(1)

Cilj Unije da stvori područje slobode, sigurnosti i pravde trebao bi biti ostvaren, između ostalog, putem zajedničkih mjera za oblikovanje politike o azilu i useljavanju koja se temelji na solidarnosti među državama članicama i koja je pravedna prema trećim zemljama i njihovim državljanima. Europsko vijeće je 2. prosinca 2009. prepoznalo potrebu da bi financijska sredstva u Uniji trebala postati sve fleksibilnija i koherentnija, kako u smislu područja primjene tako i u smislu primjenjivosti, da bi se time podržalo razvijanje politike u području azila i migracija.

(2)

Kako bi se doprinijelo razvoju zajedničke politike Unije o azilu i useljavanju i jačanju područja slobode, sigurnosti i pravde s obzirom na primjenu načela solidarnosti i dijeljenja odgovornosti između država članica te suradnje s trećim zemljama, ovom Uredbom trebalo bi uspostaviti Fond za azil, migracije i integraciju („Fond”).

(3)

Fond bi trebao odražavati potrebu za povećanom fleksibilnošću i pojednostavljenjem, istodobno poštujući zahtjeve u pogledu predvidljivosti te istodobno osiguravati pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava kako bi se postigli opći i posebni ciljevi utvrđeni u ovoj Uredbi.

(4)

Djelotvornost mjera i kvaliteta potrošnje vodeća su načela pri provedbi Fonda. Nadalje, Fond bi također trebao biti proveden na najdjelotvorniji mogući način i na način koji je najprihvatljiviji za korisnike.

(5)

Nova struktura financiranja u području unutarnjih poslova koja se sastoji od dva stupa, trebala bi doprinijeti pojednostavljenju, racionalizaciji, učvršćivanju i transparentnosti financiranja u tom području. Trebalo bi težiti sinergijama, usklađenosti i komplementarnosti među različitim fondovima i programima, uključujući s ciljem dodjele financijskih sredstava zajedničkim ciljevima. Svako preklapanje različitih instrumenata za financiranje trebalo bi, međutim, izbjegavati.

(6)

Fondom bi se trebao stvoriti fleksibilan okvir koji državama članicama omogućava primanje financijskih sredstava u okviru njihovih nacionalnih programa kako bi se poduprla područja politike u okviru ovog Fonda u skladu s njihovom specifičnom situacijom i potrebama te u svjetlu općih i posebnih ciljeva Fonda, a za koje bi financijska potpora bila najdjelotvornija i najprikladnija.

(7)

Fond bi trebao izražavati solidarnost putem financijske pomoći državama članicama. To bi trebalo ojačati djelotvorno upravljanje migracijskim tokovima u Uniji u područjima u kojima Unija pruža najveću dodanu vrijednost, posebno podjelom odgovornosti između država članica te podjelom odgovornosti i jačanjem suradnje s trećim zemljama.

(8)

Kako bi doprinijele ostvarivanju općeg cilja ovog Fonda, države članice trebale bi osigurati da njihovi nacionalni programi obuhvaćaju djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje posebnih ciljeva ove Uredbe te da raspodjela sredstava prema ciljevima bude takva da osigurava da je ciljeve moguće ostvariti. Ako država članica iznimno želi odstupiti od minimalnih postotaka utvrđenih u ovoj Uredbi, ta država članica trebala bi u okviru svog nacionalnog programa navesti detaljno obrazloženje.

(9)

Kako bi se osigurala ujednačena i visokokvalitetna politika azila i primijenili viši standardi međunarodne zaštite, Fond bi trebao doprinijeti djelotvornom funkcioniranju Zajedničkog europskog sustava azila koji obuhvaća mjere u vezi s politikom, zakonodavstvom i izgradnjom sposobnosti uz djelovanje u suradnji s drugim državama članicama, agencijama Unije i trećim zemljama.

(10)

Primjereno je poduprijeti i poboljšati napore država članica da bi se potpuno i propisno primijenila pravna stečevina Unije u području azila, posebno da bi se osigurali odgovarajući uvjeti za prihvat raseljenih osoba, podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnika međunarodne zaštite, kako bi se osiguralo ispravno određivanje statusa, u skladu s Direktivom 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4), kako bi se primjenjivali pravedni i djelotvorni postupci azila te promicala dobra praksa u području azila u svrhu zaštite prava osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita te kako bi se omogućilo da sustavi azila u državama članicama djelotvorno funkcioniraju.

(11)

Fond bi također trebao pružiti odgovarajuću potporu zajedničkim naporima država članica pri utvrđivanju, razmjeni i promicanju najbolje prakse te uspostavi djelotvornih struktura suradnje kako bi se unaprijedila kvaliteta donošenja odluka u okviru Zajedničkog europskog sustava azila.

(12)

Ovaj Fond trebao bi dopuniti i ojačati aktivnosti Europskog potpornog ureda za azil (EASO) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) s ciljem koordiniranja praktične suradnje između država članica u području azilom, podržavajući države članice čiji su sustavi azila pod posebnim pritiskom i doprinoseći provedbi Zajedničkog europskog sustava azila. Komisija može iskoristiti mogućnost koju nudi Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6) kako bi EASO-u povjerila provedbu posebnih i ad hoc zadaća, poput koordinacije djelovanja država članica u vezi s preseljenjem u skladu s Uredbom o EASO-u (EU) br. 439/2010.

(13)

Fond bi trebao podupirati napore Unije i država članica koji se odnose na jačanje kapaciteta država članica za razvoj, praćenje i provedbu evaluacije politika o azilu s obzirom na njihove obveze prema postojećem pravu Unije.

(14)

Fond bi trebao podupirati nastojanja država članica da se na njihovu državnom području osigura međunarodna zaštita i trajno rješenje za izbjeglice i raseljene osobe koje prema odluci Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) ostvaruju pravo na preseljenje, kao što su mjere za procjenu potrebe za preseljenjem i premještajem dotičnih osoba na njihova državna područja kako bi im se osigurao siguran pravni status i promicala njihova djelotvorna integracija.

(15)

Fond bi trebao pružati potporu novim konceptima za pristup postupcima azila, na sigurniji način, a posebno usmjeravanjem na glavne tranzitne zemlje, poput programa zaštite određenih skupina ili određenih postupaka provjere zahtjeva za azil.

(16)

Fondom bi se u skladu s njegovom prirodom trebala moći pružiti potpora dobrovoljnim aktivnostima podjele opterećenja o kojima su se države članice usuglasile, a koje obuhvaćaju premještaj korisnika međunarodne zaštite i podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz jedne države članice u drugu.

(17)

Partnerstva i suradnja s trećim zemljama za osiguravanje prikladnog upravljanja priljevom osoba koje podnose zahtjev za azil ili drugi oblik međunarodne zaštite ključan su dio politike azila Unije. S ciljem omogućavanja pristupa međunarodnoj zaštiti i trajnim rješenjima u najranijoj mogućoj fazi, uključujući i u okviru regionalnih programa zaštite, Fond bi trebao obuhvaćati snažnu komponentu programa Unije za preseljenje.

(18)

Kako bi se u europskim društvima poboljšao i ojačao proces integracije, Fond bi trebao olakšati zakonite migracije u Uniju u skladu s gospodarskim i socijalnim potrebama država članica te već u zemlji porijekla državljana trećih zemalja koji dolaze u Uniju predvidjeti pripremu procesa integracije.

(19)

Kako bi bio učinkovit i ostvario najveću dodanu vrijednost, Fond bi trebao primjenjivati usmjereniji pristup kojim se podržavaju dosljedne strategije posebno osmišljene za promicanje integracije državljana trećih zemalja na nacionalnoj, lokalnoj i/ili regionalnoj razini, ovisno o slučaju. Te strategije trebala bi u prvom redu provesti lokalna ili regionalna tijela i nedržavni akteri, ne isključujući nacionalna tijela, posebno ako bi određena administrativna organizacija države članice to zahtijevala ili ako se u određenoj državi članici djelovanja u području integracije nalaze u zajedničkoj nadležnosti države i decentralizirane uprave. Provedbene organizacije trebale bi iz niza dostupnih mjera odabrati one koje su najprimjerenije njihovoj specifičnoj situaciji.

(20)

Provedba Fonda trebala bi biti u skladu sa zajedničkim temeljnim načelima Unije za integraciju, kako je određeno u Zajedničkom programu za integraciju.

(21)

Mjere integracije trebale bi također uključivati korisnike međunarodne zaštite kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup integraciji, uzimajući u obzir posebnosti tih ciljnih skupina. Ako su mjere integracije povezane s mjerama prihvata, djelovanja bi, prema potrebi, trebala dopustiti uključivanje podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

(22)

Kako bi se osigurala dosljednost Unije na integraciju državljana trećih zemalja, djelovanja koja se financiraju u okviru ovog Fonda trebala bi biti specifična i dopunjavati djelovanja koja se financiraju iz Europskog socijalnog fonda. U tom smislu, od tijela država članica odgovornih za provedbu ovog Fonda trebalo bi tražiti da uspostave mehanizme suradnje i koordinacije s tijelima koja su države članice odredile za upravljanje intervencijama iz Europskog socijalnog fonda.

(23)

Iz praktičnih razloga neka djelovanja mogu se odnositi na skupinu osoba čije se pitanje može učinkovitije rješavati ako im se pristupi kao cjelini, ne razlikujući među članovima skupine. Stoga bi za države članice koje bi tako željele bilo potrebno predvidjeti mogućnost da u svojim nacionalnim programima predvide da u djelovanja u vezi s integracijom mogu biti uključeni najbliži srodnici državljana trećih zemalja u mjeri u kojoj je to potrebno za djelotvornu provedbu takvih djelovanja. Izraz „najbliži srodnik” podrazumijevao bi supružnike, partnere i bilo koju osobu koja ima izravne obiteljske veze, bez obzira radi li se o potomcima ili precima, s državljaninom treće zemlje na kojeg su usmjerena djelovanja u vezi s integracijom, a koja u protivnom ne bi bile obuhvaćena Fondom.

(24)

Fond bi trebao podupirati države članice u uspostavi strategija kojima se organiziraju zakonite migracije, ojačavajući njihove mogućnosti za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju svih integracijskih strategija i strategija useljavanja, politika i mjera za državljane trećih zemalja, uključujući pravne instrumente Unije. Fond bi trebao podupirati i razmjenu informacija, najbolje prakse i suradnju između različitih službi svojih uprava, kao i s drugim državama članicama.

(25)

Unija bi trebala nastaviti i proširiti korištenje partnerstava za mobilnost kao osnovnog strateškog, sveobuhvatnog i dugoročnog okvira suradnje za upravljanje migracijama s trećim zemljama. Fond bi trebao podupirati djelovanja u okviru partnerstava za mobilnost koja se odvijaju u Uniji ili u trećim zemljama i koja ciljaju na ostvarivanje potreba i prioriteta Unije, posebno djelovanja kojima se osigurava kontinuitet financiranja i Unije i trećih zemalja.

(26)

Primjereno je da države članice nastave podržavati i poticati poboljšanje upravljanja povratkom državljana trećih zemalja u svim njegovim aspektima, s ciljem neprestane, pravedne i djelotvorne provedbe zajedničkih standarda o povratku, posebno kako je određeno u Direktivi 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7). Fondom bi se trebao promicati razvoj strategija povratka na nacionalnoj razini u okviru koncepta upravljanja integriranim povratkom te mjera kojima se podupire njihova djelotvorna provedba u trećim zemljama.

(27)

Što se tiče dobrovoljnog povratka osoba, uključujući osobe koje se žele vratiti iako nisu obvezne napustiti državno područje, za takve povratnike bi trebalo predvidjeti poticaje poput povlaštenog tretmana u obliku povećane pomoći za povratak. Ta je vrsta dobrovoljnog povratka u interesu kako povratnika tako i tijela vlasti u smislu njezine troškovne djelotvornosti. Države članice trebalo bi poticati da daju prednost dobrovoljnom povratku.

(28)

Međutim, sa stajališta politike, dobrovoljan i prisilan povratak usko su povezani i proizvode učinke koji se uzajamno pojačavaju te bi države članice stoga trebalo poticati da u svom upravljanju povratkom jačaju komplementarnost tih dvaju oblika. Postoji potreba za provođenjem postupka udaljavanja kako bi se zaštitio integritet imigracijske politike i politike azila Unije te sustavi useljavanja i azila država članica. Stoga je mogućnost udaljavanja preduvjet za sprječavanje narušavanja te politike i provedbu vladavine prava, što je samo po sebi bitno za stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde. Fondom bi se stoga trebala podupirati djelovanja država članica kako bi se olakšala udaljavanja u skladu s normama utvrđenima u pravu Unije, kada je to primjenjivo, i uz puno poštovanje temeljnih prava i dostojanstva povratnika.

(29)

Od ključne je važnosti da se Fondom podupiru posebne mjere za povratnike u zemlji povratka da bi se osiguralo njihovo djelotvorno vraćanje u njihov grad ili regiju porijekla u dobrim uvjetima te da bi se povećala njihova trajna ponovna integracija u njihovu zajednicu.

(30)

Sporazumi Unije o ponovnom prihvatu sastavni su element Unijine politike povratka i glavno sredstvo za učinkovito upravljanje migracijskim tokovima jer olakšavaju brzi povratak nezakonitih migranata. Ti sporazumi su važan element u okviru dijaloga i suradnje s trećim zemljama porijekla i tranzitom nezakonitih migranata te je potrebno poduprijeti njihovu provedbu u trećim zemljama u interesu djelotvornih strategija povratka na nacionalnoj razini i na razini Unije.

(31)

Fond bi trebao nadopunjavati i ojačavati aktivnosti Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije uspostavljene Uredbom Vijeća (EZ) br. 2007/2004 (8), čiji je jedan dio zadaća pružiti državama članicama potrebnu potporu pri organiziranju zajedničkih operacija povratka te utvrditi najbolju praksu za pribavljanje putnih isprava te za udaljavanje državljana trećih zemalja koji nezakonito borave na državnom području država članica, te pomoći državama članicama u okolnostima koje zahtijevaju povećanu tehničku i operativnu pomoć na vanjskim granicama, uzimajući u obzir da neke situacije mogu zahtijevati pružanje hitne humanitarne pomoći i spašavanje na moru.

(32)

Uz pružanje potpore povratku osoba kako je predviđeno u ovoj Uredbi, Fondom bi se također trebale podržati druge mjere za suzbijanje nezakonitog useljavanja ili zaobilaženja postojećih pravila o zakonitoj migraciji, na taj način štiteći integritet imigracijskih sustava država članica.

(33)

Fond bi trebao biti proveden uz puno poštovanje prava i načela sadržanih u Povelji o temeljnim pravima Europske unije te temeljnih načela utvrđenih u relevantnim međunarodnim instrumentima, uključujući odgovarajuću sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava. Prihvatljivim djelovanjima trebao bi se uzeti u obzir pristup koji se temelji na ljudskim pravima pri zaštiti migranata, izbjeglica i tražitelja azila te bi se osobito trebalo osigurati da se posebna pažnja pridaje te da se predvide posebne mjere za specifičnu situaciju ranjivih osoba, posebno žena, maloljetnika bez pratnje i drugih ugroženih maloljetnika.

(34)

Pojmovi „ranjive osobe” i „članovi obitelji” različito su definirani u različitim aktima koji su mjerodavni za ovu Uredbu. Stoga bi ih trebalo tumačiti u smislu odgovarajućeg akta, uzimajući u obzir kontekst u kojem se koriste. U kontekstu preseljenja, države članice koje obavljaju preseljenje trebale bi se pri provođenju svojih praksi preseljenja i stvarnih postupaka preseljenja savjetovati s UNHCR-om u vezi s pojmom „članovi obitelji”.

(35)

Mjere u trećim zemljama i u vezi s trećim zemljama koje se podupiru putem Fonda trebalo bi donositi u sinergiji i u sukladnosti s drugim djelovanjima izvan Unije koje se podupiru putem instrumenata vanjske pomoći Unije, geografskih i tematskih. U provođenju tih djelovanja osobito bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije u vezi s dotičnom zemljom ili regijom. Te mjere ne bi trebale biti potpora djelovanjima koja su neposredno usmjerena prema razvoju i, kada je to prikladno, trebala bi nadopunjavati financijsku pomoć koja se pruža putem instrumenata vanjske pomoći. Trebalo bi poštovati načelo usklađenosti politike za razvoj kako je određeno u stavku 35. Europskog konsenzusa o razvoju. Također je važno osigurati dosljednu provedbu hitne pomoći, i ako je to mjerodavno, njenu komplementarnost humanitarnoj politici Unije te poštovanje humanitarnih načela kako su određena Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći.

(36)

Velik dio dostupnih sredstava u okviru Fonda trebao bi se dodijeliti razmjerno odgovornosti koju ima svaka država članica u svojim naporima koje ulaže u upravljanje migracijskim tokovima na temelju objektivnih kriterija. U tu bi svrhu trebalo koristiti najnovije dostupne statističke podatke koje prikuplja Eurostat prema Uredbi (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (9) u vezi s migracijskim tokovima, poput broja prvih zahtjeva za azil, broja pozitivnih odluka kojima se odobrava status izbjeglice ili supsidijarna zaštita, broja preseljenih izbjeglica, broja državljana trećih zemalja koji zakonito borave u državama članicama, broja državljana trećih zemalja kojima je država članica izdala dozvolu za boravak, broja odluka o povratku koje su izdala nacionalna tijela te broja izvršenih povrataka.

(37)

Ovom Uredbom utvrđena je dodjela osnovnih iznosa državama članicama. Osnovni iznos sastoji se od minimalnog iznosa i iznosa izračunatog na temelju prosjeka dodijeljenih sredstava za svaku državu članicu u okviru Europskog fonda za izbjeglice uspostavljenog Odlukom br. 573/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10), Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja uspostavljenog Odlukom Vijeća 2007/435/EZ (11) i Europskog fonda za povratak uspostavljenog Odlukom Vijeća br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12). u 2011., 2012. i 2013. Izračuni dodijeljenih sredstava izrađeni su u skladu s mjerilima za raspodjelu utvrđenima u Odluci br. 573/2007/EZ, Odluci 2007/435/EZ i Odluci br. 575/2007/EZ. S obzirom na zaključke Europskog vijeća od 7. veljače 2013. i 8. veljače 2013., u kojima je naglašeno da bi „osobitu pozornost trebalo pridati otočnim društvima koja su suočena s nerazmjerno velikim izazovima migracija”, prikladno je povećati minimalne iznose za Cipar i Maltu.

(38)

Iako je primjereno svakoj državi članici dodijeliti određeni iznos na temelju najnovijih dostupnih statističkih podataka, dio raspoloživih sredstava u okviru Fonda trebao bi se raspodijeliti i za provedbu posebnih djelovanja koja zahtijevaju suradnju između država članica i stvaraju značajnu dodanu vrijednost za Uniju kao i za provedbu Programa Unije za preseljenje i premještanje korisnika međunarodne zaštite iz jedne države članice u drugu.

(39)

U tu svrhu ovom bi Uredbom trebao uspostaviti popis posebnih djelovanja prihvatljivih za dodjelu sredstava iz Fonda. Dodatni iznosi trebali bi se dodijeliti onim državama članicama koje se obvežu da će provesti takva djelovanja.

(40)

S obzirom na postupnu uspostavu Programa Unije za preseljenje, Fond bi trebao pružiti ciljanu pomoć u obliku financijskih poticaja (paušalnih iznosa) za svaku preseljenu osobu. Komisija bi, u suradnji s EASO-m i u skladu s njihovim nadležnostima, trebala pratiti učinkovitu provedbu aktivnosti preseljenja koje se podupiru u okviru Fonda.

(41)

S namjerom da se pojača utjecaj napora koje Unija ulaže u preseljenje pružanjem zaštite osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita i maksimalnim pojačavanjem strateškog utjecaja preseljenja kroz bolju usmjerenost na one osobe kojima je preseljenje najpotrebnije, na razini Unije trebalo bi odrediti zajedničke prioritete u vezi s preseljenjem. Te zajedničke prioritete trebalo bi izmijeniti samo ako postoji jasno opravdanje za njihovu izmjenu ili kako bi se u obzir uzele preporuke UNHCR-a na temelju općih kategorija određenih u ovoj Uredbi.

(42)

S obzirom na njihovu posebnu ranjivost, neke bi kategorije osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita uvijek trebale biti uključene u zajedničke prioritete preseljenja Unije.

(43)

Uzimajući u obzir potrebe za preseljenjem utvrđene u zajedničkim prioritetima preseljenja Unije, potrebno je osigurati dodatne financijske poticaje za preseljenje osoba s obzirom na određene zemljopisne regije i nacionalnosti, kao i s obzirom na određene kategorije osoba koje se trebaju preseliti, ako utvrđeno da je preseljenje najprikladniji odgovor na njihove posebne potrebe.

(44)

Da bi se ojačala solidarnost i bolje podijelila odgovornost između država članica, posebno u odnosu na one koje su najviše pogođene tokovima azilanata, trebalo bi uspostaviti sličan mehanizam za premještanje korisnika međunarodne zaštite iz jedne države članice u drugu, koji se temelji na financijskim poticajima. Tim bi se mehanizmom trebao smanjiti pritisak na države članice koje primaju veći broj tražitelja azila i korisnika međunarodne zaštite, u apsolutnom ili proporcionalnom smislu.

(45)

Potpora osigurana iz Fonda bit će učinkovitija i ostvarit će veću dodanu vrijednost ako se u ovoj Uredbi utvrdi ograničen broj obveznih ciljeva koji se trebaju ostvariti u programima koje izrađuje svaka država članica i uzimajući u obzir njezinu specifičnu situaciju i potrebe.

(46)

Za jaču solidarnost važno je da Fond, u suradnji i u sinergiji s humanitarnom pomoći kojom upravlja Komisija, prema potrebi pruži dodatnu potporu rješavanju hitnih situacija nastalih snažnim pritiskom migracija u državama članicama ili trećim zemljama ili u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba na temelju Direktive Vijeća 2001/55/EZ (13), putem hitne pomoći. Hitna pomoć također bi trebala obuhvaćati potporu ad hoc programima humanitarnog prihvata koji su usmjereni na odobravanje privremenog boravka na državnom području države članice u slučaju hitne humanitarne krize u trećim zemljama. Međutim, takvi drugi programi humanitarnog prihvata ne dovode u pitanje i ne bi trebali narušavati Unijin program preseljenja koji je od samog početka izričito usmjeren na pružanje trajnog rješenja osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita, a koje su premještene u Uniju iz trećih zemalja. Stoga države članice ne bi trebale imati pravo na primanje dodatnih paušalnih iznosa u vezi s osobama kojima je odobren privremeni boravak na državnom području države članice u okviru takvih drugih programa humanitarnog prihvata.

(47)

Ovom Uredbom trebala bi se osigurati financijska pomoć za aktivnosti Europske migracijske mreže uspostavljene Odlukom Vijeća 2008/381/EZ (14) u skladu s njezinim ciljevima i zadaćama.

(48)

Odluku 2008/381/EZ trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se uskladili postupci i olakšalo pružanje odgovarajuće i pravodobne financijske potpore nacionalnim kontaktnim točkama koje su navedene u toj Odluci.

(49)

S obzirom na svrhu financijskih poticaja dodijeljenih državama članicama za preseljenje i/ili premještanje korisnika međunarodne zaštite iz jedne države članice u drugu u obliku paušalnih iznosa i jer predstavljaju samo mali dio stvarnih troškova, ova bi Uredba trebala omogućiti određena odstupanja od pravila o prihvatljivosti rashoda.

(50)

Kako bi se dopunile ili izmijenile odredbe ove Uredbe o paušalnim iznosima za preseljenje i premještanju korisnika međunarodne zaštite iz jedne države članice u drugu i o definiciji posebnih djelovanja i zajedničkih prioriteta preseljenja Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(51)

Pri primjeni ove Uredbe, uključujući pri pripremi delegiranih akata, Komisija bi se trebala savjetovati sa stručnjacima iz svih država članica.

(52)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(53)

Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usredotočiti na aktivnosti kod kojih intervencija Unije može donijeti dodatnu vrijednost umjesto da države članice djeluju same. Budući da je Europska unija u boljem položaju za pružanje okvira za izražavanje solidarnosti Unije u upravljanju migracijskim tokovima nego države članice, financijska pomoć predviđena ovom Uredbom trebala bi osobito doprinijeti jačanju nacionalnih mogućnosti i mogućnosti Unije na ovom području.

(54)

Postoji potreba da se do najveće mjere poveća učinak financiranja Unije mobiliziranjem, udruživanjem i poticanjem javnih i privatnih financijskih sredstava.

(55)

Komisija bi trebala pratiti provedbu Fonda u skladu s Uredbe (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (16) uz pomoć zajedničkih pokazatelja za evaluaciju rezultata i učinaka. Ti pokazatelji, uključujući relevantne polazne vrijednosti, trebali bi predstavljati minimalnu osnovu za evaluaciju opsega u kojem su ostvareni ciljevi Fonda.

(56)

Kako bi se izmjerila ostvarenja ovog Fonda, trebalo bi uspostaviti zajedničke pokazatelje u odnosu na svaki njegov poseban cilj. Zajednički pokazatelji ne bi trebali utjecati na neobveznu ili obveznu narav provedbe povezanih djelovanja kako je utvrđeno u ovoj Uredbi.

(57)

Za potrebe upravljanja i provedbe Fonda, on bi trebao biti dio usklađenog okvira koji se sastoji od ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 513/2014Europskog parlamenta i Vijeća (17). Za potrebe Fonda, partnerstvo predviđeno Uredbom (EU) br. 514/2014 trebalo bi obuhvaćati mjerodavne međunarodne organizacije, nevladine organizacije i socijalne partnere. Svaka država članica trebala bi biti odgovorna za određivanje sastava partnerstva i praktične modalitete u vezi njegove provedbe.

(58)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest doprinošenje učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima te provedbi, jačanju i razvoju zajedničke politike azila, supsidijarne zaštite i privremene zaštite i zajedničke politike useljavanja, ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(59)

Na temelju članaka 8. i 10. UFEU-a, Fond bi trebao uzeti u obzir ostvarivanje ravnopravnosti žena i muškaraca i načelâ nediskriminacije.

(60)

Odluke br. 573/2007/EZ, br. 572/2007/EZ i 2007/435/EZ trebalo bi staviti izvan snage, podložno prijelaznim odredbama koje su određene u ovoj Uredbi.

(61)

U skladu s člankom 3. Protokola br. 21. o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen UEU-u i UFEU-u i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, te su države članice priopćile svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(62)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22. o stajalištu Danske, koji je priložen UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe koja za nju nije obvezujuća niti se u odnosu na nju primjenjuje.

(63)

Razdoblje primjene ove Uredbe potrebno je uskladiti s onim Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (18). Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014.,