ili daljnju prodaju novih motornih vozila, vertikalne sporazume za kupnju, prodaju ili daljnju prodaju rezervnih dijelova za motorna vozila te vertikalne sporazume za pružanje usluga popravka i održavanja takvih vozila, u slučajevima kada se ovi sporazumi sklapaju između nekonkurentnih poduzetnika, između određenih konkurenata ili određenih udruženja trgovaca na malo ili servisera. Također, uključuje vertikalne sporazume koji sadrže dodatne odredbe o ustupanju ili korištenju prava intelektualnog vlasništva. Izraz „vertikalni sporazumi” treba primjereno definirati, kako bi osim navedenih sporazuma na odgovarajući način uključivao i usklađena djelovanja.

(7)

Određene vrste vertikalnih sporazuma mogu poboljšati ekonomsku učinkovitost unutar proizvodnog lanca ili lanca distribucije na način što će omogućiti bolju suradnju između sudjelujućih poduzetnika. Posebno, oni sudionicima sporazuma posebno mogu smanjiti troškove transakcije i distribucije te doprinijeti optimizaciji njihove prodaje i ulaganja.

(8)

Vjerojatnost da će takvi učinci poboljšane učinkovitosti nadmašiti protutržišne učinke koji su posljedica ograničenja sadržanih u vertikalnim sporazumima ovisi o tržišnoj snazi sudionika sporazuma, pa stoga, i o mjeri u kojoj su ti poduzetnici izloženi konkurenciji drugih dobavljača robe ili usluga, a koje kupac smatra nadomjestivima ili zamjenjivima na temelju njihovih svojstava, cijena ili namjene. Vertikalni sporazumi koji sadrže ograničenja za koja se s vjerojatnošću može tvrditi da će ograničiti tržišno natjecanje i biti na štetu potrošača, ili ograničenja koja nisu neophodna za ostvarenje učinaka poboljšane učinkovitost, treba isključiti iz pogodnosti skupnog izuzeća.

(9)

Radi definiranja odgovarajućeg područja primjene uredbe o skupnom izuzeću Komisija mora uzeti u obzir uvjete tržišnog natjecanja u predmetnom sektoru. S tim u vezi, zaključci dubinskog ispitivanja sektora motornih vozila koji su sadržani u Evaluacijskom izvješću o djelovanju Uredbe Komisije (EZ) br. 1400/2002 od 28. svibnja 2008. (6) i u Komunikaciji Komisije o budućem zakonodavnom okviru pravila o tržišnom natjecanju koja se primjenjuju na sektor motornih vozila od 22. srpnja 2009. (7) pokazali su da je potrebno razlikovati sporazume za distribuciju novih motornih vozila i sporazume za pružanje usluga popravka i održavanja te sporazume za distribuciju rezervnih dijelova.

(10)

Kada je riječ o distribuciji novih motornih vozila, čini se da ne postoje značajne pravne praznine koje se tiču tržišnog natjecanja koje bi ovaj sektor razlikovale od ostalih gospodarskih sektora i koje bi zahtijevale primjenu pravila različitih i strožih od onih koja su utvrđena u Uredbi (EU) br. 330/2010. Prag tržišnog udjela, neizuzimanje određenih vertikalnih sporazuma i ostali uvjeti utvrđeni u toj Uredbi uobičajeno osiguravaju da su vertikalni sporazumi za distribuciju novih motornih vozila u skladu sa zahtjevima iz članka 101. stavka 3. Ugovora. Zato trebaju takvi sporazumi uživati pogodnost izuzeća koje im osigurava Uredba (EU) br. 330/2010, podložno svim uvjetima koji su navedeni u istoj Uredbi.

(11)

Kada je riječ o sporazumima za distribuciju rezervnih dijelova i sporazumima za pružanje usluga popravka i održavanja u obzir se trebaju uzeti neka posebna obilježja poslijeprodajnog tržišta automobila. Iskustvo Komisije u primjeni Uredbe (EZ) br. 1400/2002 posebice ukazuje na činjenicu da se povećanja cijena za pojedinačne poslove servisiranja samo djelomično odražavaju u povećanoj pouzdanosti modernih automobila i produženju intervala između servisiranja. Taj potonji trend povezan s tehnološkim napretkom i povećanom složenošću i pouzdanošću autodijelova koje proizvođači vozila kupuju od dobavljača originalne opreme. Ti dobavljači prodaju svoje proizvode kao rezervne dijelove na poslijeprodajnom tržištu bilo putem mreže ovlaštenih servisera koje su uspostavili proizvođači vozila, bilo putem nezavisnih kanala prodaje koji time predstavljaju važnu konkurenciju na poslijeprodajnom tržištu motornih vozila. Troškovi koje za usluge popravka i održavanja prosječno snose potrošači u Uniji predstavljaju vrlo visok udio u njihovim ukupnim troškovima koje izdvajaju za motorna vozila.

(12)

Konkurentni uvjeti na poslijeprodajnom tržištu automobila izravno utječu na javnu sigurnost, jer može doći do nepouzdanosti i nesigurnosti vozila ako se neprimjereno servisiraju, ali i na javno zdravlje i okoliš, budući da emisije ugljičnog dioksida i drugih onečišćivača zraka mogu biti veće kod vozila koja se nisu redovito održavala.

(13)

U mjeri u kojoj se može utvrditi zasebno poslijeprodajno tržište, učinkovito tržišno natjecanje na tržištima nabave i prodaje rezervnih dijelova, kao i na tržištu pružanja usluga popravka i održavanja motornih vozila, ovisi o razini kompetitivne interakcije između ovlaštenih servisera, drugim riječima onih koji posluju unutar servisnih mreža koje su uspostavili izravno ili neizravno proizvođači vozila, kao i između ovlaštenih i neovisnih poduzetnika uključujući neovisne dobavljače i servisere rezervnih dijelova. Njihova konkurentna sposobnost ovisi o neograničenom pristupu osnovnim sredstvima kao što su rezervni dijelovi i tehničke informacije.

(14)

Uzimajući u obzir navedene specifičnosti, pravila iz Uredbe (EU) br. 330/2010, uključujući i ono o jedinstvenom pragu tržišnog udjela od 30 %, su neophodna, premda nisu dostatna za ograničavanje primjene pogodnosti skupnog izuzeća samo na vertikalne sporazume za distribuciju rezervnih dijelova i pružanje usluga popravka i održavanja za koje se s dovoljnom sigurnošću može pretpostaviti da ispunjavaju uvjete iz članka 101. stavka 3. Ugovora.

(15)

Zbog toga trebaju vertikalni sporazumi za distribuciju rezervnih dijelova i pružanje usluga popravka i održavanja uživati pogodnost skupnog izuzeća samo ako udovoljavaju, pored uvjeta za izuzeće iz Uredbe (EU) br. 330/2010, strožim uvjetima koji se odnose na određene vrste posebno teških ograničenja tržišnog natjecanja koja mogu ograničiti opskrbu i upotrebu rezervnih dijelova na poslijeprodajnom tržištu motornih vozila.

(16)

Pogodnost skupnog izuzeća ne bi trebali uživati posebno sporazumi kojima se članovima selektivnog sustava distribucije koji je uspostavio proizvođač vozila ograničava prodaja rezervnih dijelova neovisnim serviserima koji ih koriste za pružanje usluga popravka ili održavanja. Bez pristupa tim rezervnim dijelovima, neovisni serviseri ne bi bili u mogućnosti učinkovito se natjecati na tržištu s ovlaštenim serviserima, budući da potrošačima ne bi mogli pružiti usluge visoke kvalitete koje doprinose sigurnom i pouzdanom funkcioniranju motornih vozila.

(17)

Osim toga, kako bi se osiguralo učinkovito tržišno natjecanje na tržištima popravka i održavanja te kako bi se omogućilo serviserima da krajnjim korisnicima nude rezervne dijelove konkurentnih proizvođača, skupno izuzeće ne bi trebalo obuhvaćati vertikalne sporazume koji, iako u skladu s Uredbom (EU) br. 330/2010, ipak ograničavaju pravo proizvođača rezervnih dijelova da takve dijelove prodaju ovlaštenim serviserima unutar sustava distribucije proizvođača vozila, neovisnim distributerima rezervnih dijelova, neovisnim serviserima ili krajnjim korisnicima. Ovo ne utječe na odgovornost proizvođača rezervnih dijelova u skladu s odredbama građanskog prava ili na pravo proizvođača vozila da od ovlaštenih servisera unutar svojeg sustava distribucije zahtijevaju korištenje samo rezervnih dijelova usporedive kvalitete odnosno one rezervne dijelove koji kvalitetom odgovaraju dijelovima koji se koriste u montaži određenog motornog vozila. Nadalje, s obzirom na ugovorom utemeljenu izravnu uključenost proizvođača vozila u popravke pod garancijom, besplatno servisiranje te poslove opoziva vozila, sporazumi koji sadrže odredbe koje obvezuju ovlaštene servisere da koriste samo rezervne dijelove koje mu je isporučio proizvođač vozila u svrhu tih popravaka, trebaju biti obuhvaćeni izuzećem.

(18)

Konačno, kako bi se ovlaštenim i neovisnim serviserima te krajnjim korisnicima omogućilo da prepoznaju proizvođača dijelova za motorna vozila ili rezervnih dijelova za motorna vozila, i da izaberu između ponuđenih alternativa rezervnih dijelova, skupno izuzeće ne smije obuhvaćati sporazume kojima proizvođač motornih vozila ograničava pravo proizvođača dijelova ili originalnih rezervnih dijelova da ih valjano i na vidljivom mjestu označi svojim robnim žigom ili logotipom.

(19)

Kako bi se svim poduzetnicima osiguralo vrijeme prilagodbe na ovu Uredbu, primjereno je produljiti rok do 31. svibnja 2013. za primjenu odredaba Uredbe (EZ) br. 1400/2002 koje se odnose na vertikalne sporazume za kupnju, prodaju i daljnju prodaju novih motornih vozila. Kada je riječ o vertikalnim sporazumima za distribuciju rezervnih dijelova i za pružanje usluga popravka i održavanja, ova se Uredba treba primjenjivati od 1. lipnja 2010. kako bi se osigurala kontinuirana i adekvatna zaštita tržišnog natjecanja na poslijeprodajnom tržištu motornih vozila.

(20)

Komisija će na kontinuiranoj osnovi pratiti razvoj u sektoru motornih vozila i primjereno će reagirati izricanjem mjera ako se pojave pravne praznine i nedostaci koji za posljedicu mogu imati štetu za potrošače na tržištu distribucije novih motornih vozila ili opskrbe rezervnim dijelovima ili pružanja usluga na poslijeprodajnom tržištu motornih vozila.

(21)

Komisija može povući pogodnost iz ove Uredbe, u skladu s člankom 29. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su utvrđena u članku 81. i 82. Ugovora o EZ-u (8), ako u pojedinačnom slučaju ustanovi kako vertikalni sporazum na koji se primjenjuje izuzeće iz ove Uredbe, usprkos tomu proizvodi učinke koji nisu u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 101. stavku 3. Ugovora.

(22)

Tijelo države članice nadležno za tržišno natjecanje može povući pogodnost iz ove Uredbe na temelju članka 29. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1/2003 u odnosu na državno područje države članice ili neki njegov dio ako u pojedinom slučaju sporazum, na koji se primjenjuje izuzeće iz ove Uredbe usprkos tomu proizvodi učinke koji nisu u skladu s člankom 101. stavkom 3. Ugovora na državnom području te države članice ili nekom njegovom dijelu te ako takvo područje ima sva obilježja izdvojenog zemljopisnog tržišta.

(23)

Prilikom utvrđivanja treba li pogodnost iz ove Uredbe biti povučena na temelju članka 29. Uredbe (EZ) br. 1/2003, od posebne su važnosti protutržišni učinci koji mogu proizaći iz postojanja paralelnih mreža vertikalnih sporazuma koji imaju slične učinke značajnog ograničavanja pristupa mjerodavnom tržištu ili tržišnom natjecanju na njemu. Takvi kumulativni učinci mogu se primjerice pojaviti u slučaju selektivne distribucije ili postojanja obveza nenatjecanja.

(24)

Kako bi se pojačao nadzor paralelnih mreža vertikalnih sporazuma koji imaju slične protutržišne učinke, i koji obuhvaćaju više od 50 % predmetnog tržišta, Komisija može putem uredbe ovu Uredbu proglasiti neprimjenjivom na vertikalne sporazume koji sadrže određena ograničenja koja se odnose na predmetno tržište, čime se ponovno uspostavlja puna primjena članka 101. Ugovora na takve sporazume.

(25)

Kako bi se ocijenili učinci ove Uredbe na tržišno natjecanja u sektoru maloprodaje motornih vozila, opskrbe rezervnim dijelovima i pružanja poslijeprodajnih usluga servisiranja motornih vozila na zajedničkom tržištu, primjereno je izraditi evaluacijsko izvješće o djelovanju ove Uredbe,

(a)

„vertikalni sporazum” znači sporazum ili usklađeno djelovanje između dva ili više poduzetnika, od kojih svaki od njih djeluje, za potrebe sporazuma ili usklađenog djelovanja, na različitoj razini proizvodnje ili distribucijskog lanca te kojim se uređuju uvjeti pod kojima sudionici sporazuma mogu kupovati, prodavati i dalje prodavati određenu robu ili usluge;

(b)

„vertikalno ograničenje” znači ograničenje tržišnog natjecanja sadržano u vertikalnom sporazumu koje je obuhvaćeno člankom 101. stavkom 1. Ugovora;

(c)

„ovlašteni serviser” znači davatelj usluga popravka i održavanja motornih vozila koji djeluje unutar distribucijskog sustava koji je uspostavio dobavljač motornih vozila;

(d)

„ovlašteni distributer” znači distributer rezervnih dijelova za motorna vozila koji djeluje unutar distribucijskog sustava koji je uspostavio dobavljač motornih vozila;

(e)

„neovisni serviser” znači:

(f)

„neovisni distributer” znači:

(g)

„motorno vozilo” znači vozilo na vlastiti pogon namijenjeno uporabi na javnim cestama koje ima tri ili više kotača;

(h)

„rezervni dijelovi” znači roba koju treba ugraditi u ili na motorno vozilo, kako bi se zamijenili dijelovi tog vozila, uključujući robu poput maziva koja je neophodna za uporabu motornog vozila, uz iznimku goriva;

(i)

„selektivni sustav distribucije” znači sustav distribucije u kojem se dobavljač obvezuje, posredno ili neposredno, prodavati robu ili usluge koje su predmet sporazuma, samo distributerima odabranima na temelju posebnih kriterija, a ti se distributeri obvezuju da neće prodavati tu robu ili usluge neovlaštenim distributerima na državnom području koje je dobavljač odredio za primjenu tog sustava;

(a)

poduzetnici u kojima je sudionik sporazuma, izravno ili neizravno:

(b)

poduzetnici koji izravno ili neizravno imaju, nad sudionikom sporazuma prava ili ovlaštenja navedena pod točkom (a);

(c)

poduzetnici u kojima poduzetnik naveden pod točkom (b) ima izravno ili neizravno prava ili ovlaštenja navedena pod točkom (a);

(d)

poduzetnici u kojima sudionik sporazuma zajedno s jednim ili više poduzetnika navedenih pod točkom (a), (b) ili (c), ili u kojima dva ili više tih poduzetnika zajednički imaju prava ili ovlaštenja navedena pod točkom (a);

(e)

poduzetnici u kojima prava ili ovlaštenja navedena pod točkom (a) zajednički drže:

(a)

ograničavanje članovima unutar sustava selektivne distribucije prodaju rezervnih dijelova za motorna vozila neovisnim serviserima koji te dijelove koriste za popravak i održavanje motornih vozila;

(b)

ograničavanje mogućnosti dobavljača rezervnih dijelova, alata za popravke ili dijagnostičke ili druge opreme, ugovorene s proizvođačem motornih vozila, da prodaje navedene rezervne dijelove, alate za popravke ili dijagnostičku ili drugu opremu ovlaštenim ili neovisnim distributerima, ili ovlaštenim ili neovisnim serviserima ili krajnjim korisnicima;

(c)

ograničavanje mogućnosti dobavljača dijelova za motorna vozila, ugovorene s proizvođačem motornih vozila koji koristi te dijelove u prvoj ugradnji u proizvodnji motornih vozila, da te dijelove ili rezervne dijelove valjano i na vidljivom mjestu označi svojim robnim žigom ili logotipom.