EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 31988L0380

88/380/EEZ: Direktiva Vijeća od 13. lipnja 1988. o izmjeni direktiva 66/400/EEZ, 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 66/403/EEZ, 69/208/EEZ, 70/457/EEZ i 70/458/EEZ o stavljanju na tržište sjemena repa, sjemena krmnog bilja, sjemena žitarica, sjemenskog krumpira, sjemena uljarica i predivog bilja, sjemena povrća i o Zajedničkoj sortnoj listi poljoprivrednih biljnih vrsta

SL L 187, 16/07/1988, p. 31–48 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (FI, SV, CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1988/380/oj

03/Sv. 56

HR

Službeni list Europske unije

76


31988L0380


L 187/31

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA VIJEĆA

od 13. lipnja 1988.

o izmjeni direktiva 66/400/EEZ, 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 66/403/EEZ, 69/208/EEZ, 70/457/EEZ i 70/458/EEZ o stavljanju na tržište sjemena repa, sjemena krmnog bilja, sjemena žitarica, sjemenskog krumpira, sjemena uljarica i predivog bilja, sjemena povrća i o Zajedničkoj sortnoj listi poljoprivrednih biljnih vrsta

(88/380/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da zbog niže navedenih razloga sljedeće Direktive o stavljanju na tržište sjemena i reprodukcijskog materijala treba izmijeniti:

Direktivu Vijeća 66/400/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena repa (3), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 88/95/EEZ (4),

Direktivu Vijeća 66/401/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (5), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 87/480/EEZ (6),

Direktivu Vijeća 66/402/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica (7), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 87/120/EEZ (8),

Direktivu Vijeća 66/403/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemenskog krumpirom (9), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 87/374/EEZ (10),

Direktivu Vijeća 69/208/EEZ od 30. lipnja 1969. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (11), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 87/480/EEZ,

Direktivu Vijeća 70/457/EEZ od 29. rujna 1970. o Zajedničkoj sortnoj listi poljoprivrednih biljnih vrsta (12), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 86/155/EEZ (13),

Direktivu Vijeća 70/458/EEZ od 29. rujna 1970. o stavljanju na tržište sjemena povrća (14), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 87/481/EEZ (15);

budući da zbog njihovog sve većeg značaja u Zajednici, Direktive trebaju obuhvatiti i stoklasu štraderovu, stoklasu zobenu, faceliju, pšenoraž, kineski kupus i industrijsku cikoriju; budući da zbog istog razloga Direktive također trebaju obuhvatiti hibridne sorte određenih dodatnih vrsta žitarica i suncokreta; budući da uvjeti koje moraju zadovoljiti usjevi i sjeme tih vrsta i tipova sorti moraju biti u skladu s programima koje je za sjeme u međunarodnoj trgovini propisala Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), osim u slučaju stranooplodnih sorti pšenoraži koje se unakrsno oprašuju i hibridnih sorti određenih dodatnih vrsta žitarica za koje OECD još nije usvojio takve uvjete;

budući da se, s jedne strane, čini preporučljivo revidirati neke odredbe kako bi se u državama članicama omogućila proizvodnja sjemena koje nema podrijetlo u državama članicama i, s druge strane, utvrditi mjere Zajednice koje će zajamčiti identitet sjemena koje se stavlja na tržište kao sjeme uzgojeno za preradu;

budući da se čini preporučljivo državama članicama odobriti dodatna razdoblja tijekom kojih se pod određenim uvjetima može službeno odobriti da sjeme samooprašivanih vrsta žitarica, koje nisu podvrgnute službenom poljskom pregledu, bude službeno certificirano pod određenim uvjetima i dozvoliti stavljanje na tržište određenih sorti raži koje ne zadovoljavaju uvjete utvrđene u Prilogu II. Direktivi 66/402/EEZ, kako bi se steklo nužno iskustvo za cjelovito i konačno rješenje, posebno što se tiče raži, u svjetlu podataka koje će dostaviti Ujedinjena Kraljevina;

budući da se čini preporučljivo da u smislu iznalaženja poboljšanih, alternativnih rješenja za neke dijelove programa certificiranja usvojenih sukladno direktivama treba organizirati privremene pokuse pod određenim uvjetima; budući da za to treba uspostaviti pravnu osnovu;

budući da treba dopuniti odredbe što se tiče podataka koji se navode u vezi imena vrsta i sorti na službenoj oznaci kako bi se korisnicima sjemena pružile bolje informacije i omogućila trgovina unutar Zajednice;

budući da treba osigurati da oznake dobavljača, koje su potrebne sukladno nacionalnim odredbama, budu oblikovane tako da ih se ne može zamijeniti sa službenim oznakama;

budući da je poželjno olakšati državama članicama da isključe sjeme žitarica ili uljarica i predivog bilja vrsta koje imaju nisku gospodarsku vrijednost iz područja primjene direktiva 66/402/EEZ i 69/208/EEZ;

budući da je u slučaju Direktive 70/458/EEZ potrebno neke odredbe o sortama povrtnih vrsta prilagoditi na takav način da se omogući da se u postupku obnove službenog priznavanja određenih sorti uzme u obzir aktualni razvoj;

budući da, kao opće pravilo, za priznavanje sorti (inbred linije, hibridi) koje su namijenjene isključivo za komponente hibridnih sorti, ne treba uzimati u obzir uvjete u vezi s vrijednosti sorte za uzgoj ili uporabu;

budući da za sorte trava, koje nisu namijenjene za proizvodnju krmnog bilja, mora biti moguće zahtijevati prikladnost za posebne namjene;

budući da treba uzeti u obzir zahtjeve Grčke da je se ovlasti da zabrani, na cijelom ili na dijelu svog područja, trgovinu sjemenom ili sadnim materijalom nekih sorti navedenih u Zajedničkoj sortnoj listi poljoprivrednih biljnih vrsta ili Zajedničkoj sortnoj listi povrtnih vrsta, kako bi se Grčkoj omogućilo da završi prilagodbu svoje proizvodnje i stavljanje na tržište sjemena ili reprodukcijskog materijala zahtjevima Zajednice koji se odnose na zajedničke sortne liste;

budući da neke odredbe gore spomenutih direktiva treba razjasniti;

budući da je primjereno odgoditi datum primjene izmjena gore spomenutih direktiva, izvršenih Direktivom Vijeća 86/155/EEZ i Direktivom Komisije 86/320/EEZ, kako bi se isti uskladio s glavnim datumom provedbe ove Direktive,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 66/400/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. stavku 1. točki (E), „(bb)” se zamjenjuje s „(aa) (a) i (bb)”.

2.

U članak 2. umeće se sljedeći stavak:

„1a.   Različiti tipovi sorti, uključujući i komponente, koji su prihvatljivi za certificiranje sukladno odredbama ove Direktive, mogu se specificirati i definirati u skladu s postupkom iz članka 21.”

3.

Prijašnji članak 12. postaje članak 12. stavak 1.

4.

U članku 12. dodaje se sljedeći stavak:

„2.   Oznaka iz stavka 1. mora biti tako oblikovana da se ne može zamijeniti sa službenom oznakom navedenom u članku 11. stavku 1.”

5.

Umeće se sljedeći članak 13.a:

„Članak 13.a

U smislu pronalaženja poboljšanih rješenja za neke elemente certifikacijske sheme usvojene prema ovoj Direktivi, u skladu s odredbama utvrđenima člankom 21. može se odlučiti da se na razini Zajednice, pod određenim uvjetima, organiziraju privremeni pokusi.

U okviru tih pokusa, države članice mogu se osloboditi nekih obveza predviđenih ovom Direktivom. Opseg tog oslobođenja određuje se s obzirom na odredbe na koje se odnosi. Pokus ne smije trajati duže od sedam godina.”

6.

U članku 14. stavku 2. točki (c), „(bb)” se zamjenjuje s „(aa) (a) i (bb)”.

7.

Peta i šesta alineja članka 14. stavka 3. točke (c) zamjenjuje se sljedećim:

„—

vrsta, navedena najmanje na latinici, sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora ili s domaćim imenom ili s oboje; potrebno je navesti da li se radi o šećernoj repi ili stočnoj repi,

sorta, navedena najmanje na latinici.”

8.

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

1.   Države članice moraju predvidjeti da se sjeme repe

koje je proizvedeno izravno iz osnovnog sjemena, službeno certificiranog u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi kojoj je dodijeljena ekvivalenca sukladno članku 16. stavku 1. točki (b), i

koje je požeto u drugoj državi članici,

na zahtjev i ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive 70/457/EEZ službeno potvrdi kao certificirano sjeme u bilo kojoj državi članici, ako je sjeme podvrgnuto stručnom nadzoru sjemenskih usjeva u polju te je zadovoljilo uvjete za odgovarajuću kategoriju utvrđenu Prilogom I. (A) i ako je službeno ispitivanje pokazalo da su uvjeti iz Priloga I. (B) za istu kategoriju ispunjeni.

U slučajevima kad je takvo sjeme bilo proizvedeno izravno iz službeno certificiranog sjemena jedne od generacija koje prethode osnovnom sjemenu, države članice mogu dopustiti službeno priznavanje toga sjemena kao osnovnog sjemena ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni za tu kategoriju.

2.   Sjeme repe koje je požeto u drugoj državi članici i koje je namijenjeno za certificiranje u skladu s odredbama iz stavka 1.

pakira se i označuje službenom oznakom koja zadovoljava uvjete predviđene Prilogom IV. (A) i (B) u skladu s odredbama predviđenima člankom 10. stavkom 1., i

prati ga popratni službeni dokument koji zadovoljava uvjete iz Priloga IV. (C).

3.   Države članice također moraju predvidjeti da sjeme repe

koje je proizvedeno izravno iz osnovnog sjemena, službeno certificiranog u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi kojoj je dodijeljena ekvivalenca sukladno članku 16. stavku 1. točki (b), i

koje je požeto u trećoj državi,

na zahtjev službeno potvrdi kao certificirano sjeme u bilo kojoj od tih država članica u kojoj je osnovno sjeme bilo ili proizvedeno ili službeno certificirano, ako je sjeme podvrgnuto stručnom nadzoru sjemenskih usjeva u polju te je zadovoljilo uvjete za odgovarajuću kategoriju odluke o istovjetnosti donesenoj u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a) i ako je službeno ispitivanje pokazalo da su uvjeti iz Priloga I. (B) za istu kategoriju ispunjeni. Druge države članice mogu također odobriti službeno certificiranje takvog sjemena.”

9.

Prilog III. (A) (I) (4) zamjenjuje se sljedećim:

4.   Vrsta, navedena najmanje na latinici, sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora ili s domaćim imenom ili s oboje; potrebno je navesti da li se radi o šećernoj repi ili stočnoj repi.”

10.

Prilogu III. (A) (I) (5) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici.”

11.

Prilog III. (B) (6) zamjenjuje se sljedećim:

6.   Vrsta, navedena najmanje na latinici; potrebno je navesti da li se radi o šećernoj repi ili stočnoj repi.”

12.

Prilogu III. (B) (7) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici.”

13.

Dodaje se sljedeći Prilog:

„PRILOG IV.

Oznaka i dokument predviđeni u slučaju sjemena koje nije konačno certificirano, a požeto je u drugoj državi članici

A.

Podaci koji moraju biti na oznaci

tijelo odgovorno za stručni nadzor sjemenskih usjeva u polju i država članica ili njihovi inicijali,

vrsta, navedena najmanje na latinici, sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora ili s domaćim imenom ili s oboje; potrebno je navesti da li se radi o šećernoj repi ili stočnoj repi,

sorta, navedena najmanje na latinici,

kategorija,

referentni broj polja ili partije,

deklarirana neto ili bruto težina,

riječi ‚sjeme nije konačno certificirano’.

B.

Boja oznake

Oznaka mora biti sive boje.

C.

Podaci koje mora sadržavati dokument

tijelo koje izdaje dokument,

vrsta, navedena najmanje na latinici, sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora ili s domaćim imenom ili s oboje; potrebno je navesti da li se radi o šećernoj repi ili stočnoj repi,

sorta, navedena najmanje na latinici,

kategorija,

referentni broj sjemena koje se uporabljuje za sjetvu i ime države ili država koje su certificirale sjeme,

broj polja ili referentni broj partije,

područje kultivirano za proizvodnju partije za koju je izdan dokument,

količina proizvedenog sjemena i broj pakiranja,

potvrda da su ispunjeni uvjeti koje mora zadovoljiti usjev od kojeg je sjeme proizvedeno,

prema potrebi, rezultati preliminarne analize sjemena.”

Članak 2.

Direktiva 66/401/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. stavku 1. dijelu (A) točki (a),

„Bromus catharticus Vahl

Stoklasa štraderova

Bromus sitchensis Trin

Stoklasa zobena”

umeće se iza

„Arrhenatherum elatius (L.) P. Beau. Wx J. S. i K.B. Presl.

Francuski ljulj”

i u članku 2. stavku 1. dijelu (A) točki (c),

„Phacelia tanacetifolia Benth.

Facelija”

umeće se iza

„Brassica oleracea L. convar. acephala (DC)

 

Alef. Var. medullosa Thell + var. viridis L.

Stočni kelj”.

2.

U članku 2. stavku 1a. engleske verzije, riječ „descriptions” zamjenjuje se s riječju „names”.

3.

Prijašnji stavci 1b. i 1c. članka 2. postaju stavci 1c. i 1d. istoga članka.

4.

U članak 2. umeće se sljedeći stavak:

„1b.   Različiti tipovi sorti, uključujući i komponente, koje su prikladne za certificiranje u skladu s ovom Direktivom, mogu se navesti i odrediti u skladu s postupkom iz članka 21.”

5.

Prijašnji članak 11. postaje članak 11. stavak 1.

6.

Članku 11. dodaje se sljedeći stavak:

„2.   Oznaka iz stavka 1. mora biti oblikovana tako da se ne može zamijeniti sa službenom oznakom iz članka 10. stavka 1.”

7.

Umeće se članak 13.a:

„Članak 13.a

U smislu pronalaženja poboljšanih rješenja za neke elemente certifikacijske sheme usvojene na temelju ove Direktive, u skladu s odredbama utvrđenima člankom 21. može se odlučiti da se na razini Zajednice, pod određenim uvjetima, organiziraju privremeni pokusi.

U okviru tih pokusa, države članice se mogu osloboditi od nekih obveza predviđenih ovom Direktivom. Opseg tog oslobođenja određuje se s obzirom na odredbe na koje se odnosi. Pokus ne smije trajati duže od sedam godina.”

8.

Peta i šesta alineja članka 14. stavka 3. točke (c) zamjenjuje se sljedećim:

„—

vrsta, navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici,

vrsta, navedena najmanje na latinici.”

9.

U članku 14. stavku 3. dodaje se sljedeća rečenica:

„U skladu s postupkom navedenim u članku 21., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri stavljanje na tržište sjemena štete bile veće od očekivane koristi.”

10.

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

1.   Države članice propisuju da sjeme krmnog bilja

koje je proizvedeno izravno iz osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena službeno certificiranog u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi kojoj je dodijeljena ekvivalenca sukladno članku 16. stavku 1. točki (b) ili koje je proizvedeno izravno križanjem osnovnog sjemena službeno certificiranog u državi članici, s osnovnim sjemenom službeno certificiranim u toj trećoj državi, i

koje je požeto u drugoj državi članici,

bude, na zahtjev i ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive 70/457/EEZ, službeno potvrđeno kao certificirano sjeme u bilo kojoj državi članici, ako je to sjeme bilo podvrgnuto stručnom nadzoru sjemenskih usjeva u polju te je zadovoljilo uvjete za odgovarajuću kategoriju utvrđenu u Prilogu I. i ako je službeno ispitivanje pokazalo da su uvjeti iz Priloga II. za istu kategoriju ispunjeni.

U slučajevima kad je sjeme proizvedeno izravno iz službeno certificiranog sjemena od generacija koje prethode osnovnom sjemenu, države članice mogu dopustiti službeno priznavanje toga sjemena kao osnovnog sjemena ako su ispunjeni uvjeti propisani za tu kategoriju.

2.   Sjeme krmnog bilja koje je proizvedeno u drugoj državi članici, a koje je namijenjeno certifikaciji u skladu s odredbama stavka 1.:

pakira se i označuje službenom oznakom koja zadovoljava uvjete utvrđene Prilogom V. (A) i (B) u skladu s odredbama iz članka 9. stavka 1., i

prati ga službeni dokument koji zadovoljava uvjete iz Priloga V. (C).

3.   Države članice moraju također propisati da sjeme krmnog bilja

koje je proizvedeno izravno iz osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena službeno certificiranog u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi kojoj je dodijeljena ekvivalenca sukladno članku 16. stavku 1. točki (b) ili koje je proizvedeno izravno križanjem osnovnog sjemena službeno certificiranog u državi članici, s osnovnim sjemenom službeno certificiranim u toj trećoj državi, i

koje je požeto u trećoj državi,

bude, na zahtjev službeno priznato kao certificirano sjeme u bilo kojoj od tih država članica, ako je to sjeme bilo podvrgnuto stručnom nadzoru sjemenskih usjeva u polju te je zadovoljilo uvjete odluke o istovjetnosti donesene u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a) za odgovarajuću kategoriju i ako je službeno ispitivanje pokazalo da su uvjeti iz Priloga II. za istu kategoriju ispunjeni. Druge države članice mogu također odobriti službeno certificiranje takvog sjemena.”

11.

U Prilogu I. broju 2. u prvom stupcu tablice, „Phacelia tanacetifolia” umeće se svaki puta iza „Brassica sp.”

12.

U drugoj rečenici francuske verzije Priloga I. točke (3), riječ „la variété” zamjenjuje se riječju „l’espèce”.

13.

U naslovu stupca 4. francuske verzije Priloga II. (I) (2) (A), riječ „animale” zamjenjuje se riječju „minimale”.

14.

U Prilogu II. (I) (2) (A) se iza „Arrhenatherum elatius” i „Brassica oleracea convar. Acephala”, umeće sljedeće:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

Bromus catharticus

75 (a)

 

97

1,5

1,0

0,5

0,3

 

 

 

0 (g)

0 (j)(k)

10 (n)

 

Bromus sitchensis

75 (a)

 

97

1,5

1,0

0,5

0,3

 

 

 

0 (g)

0 (j) (k)

10 (n)”

 

i

Phacelia tanacetifolia

80 (a)

 

96

1,0

0,5

0,5

 

 

 

 

0

0 (j)(k)”

 

 

15.

U Prilogu II. (II) broju (2) (A) se iza „Arrhenatherum elatius” i „Brassica oleracea convar. Acephala”, umeće sljedeće:

1

2

3

4

5

6

7

8

Bromus catharticus

0,4

20

5

5

5

 

(j)

Bromus sitchensis

0,4

20

5

5

5

 

(j)”

i

Phacelia tanacetifolia

0,3

20”

 

 

 

 

 

16.

U Prilogu III. se iza „Arrhenatherum elatius” i „Brassica oleracea convar. Acephala”, umeće sljedeće:

1

2

3

4

Bromus catharticus

10

200

200

Bromus sitchensis

10

200

2003”

i

„Phacelia tanacetifolia

10

300

40”

17.

U Prilogu IV. (A) (I) (a) (4) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici.”

18.

U Prilogu IV. (A) (I) (a) dodaje se sljedeća rečenica:

„U skladu s postupkom navedenim u članku 21., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri stavljanju na tržište sjemena štete bile veće od očekivane koristi.”

19.

U Prilogu IV. (A) (I) (a) (5) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici.”

20.

U Prilogu IV. (A) (I) (b) (5) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici.”

21.

U Prilogu IV. (A) (I) (b) dodaje se sljedeće:

„U skladu s postupkom navedenim u članku 21., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri stavljanju na tržište sjemena štete bile veće od očekivane koristi.”

22.

U Prilogu IV. (A) (I) (c) (4) iza riječi „prikazano po vrstama i, prema potrebi, po sortama” dodaje se sljedeće: „oboje navedeno najmanje na latinici.”

23.

U posljednjoj rečenici talijanske verzije Priloga IV. (A) (I) (c) (4), riječ „al fornitore” zamjenjuje se riječju „all’acquirente”.

24.

U Prilogu IV. (B) (a) (6) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici”.

25.

U Prilogu IV. (B) (a) (7) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici”.

26.

U Prilogu IV. (B) (b) (6) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici”.

27.

U Prilogu IV. (B) (c) (11) iza riječi „prikazano po vrstama i, prema potrebi, po sortama” dodaje se sljedeće: „oboje navedeno najmanje na latinici”.

28.

Dodaje se sljedeći Prilog:

„PRILOG V.

Oznaka i dokument u slučaju sjemena koje nije konačno certificirano, a požeto je u drugoj državi članici

A.

Podaci koji moraju biti na oznaci

tijelo odgovorno za stručni nadzor sjemenskih usjeva u polju i država članica ili njihova početna slova,

vrsta, navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici,

sorta, navedena najmanje na latinici,

kategorija,

referentni broj polja ili partije,

neto ili bruto težina,

riječi ‚sjeme koje konačno certificirano‘.

U skladu s postupkom navedenim u članku 21., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri stavljanju na tržište sjemena štete bile veće od očekivane koristi.

B.

Boja oznake

Oznaka mora biti sive boje.

C.

Podaci koje mora sadržavati dokument

tijelo koje izdaje dokument,

vrsta, navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici,

sorta, navedena najmanje na latinici,

kategorija,

referentni broj sjemena koje je korišteno za sjetvu i ime države ili država koje su certificirale sjeme,

broj polja ili referentni broj partije,

područje kultivirano za proizvodnju partije za koju je izdan dokument

količina požetog sjemena i broj pakiranja,

broj generacija nakon osnovnog sjemena, u slučaju certificiranog sjemena

potvrda da su ispunjeni uvjeti koje mora zadovoljiti usjev od kojeg je sjeme proizvedeno,

prema potrebi, rezultati preliminarnih analiza sjemena.”

Članak 3.

Direktiva 66/402/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. stavku 1. točki (A),

„X Triticosecale Wittm.

Pšenoraž”

umeću se iza

Sorghum sudanense (Piper) Stapf

Sudanska trava”.

2.

U članku 2. stavku 1. točki (A) njemačke verzije, u retku „Phalaris canariensis L”, „Kanariensaat” zamjenjuje se s „Kanariengras”.

3.

U članku 2. stavku 1. točki (C) uvodne se riječi zamjenjuju s

„C.

Osnovno sjeme (zob, ječam, riža, kanarska trava, raž pšenoraž, pšenica, tvrda pšenica i pravi pir, osim njihovih hibrida): sjeme”.

4.

U članku 2. stavku 1. dodaje se sljedeće:

„Ca.

Osnovno sjeme (hibridi zobi, ječma, riže, pšenice, tvrde pšenice i pravog pira):

(a)

koje je namijenjeno proizvodnji hibrida;

(b)

koje, podložno odredbama članka 4., udovoljava uvjetima navedenim u Prilozima I. i II. za osnovno sjeme; i

(c)

za koje je utvrđeno u službenim ispitivanjem da udovoljava gore navedenim uvjetima.”

5.

U članku 2. stavku 1. točki (E) uvodne se riječi mijenjaju i glase:

„E.

Certificirano sjeme (kanarska trava i raž, osim njihovih hibrida, sirak, sudanska trava, kukuruz te hibridi zobi, ječma, riže, pšenice, tvrde pšenice i pravog pira): sjeme”.

6.

U članku 2. stavku 1. točki (F) uvodne se riječi mijenjaju i glase:

„F.

Certificirano sjeme prve generacije (zob, ječam, riža, pšenoraž, pšenica, tvrda pšenica i pravi pir, osim njihovih hibrida): sjeme”.

7.

U članku 2. stavku 1. točki (G) uvodne riječi se mijenjaju i glase:

„G.

Certificirano sjeme druge generacije (zob, ječam, riža, pšenoraž, pšenica, tvrda pšenica i pravi pir, osim njihovih hibrida): sjeme”.

8.

U članku 2. stavku 1a. engleske verzije riječ „descriptions” zamjenjuje se s riječju „name”.

9.

Prijašnji stavci 1b. i 1c. članka 2. postaju stavak 1d. i 1e. istoga članka.

10.

U članak 2. umeću se sljedeći stavci:

„1b.   Izmjene stavka 1. točaka (C) (Ca), (E), (F) i (G) u svrhu uključivanja kanarske trave, raži i pšenoraži u opseg ove Direktive, usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 21.

1c.   Različiti tipovi sorti, uključujući i komponente, koji su prihvatljivi za certificiranje u skladu s odredbama ove Direktive, mogu se utvrditi i definirati u skladu s postupkom iz članka 21. U skladu s istim postupkom, prilagodit će se definicije u stavku 1. točki (B).”

11.

U članku 2. stavku 1. točki (c) „30. lipanj 1982.” zamjenjuje se s „30. lipanj 1987.”, a druga alineja se briše.

12.

U članku 2. stavku 2. točki (d), „31. prosinac 1982.” zamjenjuje se s „30. lipanj 1989.”

13.

U članak 4. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   U slučaju sjemena pšenoraži namijenjenog stavljanju na tržište na njihovom području, države članice mogu minimalnu klijavost, koja se zahtjeva sukladno Prilogu II., smanjiti na 80 %. Ako u tim slučajevima sjeme pšenoraži u pogledu klijavosti ne udovoljava uvjetima iz Priloga II., taj se podatak, kao i podatak da je sjeme namijenjeno samo stavljanju na tržište na području dotične države članice, mora navesti na oznaci.”

14.

Prijašnji članak 11. postaje članak 11. stavak 1.

15.

U članak 11. dodaje se sljedeći stavak:

„2.   Oznaka iz stavka 1. mora biti oblikovana tako da se ne može zamijeniti sa službenom oznakom iz članka 10. stavka 1.”

16.

Umeće se sljedeći članak 13.a:

„Članak 13.a

U smislu pronalaženja poboljšanih rješenja za neke elemente certifikacijske sheme usvojene na temelju ove Direktive, u skladu s odredbama utvrđenima člankom 21. može se odlučiti da se na razini Zajednice, pod određenim uvjetima, organiziraju privremeni pokusi.

U okviru tih pokusa, države članice mogu se osloboditi od nekih obveza predviđenih ovom Direktivom. Opseg tog oslobođenja određuje se s obzirom na odredbe na koje se odnosi. Pokus ne smije trajati duže od sedam godina.”

17.

U članku 14. stavku 2. točki (a), riječ „pšenoraž” dodaje se iza riječi „riža”.

18.

Peta i šesta alineja članka 14. stavka 3. točke (c) zamjenjuju se sljedećim:

„—

vrsta, navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici,

sorta, navedena najmanje na latinici”.

19.

U članku 14. stavku 3. dodaje se sljedeće:

„U skladu s postupkom navedenim u članku 21., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri stavljanju na tržište sjemena štete bile veće od očekivane koristi.”

20.

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

1.   Države članice moraju predvidjeti da sjeme žitarica

koje je proizvedeno izravno iz osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena prve generacije službeno certificiranog u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi kojoj je dodijeljena ekvivalenca sukladno članku 16. stavku 1. točki (b) ili koje je proizvedeno izravno križanjem osnovnog sjemena službeno certificiranog u državi članici, s osnovnim sjemenom službeno certificiranim u toj trećoj državi, i

koje je požeto u drugoj državi članici,

bude, na zahtjev i ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive 70/457/EEZ, službeno priznato kao certificirano sjeme u bilo kojoj državi članici, ako je to sjeme bilo podvrgnuto stručnom nadzoru sjemenskih usjeva u polju te je zadovoljilo uvjete za odgovarajuću kategoriju utvrđenu u Prilogu I. i ako je službeno ispitivanje pokazalo da su uvjeti iz Priloga II. za istu kategoriju ispunjeni.

U slučajevima kad je takvo sjeme bilo proizvedeno izravno iz službeno certificiranog sjemena jedne od generacija koja je prethodila osnovnom sjemenu, države članice mogu dopustiti službenu certifikaciju toga sjemena kao osnovnog sjemena ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni za tu kategoriju.

2.   Sjeme žitarica koje je proizvedeno u drugoj državi članici, a koje je namijenjeno certifikaciji u skladu s odredbama stavka 1.:

pakira se i označuje službenom oznakom koja zadovoljava uvjete utvrđene Prilogom V. (A) i (B) u skladu s odredbama utvrđenim u članku 9. stavku 1., i

prati ga službeni dokument koji zadovoljava uvjete iz Priloga V. (C).

3.   Države članice moraju također propisati da sjeme žitarica

koje je proizvedeno izravno iz osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena prve generacije službeno certificiranog u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi kojoj je dodijeljena ekvivalenca sukladno članku 16. stavku 1. točki (b) ili koje je proizvedeno izravno križanjem osnovnog sjemena službeno certificiranog u državi članici, s osnovnim sjemenom službeno certificiranim u toj trećoj državi, i

koje je požeto u trećoj državi,

bude, na zahtjev, službeno priznato kao certificirano sjeme u bilo kojoj od tih država članica, ako je to sjeme bilo podvrgnuto stručnom nadzoru sjemenskih usjeva u polju te je zadovoljilo uvjete odluke o istovjetnosti donesene u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a) za odgovarajuću kategoriju i ako je službeno ispitivanje pokazalo da su uvjeti iz Priloga II. za istu kategoriju ispunjeni. Druge države članice mogu također odobriti službeno certificiranje takvog sjemena.”

21.

Umeće se sljedeći članak 21.b:

„Članak 21b.

Izmjene koje treba napraviti u Prilozima da se utvrde uvjeti koje trebaju zadovoljiti usjevi i sjeme hibrida zobi, ječma, riže, pšenice, tvrde pšenice, pravog pira i drugih vrsta čiji hibridi su obuhvaćeni tom Direktivom sukladno članku 2. stavku 1b., kao i uvjeti koje trebaju zadovoljiti usjevi i sjeme sorti pšenoraži koje se oprašuju unakrsno, usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 21.”

22.

U članku 22. „Prilog II. točka (2)” zamjenjuje se s „Prilog II. točka (3)”.

23.

Članak 23.a zamjenjuje se sljedećim člankom:

„Članak 23.a

Na temelju molbe države članice, s kojom će se postupati sukladno članku 21., ta se država može u cijelosti ili djelomično osloboditi obveze primjene odredaba ove Direktive, uz iznimku članka 14. stavka 1:

(a)

što se tiče sljedećih vrsta:

kanarska trava,

sirak,

sudanska trava;

(b)

što se tiče drugih vrsta koje se normalno ne razmnožavaju ili stavljaju na tržište na njezinom području.”

24.

U tablici u Prilogu I. točki 2. ispred „Zea mays” umeće se sljedeće:

Triticosecale, samooplodne sorte

 

za proizvodnju osnovnog sjemena

50 m

za proizvodnju certificiranog sjemena

20 m”.

25.

U Prilogu I. (5) (B) (a), „Triticosecale” umeće se iza „Phalaris canariensis”.

26.

U francuskoj verziji Priloga I. (5) (B) (b), broj „3” se zamjenjuje s brojem „1”, a broj „1” s brojem „3”.

27.

U Prilogu II. (1) (A) iza „Triticum spelta,” umeće se „osim njihovih hibrida”.

28.

Iza Priloga II. (1) (A) umeće se sljedeće:

Aa.   Samooplodne sorte Triticosecale

Kategorija

Minimalna sortna čistoća (%)

Osnovno sjeme

99,7

Certificirano sjeme, prva generacija

99,0

Certificirano sjeme, druga generacija

98,0

Minimalna sortna čistoća uglavnom se provjerava poljskim pregledima koji se izvode u skladu s uvjetima utvrđenim u Prilogu I.”

29.

U Prilogu II. (2) (A), iza „Sorghum sp.” umeće se sljedeće:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Triticosecale

 

 

 

 

 

 

 

 

 

osnovno sjeme

85

98

4

 

1 (b)

3

0 (c)

1

 

certificirano sjeme, prva i druga generacija

85

98

10

 

7

7

0 (c)

3”

 

30.

U Prilogu III., „Triticosecale” umeće se iza „Secale cereale”.

31.

U Prilogu IV. (A) (a) (4) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici”.

32.

U Prilogu IV. (A) (a) dodaje se sljedeća rečenica:

„U skladu s postupkom navedenim u članku 21., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri stavljanju na tržište sjemenja štete bile veće od očekivane koristi.”

33.

Prilog IV. (A) (a) (5) zamjenjuje se sljedećim:

„Sorta, navedena najmanje na latinici”;

34.

Prilog IV. (A) (a) (9) zamjenjuje se sljedećim:

9.   U slučaju sorti koje su hibridi ili inbred linije:

za osnovno sjeme, ako su hibrid ili inbred linija kojoj pripada sjeme bili službeno prihvaćeni u skladu s Direktivom 70/457/EEZ,

ime te komponente pod kojom je službeno prihvaćeno, sa ili bez navoda konačne sorte kojoj je u slučaju hibrida ili inbred linija koje su namijenjene isključivo kao komponente za konačnu sortu, dodana riječ ‚komponenta’,

za osnovno sjeme u ostalim slučajevima:

ime komponente kojoj pripada osnovno sjeme, koje može biti u obliku šifre, uz navod konačne sorte i funkcije komponente (muška ili ženska) ili bez tog navoda, kojemu je dodana riječ ‚komponenta’,

za certificirano sjeme:

ime sorte kojoj sjeme pripada, kojemu je dodana riječ ‚hibrid’.”

35.

U Prilogu IV. (A) (b) (1) „ili sorte” umeće se nakon „vrste”.

36.

U Prilogu IV. (A) (b) (4) dodaje se sljedeće:

„imena vrsta i sorti, navedena najmanje na latinici”.

37.

Dodaje se sljedeći Prilog:

„PRILOG V.

Oznaka i dokument u slučaju sjemena koje nije konačno certificirano, a požeto u drugoj državi članici

A.   Podaci koji moraju biti na oznaci

tijelo odgovorno za stručni nadzor sjemenskih usjeva u polju i država članica ili njihovi inicijali,

vrsta, navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici,

sorta, navedena najmanje na latinici; u slučaju sorti (inbred linije, hibridi) koje su namijenjene samo za komponente hibridnih sorata dodaje se riječ ‚komponenta‘,

kategorija,

u slučaju hibridnih sorata, riječ ‚hibrid’,

neto i bruto težina,

riječi ‚sjeme nije konačno certificirano’.

U skladu s postupkom navedenim u članku 21., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri stavljanju na tržište sjemenja štete bile veće od očekivane koristi.

B.   Boja oznake

Oznaka mora biti sive boje.

C.   Podaci koje mora sadržavati dokument

tijelo koje izdaje dokument,

vrsta, navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici,

kategorija,

referentni broj sjemena korištenog za sjetvu sjemenskog usjeva i ime države ili država koje su certificirale sjeme,

broj polja ili referentni broj partije,

površina sjemenskog usjeva na kojeg se odnosi certifikat o sjemenu,

količina požetog sjemena i broj pakiranja,

broj generacija nakon osnovnog sjemena, u slučaju certificiranog sjemena,

potvrda da su ispunjeni uvjeti koje mora zadovoljiti usjev od kojeg je sjeme proizvedeno,

prema potrebi, rezultati preliminarnih analiza sjemena.”

Članak 4.

Direktiva 66/403/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

Prijašnji članak 11. postaje članak 11. stavak 1.

2.

U članku 11. dodaje se sljedeći stavak:

„2.   Oznaka iz stavka 1. mora biti oblikovana tako da se ne može zamijeniti sa službenom oznakom iz članka 10. stavka 1.”

3.

Četvrta i peta alineja članka 13. stavka 4. točke (c) zamjenjuju se sljedećim:

„—

vrsta, navedena najmanje na latinici, sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora ili s domaćim imenom ili s oboje,

sorta, navedena najmanje na latinici.”

4.

U Prilogu III. (A) (4) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici”.

Članak 5.

Direktiva 69/208/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. stavku 1. točki (B), iza „Osnovno sjeme”, umeće se „(sorte osim hibrida suncokreta)”.

2.

Iza članka 2. stavka 1. točke (B) umeće se sljedeće:

„Ba.

Osnovno sjeme (hibridi suncokreta):

1.

Osnovno sjeme inbred linija: sjeme

(a)

koje u skladu s odredbama članka 4. zadovoljava uvjete utvrđene u prilozima I. i II. za osnovno sjeme; i

(b)

za koje je službenim pregledom ustanovljeno da zadovoljava gore spomenute uvjete.

2.

Osnovno sjeme jednolinijskih hibrida: sjeme

(a)

koje je namijenjeno proizvodnji trolinijskih hibrida ili dvolinijskih hibrida;

(b)

koje u skladu s odredbama članka 4. zadovoljava uvjete utvrđene u Prilozima I. i II. za osnovno sjeme; i

(c)

za koje je službenim pregledom ustanovljeno da zadovoljava gore spomenute uvjete.”

3.

U članku 2. stavku 1a. engleske verzije, riječ „descriptions” zamjenjuje se riječju „names”.

4.

Prijašnji članak 2. stavak 1b. postaje članak 2. stavak 1c.

5.

U članak 2. umeće se sljedeći stavak:

„1b.   Različiti tipovi sorti, uključujući i komponente, koje su prikladne za certificiranje u skladu s ovom Direktivom, mogu se navesti i odrediti u skladu s postupkom iz članka 20.”

6.

U članak 2. stavak 2. točku (b) engleske verzije, iza riječi „lan” umeće se riječ „ili laneno sjeme”.

7.

Prijašnji članak 11. postaje članak 11. stavak 1.

8.

U članku 11. dodaje se sljedeći stavak:

„2.   Oznaka iz stavka 1. mora biti oblikovana tako da se ne može zamijeniti sa službenom oznakom iz članka 10. stavka 1.”

9.

Umeće se sljedeći članak 12.a:

„Članak 12.a

U smislu pronalaženja poboljšanih rješenja za neke elemente certifikacijske sheme usvojene na temelju ove Direktive, u skladu s odredbama utvrđenima člankom 21. može se odlučiti da se na razini Zajednice, pod određenim uvjetima, organiziraju privremeni pokusi.

U okviru tih pokusa, države članice mogu se osloboditi od nekih obveza predviđenih ovom Direktivom. Opseg tog oslobođenja određuje se s obzirom na odredbe na koje se odnosi. Pokus ne smije trajati duže od sedam godina.”

10.

Peta i šesta alineja članka 13. stavka 3. točke (c) zamjenjuju se sljedećim:

„—

vrsta, navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora ili s domaćim imenom ili s oboje, na latinici,

sorta, navedena najmanje na latinici.”

11.

U članku 13. stavku 3. dodaje se sljedeća rečenica:

„U skladu s postupkom navedenim u članku 20., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri stavljanju na tržište sjemenja štete bile veće od očekivane koristi.”

12.

Članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

1.   Države članice moraju također predvidjeti da sjeme uljarica i predivog bilja

koje je proizvedeno izravno iz osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena službeno certificiranog u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi kojoj je dodijeljena ekvivalenca sukladno članku 15. stavku 1. točki (b) ili koje je proizvedeno izravno križanjem od osnovnog sjemena službeno certificiranog u državi članici, s osnovnim sjemenom službeno certificiranim u trećoj državi, i

koje je požeto u drugoj državi članici,

na zahtjev i bez utjecaja na odredbe Direktive 70/457/EEZ, bude službeno potvrđeno kao certificirano sjeme u bilo kojoj od tih država članica, ako je to sjeme podvrgnuto stručnom nadzoru sjemenskih usjeva u polju te je zadovoljilo uvjete za odgovarajuću kategoriju iz Priloga I. i ako je službeno ispitivanje pokazalo da su uvjeti iz Priloga II. za istu kategoriju ispunjeni.

U slučajevima kad je takvo sjeme bilo proizvedeno izravno iz službeno certificiranog sjemena od generacija koje prethode osnovnom sjemenu, države članice mogu također dopustiti službenu certifikaciju toga sjemena kao osnovnog sjemena, ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni za tu kategoriju.

2.   Sjeme uljarica i predivih biljaka koje je proizvedeno u drugoj državi članici, a koje je namijenjeno certifikaciji u skladu s odredbama stavka 1.:

pakira se i označuje službenom oznakom koja zadovoljava uvjete utvrđene Prilogom V. (A) i (B) u skladu s odredbama utvrđenim u članku 9. stavku 1., i

prati ga službeni dokument koji zadovoljava uvjete iz Priloga V. (c).

3.   Države članice moraju također omogućiti da sjeme uljarica i predivog bilja

koje je proizvedeno izravno iz osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena prve generacije koje je službeno certificirano u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi kojoj je dodijeljena ekvivalenca sukladno članku 15. stavku 1. točki (b) ili koje je proizvedeno izravno križanjem osnovnog sjemena službeno certificiranog u državi članici, s osnovnim sjemenom službeno certificiranim u toj trećoj državi, i

koje je požeto u trećoj državi,

na zahtjev bude službeno potvrđeno kao certificirano sjeme u bilo kojoj od tih država članica gdje je osnovno sjeme bilo proizvedeno ili službeno certificirano, ako je to sjeme bilo podvrgnuto stručnom nadzoru sjemenskih usjeva u polju te je zadovoljilo uvjete odluke o istovjetnosti donesene u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (a) za odgovarajuću kategoriju i ako je službeno ispitivanje pokazalo da su uvjeti iz Priloga II. za istu kategoriju ispunjeni. Druge države članice mogu također odobriti službeno certificiranje takvog sjemena.”

13.

Članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 22.

Na temelju molbe države članice, s kojom će se postupati sukladno članku 20., ta se država može u cijelosti ili djelomično osloboditi obveze primjene odredaba ove Direktive, uz iznimku članka 13. stavka 1:

(a)

u pogledu sljedećih vrsta:

šafranika;

(b)

što se tiče drugih vrsta koje se normalno ne razmnožavaju ili stavljaju na tržište na njezinom području.”

14.

U prvom stavku tablice u Prilogu I. točki (2), briše se „Helianthus annus”.

15.

U tablici u Prilogu I. točki (2) dodaje se sljedeće:

1

2

Helianthus annus

za proizvodnju osnovnog sjemena hibrida

1 500 m

za proizvodnju osnovnog sjemena sorti, osim hibrida

750 m

za proizvodnju certificiranog sjemena

500 m”

16.

Prilog I. točka (3) zamjenjuje se sljedećim:

3.   Usjev mora imati dovoljnu autentičnost i sortnu čistoću ili, u slučaju usjeva inbred linije Helianthus annus, mora imati dovoljnu autentičnost i sortnu čistoću u pogledu njegovih svojstava.

Pri proizvodnji sjemena hibridnih sorata Helianthus annus, gore navedene odredbe primjenjuju se također na osobine komponenti, uključujući i mušku sterilnost ili obnavljanje plodnosti.

Posebno usjevi Brassica juncea, Brassica nigra, Cannabis sativa, Carthamus tinctorius, Carum carvi, Gossypium sp. i hibridi Helianthus annus moraju udovoljavati sljedećim standardima i drugim uvjetima:

A.

Brassica juncea, Brassica nigra, Cannabis sativa, Carthamus tinctorius, Carum carvi i Gossypium sp.:

Broj biljaka iste vrste kao usjev, koje je moguće jasno prepoznati kao atipične, ne smije biti veći od:

jedne biljke na 30 m2 za proizvodnju osnovnog sjemena,

jedne biljke na 10 m2 za proizvodnju certificiranog sjemena.

B.

Hibridi Helianthus annus:

(a)

postotak broja biljaka koje je moguće jasno prepoznati da ne pripadaju inbred liniji ili komponenti, ne smije biti veći od:

(aa)

za proizvodnju osnovnog sjemena:

i.

inbred linije

0,2


ii.

jednolinijski hibridi:

 


muški roditelj, biljke koje su izbacile pelud dok je 2 % ili više ženskih biljaka imalo receptivne cvjetove

0,2


ženski roditelj

0,5

(bb)

za proizvodnju certificiranog sjemena:

muška komponenta, biljke koje su izbacile pelud dok je 5 % ili više ženskih biljaka imalo receptivne cvjetove

0,5


ženska komponenta

1,0

(b)

pri proizvodnji sjemena hibridnih sorti moraju biti ispunjeni sljedeći standardi ili uvjeti:

(aa)

kad cvjetaju biljke ženske komponente, biljke muške komponente moraju izbaciti dovoljno peluda;

(bb)

ako biljke ženske komponente imaju tučke (stigme) sposobne za oplodnju, postotak broja biljaka ženske komponente koje su izbacile pelud ili izbacuju pelud ne smije biti veći od 0,5;

(cc)

za proizvodnju osnovnog sjemena, ukupni postotak broja biljaka ženske komponente, koje je moguće jasno prepoznati da su atipične s obzirom na komponentu, a koje su izbacile pelud ili izbacuju pelud, ne smije biti veći od 0,5 %;

(dd)

ako se uvjet utvrđen Prilogom II. (I) (1a) ne može ispuniti, mora se ispuniti sljedeći uvjet: pri proizvodnji certificiranog sjemena, muška sterilna komponenta uporabljuje se za proizvodnju certificiranog sjemena upotrebom muške komponente koja sadrži specifični obnavljač linije ili linija tako da najmanje a trećina biljaka dobivena od hibrida je sposobna proizvesti u svakom pogledu normalni polen.”

17.

Prilog I. (5) (B) zamjenjuje se sljedećim:

„B.

Izuzevši usjeve hibridnog suncokreta, obvezan je najmanje jedan stručni nadzor sjemenskih usjeva u polju. U slučaju usjeva hibridnog suncokreta, obvezna su najmanje dva stručna nadzora sjemesnskih usjeva u polju.”

18.

Iza Priloga II. točke 1. umeće se sljedeće:

„1a.

Ako se uvjet utvrđen Prilogom I. (3) (B) (b) (dd) ne može ispuniti, mora se ispuniti sljedeći uvjet: ako je pri proizvodnji certificiranog sjemena hibrida suncokreta uporabljena žensko muška sterilna komponenta i muška komponenta koja ne obnavlja mušku fertilnost, sjeme koje je proizvedeno od muško-sterilnog roditelju treba pomiješati sa sjemenom dobivenim od potpuno fertilnim roditeljem. Omjer muško-sterilnog roditelja i muško-fertilnog roditelja ne smije biti veći od 2 prema 1.”

19.

U Prilogu IV (A) (a) (5) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici.”

„U skladu s postupkom navedenim u članku 20., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, i prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri trgovini sjemenom štete bile veće od očekivane koristi.”

21.

U Prilogu IV (A) (a) (6) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici”.

22.

za Priloga IV (A) (a) (10) umeće se sljedeće:

10a.   U slučaju sorti koje su hibridi ili samooplodne linije:

za osnovno sjeme, ako je hibrid ili inbred linija kojoj sjeme pripada službeno priznata u skladu s Direktivom Vijeća 70/457/EEZ,

ime te komponente pod kojim je bila službeno priznata, uz navođenje konačne sorte ili bez nje, kojemu je u slučaju hibrida ili inbred linija koje su namijenjene isključivo kao komponente za konačne sorte dodana riječ ‚komponenta’,

za osnovno sjeme u drugim slučajevima:

ime komponente kojoj pripada osnovno sjeme, koje može biti u obliku šifre, uz navod konačne sorte i funkcije komponente (muška ili ženska) ili bez tog navoda, kojemu je dodana riječ ‚komponenta’,

za certificirano sjeme:

ime sorte kojoj sjeme pripada, kojemu je dodana riječ ‚hibrid’.”

23.

U Prilogu IV. (A) (b) (6) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici.”

24.

U Prilogu IV (A) (b) dodaje se sljedeća rečenica:

„U skladu s postupkom navedenim u članku 20., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, i prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri stavljanju na tržište sjemenja štete bile veće od očekivane koristi.”

25.

Dodaje se sljedeći Prilog:

„PRILOG V.

Oznaka i dokument u slučaju sjemena koje nije konačno certificirano, a požeto je u drugoj državi članici

A.   Podaci koji moraju biti na oznaci

tijelo odgovorno za stručni nadzor sjemenskih usjeva u polju i država članica ili njihovi inicijali,

vrsta, navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici,

sorta, navedena najmanje na latinici; u slučaju sorti (inbred linije, hibridi) koje su namijenjene samo za komponente hibridnih sorti dodaje se riječ ‚komponenta‘,

kategorija,

u slučaju hibridnih sorti, riječ ‚hibrid‘,

broj polja ili referentni broj partije,

neto i bruto težina,

riječi ‚sjeme nije konačno certificirano‘.

U skladu s postupkom navedenim u članku 20., države članice mogu biti oslobođene zahtjeva za navođenje botaničkog imena za pojedinačne vrste, i prema potrebi na ograničeno vrijeme, ako je bilo utvrđeno da su zbog primjene tog zahtjeva pri stavljanju na tržište sjemenja štete bile veće od očekivane koristi.

B.   Boja oznake

Oznaka mora biti sive boje.

C.   Podaci koje mora sadržavati dokument

tijelo koje izdaje dokument,

vrsta, navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora, na latinici,

sorta, navedena najmanje na latinici,

kategorija,

referentni broj sjemena koje je korišteno za sjetvu i ime države ili država koje su certificirale sjeme,

broj polja ili referentni broj partije,

površina na kojoj se uzgaja partija navedena u dokumentu,

količina požetog sjemena i broj pakiranja,

broj generacija nakon osnovnog sjemena, u slučaju certificiranog sjemena,

potvrda da su ispunjeni uvjeti koje mora zadovoljiti usjev od kojeg je sjeme proizvedeno,

prema potrebi, rezultati preliminarnih analiza sjemena.”

Članak 6.

Direktiva 70/457/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članak 3. umeće se sljedeći stavak:

„1.   U slučaju sorti inbred linije, hibridi) koje su namijenjene isključivo za komponente konačnih sorti, primjenjuju se samo one odredbe stavka 1. koje propisuju da se sjeme koje pripada tim sortama mora prodavati pod njihovim imenima.

Nakon 1. srpnja 1992., uvjeti pod kojima se odredbe stavka 1. primjenjuju i na druge sorte koje su komponente, mogu se utvrditi u skladu s postupkom iz članka 23. Do tada, države članice mogu na žitarice, osim kukuruza, same primjenjivati te odredbe na druge sorte koje su komponente za sjeme, namijenjeno certificiranju na njihovom području.

Sorte koje su komponente označuju se kao takve.”

2.

U članku 4. stavku 2. dodaje se sljedeće:

„(c)

za priznavanje sorti (inbred linije, hibridi) koje su namijenjene isključivo za komponente hibridnih sorti koje zadovoljavaju zahtjeve stavka 1.”

3.

U članku 4. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   U slučaju sorti na koje se primjenjuje stavak 2. točka (a), može se u skladu s postupkom iz članka 23. odlučiti, a u mjeri u kojoj je to opravdano u interesu slobodnog protoka sjemena unutar Zajednice, da odgovarajućim ispitivanjem treba dokazati primjerenost sorti za navedenu namjenu. U takvim slučajevima utvrđuju se uvjeti ispitivanja.”

4.

U članku 10. stavku 2. iza prve rečenice umeće se sljedeća rečenica:

„Ova odredba se ne primjenjuje u slučaju sorti (inbred linije, hibridi) koje su namijenjene isključivo za komponente konačnih sorti.”

5.

U članku 15. stavku 2. dodaje se sljedeće:

„Što se tiče Grčke i što se tiče sorti koje su bile priznate prije 1. siječnja 1986. u jednoj ili više država članica, a koje prije tog datuma nikad nisu bile odobrene za stavljanje na tržište u Grčkoj, u obzir će se uzeti zahtjevi koje je ta država članica podnijela najkasnije do 31. prosinca 1986., ne dovodeći u pitanje odredbe iz stavka 1., pod uvjetom da su zahtjevi bili podneseni na temelju stavka 3. točke (c), prva alternativa.”

6.

Članku 15. stavak 7. dodaje se sljedeće:

„Što se tiče Grčke i što se tiče zahtjeva koje je ta država članica podnijela najkasnije do 31. prosinca 1985. i koji se temelje na stavku 3. točki (c), druga alternativa, rok iz stavka 1. može se produžiti do 30. lipnja 1989.”

Članak 7.

Direktiva 70/458/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. stavku 1. točki (A),

Brassica pekinensi

(Lour.) Rupr.

Kineski kupus”

umeće se iza

Brasica oleracea L.

Convar. acephala (DC)

Ales var. gongylodes

korabica”.

„radič” se zamjenjuje s

„glavati radič (Witloof),

lisnati radič

(talijanski radič)”,

i

Cichorium intybus L. (partim)

industrijska cikorija”

umeće se iza

Cichorium intybus L. (partim)

glavati radič (Witloof),

lisnati radič (talijanski radič)”.

2.

U članku 2. stavku 1a. engleske verzije, riječ „descriptions” zamjenjuje se s riječju „names”.

3.

Prijašnji članak 2. stavak 1b. postaje članak 2. stavak 1c.

4.

U članku 2. umeće se sljedeći stavak:

„1b.   Različiti tipovi sorti, uključujući i komponente, mogu se odrediti i utvrditi u skladu s postupkom iz članka 40.”

5.

U članku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„U slučaju industrijskecikorije, sorta mora imati zadovoljavajuću gospodarsku vrijednost.”

6.

U članku 9. stavku 3. nakon prve rečenice umeće se sljedeća rečenica:

„Što se tiče Grčke, gore spomenuti datumi 30. lipanj 1975. i 1. srpanj 1972. zamjenjuju se datumima 31. prosinac 1988. i 1. siječanj 1986.”

7.

Članku 10. stavku 2. dodaje se sljedeće:

„U slučaju sorti koje su dobivene od sorti čije je službeno priznavanje određeno sukladno članku 13. stavku 3., druga i četvrta rečenica, a koje su bile priznate u jednoj ili više država članica kao posljedica službenih mjera navedenih u toj odredbi, može se u skladu s postupkom iz članka 40. odlučiti da sve države članice koje su ih usvojile moraju osigurati da sorte imaju imena određena sukladno istom postupku i koja zadovoljavaju gornja načela.”

8.

Članku 13. stavku 2. dodaje se sljedeće:

„U slučaju sorti navedenih u drugoj rečenici članka 12. stavka 1., priznata sorta se može obnoviti samo ako je, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 37., ime osobe ili osoba odgovornih za održavanje službeno registrirano i objavljeno u skladu s odredbama članka 10. stavka 1.”

9.

Članku 13. stavku 3. dodaje se sljedeće:

„U slučaju sorti priznatih prije 1. srpnja 1972., a u skladu s postupkom utvrđenim člankom 40., rok spomenut u drugoj rečenici stavka 1. za pojedinačne sorte može se produžiti najkasnije do 30. lipnja 1990., ako su službene mjere organizirane na razini Zajednice bile poduzete prije 1. srpnja 1982., kako bi se zajamčilo da će uvjeti za obnovu njihovog priznavanja ili priznavanje od njih dobivenih sorti biti ispunjeni.

Što se tiče Danske, Irske i Ujedinjene Kraljevine, gore navedeni datum 1. srpnja 1972. zamjenjuje se datumom 1. siječnja 1973.

Što se tiče Grčke, Španjolske i Portugala, za određene sorte koje su u tim državama članicama bile priznate prije 1. siječnja 1986. može se na zahtjev tih država članica i u skladu s postupkom utvrđenim člankom 40. kao istek razdoblja priznavanja odrediti 30. lipanj 1990., a te sorte uključiti u gore spomenute službene mjere organizirane na razini Zajednice.”

10.

Članku 16. dodaje se sljedeće:

„5.   Što se tiče Grčke i što se tiče sorti koje su bile priznate prije 1. siječnja 1986. u jednoj ili više država članica, a koje prije tog datuma nikad nisu bile odobrene za stavljanje na tržište u Grčkoj,razdoblje predviđeno stavkom 2. ističe 31. prosinca 1988.”

11.

Članak 20. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice propisuju da se sjeme industrijskecikorije ne smije staviti na tržište ako nije službeno certificirano kao ‚osnovno sjeme’ ili ‚certificirano sjeme’ i ako ne udovoljava uvjetima iz Priloga II.

1a.   Države članice propisuju da se sjeme drugih povrtnih vrsta ne smije staviti na tržište ako nije službeno certificirano kao ‚osnovno sjeme’ ili ‚certificirano sjeme’ ili ako nije standardno sjeme i ako ne udovoljava uvjetima iz Priloga II.”

12.

Članak 26. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U slučaju sorti koje su 1. srpnja 1970. bile opće poznate, na oznaci se može navesti i bilo koji podatak o održavanju sorte koji je bio ili će biti objavljen u skladu s odredbama članka 37. stavka 2. Zabranjeno je navoditi bilo koja posebna svojstva koja bi se mogla povezati s tim održavanjem. Što se tiče Danske, Irske i Ujedinjene Kraljevine, gore navedeni datum 1. srpnja 1972. zamjenjuje se datumom 1. siječnja 1973. Za Španjolsku se isti zamjenjuje s datumom 1. ožujka 1986.

Taj podatak se navodi iza imena sorte od kojeg mora biti jasno odvojen, po mogućnosti pomoću crte. Ne smije biti istaknutiji od imena sorte.

Nakon datuma koji će biti utvrđen prije 1. srpnja 1992. u skladu s postupkom iz članka 40., na oznaci se smije navoditi samo održavanje objavljeno prije tako utvrđenog datuma.”

13.

U članku 26., stavak 3. postaje stavak 1b. i dodaje se sljedeće:

„Osim za sitna pakiranja standardnog sjemena, propisani podaci ili odobreni u skladu s ovom odredbom moraju biti jasno odvojeni od bilo kojih drugih podataka na oznaci ili pakiranju, uključujući i one predviđene člankom 28.

Nakon 30. lipnja 1992. može se, u skladu s postupkom iz članka 40., donijeti odluka da sitna pakiranja standardnog sjemena maksimalne mase do 100 grama podliježu tom zahtjevu ili da propisani ili odobreni podaci moraju na neki način odudarati od drugih podataka, ako je njihova razlikovna značajka izričito kao takva navedena na oznaci ili pakiranju.”

14.

Prijašnji članak 28. postaje članak 28. stavak 1.

15.

Članku 28. dodaje se sljedeći stavak:

„2.   U slučaju osnovnog i certificiranog sjemena, oznaka ili neizbrisiv otisak naveden u stavku 1. mora biti oblikovan tako da ne može biti zamijenjen sa službenom oznakom iz članka 26. stavka 1.”

16.

Umeće se sljedeći članak 29.a:

„Članak 29.a

U smislu pronalaženja poboljšanih rješenja za neke elemente certifikacijske sheme usvojene ovom Direktivom, može se u skladu s odredbama utvrđenima člankom 40. odlučiti da se na razini Zajednice, pod određenim uvjetima, organiziraju privremeni pokusi.

U okviru tih pokusa, države članice se mogu osloboditi od nekih obveza predviđenih ovom Direktivom. Opseg tog oslobođenja određuje se s obzirom na odredbe na koje se odnosi. Pokus ne smije trajati duže od sedam godina.”

17.

Peta i šesta alineja članka 30. stavka 3. točke (c) zamjenjuje se sljedećim:

„—

vrsta, navedena najmanje na latinici, sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora ili s domaćim imenom ili s oboje,

sorta, navedena najmanje na latinici.”

18.

Članak 31. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 31.

1.   Države članice moraju predvidjeti da sjeme povrća

koje je proizvedeno izravno iz osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena službeno certificiranog u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi kojoj je dodijeljena ekvivalenca sukladno članku 32. stavku 1. točki (d) ili koje je proizvedeno izravno križanjem osnovnog sjemena službeno certificiranog u državi članici, s osnovnim sjemenom službeno certificiranim u toj trećoj državi, i

koje je požeto u drugoj državi članici,

bude, na zahtjev i ne dovodeći u pitanje druge odredbe ove Direktive, službeno potvrđeno kao certificirano sjeme u bilo kojoj državi članici, ako je to sjeme bilo podvrgnuto stručnom nadzoru sjemenskih usjeva u polju te je zadovoljilo uvjete za odgovarajuću kategoriju utvrđene u Prilogu I. i ako je službeno ispitivanje pokazalo da su uvjeti iz Priloga II. za istu kategoriju ispunjeni.

U slučajevima kad je takvo sjeme bilo proizvedeno izravno iz službeno certificiranog sjemena od generacija koja je prethodila osnovnom sjemenu, države članice mogu dopustiti službenu certifikaciju toga sjemena kao osnovnog sjemena ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni za tu kategoriju.

2.   Sjeme povrća koje je proizvedeno u drugoj državi članici, a koje je namijenjeno certifikaciji u skladu s odredbama stavka 1.:

pakira se i označuje službenom oznakom koja zadovoljava uvjete utvrđene Prilogom V. (A) i (B) u skladu s odredbama utvrđenima u članku 25. stavku 1., i

prati ga službeni dokument koji zadovoljava uvjete iz Priloga V. (C).

3.   Države članice moraju također predvidjeti da sjeme povrća

koje je proizvedeno izravno iz osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena službeno certificiranog u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi kojoj je dodijeljena ekvivalenca sukladno članku 32. stavku 1. točki (d) ili koje je proizvedeno izravno križanjem osnovnog sjemena službeno certificiranog u državi članici, s osnovnim sjemenom službeno certificiranim u toj trećoj državi, i

koje je požeto u trećoj državi,

bude na zahtjev službeno priznato kao certificirano sjeme u bilo kojoj od tih država članica u kojoj je osnovno sjeme bilo ili proizvedeno ili službeno certificirano, ako je to sjeme bilo podvrgnuto stručnom nadzoru sjemenskih usjeva u polju te je zadovoljilo uvjete odluke o istovjetnosti donesene u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (a) za odgovarajuću kategoriju i ako je službeno ispitivanje pokazalo da su uvjeti iz Priloga II. za istu kategoriju ispunjeni. Druge države članice mogu također odobriti službeno certificiranje takvog sjemena.”

19.

U članku 37. stavku 2. engleske verzije, „methods for the maintenance” zamjenjuje se s „to a given maintenance”;

20.

U članku 42. točki (a), „kineski kupus” umeće se iza „cvjetača”, a „radič” se zamjenjuje skorjenasti radič

„(Witloof), lisnati radič (talijanski radič), industrijska cikorija”.

21.

Iza Priloga I. (4) (A) umeće se sljedeće:

1.

Od drugih vrsta istog roda ili podvrsta

1 000 m

2.

Od druge sorte industrijskecikorije:

za osnovno sjeme

za certificirano sjeme

600 m

300 m”.

22.

U Prilogu II. (3) (a), „Beta vulgaris (Cheltenhamska sorta repe)” zamjenjuje se s „Beta vulgaris (Cheltenhamska repa)” i „Beta vulgaris (sve vrste)” s „Beta vulgaris (osim Cheltenhamska repa)”.

23.

U Prilogu II. (3) (a) se iza „Chicorium intybus” dodaje „(partim) (glavati radič (Witloof), lisnati radič (talijanski radič))”, a iza „Brassica oleracea (druge vrste)” i „Chicorium intybus (partim) (glavati radič (Witloof), lisnati radič (talijanski radič)” umeće se sljedeće:

Brasica pekinensis

97

1

75”

i

Chicorium intybus (partim)

(industrijska cikorija)

97

1

80”.

24.

U Prilogu III. (2), se iza „Chicorium intybus” umeće „(partim) (glavati radič (Witloof), lisnati radič (talijanski radič))”, a iza „Brassica oleracea (druge vrste)” i „Chicorium intybus (partim) (glavati radič (Witloof), lisnati radič (talijanski radič))” umeće se sljedeće:

Brasica pekinensis

20”

i

Chicorium intybus (partim) (industrijskacikroija)

50”.

25.

U Prilogu IV. (A) (a) (5) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici, sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora ili s domaćim imenom ili s oboje.”

26.

U Prilogu IV. (A) (a) (6) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici.”

27.

Iza Priloga IV. (A) (a) (10) umeće se sljedeće:

„10a.

U slučaju sorti koje su hibridi ili samooplodne linije:

za osnovno sjeme, ako je hibrid ili inbred linija kojoj sjeme pripada službeno priznata sukladno ovoj Direktivi:

naziv te komponente pod kojom je službeno priznata, sa ili bez navoda konačne sorte kojoj je u slučaju hibrida ili samooplodnih linija koje su namijenjene isključivo kao komponente za konačnu sortu, dodana riječ ‚komponenta’,

za osnovno sjeme u ostalim slučajevima:

naziv komponente kojoj pripada osnovno sjeme, koje može biti u obliku šifre, uz navod konačne sorte i uloga komponente (muška ili ženska) ili bez tog navoda, kojemu je dodana riječ ‚komponenta’,

za certificirano sjeme:

naziv sorte kojoj sjeme pripada, kojemu je dodana riječ ‚hibrid’.”

28.

U Prilogu IV. (B) (a) (4) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici.”

29.

Prilogu IV. (B) (a) (5) dodaje se sljedeće:

„navedena najmanje na latinici.”

30.

Dodaje se sljedeći Prilog:

„PRILOG V.

Oznaka i dokument predviđeni u slučaju sjemena koje nije konačno certificirano, a požeto je u drugoj državi članici

A.   Podaci koji moraju biti na oznaci

tijelo odgovorno za stručni nadzor sjemenskih usjeva u polju i država članica ili njihovi inicijali,

vrsta, navedena najmanje na latinici sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora ili s domaćim imenom ili s oboje,

sorta, navedena najmanje na latinici,

kategorija,

broj polja ili referentni broj partije,

neto i bruto težina,

riječi ‚sjeme nije konačno certificirano‘.

B.   Boja oznake

Oznaka mora biti sive boje.

C.   Podaci koje mora sadržavati dokument

tijelo koje izdaje dokument,

vrsta, navedena najmanje na latinici sa svojim botaničkim imenom koje može biti u skraćenom obliku i bez imena autora ili s domaćim imenom ili s oboje,

sorta, navedena najmanje na latinici,

kategorija,

referentni broj sjemena koje se uporabljuje za sjetvu i ime države ili država koje su certificirale sjeme,

referentni broj polja ili broj partije,

površina na kojoj se uzgaja partija navedena u dokumentu,

količina požetog sjemena i broj pakiranja,

potvrda da su ispunjeni uvjeti koje mora zadovoljiti usjev od kojeg je sjeme proizvedeno,

prema potrebi, rezultati preliminarnih analiza sjemena.”

Članak 8.

Direktiva 86/155/EEZ mijenja se kako slijedi:

u drugoj alineji članka 7., „1. srpnja 1987.” zamjenjuje se s „31. prosinca 1988.”

Članak 9.

Direktiva 86/320/EEZ mijenja se kako slijedi:

u članku 2., „1. srpnja 1987.” zamjenjuje se s „31. prosinca 1988.”

Članak 10.

Države članice će usvojiti zakone i ostale propise nužne za usklađivanje:

s člankom 3. stavkom 11. i člankom 7. stavkom 9., s učinkom od 1. srpnja 1982.,

s člankom 3. stavkom 12., s učinkom od 1. siječnja 1983.,

s člankom 6. stavkom 5. i 6. i člankom 7. stavkom 6. i 10., s učinkom od 1. siječnja 1986.,

s člankom 2. stavkom 8., 17., 20. i 28., člankom 3. stavkom 18., 31. i 37. i člankom 5. stavkom 10., 19., 23. i 25., ako te odredbe zahtijevaju da se botaničko ime vrste navede na oznaci sjemena, te također s člankom 1. stavkom 8., člankom 2. stavkom 10., člankom 3. stavkom 20., člankom 5. stavkom 12. i člankom 7. stavkom 18. najkasnije od 1. srpnja 1992.,

s drugim odredbama ove Direktive, najkasnije od 1. srpnja 1990.

One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Članak 11.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 13. lipnja 1988.

Za vijeće

Predsjednik

I. KIECHLE


(1)  SL C 356, 31.12.1985., str. 37.

(2)  SL C 68, 24.3.1986., str. 155.

(3)  SL 125, 11.7.1966., str. 2290/66.

(4)  SL L 56, 2.3.1988., str. 42.

(5)  SL 125, 11.7.1966., str. 2298/66.

(6)  SL L 273, 26.9.1987., str. 43.

(7)  SL 125, 11.7.1966., str. 2309/66.

(8)  SL L 49, 18.2.1987., str. 39.

(9)  SL 125, 11.7.1966., str. 2320/66.

(10)  SL L 197, 18.7.1987., str. 36.

(11)  SL L 169, 10.7.1969., str. 3.

(12)  SL L 225, 12.10.1970., str. 1.

(13)  SL L 118, 7.5.1986., str. 23.

(14)  SL L 225, 12.10.1970., str. 7.

(15)  SL L 273, 26.9.1987., str. 45.


Top