(1)

U članku 165. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) propisano je da je cilj djelovanja Unije, među ostalim, poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe.

(2)

U Planu iz Bratislave od 16. rujna 2016. 27 šefova država ili vlada obvezalo se na „pružanje boljih mogućnosti mladima”, osobito kroz potporu Unije državama članicama u borbi protiv nezaposlenosti mladih i pojačanim programima Unije posvećenima mladima.

(3)

U Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. čelnici 27 država članica, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Komisije obvezali su se da će se zalagati za Uniju „u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta”.

(4)

U strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027., zasnovanoj na Rezoluciji Vijeća od 26. studenoga 2018. (3), prepoznaje se da mladi sami kroje svoje živote te da unose pozitivne promjene u društvo i doprinose ambicijama Unije. Također se prepoznaje da politike za mlade mogu pomoći u stvaranju prostora u kojem mladi mogu iskorištavati prilike i povezati se s vrijednostima Unije. Prijašnje Europske godine, kao što je Europska godina željeznice 2021., Europska godina kulturne baštine 2018., Europska godina građana 2013. i 2014. te Europska godina volontiranja 2011., pružaju bogato iskustvo koje bi trebalo pomoći novim nastojanjima da se mladi uključe u i osnaže za oblikovanje svoje budućnosti i budućnosti Europe.

(5)

Instrumentom NextGenerationEU, uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (4), osigurava se ubrzanje zelene tranzicije i digitalne tranzicije te se pruža mogućnost da zajedno izađemo jači iz pandemije bolesti COVID-19. Instrument NextGenerationEU otvara nove perspektive pune prilika za mlade, uključujući kvalitetna radna mjesta i prilagodbu društvenim promjenama. Cilj je Unije u potpunosti uključiti mlade u provedbu instrumenta NextGenerationEU, što bi ojačalo njihovu ulogu u zelenoj tranziciji i digitalnoj tranziciji.

(6)

Predsjednica Komisije u svojem je govoru o stanju Unije od 15. rujna 2021. najavila da će Komisija predložiti da 2022. bude Europska godina mladih („Europska godina”). Naglasivši da joj mladi Europe ulijevaju vjeru u budućnost Europe, predsjednica Komisije dodala je da „ako želimo oblikovati Uniju za njih, mladi trebaju moći oblikovati budućnost Europe”. Europi su potrebni vizija, uključenost i sudjelovanje svih mladih za izgradnju bolje budućnosti, stoga Europa mladima treba pružati prilike za budućnost koja će biti zelenija, digitalnija i uključivija. Zbog toga je predsjednica predložila da 2022. bude „godina u kojoj će mladi, koji su toliko dali za druge, biti na prvom mjestu”.

(7)

Europska godina trebala bi pokrenuti proces promišljanja o budućnosti mladih i o njihovom aktivnom sudjelovanju u izgradnji budućnosti Europe. Zbog tog bi razloga politike za mlade trebalo uključiti u sve relevantne politike Unije.

(8)

Aktivno sudjelovanje mladih u demokratskim procesima ključno je za sadašnjost i za budućnost Europe i njezinih demokratskih društava. U skladu sa zaključcima Vijeća od 1. prosinca 2020. o poticanju demokratske osviještenosti i demokratskog angažmana među mladima u Europi (5) i zaključcima Vijeća od 21. lipnja 2021. o jačanju višerazinskog upravljanja pri promicanju sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka (6), Komunikacijom Komisije od 3. prosinca 2020. o akcijskom planu za europsku demokraciju i Rezolucijom Europskog parlamenta od 11. studenoga 2015. o reformi izbornog zakona Europske unije (7) cilj je da Europska godina potakne aktivno uključivanje mladih u demokratski život Europe, među ostalim podupiranjem aktivnosti sudjelovanja za mlade iz različitih sredina u procesima kao što je konferencija o budućnosti Europe i promicanjem građanskog angažmana i volonterskih inicijativa, čime se podiže svijest o vrijednostima Unije i temeljnim pravima, kao i o europskoj povijesti i kulturi, okuplja mlade ljude i donositelje odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije i doprinosi procesu europske integracije.

(9)

U Rezoluciji Ujedinjenih naroda od 25. rujna 2015. naslovljenoj „Promijeniti naš svijet: Program održivog razvoja do 2030.” („Program 2030.”) prepoznata je ključna uloga mladih kao nositelja promjena na međunarodnoj sceni te je istaknuto da mlade treba poduprijeti kako bi se njihove bezgranične sposobnosti za aktivizam iskoristile za stvaranje boljeg svijeta. Europska godina konkretan je doprinos Programu 2030., u kojem se ističe da su djeca i mlade žene i muškarci ključni pokretači promjena, te bi trebala dati dodatni poticaj provedbi Programa 2030., putu prema održivom razvoju i sposobnosti mladih da oblikuju sadašnjost i budućnost, ne samo Unije već i partnerskih zemalja Unije i našeg planeta.

(10)

U skladu sa zaključcima Vijeća od 5. lipnja 2020. o mladima u okviru vanjskog djelovanja, u kojima se naglašava doprinos mladih generacija izgradnji snažnijih, legitimnijih, mirnijih i demokratskijih društava, Europska godina trebala bi doprinijeti jačanju sudjelovanja mladih u vanjskom djelovanju Unije u svim politikama, stvaranju novih prilika za obrazovanje, učenje i razmjene, razvoju partnerstava i dijaloga među mladima iz Unije i partnerskih zemalja, uključujući Istočno partnerstvo, zapadni Balkan i južno susjedstvo, iskorištavanju postojećih platformi za dijalog s mladima i partnerstava kao što su Centar za suradnju mladih Afričke unije i EU-a i Unijin savjetodavni odbor Youth Sounding Board, te proširenju uloge angažmana mladih u strateškoj komunikaciji i djelovanju javne diplomacije.

(11)

Europski ciljevi za mlade, koji su sastavni dio strategije Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027., i koje su mladi osmislili u korist mladih u okviru procesa dijaloga EU-a s mladima, svjedoče o spremnosti mnogih mladih Europljana da sudjeluju u definiranju smjera u kojem bi Uniju trebalo razvijati.

(12)

Europska godina trebala bi potaknuti uspješnu provedbu načela br. 1 europskog stupa socijalnih prava (8), prema kojem „svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje”. U tom bi pogledu Europska godina trebala pomoći ostvarenju primjetnog napretka prema stvaranju europskog prostora obrazovanja do 2025., koji bi mladima trebao omogućiti ispunjenje na osobnom, društvenom i profesionalnom planu i koji bi trebao poticati građanski odgoj uspostavom istinskog europskog prostora učenja i uklanjanjem prepreka za automatsko uzajamno priznavanje diploma, kvalifikacija i razdoblja učenja u Uniji. U okviru Europske godine trebalo bi uzeti u obzir socijalnu situaciju i dobrobit mladih. Europska godina trebala bi doprinijeti uspješnoj provedbi načela br. 3 europskog stupa socijalnih prava, u skladu s kojim „svi imaju pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti u pogledu zapošljavanja, socijalne zaštite, obrazovanja te pristupa robi i uslugama dostupnima javnosti”.

(13)

Europska godina trebala bi doprinijeti nastojanjima Unije da se povećaju mogućnosti zapošljavanja za mlade u okviru plana oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19, kao što je navedeno u Rezoluciji Europskog parlamenta od 8. listopada 2020. o Garanciji za mlade (9), u kojoj je naglašeno da su mjere ograničenja kretanja dovele do naglog prekida formalnog i neformalnog obrazovanja mladih, kao i informalnog učenja, stažiranja, pripravništva, naukovanja i posla, i utjecale na prihode, potencijal za zaradu i dobrobit mladih, uključujući njihovo zdravlje, a posebno mentalno zdravlje. U toj rezoluciji i Rezoluciji od 17. prosinca 2020. o jakoj socijalnoj Europi za pravednu tranziciju (10) Europski parlament osudio je praksu neplaćenog stažiranja kada ono nije povezano sa stjecanjem obrazovnih kvalifikacija kao oblik iskorištavanja mladih radnika i kršenje njihovih prava. U svojoj Rezoluciji od 17. prosinca 2020. Europski parlament pozvao je Komisiju da predloži pravni okvir za učinkovitu i provedivu zabranu takvih neplaćenih stažiranja, pripravništava i naukovanja.

(14)

Europska godina trebala bi dati dodatni poticaj stvaranju kvalitetnih mogućnosti za zapošljavanje mladih u okviru inicijative „Potpora za zapošljavanje mladih”, uključujući putem Preporuke Vijeća od 30. listopada 2020. o jačanju Garancije za mlade (11) i nove inicijative ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve), koju je predložila Komisija i koja će se provoditi u okviru Europskog socijalnog fonda plus, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Inicijativa ALMA trebala bi biti prekogranični program mobilnosti za mlade u nepovoljnom položaju koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih.

(15)

Europska godina trebala bi doprinijeti priznavanju rada s mladima i ciljevima Rezolucije Vijeća od 1. prosinca 2020. o okviru za uspostavu Europske agende za rad s mladima (13) (Europska agenda za rad s mladima) i Bonskog procesa te time doprinijeti jačanju struktura za rad s mladima, kako bi one bile održive i otpornije u svim dijelovima Unije, i prekogranične suradnje. U okviru Europske godine trebalo bi promicati i vrednovanje kompetencija stečenih neformalnim i informalnim učenjem, među ostalim kroz rad s mladima, pri čemu bi trebalo priznati da učenje kroz rad s mladima ima veliku vrijednost uz formalno obrazovanje i da je potrebno ojačati partnerstvo između rada s mladima i formalnog obrazovanja.

(16)

U svojoj Rezoluciji od 10. veljače 2021. o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport (14) Europski parlament istaknuo je vrlo ozbiljan utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na mlade koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih i naglasio potrebu za rješavanjem problema s kojima se suočavaju mladi iz ranjivih skupina, uključujući mlade s invaliditetom. Napomenuo je i da su nezaposlenost i siromaštvo mladih od izbijanja pandemije bolesti COVID-19 u stalnom porastu te potaknuo Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere za suzbijanje katastrofalnih učinaka na zapošljavanje mladih. Također je podsjetio na ulogu volontiranja u razvoju životnih i radnih vještina mladih i istaknuo da bi Europske snage solidarnosti, osnovane Uredbom (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća (15), mogle pomoći mladima da prošire svoje mogućnosti izvan svojeg lokalnog okruženja.

(17)

Pandemija bolesti COVID-19 imala je snažne društvene i gospodarske posljedice za naše društvo u cjelini i dovela je do dosad nezabilježenog porasta problema povezanih s mentalnim zdravljem, osobito među mladima. Stoga bi u okviru Europske godine trebalo promicati raspravu i razvoj održivih rješenja, uključujući preventivne mjere, kako bi se doprinijelo savladavanju tih izazova.

(18)

Europska godina trebala bi podržati provedbu Europske agende za rad s mladima i zaključaka Vijeća od 5. lipnja 2019. o mladima i budućnosti rada (16), od 10. prosinca 2019. o digitalnom radu s mladima (17) te od 7. prosinca 2017. o pametnom radu s mladima (18).

(19)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatske krize i krize prirodnog okoliša u skladu s obvezama Unije koje se odnose na provedbu Pariškog sporazuma donesenog u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (19) („Pariški sporazum”), i na postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Europskog konsenzusa o razvoju, Europska godina trebala bi doprinijeti integracijskim djelovanjima povezanima s klimom i prirodom te pravednoj i uključivoj provedbi ciljeva utvrđenih u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenoj „Europski zeleni plan”, misija u okviru programa Obzor Europa, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (20), i paketa „Spremni za 55 %”, utvrđenog u Komunikaciji Komisije od 14. srpnja 2021. naslovljenoj „Spremni za 55 %: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030. na putu ka klimatskoj neutralnosti”, posebno poticanjem mladih da oblikuju vlastite inicijative i kreativne ideje za postizanje relevantnih ciljeva, priznajući time kreativni i inovativni potencijal i sposobnosti mladih.

(20)

Europska godina trebala bi dati dodatni poticaj Rezoluciji Europskog parlamenta od 15. rujna 2020. o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti (21), u kojoj se ističe da je program Erasmus+ ključan za informiranje Europljana, a osobito mlađih generacija, zahvaljujući podupiranju formalnog i neformalnog obrazovanja, učenja i osposobljavanja jer ih potiče da zauzmu aktivan i upućen stav u pogledu održivosti i relevantnih politika te da postanu angažirani i savjesni građani budućnosti. Europski parlament u toj je rezoluciji također istaknuo u tom pogledu iznimno važnu ulogu organizacija mladih i civilnog društva u razmjeni najboljih praksi i provedbi projekata kojima se mlađe generacije informiraju o pitanju održivosti.

(21)

Europska godina trebala bi se temeljiti na europskim događanjima i inicijativama kao što su Europski skup mladih, Europski tjedan mladih, Europska prijestolnica mladih, Europska prijestolnica kulture, Dan Europe i Dani europske baštine te kampanja Vijeća Europe „Mladi za demokraciju, demokracija za mlade” te bi s njima trebala nastojati stvoriti sinergiju.

(22)

U svojem je govoru o stanju Unije predsjednica Komisije naglasila da je „Europi potrebna sva njezina mladež”. U ispunjavanju svojih ciljeva Europska godina trebala bi biti u potpunosti uključiva i aktivno promicati sudjelovanje mladih različitog podrijetla, mladih s manje mogućnosti i mladih iz najudaljenijih regija, u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2021/1877 (22).

(23)

Važno je da Europska godina doprinese povećanju zanimanja i aktivnog sudjelovanja mladih u demokratskom životu i izbornim procesima, posebno na razini Unije. Prema istraživanju Eurobarometra provedenom nakon izbora za Europski parlament 2019. odaziv mladih birača na tim izborima bio je znatno veći (42 %) u odnosu na izbore za Europski parlament 2014. (28 %). Odaziv mladih birača trebalo bi i dalje poticati.

(24)

U Europsku godinu čvrsto su utkana načela Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Osobito, u djelovanjima i aktivnostima u okviru Europske godine nastoje se osigurati potpuna rodna ravnopravnost te nediskriminacija na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te promicati primjena Povelje. Strategija EU-a o pravima djeteta, utvrđena u Komunikaciji Komisije od 24. ožujka 2021. naslovljenoj „Strategija EU-a o pravima djeteta”, i jamstvo za djecu, uspostavljeno Preporukom Vijeća (EU) 2021/1004 (23), postavili su novi standard za zastupljenost djece i adolescenata te prepoznaju djecu i mlade kao aktivne građane i pokretače promjena.

(25)

Kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba Europske godine, trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti postojeće provedbene mehanizme. Kako bi se optimizirala dodana vrijednost Europske godine i proizveo dodatni pozitivni učinak na mlade, trebalo bi osobito težiti sinergijama i komplementarnosti između Europske godine i programâ Unije, uključujući programe s međunarodnim dosegom posebno namijenjene mladima i programe bez transnacionalnog ili međunarodnog karaktera, a osobito programe koji se odnose na obrazovanje i osposobljavanje, sport, kulturu i medije, mlade i njihovo zdravlje, uključujući mentalno zdravlje, kao i na solidarnost, volontiranje, zapošljavanje i socijalnu uključenost, istraživanje i inovacije, industriju i poduzetništvo, digitalnu politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj kada su ti programi usmjereni na mlade poljoprivrednike, okoliš i klimu, kohezijsku politiku, migracije, sigurnost i međunarodnu suradnju i razvoj. Također bi trebalo težiti sinergijama i komplementarnosti između Europske godine i aktivnosti koje poduzimaju države članice. Sinergije i komplementarnost trebale bi nadograđivati takve programe Unije i aktivnosti koje poduzimaju države članice.

(26)

Stvaranjem okružja za istodobno promicanje ciljeva Europske godine na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini može se postići veća sinergija i bolje korištenje resursa. U tom bi smislu Komisija trebala pravodobno pružati informacije Europskom parlamentu, Vijeću, državama članicama, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te tijelima i udruženjima koji su aktivni u području mladih na razini Unije te s njima usko surađivati. Kako bi se osiguralo da aktivnosti osmišljene za Europsku godinu imaju europsku dimenziju, važno je poticati države članice na međusobnu suradnju.

(27)

Koordinacijom Europske godine na razini Unije trebalo bi se omogućiti sukreiranje. Komisija bi trebala sazivati zajedničke ili odvojene sastanke dionika i predstavnikâ organizacija ili tijela koji djeluju u području mladih te nacionalnih koordinatora kako bi im pomogla u sukreiranju i provedbi Europske godine na razini Unije. Koordinator EU-a za mlade trebao bi imati ključnu ulogu u tim sastancima i u uspostavi kontakata s raznim dionicima i predstavnicima organizacija ili tijela u području mladih.

(28)

Europska godina također bi se trebala usmjeriti na djelovanja i aktivnosti koji predstavljaju potencijalnu europsku dodanu vrijednost. Pojam „europske dodane vrijednosti” treba shvatiti u širokom smislu i iskazivati na različite načine, primjerice djelovanjima i aktivnostima s transnacionalnim karakterom, osobito u pogledu suradnje usmjerene na postizanje održivog sistemskog učinka ili jačanje europskog identiteta mladih i njihove informiranosti i poistovjećivanja s vrijednostima i temeljnim pravima Unije, uključujući rodnu ravnopravnost, te sposobnosti za sudjelovanje u predstavničkoj i participativnoj demokraciji Unije.

(29)

U sklopu Europske godine trebalo bi promicati širenje primjera dobre prakse, provođenje studija i istraživanja te prikupljanje podataka, statistika i drugih kvalitativnih ili kvantitativnih informacija o položaju mladih u Uniji, među ostalim i u pogledu učinaka pandemije bolesti COVID-19, korištenjem izvora kao što su mreža Youth Wiki, izvješće EU-a o mladima i indeks napretka mladih.

(30)

Na razini Unije potrebnu dodjelu sredstava za provedbu ove Odluke trebalo bi utvrditi u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Minimalni operativni proračun za provedbu ove Odluke trebao bi iznositi 8 milijuna EUR. Dodatnu financijsku potporu Europskoj godini trebalo bi pružiti iz relevantnih programa i instrumenata Unije, podložno raspoloživosti financiranja, te u skladu s primjenjivim pravilima. Financiranjem Europske godine ne bi se smjelo štetiti financiranju projekata u okviru sadašnjih programa Unije te bi njime trebalo nastojati osigurati trajno nasljeđe Europske godine nakon 2022. Ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela i u skladu s člankom 314. UFEU-a, financiranje za to nasljeđe trebalo bi utvrditi u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.

(31)

S obzirom na to da ciljeve ove Odluke ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(32)

Uzimajući u obzir posljedice pandemije bolesti COVID-19 na mlade i, slijedom toga, hitnu potrebu za ciljem Europske godine da se mladima u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19 oda priznanje, da ih se podupire i da se s njima surađuje, smatra se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog UEU-u, UFEU-u i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(33)

S obzirom na posljedice pandemije bolesti COVID-19, potrebna je pravodobna primjena ove Odluke kako bi se osigurala brza provedba Europske godine. Ova bi Odluka trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije te bi se trebala primjenjivati od 1. siječnja 2022.,