05/Sv. 008

HR

Službeni list Europske unije

92

L 235/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.06.2003.

(1)

Pravo unutarnje tržište za financijske usluge presudno je za gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u Zajednici.

(2)

Postignuti su značajni uspjesi u osnivanju tog unutarnjeg tržišta, koji financijskim institucijama omogućavaju poslovanje u drugim državama članicama te osiguravaju visoku razinu zaštite korisnika financijskih usluga.

(3)

Priopćenjem Komisije „Primjena okvira za financijska tržišta: plan djelovanja” utvrđuje se niz neophodnih postupaka za stvaranje unutarnjeg tržišta za financijske usluge, a Europsko vijeće je na svom sastanku u Lisabonu 23. i 24. ožujka 2000. zatražilo provedbu tog plana djelovanja do 2005.

(4)

Plan djelovanja za financijske usluge kao žurni prioritet ističe potrebu sastavljanja direktive o bonitetnom nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, budući da su te institucije značajne financijske institucije koje imaju ključnu ulogu u osiguravanju cjelovitosti, učinkovitosti i likvidnosti financijskih tržišta, ali ne podliježu niti jednom koherentnom zakonodavnom okviru Zajednice koji bi im omogućio da u potpunosti iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta.

(5)

Budući da su sustavi socijalne sigurnosti pod sve većim pritiskom, strukovno mirovinsko osiguranje u budućnosti će se u sve većoj mjeri smatrati pouzdanom dopunom. Stoga bi strukovno mirovinsko osiguranje trebalo razvijati bez dovođenja u pitanje važnosti mirovinskih sustava socijalne sigurnosti kao sigurne, trajne i učinkovite socijalne zaštite koji bi trebali jamčiti pristojan životni standard u starijoj dobi te bi stoga i trebali predstavljati središnju točku učvršćivanja europskog socijalnog modela.

(6)

Ova Direktiva stoga predstavlja prvi korak na putu prema unutarnjem tržištu za strukovno mirovinsko osiguranje, organiziranom na europskoj razini. Utvrđivanjem načela razboritosti kao temeljnog načela kapitalnih ulaganja te omogućavanjem prekograničnog poslovanja institucijama, potiče se preusmjeravanje štednje u sektor strukovnog mirovinskog osiguranja, što pridonosi gospodarskom i socijalnom napretku.

(7)

Namjera je pravila nadzora utvrđenih ovom Direktivom osigurati visok stupanj sigurnosti budućim umirovljenicima uvođenjem strogih nadzornih standarda te omogućiti učinkovito upravljanje programima strukovnog mirovinskog osiguranja.

(8)

Institucije koje su potpuno odvojene od pokroviteljskog poduzeća i koje posluju na temelju kapitalizacije s jedinim ciljem osiguravanja mirovina trebale bi imati slobodu pružanja usluga i slobodu ulaganja te podlijegati samo usklađenim pravilima nadzora, bez obzira na to smatraju li se te institucije pravnim osobama ili ne.

(9)

Države članice bi u skladu s načelom supsidijarnosti trebale zadržati punu odgovornost za organizaciju svojih mirovinskih sustava kao i za odluke o ulozi svakog od tri „stupa” mirovinskog sustava u pojedinim državama članicama. One bi također, što se tiče drugog stupa, trebale zadržati punu odgovornost za ulogu i funkcije različitih institucija strukovnog mirovinskog osiguranja, kao što su mirovinski fondovi za cjelokupnu gospodarsku granu, korporativni mirovinski fondovi i društva za osiguranje koja se bave poslovima životnog osiguranja. Ova Direktiva ne namjerava dovesti u pitanje ovaj prerogativ.

(10)

Nacionalna pravila o sudjelovanju samozaposlenih osoba u institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje razlikuju se. U nekim državama članicama institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu poslovati na temelju sporazuma s gospodarskom granom ili granskim udrugama čiji članovi djeluju u svojstvu samozaposlenih osoba ili izravno sa samozaposlenim ili zaposlenim osobama. U nekim državama članicama samozaposlena osoba također može postati članom institucije kada samozaposlena osoba ima ulogu poslodavca ili pruža svoje profesionalne usluge nekom poduzeću. U nekim državama članicama samozaposlene osobe ne mogu se pridružiti instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje osim ako nisu ispunjeni određeni uvjeti, uključujući one utvrđene socijalnim i radnim pravom.

(11)

Ova se Direktiva ne primjenjuje na institucije koje upravljaju programima socijalnog osiguranja, koje su već usklađene na razini Zajednice. Unatoč tome, treba uzeti u obzir specifičnosti institucija koje u jednoj državi članici istodobno upravljaju programima socijalne sigurnosti i programima strukovnog mirovinskog osiguranja.

(12)

Ova Direktiva općenito ne obuhvaća financijske institucije koje već koriste pogodnosti zakonodavnog okvira Zajednice. Međutim, budući da i ove institucije u nekim slučajevima mogu nuditi usluge strukovnog mirovinskog osiguranja, važno je osigurati da ova Direktiva ne prouzroči narušavanje tržišnog natjecanja. Takva bi se narušavanja mogla izbjeći primjenom pravila nadzora ove Direktive na poslove strukovnog mirovinskog osiguranja koje obavljaju društva za osiguranje koja se bave poslovima životnog osiguranja. Komisija bi također trebala pažljivo pratiti situaciju na tržištu strukovnog mirovinskog osiguranja te procijeniti mogućnost proširenja neobvezne primjene ove Direktive na druge financijske institucije uređene propisima.

(13)

Budući da je cilj primanja koje isplaćuju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje osigurati financijsku sigurnost u mirovini, ona bi općenito trebala biti dostatna za isplatu doživotnih mirovina. Također bi trebalo omogućiti i isplate kroz određeno razdoblje ili jednokratnu isplatu cjelovitog iznosa.

(14)

Važno je osigurati da starije osobe i osobe s invaliditetom nisu izložene riziku siromaštva te im omogućiti uživanje dostojnog životnog standarda. Primjereno pokriće biometrijskih rizika u okviru programa strukovnog mirovinskog osiguranja važan je aspekt borbe protiv siromaštva i nesigurnosti starijih ljudi. Prilikom uspostavljanja mirovinskih programa, poslodavci i zaposlenici ili njihovi predstavnici trebaju razmotriti mogućnost mirovinskog programa koji uključuje pokriće rizika dugovječnosti i rizika profesionalne nesposobnosti za rad kao i skrbi za preživjele uzdržavane osobe.

(15)

Dajući državama članicama mogućnost da isključe iz područja primjene nacionalnog zakonodavstva institucije koje upravljaju programima s ukupnim brojem članova manjim od 100, može se olakšati nadzor u nekim državama članicama, bez ugrožavanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta na tom području. Ipak, time se ne smije ugroziti pravo takvih institucija da za upravljanje svojim investicijskim portfeljem i za skrbništvo nad svojom imovinom imenuju upravitelje portfeljem i skrbnike sa sjedištem u drugoj državi članici koji su za tu djelatnost dobili valjano odobrenje za rad.

(16)

Direktiva ne obuhvaća institucije kao što je „Unterstützungskassen” u Njemačkoj, gdje članovi nemaju zakonska prava na primanja određenog iznosa i gdje su njihovi interesi zaštićeni obveznim zakonskim osiguranjem u slučaju insolventnosti.

(17)

S ciljem zaštite članova i korisnika, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebaju ograničiti svoje djelatnosti na djelatnosti navedene u ovoj Direktivi i one koje iz njih proizlaze.

(18)

U slučaju stečaja pokroviteljskog poduzeća, član se suočava s rizikom gubitka posla i stečenih mirovinskih prava. Zbog te činjenice potrebno je osigurati jasnu odvojenost takvog poduzeća od institucije i utvrditi minimalne nadzorne standarde za zaštitu članova.

(19)

Postoje znatne razlike u poslovanju i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u državama članicama. U nekim se državama članicama nadzor ne provodi samo nad dotičnom institucijom, već se može provoditi i nad subjektima ili društvima koji su dobili odobrenje za upravljanje tim institucijama. Države članice bi takvu specifičnost trebale uzeti u obzir, pod uvjetom da se svi zahtjevi utvrđeni ovom Direktivom učinkovito ispunjavaju. Države članice bi također trebale omogućiti društvima za osiguranje i drugim financijskim subjektima upravljanje institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje.

(20)

Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje pružaju financijske usluge i snose veliku odgovornost za isplate strukovnih mirovina te bi stoga trebale ispuniti određene minimalne nadzorne standarde s obzirom na njihove djelatnosti i uvjete poslovanja.

(21)

Velik broj institucija u određenim državama članicama znači da je potrebno pragmatično rješenje glede prethodnog odobrenja za rad institucija. No, ako neka institucija želi upravljati programom u drugoj državi članici, treba zahtijevati prethodno odobrenje za rad nadležnog tijela matične države članice.

(22)

Svaka država članica treba zahtijevati od svih institucija na svojem državnom području sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća za sve mirovinske programe kojima upravljaju te, ovisno o slučaju, sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća za svaki mirovinski program pojedinačno. Godišnji financijski izvještaji i godišnja izvješća, odobrena od strane ovlaštene osobe, koja daju istinit i objektivan prikaz imovine, obveza i financijskog položaja za svaki pojedini mirovinski program kojim upravlja institucija, predstavljaju temeljni izvor informacija za članove i korisnike programa te nadležna tijela. Oni posebno omogućavaju nadležnim tijelima praćenje financijske stabilnosti institucije te procjenu sposobnosti institucije za izvršavanje svih ugovornih obveza.

(23)

Odgovarajuće informacije su od presudne važnosti za članove i korisnike mirovinskih programa. To je od posebne važnosti kada se traže informacije o financijskoj stabilnosti institucije, ugovornim pravilima, primanjima te stvarnom financiranju stečenih mirovinskih prava, politici ulaganja i upravljanju rizicima i troškovima.

(24)

Politika ulaganja institucije odlučujući je čimbenik za sigurnost i izvedivost strukovnog mirovinskog osiguranja. Institucije bi stoga trebale donijeti i, najmanje svake tri godine, preispitati izjavu u načelima ulaganja. Ona treba biti dostupna nadležnim tijelima i na zahtijev članovima i korisnicima svakog pojedinog mirovinskog programa.

(25)

U svrhu ispunjavanja njihove zakonske funkcije, nadležnim tijelima treba osigurati primjerena prava na informacije i ovlasti interveniranja glede institucija i osoba koje ih stvarno vode. U slučaju kada je institucija za strukovno mirovinsko osiguranje povjerila poslove materijalnog značaja kao što su upravljanje ulaganjima, informacijska tehnologija ili računovodstvo drugim društvima (izdvajanje poslovnih procesa), nadležnim tijelima treba povećati prava na informacije i ovlasti interveniranja tako da obuhvaćaju i te izdvojene poslovne procese da bi provjerila obavljaju li se te djelatnosti u skladu s nadzornim pravilima.

(26)

Izračun tehničkih pričuva u skladu s načelom razboritosti je temeljni uvjet kako bi se osiguralo ispunjavanje obveze isplate mirovina. Tehničke pričuve trebale bi se izračunati na temelju priznatih aktuarskih metoda te ovjeriti od strane stručnih osoba. Najviše kamatne stope trebale bi biti odabrane u skladu s načelom razboritosti i mjerodavnim nacionalnim pravilima. Minimalni iznos tehničkih pričuva trebao bi biti dostatan za nastavak isplata primanja koja se već isplaćuju korisnicima te također odražavati obveze koje proizlaze iz stečenih mirovinskih prava članova.

(27)

Rizici koje pokrivaju institucije znatno se razlikuju od jedne do druge države članice. Matične države članice stoga bi trebale imati mogućnost zahtijevati da izračun tehničkih pričuva podliježe dodatnim i detaljnijim pravilima od onih predviđenih ovom Direktivom.

(28)

Dostatna i primjerena imovina za pokriće tehničkih pričuva štiti interese članova i korisnika mirovinskog programa u slučaju insolventnosti pokroviteljskog poduzeća. Posebno u slučaju prekogranične djelatnosti, obostrano priznavanje nadzornih načela koja se primjenjuju u državama članicama zahtijeva da je u svakom trenutku osigurano potpuno pokriće tehničkih pričuva.

(29)

U slučaju da institucija ne posluje na prekograničnoj osnovi, države članice bi trebale imati mogućnost dozvoliti nepotpuno pokriće pod uvjetom da je utvrđen primjeren plan za ponovnu uspostavu potpunog pokrića, ne dovodeći u pitanje zahtjeve Direktive Vijeća 80/987/EEZ od 20. listopada 1980. o usklađivanju zakona država članica o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihova poslodavca (4).

(30)

U brojnim slučajevima postoji mogućnost da pokroviteljsko poduzeće, a ne sama institucija, pokriva biometrijski rizik ili jamči određena primanja ili uspješnost ulaganja. Unatoč tome u nekim slučajevima sama institucija osigurava takvo pokriće ili pruža jamstva, dok se obveze pokrovitelja općenito svode na plaćanje potrebnih doprinosa. U takvim okolnostima proizvodi koje institucije nude slični su onima koje nude društva za osiguranje koja se bave poslovima životnog osiguranja, tako da bi i institucije trebale raspolagati, u najmanju ruku, istim dodatnim kapitalom kao i društva za osiguranje koja se bave poslovima životnog osiguranja.

(31)

Institucije su vrlo dugoročni ulagatelji. Otkup imovine koje drže ove institucije općenito ne smije imati drugu svrhu osim isplate mirovina. Institucije bi, s ciljem primjerene zaštite prava članova i korisnika, trebale imati mogućnost odabira takve raspodjele imovine koja precizno odgovara vrsti i trajanju njihovih obveza. Zbog tih aspekata potreban je učinkovit nadzor i pristup pravilima ulaganja koji institucijama dopuštaju dovoljnu fleksibilnost u odlučivanju o najsigurnijoj i najučinkovitijoj politici ulaganja te ih obvezuju na poslovanje u skladu s načelom razboritosti. Usklađivanje s načelom razboritosti stoga zahtijeva politiku ulaganja primjerenu strukturi članstva pojedine institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.

(32)

Nadzorne metode i prakse razlikuju se među državama članicama. Stoga države članice trebaju same odlučiti o preciznim pravilima ulaganja koja žele primjenjivati na institucije na vlastitom državnom području. Ta pravila ipak ne smiju ograničiti slobodu kretanja kapitala, osim ako to nije opravdano načelom razboritosti.

(33)

Kao vrlo dugoročni ulagatelji uz niske rizike likvidnosti, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu u razumnoj mjeri ulagati u nelikvidnu imovinu kao što su dionice te u tržišta rizičnog kapitala. Također mogu koristiti prednosti međunarodne diversifikacije. Ulaganja u dionice, tržišta rizičnog kapitala i valute različite od valute njihovih obveza stoga se ne bi trebala ograničavati, osim zbog načela razboritosti.

(34)

U slučaju da institucija posluje na prekograničnoj osnovi, nadležna tijela države članice domaćina mogu od nje zatražiti da se pridržava ograničenja ulaganja u dionice i sličnu imovinu koja nije uvrštena za trgovanje na uređenom tržištu, u dionice i ostale instrumente čiji je izdavatelj isto društvo ili u imovinu denominiranu u nepodudarnim valutama, pod uvjetom da se takva pravila također primjenjuju na institucije u državi članici domaćinu.

(35)

Ograničenja slobodnog izbora odobrenih upravitelja imovinom i skrbnika, koje biraju institucije, sužavaju konkurenciju na unutarnjem tržištu te ih stoga treba ukinuti.

(36)

Ne dovodeći u pitanje nacionalno socijalno i radno zakonodavstvo glede organizacije mirovinskih sustava, uključujući obvezno članstvo i rezultate pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora, institucije bi trebale imati mogućnost pružanja svojih usluga u drugim državama članicama. Treba im dozvoliti prihvaćanje pokroviteljstva od strane poduzeća iz drugih država članica te upravljanje mirovinskim programima s članovima iz više od jedne države članice. To bi moglo dovesti do znatne ekonomije razmjera za te institucije, poboljšanja konkurentnosti industrije Zajednice i lakše pokretljivosti radne snage. To zahtijeva obostrano priznavanje nadzornih standarda. Pravilno provođenje tih nadzornih standarda trebaju nadzirati nadležna tijela matične države članice, ako se drukčije ne predvidi.

(37)

Kada institucija iz jedne države članice ugovori upravljanje programom strukovnog mirovinskog osiguranja u drugoj državi članici, ona mora, prilikom ostvarivanja tog prava, u potpunosti poštovati odredbe socijalnog i radnog prava koje su na snazi u državi članici domaćinu u mjeri u kojoj su mjerodavne za strukovno mirovinsko osiguranje, na primjer određivanje i isplata mirovina i uvjeti prijenosa mirovinskih prava.

(38)

Ako se radi o programu u kojem je imovina odvojena u posebnu obračunsku jedinicu, odredbe ove Direktive pojedinačno se primjenjuju na taj program.

(39)

U nadzorne svrhe važno je utvrditi odredbe o suradnji između nadležnih tijela država članica te u druge svrhe između tih tijela i Komisije. S ciljem izvršavanja svojih dužnosti i doprinosa dosljednoj i pravovremenoj provedbi ove Direktive, nadležna bi tijela jedna drugima trebala dostavljati informacije potrebne za primjenu odredaba Direktive. Komisija je izrazila svoju namjeru osnivanja odbora nadzornih tijela s ciljem poticanja suradnje, usklađivanja i razmjene gledišta između nacionalnih nadležnih tijela te s ciljem promicanja dosljedne provedbe ove Direktive.

(40)

Budući da se cilj predloženog djelovanja, odnosno stvaranje zakonodavnog okvira Zajednice za institucije strukovnog mirovinskog osiguranja, ne može na zadovoljavajući način postići na razini država članica, te se stoga zbog svog opsega i učinka djelovanja može bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti iz tog članka, ova Direktiva ne prelazi izvan onog što je nužno za postizanje tog cilja,

(a)

institucije koje upravljaju programima socijalne sigurnosti obuhvaćenim Uredbom (EEZ) br. 1408/71 (5) i Uredbom (EEZ) br. 574/72 (6);

(b)

institucije obuhvaćene Direktivom 73/239/EEZ (7), Direktivom 85/611/EEZ (8), Direktivom 93/22/EEZ (9), Direktivom 2000/12/EZ (10) i Direktivom 2002/83/EZ (11);

(c)

institucije koje posluju na temelju generacijske solidarnosti;

(d)

institucije u kojima zaposlenici pokroviteljskih poduzeća nemaju zakonska prava na primanja i u kojima pokroviteljsko poduzeće može bilo kada otkupiti imovinu i nije obvezno izvršiti obveze isplate mirovina;

(e)

društva koja koriste programe pričuva za mirovine radi isplate mirovina svojim zaposlenicima.

(a)

„institucija za strukovno mirovinsko osiguranje” ili „institucija” znači institucija, bez obzira na njezin pravni oblik, koja posluje na temelju kapitalizacije i koja je osnovana odvojeno od pokroviteljskog poduzeća ili strukovnog udruženja s ciljem osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti na temelju sporazuma ili ugovora sklopljenog:

i koja obavlja djelatnosti koje iz njega izravno proizlaze;

(b)

„mirovinski program” znači ugovor, sporazum, punomoć ili pravila kojima se definiraju uvjeti za stjecanje prava na određene vrste mirovine;

(c)

„pokroviteljsko poduzeće” znači bilo koje poduzeće ili drugi subjekt, bez obzira na to sastoji li se od jedne ili više pravnih ili fizičkih osoba, koji ima ulogu poslodavca ili samozaposlene osobe ili njihove kombinacije i koji plaća doprinose instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje;

(d)

„mirovine” znači primanja koja se isplaćuju prilikom ostvarivanja ili očekivanog ostvarivanja prava na mirovinu, ili dodatna primanja kao dodatak prethodno navedenim primanjima u obliku isplata u slučaju smrti, invalidnosti ili prestanka radnog odnosa ili u obliku isplata ili usluga za potporu u slučaju bolesti, siromaštva ili smrti. S ciljem omogućavanja financijske sigurnosti u mirovini, ova primanja obično imaju oblik doživotnih isplata. Ona, međutim, mogu biti i isplate kroz određeno razdoblje ili jednokratne isplate cjelovitog iznosa;

(e)

„član” znači osoba koja zbog svojih strukovnih djelatnosti ima ili će ostvariti pravo na mirovinu u skladu s odredbama mirovinskog programa;

(f)

„korisnik” znači osoba koja prima mirovine;

(g)

„nadležno tijelo” znači nacionalna tijela određena za izvršavanje dužnosti utvrđenih ovom Direktivom;

(h)

„biometrijski rizik” znači rizik smrti, invalidnosti i dugovječnosti;

(i)

„matična država članica” znači država članica u kojoj institucija ima svoje registrirano sjedište i središnju upravu, ili, ako nema registrirano sjedište, u kojoj ima svoju središnju upravu;

(j)

„država članica domaćin” znači država članica čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na odnos između pokroviteljskog poduzeća i članova.

(a)

da su nadležna nadzorna tijela registrirala instituciju u nacionalnom registru ili joj izdala odobrenje za rad; u slučaju prekograničnih djelatnosti iz članka 20., u registru se navode i države članice u kojima institucija posluje;

(b)

da instituciju učinkovito vode osobe dobrog ugleda koje i same moraju imati odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo ili da zapošljavaju savjetnike s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama i iskustvom;

(c)

provedbu pravilno utvrđenih propisa o funkcioniranju svih mirovinskih programa kojima upravlja institucija, o čemu su članovi primjereno obaviješteni;

(d)

da je sve tehničke pričuve izračunao i ovjerio aktuar ili, ako ne aktuar, drugi stručnjak na tom području, uključujući revizora, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, na temelju aktuarskih metoda koje su priznala nadležna tijela matične države članice;

(e)

da se pokroviteljsko poduzeće, u slučaju da jamči isplatu mirovina, obvezalo na redovito financiranje;

(f)

dostatnu obaviještenost članova o uvjetima mirovinskog programa, posebno:

(a)

na zahtjev, godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća navedene u članku 10., a ako je institucija odgovorna za više od jednog programa, one koji se odnose na program čiji su članovi;

(b)

unutar razumnog roka, sve važne informacije glede promjena pravila mirovinskog programa.

(a)

ciljanoj razini mirovine, ovisno o slučaju;

(b)

razini primanja u slučaju prestanka radnog odnosa;

(c)

ako član sam snosi rizik ulaganja, rasponu mogućnosti ulaganja, ovisno o slučaju, i stvarnom portfelju ulaganja, kao i informacije o izloženosti riziku i troškovima vezanim uz ulaganja;

(d)

postupcima prijenosa mirovinskih prava drugoj instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje u slučaju prestanka radnog odnosa.

Članovi svake godine dobivaju sažete informacije o situaciji institucije kao i tekućoj razini financiranja njihovih stečenih individualnih prava.

(a)

da zahtijevaju od institucije, članova uprave i drugih rukovoditelja ili direktora ili osoba koje kontroliraju instituciju dostavljanje informacija o svim poslovnim pitanjima ili prosljeđivanje svih poslovnih dokumenata;

(b)

za nadzor odnosa između institucije i drugih društava ili između institucija, ako institucije povjere poslove drugim društvima ili institucijama (izdvajanje poslovnih procesa), što utječe na financijsku situaciju institucije ili je u materijalnom smislu značajno za učinkovit nadzor;

(c)

za redovito primanje izjave o načelima politike ulaganja, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća te svih dokumenata potrebnih za nadzor. To može podrazumijevati sljedeće dokumente:

(d)

za obavljanje izravnog nadzora u prostorijama institucije i, ovisno o slučaju, nad izdvojenim poslovnim procesima da bi provjerila obavljaju li se djelatnosti u skladu s nadzornim pravilima.

(a)

institucija nije oblikovala dostatne tehničke pričuve s obzirom na cjelokupno poslovanje ili ima nedostatnu imovinu za pokriće tehničkih pričuva;

(b)

institucija ne raspolaže propisanim kapitalom.

(a)

institucija ne štiti primjereno interese članova i korisnika;

(b)

institucija više ne ispunjava uvjete poslovanja;

(c)

institucija ozbiljno zanemaruje obveze na temelju propisa kojima podliježe;

(d)

u slučaju prekogranične djelatnosti, institucija ne poštuje zahtjeve socijalnog i radnog prava države članice domaćina mjerodavne na području strukovnog mirovinskog osiguranja.

(a)

minimalni iznos tehničkih pričuva izračunava se pomoću dovoljno oprezne aktuarske procjene, uzimajući u obzir sve obveze za mirovine i za doprinose u skladu s mirovinskim sporazumima institucije. Mora biti dostatan za nastavak isplata mirovina i primanja koji se već isplaćuju korisnicima te također odražavati obveze koje proizlaze iz stečenih mirovinskih prava članova. Gospodarske i aktuarske pretpostavke odabrane za vrednovanje obveza također se odabiru oprezno, uzimajući prema potrebi u obzir primjerenu granicu nepovoljnog odstupanja;

(b)

najviše kamatne stope koje se koriste odabiru se na temelju načela razboritosti i određuju sukladno mjerodavnim propisima matične države članice. Te kamatne stope odabrane na načelu razboritosti određuju se uzimajući u obzir:

(c)

biometrijske tablice koje se koriste za izračun tehničkih pričuva temelje se na načelu razboritosti, uzimajući u obzir glavne značajke grupe članova i mirovinskih programa, posebno očekivane promjene značajnih rizika;

(d)

metoda i osnova izračuna tehničkih pričuva općenito su dosljedne od jedne do druge poslovne godine. Međutim, odstupanja se mogu opravdati promjenom zakonskih, demografskih ili gospodarskih okolnosti na kojima se temelje pretpostavke.

(a)

institucija utvrđuje konkretan i ostvariv plan kako bi uspostavila potreban iznos imovine za potpuno i pravodobno pokriće tehničkih pričuva. Plan je dostupan članovima ili, ovisno o slučaju, njihovim predstavnicima i/ili podliježe odobrenju nadležnih tijela matične države članice;

(b)

prilikom sastavljanja plana vodi se računa o specifičnoj situaciji institucije, posebno o strukturi imovine/obveza, profilu rizičnosti, planu likvidnosti, starosnoj strukturi članova koji ostvaruju pravo na mirovine, činjenici radi li se o programima u fazi pokretanja ili programima koji prelaze iz onih bez pokrića ili s djelomičnim pokrićem na one s potpunim pokrićem;

(c)

u slučaju prestanka mirovinskog programa tijekom razdoblja spomenutog u ovom stavku, institucija obavješćuje nadležna tijela matične države članice. Institucija utvrđuje postupak za prijenos imovine i pripadajućih obveza drugoj financijskoj instituciji ili sličnom tijelu. O tom postupku obavješćuju se nadležna tijela matične države članice, a okvirni prikaz postupka dostupan je članovima ili, ovisno o slučaju, njihovim predstavnicima sukladno načelu povjerljivosti.

(a)

imovina se ulaže u najboljem interesu članova i korisnika. U slučaju mogućeg sukoba interesa, institucija ili subjekt koji upravlja njezinim portfeljem osigurava da se ulaže isključivo u interesu članova i korisnika;

(b)

imovina se ulaže tako da jamči sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja kao cjeline.

Imovina za pokriće tehničkih pričuva također se ulaže u skladu s vrstom i trajanjem očekivanih budućih mirovina;

(c)

imovina se većinom ulaže na uređena tržišta. Ulaganja u imovinu koja nije uvrštena za trgovanje na uređenom financijskom tržištu u svakom se slučaju moraju držati na razboritim razinama;

(d)

ulaganje u izvedene financijske instrumente moguće je pod uvjetom da doprinose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem. Treba ih vrednovati po načelu opreznosti, uzimajući u obzir temeljnu imovinu, te uključiti u vrednovanje imovine institucije. Institucija također izbjegava prekomjernu izloženost riziku druge ugovorne strane i drugim poslovima s izvedenicama;

(e)

imovina se pravilno diversificira tako da se izbjegne pretjerano oslanjanje na pojedinu imovinu, izdavatelja ili grupu društava i akumuliranje rizika u portfelju kao cjelini.

Ulaganja u imovinu koji izdaje isti izdavatelj ili izdavatelji koji pripadaju istoj grupi ne smije instituciju izlagati prekomjernom koncentracijskom riziku;

(f)

ulaganje u pokroviteljsko poduzeće ne iznosi više od 5 % ukupnog portfelja, a ako pokroviteljsko poduzeće pripada grupi, ulaganje u poduzeća koja pripadaju istoj grupi u kojoj je pokroviteljsko poduzeće ne iznosi više od 10 % portfelja.

Ako institucija ima više pokroviteljskih poduzeća, ulaganje u ta pokroviteljska poduzeća provodi se na temelju načela razboritosti, uzimajući u obzir potrebu primjerene diversifikacije.

(a)

do 70 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ili cjelokupnog portfelja programa u kojima članovi snose rizike ulaganja, ulože u dionice, prenosive vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i korporativne obveznice koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i odlučuju o relativnom ponderu tih vrijednosnih papira u njihovom portfelju ulaganja. Pod uvjetom da je to opravdano načelom razboritosti, države članice ipak mogu primijeniti manja ograničenja na institucije koje osiguravaju mirovinske proizvode s dugoročnim jamstvom kamatne stope, same snose rizik ulaganja i same osiguravaju jamstvo;

(b)

ulažu do 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva u imovinu denominiranu u valutama različitim od one u kojoj su izražene obveze;

(c)

ulažu u tržišta rizičnog kapitala.

(a)

institucija ne ulaže više od 30 % te imovine u dionice, druge vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i dužničke vrijednosne papire koji nisu uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, ili institucija ulaže najmanje 70 % te imovine u dionice, druge vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i dužničke vrijednosne papire koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu;

(b)

institucija ne ulaže više od 5 % te imovine u dionice i druge vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice, obveznice, dužničke vrijednosne papire i druge instrumente tržišta novca i instrumente tržišta kapitala koje izdaje isti izdavatelj i ne više od 10 % te imovine u dionice i druge vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice, obveznice, dužničke vrijednosne papire i druge instrumente tržišta novca i instrumente tržišta kapitala koje izdaju izdavatelji koji pripadaju istoj grupi;

(c)

institucija ne ulaže više od 30 % te imovine u imovinu denominiranu u valutama različitim od one u kojoj su izražene obveze.

(a)

državu ili države članice domaćine;

(b)

naziv pokroviteljskog poduzeća;

(c)

glavna obilježja mirovinskog programa kojim će upravljati za pokroviteljsko poduzeće.

(a)

primjene članka 18. i postignutog napretka prilagodbe nacionalnih nadzornih sustava; i

(b)

primjene drugog podstavka članka 19. stavka 2., posebno o prevladavajućoj situaciji u državama članicama glede uporabe depozitara i njihove uloge ovisno o slučaju.