1.

Pod b.: države članice označavaju se sljedećim oznakama: Austrija: AT; Belgija: BE; Danska: DK; Finska: FI; Francuska: FR; Njemačka: DE; Grčka: EL; Irska: IE; Italija: IT; Luksemburg: LU; Nizozemska: NL; Portugal: PT; Španjolska: ES; Švedska: SE; Ujedinjena Kraljevina: UK.

2.

Pod c.: uputa na plan ili program mora biti potpuna i detaljna uputa na dokument(e) u kojem(-ima) je plan ili program opisan u potpunosti. Dodatno se može navesti i internetska adresa.

3.

Pod g.: osoba za kontakt je ona osoba kojoj se Komisija obraća ako zahtijeva dodatne informacije o bilo kojem aspektu ovog obrasca za izvješćivanje.

1.

Pod a.: svakom stanju prekoračenja treba dodijeliti šifru koja će biti jedinstvena unutar države članice.

2.

Pod b.: onečišćujuća tvar treba biti označena kao „SO2”, „NO2”, „PM10”, „Pb” za olovo, „C6H6” za benzen i „CO”.

3.

Pod c.: šifra zone je identična onoj koja je podnesena u godišnjem upitniku 2001/839/EZ za referentnu godinu.

4.

Pod d.: ako područje prekoračenja obuhvaća više od jednoga grada ili općine, navode se svi gradovi i općine u kojima je utvrđeno da je došlo do prekoračenja i odvajaju se točkom sa zarezom.

5.

Pod e: granična vrijednost za koju je prekoračena GV + GT treba biti označena kao „h” (na osnovu prosjeka po satu), „d” (dnevni prosjeci) ili „a” (godišnji prosjeci).

6.

Pod f. i h.: ako je prekoračenje utvrđeno pomoću modeliranja, u ovom i sljedećim obrascima navodi se najviša razina u području prekoračenja.

7.

Pod i.: informacije se navode u sljedećem obliku: „godina: koncentracija”. Navodi za nekoliko godina odvajaju se točkom sa zarezom. Nedostupnost podataka označuje se kao „n.a.”, a ranije dostavljeni podaci kao „com”.

8.

Pod j.: „oznaka postaje na kojoj je uočeno prekoračenje” je ona oznaka koja je upotrijebljena u godišnjem upitniku za referentnu godinu (Odluka Komisije 2001/839/EZ).

9.

Pod j.: za „zemljopisne koordinate postaje” i „klasifikaciju postaje” koriste se specifikacije koje su već u uporabi za razmjenu podataka na temelju Odluke 97/101/EZ o razmjeni informacija.

10.

Pod k.: oznake za „klasifikaciju postaje” također se koriste za „klasifikaciju područja”. Ako područje prekoračenja utvrđeno pomoću modeliranja uključuje više od jedne klase, navode se oznake klasa, odvojene točkom sa zarezom.

11.

Pod l. i m.: „površina područja (km2) na kojem je razina bila iznad GV” označava veličinu predmetnog područja u kojem je došlo do prekoračenja. Može se ostaviti prazno ako se radi o prometnim postajama ili prometnim područjima. „Dužina ceste (km) na kojoj je razina bila iznad GV” navodi se samo za prekoračenja na prometnim postajama ili, u slučaju utvrđivanja pomoću modeliranja, za prometna područja. Ona označava ukupnu duljinu dijelova ceste na kojima je došlo do prekoračenja s jedne ili obje strane.

12.

Pod n.: „stanovništvo izloženo razinama višim od GV” označava procijenjeni prosječan broj ljudi koji su bili prisutni tijekom prekoračenja granične vrijednosti.

1.

Pod b. i c.: pozadinska razina je koncentracija onečišćujućih tvari u većim razmjerima nego što je područje prekoračenja. Regionalna pozadinska razina je razina za koju se procjenjuje da se javlja u slučaju nepostojanja izvora unutar udaljenosti od 30 km. Za lokacije u gradu to bi bila pozadinska razina u slučaju nepostojanja grada. Za prekoračenje koje se javlja zbog prijenosa onečišćenja zraka na velike udaljenosti, regionalna pozadinska razina može biti jednaka prekoračenju o kojem se izvješćuje u obrascu 2. Ukupna pozadinska razina je ona razina za koju se procjenjuje da se javlja u slučaju nepostojanja lokalnih izvora (s visokim dimnjacima unutar otprilike 5 km i niskim izvorima unutar otprilike 0,3 km – ova udaljenost može biti i manja, na primjer za grijanje stambenih područja, ili veća, na primjer za čeličane). Ukupna pozadinska razina uključuje regionalnu pozadinsku razinu. U gradu je ukupna pozadinska razina urbana pozadinska razina, odnosno razina koja bi se javila u slučaju nepostojanja značajnih izvora u neposrednoj blizini. U ruralnom području ukupna pozadinska razina otprilike je jednaka regionalnoj pozadinskoj razini.

2.

Pod d.: doprinosi lokalnih izvora izražavaju se brojevima u nizu, pri čemu se „1” koristi za izvor koji naviše doprinosi, „2” za drugi po veličini itd. Izvori koji ne doprinose u značajnijoj mjeri označavaju se s „-”.

3.

Pod d.: ako je navedeno da je doprinos „ostalih” izvora značajan, u stavci „Opaske u svrhu pojašnjavanja” pojašnjava(ju) se vrsta (vrste) izvora.

4.

Pod f.: iznimni lokalni klimatski uvjeti označavaju se s „+”.

5.

Pod g: iznimna lokalna topografija označava se s „+”.

1.

Obrazac 4. se ispunjava za onu graničnu vrijednost ili vrijednosti čiji je GV + GT prekoračen.

2.

Polazišna razina je koncentracija koju se može očekivati u godini u kojoj granična vrijednost stupa na snagu bez bilo kakvih dodatnih mjera osim onih koje su već dogovorene ili koje su navedene u postojećem zakonodavstvu.

1.

Obrazac 5. se ispunjava samo ako analiza zahtijevana obrascem 4. pokaže da se ne očekuje postizanje graničnih vrijednosti pomoću mjera koje postojeće zakonodavstvo već zahtijeva.

2.

Pod b.: svaka mjera se označava šifrom koja se odnosi na mjeru opisanu u obrascu 7.

3.

Pod c.: za različite faze provedbe navode se ključne riječi, iza kojih slijedi datum ili razdoblje u obliku „mm/gg”. Stavke trebaju biti odvojene točkom sa zarezom.

4.

Pod e. i f.: dodijeljena sredstva odnose se samo na ona iz javnih fondova; procijenjeni ukupni troškovi uključuju i one troškove koje snosi (snose) zahvaćeni sektor(i).

1.

Pod b. i d.: svaka mjera se označava oznakom koja se odnosi na mjeru opisanu u obrascu 7. Ako je naznačeno više od jedne mjere, oznake se odvajaju točkom sa zarezom.

2.

Pod c.: za obilježavanje administrativne razine na kojoj bi se mogla poduzeti neka mjera koriste se sljedeće oznake: A: lokalna; B: regionalna; C: nacionalna; D: Europske unije; E: međunarodna koja nadilazi granice Europske unije. Ako je prikladno više od jedne razine, oznake se odvajaju točkom sa zarezom.

1.

Obrazac 7. se koristi za opisivanje mjera spomenutih u obrascima 5. ili 6. Za svaku mjeru se ispunjava jedan stupac obrasca 7.

2.

Pod a.: svakoj se mjeri dodjeljuje jedinstvena oznaka.

3.

Pod c.: opis mjere podrazumijeva slobodno napisani tekst, obično od 100 do 200 riječi.

4.

Pod d.: za obilježavanje administrativne razine na kojoj bi se mogla poduzeti neka mjera koriste se sljedeće oznake: A: lokalna; B: regionalna; C: nacionalna.

5.

Pod e.: za obilježavanje vrste mjere koriste se sljedeće oznake: A: ekonomska/fiskalna; B: tehnička; C: edukacijska/informacijska; D: ostalo.

6.

Pod g.: za obilježavanje vremenskog raspona za postizanje smanjenja koncentracije pomoću mjere koriste se sljedeće oznake: A: kratkoročno; B: srednjoročno (oko jedne godine); C. dugoročno.

7.

Pod h.: za obilježavanje izvornog sektora zahvaćenog mjerom koriste se sljedeće oznake: A: transport; B: industrija, uključujući proizvodnju toplinske i električne energije; C: poljoprivreda; D: komercijalni i stambeni izvori; E: ostalo.

8.

Pod e. i h.: ako se koristi oznaka za „ostalo”, ona se pojašnjava u stavki „opaske u svrhu pojašnjavanja”.

9.

Pod i.: za obilježavanje prostornog raspona izvora zahvaćenih određenom mjerom treba koristiti sljedeće oznake:

10.

Pod d. - i.: Ako se primjenjuje više od jedne oznake, one se odvajaju točkom sa zarezom.