13/Sv. 036

HR

Službeni list Europske unije

21

L 204/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.07.2006.

(1)

Prehrambeni aditivi mogu biti odobreni za uporabu u hrani samo ako su u skladu s Prilogom II. Direktivi Vijeća 89/107/EEZ od 21. prosinca 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na prehrambene aditive koji su odobreni za uporabu u hrani namijenjenoj za prehranu ljudi (3).

(2)

Direktivom 95/2/EZ (4) utvrđuje se popis prehrambenih aditiva koji se mogu koristiti u Zajednici te uvjeti njihove uporabe.

(3)

Direktivom 94/35/EZ (5) utvrđuje se popis sladila koja se mogu koristiti u Zajednici te uvjeti njihove uporabe.

(4)

U području prehrambenih aditiva ostvaren je tehnički napredak od usvajanja direktiva 95/2/EZ i 94/35/EZ. Te direktive treba prilagoditi kako bi se uzeo u obzir taj napredak.

(5)

Na temelju mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), iznesenog 26. studenoga 2003., mijenjaju se trenutačna odobrenja kako bi se zadržale što je moguće niže razine nitrozamina snižavanjem razina nitrita i nitrata koji se dodaju hrani, uz održavanje mikrobiološke sigurnosti hrane. EFSA preporučuje da se razine nitrita i nitrata utvrde u zakonodavstvu kao „dodana količina”. EFSA smatra da dodana količina nitrita, a ne količina ostataka, pridonosi inhibitornom djelovanju protiv C. botulinuma. Trenutačne odredbe treba izmijeniti tako da se najviše dopuštene količine, kako navodi EFSA, u toplinski neobrađenim ili toplinski obrađenim proizvodima od mesa, siru i ribi izraze kao dodane količine. Međutim, za neke proizvode od mesa koji se proizvode na tradicionalni način mogu se iznimno utvrditi maksimalne razine ostataka pod uvjetom da se proizvodi odgovarajuće specificiraju i identificiraju. Utvrđene razine trebaju osigurati da ne bude premašen prihvatljivi dnevni unos (PDU), koji je utvrdio Znanstveni odbor za hranu 1990. Proizvodi koji nisu izričito navedeni u ovoj Direktivi, ali koji se tradicionalno proizvode na sličan način (tj. slični proizvodi), mogu se, prema potrebi, klasificirati u skladu s člancima 5. i 6. Direktive 95/2/EZ. Za sir ta razina treba biti izražena kao količina dodana u mlijeko namijenjeno proizvodnji sira. Ako se koristi postupak u kojem dodavanje nitrata slijedi nakon uklanjanja sirutke i dodavanja vode, razine bi trebale biti iste kao razine koje bi bile postignute da su nitrati dodani izravno u mlijeko za proizvodnju sira.

(6)

Direktivom 2003/114/EZ o izmjeni Direktive 95/2/EZ traži se da Komisija i EFSA preispitaju uvjete za uporabu E 214 do E 219 p-hidroksibenzoata i njihovih natrijevih soli do 1. srpnja 2004. EFSA je ocijenila informacije o sigurnosti p-hidroksibenzoata i iznijela svoje mišljenje 13. srpnja 2004. EFSA je za cijelu skupinu odredila PDU od 0 – 10 mg/kg tjelesne težine za zbroj metil i etil estera p-hidroksibenzojeve kiseline te njihovih natrijevih soli. EFSA je smatrala da propil paraben ne treba biti uključen u ovu skupinu PDU, zato što je propil paraben, za razliku od metil i etil parabena, imao utjecaja na spolne hormone i muške reproduktivne organe mladih štakora. Stoga EFSA nije mogla preporučiti PDU za propil paraben zbog nepostojanja jasne razine na kojoj se ne uočavaju štetni učinci (NOAEL). Potrebno je povući E 216 propil p-hidroksibenzoat i E 217 natrijev propil p-hidroksibenzoat iz Direktive 95/2/EZ. Dodatno, treba povući uporabu p-hidroksibenzoata u dodacima prehrani u tekućem stanju.

(7)

Odlukom Komisije 2004/374/EZ (6) obustavljeno je stavljanje na tržište i uvoz mini posudica od želea koje sadrže prehrambene aditive za želiranje dobivene iz algi i određenih guma zbog rizika od gušenja tim proizvodima. Nakon preispitivanja te Odluke potrebno je zabraniti uporabu određenih prehrambenih aditiva za želiranje u mini posudicama od želea.

(8)

Znanstveni odbor za hranu ocijenio je informacije o sigurnosti eritritola i iznio svoje mišljenje 5. ožujka 2003. Odbor je zaključio da je uporaba eritritola kao dodatka hrani prihvatljiva. Odbor također napominje da eritritol ima laksativni učinak, ali u većoj dozi nego drugi polioli. Eritritol ima mnogo tehnoloških svojstava koja nisu zaslađivanje, a važna su kod mnogih vrsta hrane, od slastica do mliječnih proizvoda. Ona uključuju funkcije kao što je pojačivač okusa, nosač, tvar za zadržavanje vlage, stabilizator, zgušnjivač, tvar za povećanje volumena i sekvestrant. Potrebno je dopustiti uporabu eritritola za jednaku primjenu u hrani kao i drugih, trenutačno dozvoljenih poliola. Dodatno, potrebno je izmijeniti Direktivu 94/35/EZ, budući da se eritritol može koristiti i za zaslađivanje kao i drugi trenutačno dozvoljeni polioli.

(9)

Znanstveni odbor za hranu ocijenio je informacije o sigurnosti hemiceluloze iz soje i iznio svoje mišljenje 4. travnja 2003. Odbor je zaključio da je uporaba hemiceluloze iz soje prihvatljiva u određenoj hrani, u pogledu koje je podnesen zahtjev, i na određenim stupnjevima uključenja. Stoga je primjereno dozvoliti takvu uporabu za određene namjene. Međutim, kako bi se olakšalo osobama koje pate od alergija, takva se uporaba ne bi smjela dozvoliti za neprerađenu hranu u kojoj se ne očekuje prisutnost soje. U svakom slučaju, potrošači trebaju biti obaviješteni da proizvod sadrži hemicelulozu iz soje u skladu s odredbama Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i oglašavanju hrane (7).

(10)

EFSA je ocijenila informacije o sigurnosti etil celuloze i iznijela svoje mišljenje 17. veljače 2004. EFSA je odlučila uključiti etil celulozu u skupinu PDU „neutvrđen” za modificirane celuloze, koju je utvrdio Znanstveni odbor za hranu. Glavna primjena etil celuloze je u dodacima prehrani i aromama u kapsulama. Uporabu etil celuloze treba stoga dopustiti na sličan način kao i uporabu drugih celuloza.

(11)

EFSA je ocijenila informacije o sigurnosti pululana i iznijela svoje mišljenje 13. srpnja 2004. EFSA je ustanovila da je uporaba pululana prihvatljiva u ovojnicama dodataka prehrani koji su u obliku kapsula i tableta, kao i u osvježivačima daha u obliku listića. Stoga je primjereno dopustiti te uporabe.

(12)

EFSA je ocijenila informacije o sigurnosti tercijarnog butil-hidrokinona (TBHQ) i iznijela svoje mišljenje 12. srpnja 2004. EFSA je utvrdila PDU od 0 do 0,7 mg/kg tjelesne težine za ovaj antioksidans i utvrdila da bi njegova uporaba bila prihvatljiva u određenoj hrani na određenim razinama uključenja. Stoga je primjereno dozvoliti ovaj aditiv.

(13)

Znanstveni odbor za hranu ocijenio je informacije o sigurnosti aluminijevog oktenilsukcinata škroba i iznio svoje mišljenje 21. ožujka 1997. Odbor je utvrdio da se uporaba ovog aditiva kao sastojka vitamina i karotenoida u mikrokapsulama može smatrati prihvatljivom. Stoga je primjereno dopustiti tu uporabu.

(14)

U proizvodnji sira od kiselog mlijeka, E 500ii natrijev hidrogen karbonat se dodaje u pasterizirano mlijeko kako bi se ublažila kiselost od mliječne kiseline do odgovarajuće pH vrijednosti čime se stvaraju potrebni uvjeti za rast kultura zrenja. Stoga je primjereno dopustiti uporabu natrijevog hidrogen karbonata u siru od kiselog mlijeka.

(15)

Trenutačno je odobrena uporaba mješavina sorbata (E 200, E 202 i E 203) i benzoata (od E 210 do E 213) u kuhanim račićima za konzerviranje. Primjereno je proširiti to odobrenje na uporabu u svim kuhanim rakovima i mekušcima.

(16)

E 551 silicijev dioksid dopušten je kao nosač za bojila za hranu s maksimalnom razinom od 5 %. Također treba dopustiti uporabu silicijevog dioksida kao nosača za bojila za hranu E 171 titanov dioksid i E 172 željezne okside i hidrokside s maksimalnom razinom od 90 % u odnosu na pigment.

(17)

Direktivom 95/2/EZ ograničena je uporaba aditiva navedenih u Prilogu I. toj Direktivi u tradicionalnom francuskom kruhu Pain courant français. Isto ograničenje treba primijeniti na slični tradicionalni mađarski kruh. Također je primjereno odobriti uporabu askorbinske kiseline (E 300), natrijevog askorbata (E 301) i kalcijevog dinatrijevog EDTA (E 385) u mađarskim jetrenim paštetama.

(18)

Potrebno je ažurirati trenutačne odredbe koje se odnose na uporabu sulfita (od E 220 do E 228) u kuhanim rakovima, stolnom grožđu i ličiju.

(19)

U skladu sa zahtjevom države članice i mišljenjem Znanstvenog odbora za prehranu od 5. ožujka 2003., 4-heksilrezorcinol, koji je odobren na nacionalnoj razini u skladu s Direktivom 89/107/EEZ, treba odobriti na razini Zajednice.

(20)

Terminologiju koja se koristi u Direktivi 95/2/EZ trebalo bi prilagoditi kako bi se uzela u obzir Direktiva Vijeća 89/398/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na hranu za posebne prehrambene potrebe (8), Direktiva 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dodatke prehrani (9) i Direktiva Komisije 1999/21/EZ od 25. ožujka 1999. o hrani za posebne medicinske potrebe (10).

(21)

Direktive 95/2/EZ i 94/35/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 1. stavak 3. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

2.

U članku 3. stavku 2. „hrana za odbijanje od dojenja” zamjenjuje se sljedećim: „prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu”;

3.

Prilozi se mijenjaju u skladu s Prilogom I. ovoj Direkivi.

(a)

odobravanja trgovine i uporabe proizvoda koji su u skladu s ovom Direktivom do 15. veljače 2008.;

(b)

zabrane trgovine i uporabe proizvoda koji nisu u skladu s ovom Direktivom do 15. kolovoza 2008.

(1)

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(2)

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(3)

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(4)

Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

(5)

Prilog V. mijenja se kako slijedi:

(6)

Prilog VI. mijenja se kako slijedi:

1.

Proizvodi od mesa uranjaju se u salamuru koja sadrži nitrite i/ili nitrate, sol i druge sastojke. Proizvodi od mesa mogu biti predmet daljnje prerade, npr. dimljenjem.

1.1.

U meso se ubrizgava salamura, iza čega slijedi uranjanje u salamuru koje traje 3 do 10 dana. Mokra salamura, također, sadrži mikrobiološke starter kulture.

1.2.

Mokro salamurenje traje 3 do 5 dana. Proizvod se ne obrađuje toplinski i ima visoki aktivitet vode.

1.3.

Mokro salamurenje traje najmanje 4 dana uz prethodno kuhanje.

1.4.

U meso se ubrizgava salamura, iza čega slijedi uranjanje u salamuru koje traje 14 do 21 dana. Nakon toga slijedi zrenje u hladnom dimljenju koje traje 4 do 5 tjedana.

1.5.

Mokro salamurenje traje 4 do 5 dana pri 5 do 7 °C, zrenje obično traje 24 do 40 sati pri 22 °C, nakon toga može slijediti dimljenje koje traje 24 sata pri 20 do 25 °C i pohranjivanje koje traje 3 do 6 tjedana pri 12 do 14 °C.

1.6.

Vrijeme salamurenja ovisi o obliku i težini komada mesa i traje otprilike 2 dana/kg, nakon čega slijedi stabilizacija/zrenje.

2.

Postupak suhog salamurenja uključuje primjenu suhe smjese koja sadrži nitrite i/ili nitrate, sol i druge sastojke na površinu mesa, nakon čega slijedi stabilizacija/zrenje. Proizvodi od mesa mogu biti predmet daljnje prerade, npr. dimljenjem.

2.1.

Nakon suhog salamurenja slijedi četverodnevno zrenje.

2.2.

Suho salamurenje sa stabilizacijskim periodom od najmanje 10 dana i zrenjem koje traje više od 45 dana.

2.3.

Suho salamurenje koje traje 10 do 15 dana, nakon čega slijedi stabilizacija od 30 do 45 dana i zrenje koje traje najmanje 2 mjeseca.

2.4.

Suho salamurenje koje traje 3 dana + 1 dan/kg, iza čega slijedi tjedan dana post-salamurenja te starenje i zrenje koje traje od 45 dana do 18 mjeseci.

2.5.

Vrijeme salamurenja ovisi o obliku i težini komada mesa i traje otprilike 10 do 14 dana, nakon čega slijedi stabilizacija/zrenje.

3.

Kombinirana uporaba mokre i suhe salamure ili ako je nitrit i/ili nitrat dodan u smjesu proizvoda ili ako se salamura ubrizgava u proizvod prije kuhanja. Proizvodi mogu biti predmet daljnje prerade, npr. dimljenjem.

3.1.

Kombinirana uporaba suhe i mokre salamure (bez ubrizgavanja salamure). Vrijeme salamurenja ovisi o obliku i težini komada mesa i traje otprilike 14 do 35 dana, nakon čega slijedi stabilizacija/zrenje.

3.2.

Ubrizgavanje salamure, iza čega, nakon najmanje 2 dana, slijedi kuhanje u kipućoj vodi koje može trajati i do 3 sata.

3.3.

Zrenje proizvoda traje najmanje 4 tjedna, a omjer između vode i bjelančevine je manji od 1,7.

3.4.

Zrenje traje najmanje 30 dana.

3.5.

Sušeni se proizvod kuha na 70 °C, nakon čega slijedi sušenje i dimljenje koji traju 8 do 12 dana. Fermentirani proizvod je predmet trostupanjskog postupka fermentacije, koji traje od 14 do 30 dana, nakon čega slijedi dimljenje.

3.6.

Sirova fermentirana suha kobasica bez dodanih nitrita. Proizvod se fermentira pri temperaturama od 18 do 22 °C ili nižim (10 do 12 °C) iza čega slijedi razdoblje starenja/zrenja od najmanje 3 tjedna. Omjer voda/bjelančevina u proizvodu je manji od 1,7.”;

(1)

u prvom stupcu retka za E 420 do E 967 dodaje se „E 968”;

(2)

u drugom stupcu retka za E 420 do E 967 dodaje se „Eritritol”.