(1)

Poluvodiči su okosnica svakog digitalnog uređaja i digitalne tranzicije Unije: od pametnih telefona i automobila preko ključnih primjena i infrastruktura u zdravstvu, energetici, komunikacijama i automatizaciji, pa sve do uređaja u većini drugih industrijskih sektora. Zbog svoje središnje uloge u digitalnom gospodarstvu poluvodiči su snažni čimbenici tranzicije prema održivosti i zelene tranzicije, čime se doprinosi ciljevima Komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljene „Europski zeleni plan”. Iako su poluvodiči ključni za funkcioniranje današnjega gospodarstva i društva te obrane i sigurnosti, opskrba poluvodičima u Uniji susrela se s dosad nezabilježenim poremećajima koji imaju znatne posljedice. Aktualni poremećaji razotkrili su dugotrajne slabe točke u tom pogledu, posebno veliku ovisnost o trećim zemljama u proizvodnji i projektiranju čipova. Za održavanje snažne industrijske, konkurentne i održive baze u Uniji, kojom se promiču inovacije za sve vrste čipova, ponajprije su odgovorne države članice.

(2)

Trebalo bi uspostaviti okvir za povećanje otpornosti Unije u području poluvodičkih tehnologija, kojim bi se ojačao Unijin ekosustav poluvodiča smanjenjem ovisnosti, jačanjem digitalne suverenosti, poticanjem ulaganja, jačanjem sposobnosti, sigurnosti, prilagodljivosti i otpornosti Unijina lanca opskrbe poluvodičima te poboljšanjem suradnje među državama članicama, Komisijom i međunarodnim strateškim partnerima.

(3)

Tim se okvirom nastoje ostvariti dva opća cilja. Prvi je cilj osigurati uvjete potrebne za konkurentnost i inovacijski kapacitet Unije, osigurati prilagodbu industrije strukturnim promjenama koje nastaju zbog kratkih inovacijskih ciklusa i potrebe za održivošću te ojačati ekosustav poluvodiča na razini Unije udruženim znanjem, stručnošću, resursima i zajedničkim prednostima. Drugi cilj, koji je zaseban i nadopunjuje prvi, jest poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta uspostavom jedinstvenog pravnog okvira Unije za povećanje njezine dugoročne otpornosti i njezine sposobnosti za inovacije i osiguravanje sigurnosti opskrbe u području poluvodičkih tehnologija u cilju povećanja pouzdanosti radi suzbijanja poremećaja.

(4)

Potrebno je poduzeti mjere za izgradnju kapaciteta i jačanje Unijina ekosustava poluvodiča u skladu s člankom 173. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Te mjere ne bi trebale podrazumijevati usklađivanje nacionalnih zakona i drugih propisa. U tom bi pogledu Unija trebala povećati konkurentnost i otpornost poluvodičke tehnološke i industrijske baze te pritom ojačati inovacijski kapacitet svojeg ekosustava poluvodiča u cijeloj Uniji, smanjiti ovisnost o ograničenom broju poduzeća i geografskih lokacija trećih zemalja te poboljšati svoje mogućnosti projektiranja i proizvodnje, pakiranja, ponovne upotrebe i recikliranja naprednih poluvodiča. Inicijativa Čipovi za Europu („Inicijativa”) uspostavljena ovom Uredbom trebala bi poduprijeti te ciljeve premošćivanjem jaza između naprednih istraživačkih i inovacijskih sposobnosti Unije i njihova održivog industrijskog iskorištavanja. Inicijativa bi trebala promicati izgradnju kapaciteta kako bi se omogućili projektiranje, proizvodnja i integracija sustava u području poluvodičkih tehnologija sljedeće generacije te poboljšati suradnju među ključnim akterima u cijeloj Uniji, ojačati Unijine lance opskrbe poluvodičima i lance vrijednosti poluvodiča, unaprijediti ključne industrijske sektore i stvoriti nova tržišta.

(5)

Zbog raširene upotrebe poluvodiča nedavne nestašice izravno su ili neizravno negativno utjecale na poduzeća u cijeloj Uniji i imale snažne gospodarske posljedice. Gospodarski i društveni učinak doveo je do povećane svijesti javnosti i gospodarskih subjekata, a zatim i pritiska na države članice da odgovore na problem strateških ovisnosti u pogledu poluvodiča. Istodobno, međuovisnost u cijelom lancu vrijednosti obilježje je poluvodičkog sektora, u kojem nijedna geografska lokacija ne dominira svim fazama lanca vrijednosti. To obilježje prekograničnosti dodatno je naglašeno zbog uloge poluvodičkih proizvoda kao pokretača industrija na kraju proizvodnog lanca. Iako proizvodnja poluvodiča može biti koncentrirana u nekim regijama, korisničke industrije nalaze se diljem Unije. U tom se kontekstu sigurnost opskrbe poluvodičima i otpornost ekosustava poluvodiča najbolje mogu postići usklađivanjem prava Unije na temelju članka 114. UFEU-a. Potreban je jedinstven koherentan regulatorni okvir za usklađivanje određenih uvjeta u skladu s kojima bi operatori provodili posebne projekte kojima se doprinosi sigurnosti opskrbe i otpornosti Unijina ekosustava poluvodiča. Osim toga, trebalo bi uspostaviti koordinirani mehanizam za praćenje, strateško mapiranje, sprečavanje kriza i odgovor na njih kako bi se odgovorilo na problem nestašica u opskrbi i spriječile prepreke za jedinstvo unutarnjeg tržišta, izbjegavajući razlike u odgovoru među državama članicama.

(6)

Za jačanje ključne infrastrukture i sigurnosti Unije te njezina tehnološkog vodstva potrebni su najsuvremeniji i tehnološki zreli čipovi, posebno za prilagođavanje strateških sektora budućim promjenama.

(7)

Postizanje tih ciljeva trebalo bi poduprijeti mehanizmom upravljanja. Kako bi se olakšale neometana, djelotvorna i usklađena provedba ove Uredbe te suradnja i razmjena informacija, na razini Unije ovom bi Uredbom trebalo uspostaviti Europski odbor za poluvodiče, koji se sastoji od predstavnika država članica i kojim predsjeda Komisija. Europski odbor za poluvodiče trebao bi pružati savjete Komisiji i pomagati joj u vezi s određenim pitanjima, uključujući dosljednu provedbu ove Uredbe, olakšavanje suradnje među državama članicama i razmjenu informacija o pitanjima povezanima s ovom Uredbom. Europski odbor za poluvodiče također bi trebao savjetovati Komisiju o međunarodnoj suradnji u vezi s poluvodičima. Europski odbor za poluvodiče trebao bi održavati zasebne sastanke za zadaće iz različitih poglavlja ove Uredbe. Na različitim sastancima mogu sudjelovati različiti sastavi predstavnika na visokoj razini, a Komisija može osnivati podskupine.

(8)

S obzirom na globaliziranu prirodu lanca opskrbe poluvodičima, međunarodna suradnja s trećim zemljama važan je element za postizanje otpornosti Unijina ekosustava poluvodiča. Djelovanja poduzeta na temelju ove Uredbe Uniji bi također trebala omogućiti da kao središte izvrsnosti preuzme istaknutiju ulogu u funkcionalnijem globalnom i međuovisnom ekosustavu poluvodiča. U tu bi svrhu Europski odbor za poluvodiče trebao savjetovati Komisiju o pitanjima koja se odnose na koordinaciju tih napora i jačanje suradnje duž globalnog lanca vrijednosti poluvodiča između Unije i trećih zemalja te bi prema potrebi trebao razmotriti stajališta Industrijskog saveza za procesore i poluvodičke tehnologije i drugih dionika.

(9)

U skladu s međunarodnim obvezama i primjenjivim postupovnim zahtjevima Unija i države članice mogle bi, među ostalim na diplomatskoj razini, surađivati s međunarodnim strateškim partnerima koji imaju prednosti u industriji poluvodiča kako bi se pronašla rješenja za jačanje sigurnosti opskrbe i kako bi se odgovorilo na buduće poremećaje u lancu opskrbe poluvodičima, kao što su oni koji proizlaze iz izvoznih ograničenja trećih zemalja, i utvrdila dostupnost sirovina i međuproizvoda. To, prema potrebi, može uključivati koordinaciju u relevantnim međunarodnim forumima, sklapanje sporazuma o ulaganjima i trgovini ili druge diplomatske napore u skladu s primjenjivim postupovnim zahtjevima ili suradnju s relevantnim dionicima.

(10)

Radi doprinosa nastojanjima da se zadovolji potreba za radnom snagom u cijelom lancu opskrbe poluvodičima Komisija bi trebala osigurati sinergije s postojećim programima Unije te podupirati i poticati države članice u pokretanju inicijativa kojima se doprinosi razmjeni akademskog znanja s međunarodnim strateškim partnerima.

(11)

Jasan je cilj Unije promicanje međunarodne suradnje i razmjene znanja na temelju interesa Unije, uzajamnih koristi, međunarodnih obveza i, u onoj mjeri u kojoj je to moguće, reciprociteta. Međutim, povreda prava intelektualnog vlasništva, neovlašteno otkrivanje poslovnih tajni ili curenje osjetljivih tehnologija u nastajanju u poluvodičkom sektoru mogli bi ugroziti sigurnosne interese Unije. U tom kontekstu Komisija istražuje konkretne prijedloge za jačanje okvirâ Unije za ulaganja i kontrolu izvoza. Osim toga, Unija i njezine države članice trebale bi surađivati sa strateškim partnerima kako bi ojačale zajedničko tehnološko i industrijsko vodstvo u skladu s primjenjivim postupovnim zahtjevima.

(12)

Za poluvodički sektor karakteristični su vrlo visoki troškovi razvoja i inovacija te vrlo visoki troškovi izgradnje najsuvremenijih postrojenja za testiranje i validaciju za potporu industrijskoj proizvodnji. To izravno utječe na konkurentnost i inovacijski kapacitet industrije Unije te na sigurnost opskrbe i otpornost Unijina ekosustava poluvodiča. S obzirom na iskustva stečena za vrijeme nedavnih nestašica u Uniji i svijetu te brz razvoj tehnoloških izazova i inovacijskih ciklusa koji utječe na lanac vrijednosti poluvodiča, potrebno je uspostaviti Inicijativu kako bi se ojačale postojeće prednosti Unije te time povećalo njezinu konkurentnost, otpornost te istraživački i inovacijski kapacitet.

(13)

Za održavanje snažne industrijske, konkurentne, održive i inovativne baze Unije ponajprije su odgovorne države članice. Međutim, priroda i opseg istraživačkih i inovacijskih izazova u vezi s poluvodičima zahtijevaju zajedničko djelovanje na razini Unije.

(14)

Kako bi Unija stekla istraživačke i inovacijske kapacitete u području poluvodičke tehnologije koji su potrebni da bi se vodeća uloga njezinih ulaganja u istraživanja i industriju održala na toj visokoj razini te kako bi se premostio postojeći jaz između istraživanja i razvoja, s jedne strane, i proizvodnje, s druge strane, Unija i njezine države članice trebale bi bolje koordinirati svoje napore i zajednički ulagati. Trenutačni izazovi Unijina ekosustava poluvodiča zahtijevaju dostizanje kapaciteta velikih razmjera i za njihovo su rješavanje potrebni zajednički napori država članica, pri čemu bi Unija trebala podupirati razvoj i uvođenje kapaciteta velikih razmjera. Ti zajednički napori uključuju osiguravanje financijskih sredstava u skladu s ambicijom Inicijative da se njome podupre razvoj i široka dostupnost inovativnih kapaciteta i opsežnih digitalnih infrastruktura, što obuhvaća virtualnu platformu za projektiranje, pilot-linije, među ostalim za kvantne čipove, te širenje znanja, vještina i kompetencija u korist cijelog ekosustava poluvodiča. Da bi se to postiglo, Unija i države članice trebale bi voditi računa o ciljevima usporedne zelene i digitalne tranzicije. U tom pogledu poluvodički uređaji i proizvodni procesi nude znatne mogućnosti za smanjenje utjecaja industrija na okoliš, posebno kad je riječ o ugljičnom otisku, čime se doprinosi ambicijama, na primjer, iz Komunikacije Komisije od 14. srpnja 2021. naslovljene „Spremni za 55 %: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030. na putu ka klimatskoj neutralnosti”, Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Komunikacije Komisije od 18. svibnja 2022. naslovljene „Plan REPowerEU”. U okviru Inicijative trebalo bi putem svih komponenata i djelovanja, u onoj mjeri u kojoj je to moguće, uvesti poluvodičke tehnologije u redovnu primjenu i maksimalno povećati njihove koristi u svojstvu snažnih pokretača tranzicije prema održivosti koji mogu rezultirati novim proizvodima i učinkovitijom, djelotvornijom, čišćom i trajnijom upotrebom resursa, uključujući energiju i materijale potrebne za proizvodnju poluvodiča i njihovu upotrebu tijekom cijelog životnog ciklusa.

(15)

Kako bi se postigao njezin opći cilj i odgovorilo na izazove na strani ponude i na strani potražnje u postojećem ekosustavu poluvodiča, Inicijativom bi se trebalo obuhvatiti pet operativnih ciljeva. Prvo, kako bi se ojačao kapacitet Unije za projektiranje, Inicijativom bi se trebala podupirati djelovanja za izgradnju virtualne platforme za projektiranje dostupne u cijeloj Uniji. Virtualna platforma za projektiranje trebala bi povezati zajednicu projektantskih kuća, start-up poduzeća, MSP-ova i pružatelja intelektualnog vlasništva te dobavljača alata i organizacije za istraživanje i tehnologiju kako bi mogla ponuditi virtualna prototipna rješenja kao rezultat zajedničkog razvoja tehnologije.

(16)

Drugo, kako bi se osigurala osnova za jačanje sigurnosti opskrbe i Unijina ekosustava poluvodiča, Inicijativom bi se trebalo podupirati poboljšanje postojećih i razvoj novih naprednih pilot-linija kako bi se omogućili razvoj i uvođenje najsuvremenijih poluvodičkih tehnologija i poluvodičkih tehnologija sljedeće generacije. Pilot-linijama sektoru bi se trebali omogućiti postrojenja za testiranje, eksperimentiranje i validaciju poluvodičkih tehnologija i projektnih koncepata sustava na višim razinama tehnološke spremnosti, odnosno iznad treće, ali ispod osme razine, uz istodobno smanjenje utjecaja na okoliš u najvećoj mogućoj mjeri. Ulaganja Unije u pilot-linije, uz ulaganja država članica i privatnog sektora, potrebna su kako bi se odgovorilo na postojeće strukturne izazove i tržišne nedostatke uzrokovane nepostojanjem takvih postrojenja u Uniji, što narušava inovacijski potencijal i globalnu konkurentnost Unije.

(17)

Treće, kako bi se ubrzao inovativni razvoj kvantnih čipova i povezanih poluvodičkih tehnologija, uključujući one koje se temelje na poluvodičkom materijalu ili su integrirane s fotonikom, koje pogoduju razvoju poluvodičkog sektora, Inicijativom bi se trebala poduprijeti djelovanja koja se odnose na, među ostalim, biblioteke za projektiranje kvantnih čipova, pilot-linije za proizvodnju kvantnih čipova te postrojenja za testiranje i validaciju za kvantne čipove proizvedene u pilot-linijama.

(18)

Četvrto, kako bi se promicala primjena poluvodičkih tehnologija, omogućio pristup postrojenjima za projektiranje i pilot-linije te odgovorilo na problem nedostatka vještina u cijeloj Uniji, Inicijativom bi se državama članicama trebala pružiti mogućnost da osnuju barem jedan centar kompetentnosti za poluvodiče u svakoj državi članici, i to poboljšanjem postojećih ili otvaranjem novih postrojenja. Pristup javno financiranoj infrastrukturi, kao što su pilot-linije i postrojenja za testiranje, te centri kompetentnosti, trebao bi biti otvoren velikom broju korisnika te bi se velikim poduzećima trebao odobravati na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi i po tržišnim uvjetima (ili uz plaćanje troškova uvećanih za razumnu maržu), dok MSP-ovi i akademski instituti mogu imati povlašteni pristup ili ga ostvarivati po sniženim cijenama. Takav pristup, među ostalim za međunarodne istraživačke i komercijalne partnere, može rezultirati sveobuhvatnijim uzajamnim obogaćivanjem i stjecanjem znanja i izvrsnosti te doprinijeti povratu troškova.

(19)

Peto, Komisija bi trebala uspostaviti namjenski instrument za potporu ulaganjima u poluvodiče, u okviru aktivnosti za olakšavanje ulaganja zajednički nazvanih „Fond za čipove”, putem kojeg bi predlagala rješenja i u obliku vlasničkog kapitala i u obliku zaduživanja, među ostalim putem mehanizma mješovitog financiranja u okviru fonda InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (5), i to u bliskoj suradnji s Grupom Europske investicijske banke i drugim provedbenim partnerima kao što su nacionalne razvojne banke i institucije. Aktivnostima u okviru Fonda za čipove trebao bi se podupirati razvoj dinamičnog i otpornog ekosustava poluvodiča, i to pružanjem mogućnosti da se poveća dostupnost sredstava za potporu rastu start-up poduzeća i MSP-ova te ulaganja uzduž cijelog lanca vrijednosti, među ostalim za ostala poduzeća u lancu vrijednosti poluvodiča. U tom pogledu trebalo bi pružiti potporu i jasne smjernice, posebno MSP-ovima, kako bi im se pomoglo u postupku podnošenja zahtjeva. U tom kontekstu očekuje se da će Europsko vijeće za inovacije visokorizičnim inovatorima koji stvaraju tržišta pružiti dodatnu namjensku potporu u obliku bespovratnih sredstava i ulaganja u vlasnički kapital.

(20)

Kako bi se prevladala ograničenja zbog trenutačne rascjepkanosti javnih i privatnih ulaganja, olakšali integracija, uzajamno obogaćivanje i povrat ulaganja u okviru tekućih programa te ostvarila zajednička strateška vizija Unije o poluvodičima kao sredstvu za ostvarenje ambicije Unije i država članica da preuzmu vodeću ulogu u digitalnom gospodarstvu, Inicijativa bi trebala olakšati poboljšanje koordinacije i sinergija između postojećih programa financiranja na razini Unije i na nacionalnoj razini, poboljšanje koordinacije i suradnje s industrijom i ključnim dionicima iz privatnog sektora te dodatna zajednička ulaganja s državama članicama. Provedba Inicijative osmišljena je tako da se objedinjavaju resursi Unije, država članica i trećih zemalja pridruženih postojećim programima Unije te privatnog sektora. Uspjeh Inicijative stoga se može temeljiti samo na zajedničkim naporima koje države članice i Unija ulažu u podupiranje znatnih kapitalnih troškova i široke dostupnosti virtualnih resursa za projektiranje, testiranje i isprobavanje te širenje znanja, vještina i kompetencija. S obzirom na posebnosti tih djelovanja, ciljeve Inicijative, a osobito aktivnosti u okviru Fonda za čipove, trebalo bi prema potrebi podupirati i putem mehanizma mješovitog financiranja u okviru fonda InvestEU.

(21)

Potpora u okviru Inicijative trebala bi se upotrebljavati za rješavanje, na razmjeran i troškovno učinkovit način, nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne kao posljedica visokog intenziteta kapitala, visokog rizika te složenog okružja ekosustava poluvodiča te se djelovanjima ne bi smjelo udvostručiti ili istisnuti privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanja bi trebala imati jasnu dodanu vrijednost za cijelu Uniju.

(22)

Primarnu provedbu Inicijative trebalo bi povjeriti Zajedničkom poduzeću za čipove osnovanom Uredbom Vijeća (EU) 2021/2085 (6) („Zajedničko poduzeće za čipove”).

(23)

Inicijativa bi se trebala temeljiti na čvrstoj bazi znanja i povećati sinergije s djelovanjima koje Unija i države članice trenutačno podupiru putem istraživačkih i inovacijskih programa i djelovanja u području poluvodiča te razvoja dijela lanca opskrbe, posebno putem Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („program Obzor Europa”) i programa Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (8) s ciljem da se do 2030. ojača položaj Unije kao globalnog aktera u poluvodičkoj tehnologiji i njezinim primjenama te poveća njezin globalni udio u proizvodnji, u skladu s Komunikacijom Komisije od 9. ožujka 2021. naslovljenom „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”. Nadalje, očekuje se da će se mobilizirati privatna ulaganja kako bi se dopunilo financiranje Inicijative i doprinijelo ostvarenju njezinih ciljeva. U okviru Inicijative te bi se aktivnosti dopunile bliskom suradnjom s drugim relevantnim dionicima, uključujući Industrijski savez za procesore i poluvodičke tehnologije.

(24)

Kako bi se omogućile sinergije između programâ Unije i programâ država članica, u programima rada Zajedničkog poduzeća za čipove u okviru Inicijative trebalo bi, u skladu s člankom 17. stavkom 2. točkom (k) i člankom 137. točkom (aa) Uredbe (EU) 2021/2085, jasno razlikovati djelovanja za potporu istraživanjima i inovacijama u području poluvodiča od onih kojima je cilj razvoj dijelova lanca opskrbe, kako bi se osiguralo odgovarajuće sudjelovanje javnih i privatnih subjekata.

(25)

Kako bi se olakšala provedba posebnih djelovanja koja se podupiru u okviru Inicijative, kao što su virtualna platforma za projektiranje ili pilot-linije, potrebno je kao mogućnost predvidjeti novi pravni instrument, europski konzorcij za infrastrukturu za čipove (ECIC). ECIC bi trebao imati pravnu osobnost. To znači da zahtjev za financiranje posebnih djelovanja u okviru Inicijative može podnijeti sam ECIC, a ne pojedinačni subjekti koji ga sačinjavaju. Međutim, u skladu s člankom 134. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/2085, pozivi na podnošenje prijedlogâ u okviru programa rada za Inicijativu otvoreni su različitim pravnim oblicima suradnje i drugim sudionicima, a odabir prijedloga za financiranje ne temelji se na posebnom pravnom obliku suradnje. Glavni cilj ECIC-a trebao bi biti poticanje djelotvorne i strukturirane suradnje među pravnim subjektima, uključujući organizacije za istraživanje i tehnologiju, relevantnim sektorom i državama članicama. ECIC bi trebao podrazumijevati sudjelovanje najmanje triju članova, to jest država članica, ili javnih ili privatnih pravnih subjekata iz najmanje triju država članica, ili kombinaciju navedenog, u cilju postizanja široke zastupljenosti diljem Unije. Pravna osobnost ECIC-u bi omogućila dostatnu autonomiju za utvrđivanje članstva, upravljanja, financiranja, proračuna, aranžmana za financijske doprinose i doprinose u naravi njegovih članova te koordinacije, upravljanja intelektualnim vlasništvom i metoda rada. Članovi ECIC-a trebali bi moći imati potpunu fleksibilnost u određivanju mjerodavnog prava, statutarnog sjedišta i glasačkih prava. Odabir javnih i privatnih pravnih subjekata koji provode plan rada ECIC-a trebao bi biti pravedan, transparentan i otvoren. Kako bi se osigurao pravedan i jednak pristup sudjelovanju, ECIC bi tijekom svojeg postojanja trebao biti otvoren za nove članove, to jest države članice ili javne ili privatne pravne subjekte. Države članice posebno bi se trebale moći pridružiti ECIC-u u bilo kojem trenutku kao punopravni članovi ili promatrači, dok bi se drugi javni ili privatni pravni subjekti trebali moći pridružiti u bilo kojem trenutku pod poštenim i razumnim uvjetima utvrđenima u Statutu ECIC-a. Odbor javnih tijela Zajedničkog poduzeća za čipove trebao bi moći provjeriti otvorenost ECIC-a i prema potrebi preporučiti poduzimanje određenih korektivnih mjera. Osnivanje ECIC-a ne bi trebalo podrazumijevati stvarno osnivanje novog tijela Unije. Njime bi se trebao nadoknaditi nedostatak instrumenata Unije za kombiniranje financiranja iz država članica, proračuna Unije i privatnih ulaganja za potrebe provedbe posebnih djelovanja koja se podupiru u okviru Inicijative. Komisija ne bi trebala biti član ECIC-a.

(26)

ECIC čije članstvo ne uključuje privatne subjekte treba biti priznat kao međunarodno tijelo u smislu članka 143. stavka 1. točke (g) i članka 151. stavka 1. točke (b) Direktive Vijeća 2006/112/EZ (9) i kao međunarodna organizacija u smislu članka 11. stavka 1. točke (b) Direktive Vijeća (EU) 2020/262 (10). ECIC koji među svojim članovima ima privatne subjekte ne bi trebao biti priznat kao takvo međunarodno tijelo ili takva međunarodna organizacija.

(27)

Istraživanje i razvoj u Uniji sve su izloženiji praksama čiji je cilj neovlašteno prisvajanje povjerljivih informacija, poslovnih tajni i zaštićenih podataka, kao što su krađa intelektualnog vlasništva, prisilni prijenosi tehnologije i gospodarska špijunaža. Kako bi se spriječili negativni učinci na interese Unije i ciljeve Inicijative, potrebno je usvojiti pristup kojim se osigurava da su pristup osjetljivim informacijama ili rezultatima te njihova upotreba zaštićeni, uključujući podatke i znanje i iskustvo, sigurnost i prijenos vlasništva nad rezultatima i sadržaj zaštićen pravima intelektualnog vlasništva koja su nastala u vezi s djelovanjima koja se podupiru u okviru Inicijative ili kao njihov rezultat. Kako bi se osigurala ta zaštita, sva djelovanja koja se podupiru u okviru Inicijative i koja se financiraju u okviru programa Obzor Europa i programa Digitalna Europa trebala bi biti u skladu s relevantnim odredbama tih programa, kao što su sudjelovanje subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama pridruženima programu, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava, vlasništvo i zaštita, sigurnost, iskorištavanje i širenje rezultata, prijenos i licenciranje te prava pristupa. Moguće je utvrditi posebne odredbe pri provedbi tih programa, posebno u pogledu ograničenjâ prijenosâ i licenciranja u skladu s člankom 40. stavkom 4. Uredbe (EU) 2021/695 te ograničenja sudjelovanja pravnih subjekata s poslovnim nastanom u određenim pridruženim ili ostalim trećim zemljama iz razloga koji se temelje na strateškoj imovini, interesima, autonomiji ili sigurnosti Unije i njezinih država članica, u skladu s člankom 22. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/695 i člankom 12. stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/694. Osim toga, postupanje s osjetljivim informacijama, sigurnost, povjerljivost, zaštita poslovnih tajni i prava intelektualnog vlasništva trebali bi biti uređeni pravom Unije, uključujući direktive (EU) 2016/943 (11) i 2004/48/EZ (12) Europskog parlamenta i Vijeća, i nacionalnim pravom. Komisija i države članice mogu zaštititi prijenose tehnologije iz razloga povezanih s Unijinim i nacionalnim sigurnosnim interesima u vezi s ulaganjima u postrojenja obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(28)

Kako bi se olakšao pristup tehničkom stručnom znanju i osigurali širenje znanja diljem Unije te potpora različitim inicijativama za vještine, trebalo bi uspostaviti mrežu centara kompetentnosti. U tu bi svrhu Zajedničko poduzeće za čipove trebalo utvrditi postupak za osnivanje centara kompetentnosti, uključujući kriterije odabira, kao i dodatne pojedinosti o provedbi zadaća i funkcija navedenih u ovoj Uredbi. Zajedničko poduzeće za čipove trebalo bi odabrati centre kompetentnosti koji čine mrežu, a ti bi centri trebali imati znatnu ukupnu autonomiju u utvrđivanju svoje organizacije, sastava i metoda rada. Međutim, njihova bi organizacija, sastav i metode rada trebali biti u skladu s ciljevima ove Uredbe i Inicijative te doprinositi ostvarenju tih ciljeva.

(29)

Centri kompetentnosti trebali bi doprinositi očuvanju Unijine vodeće uloge u istraživanju, razvoju i inovacijama te mogućnostima projektiranja u području čipova i to tako što će se usredotočiti na promicanje istraživanja, razvoja, inovacija i projektiranja, kao i na proizvodnju. Promicanje ljudskog potencijala i vještina obrazovanjem u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) do postdoktorske razine ključno je za postizanje tog cilja. Centri kompetentnosti posebno bi trebali pružati usluge dionicima u sektoru poluvodiča, uključujući start-up poduzeća i MSP-ove. Primjeri uključuju olakšavanje pristupa pilot-linijama i virtualnoj platformi za projektiranje, osiguravanje osposobljavanja i razvoja vještina, potporu pronalaženju ulagača, iskorištavanje postojećih lokalnih kompetencija ili povezivanje s relevantnim vertikalnim industrijama. Usluge bi se trebale pružati na otvorenoj, transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi. Svaki centar kompetentnosti trebao bi se povezati i biti dio europske mreže centara kompetentnosti za poluvodiče te bi trebao djelovati kao pristupna točka drugim čvorovima mreže. U tom bi pogledu trebalo maksimalno povećati sinergije s postojećim sličnim strukturama, kao što su europski centri za digitalne inovacije uspostavljeni na temelju programa Digitalna Europa. Na primjer, države članice mogle bi odrediti postojeći europski centar za digitalne inovacije usmjeren na poluvodiče kao centar kompetentnosti za potrebe ove Uredbe, pod uvjetom da se ne krši zabrana dvostrukog financiranja.

(30)

Projektiranje čipova ključna je sposobnost za uvođenje svih inovacija i funkcionalnosti u elektronička rješenja prilagođena različitim primjenama i potrebama korisnika poluvodiča. Stoga je projektiranje u središtu lanca vrijednosti poluvodiča, a potpora proširenju mogućnosti projektiranja u Uniji od ključne je važnosti. Kako bi se prepoznala ključna uloga centara za projektiranje i njihov doprinos europskoj izvrsnosti u projektiranju naprednih čipova putem ponude usluga ili jačanja vještina i mogućnosti projektiranja u Uniji, Komisija bi trebala moći dodijeliti oznaku „centar izvrsnosti za projektiranje”. Zbog njihove važnosti za uspostavu otpornog ekosustava poluvodiča trebalo bi smatrati da su centri izvrsnosti za projektiranje od javnog interesa. Kako bi se doprinijelo otpornosti Unijina ekosustava poluvodiča, države članice trebale bi moći razmjerno primjenjivati mjere potpore ako su takvi centri izvrsnosti za projektiranje MSP-ovi. Time se ne dovodi u pitanje nadležnost Komisije u području državnih potpora na temelju članaka 107. i 108. UFEU-a, ako je to relevantno, ni Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2022. naslovljenu „Okvir za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije”. Cilj je Okvira za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije olakšati aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija koje se zbog tržišnih nedostataka ne bi provele bez javne potpore. U tom pogledu, na temelju Okvira za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije, države članice, podložno određenim uvjetima, poduzećima i istraživačkoj zajednici mogle bi pružiti potrebne poticaje za provođenje tih važnih aktivnosti te ulaganja u tom području. Na temelju Okvira za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije maksimalni intenziteti potpore do razine od 80 % mogli bi se dopustiti za potpore za projekte istraživanja i razvoja srednjih poduzeća, a do razine od 90 % mogli bi se dopustiti za takve potpore malih poduzeća. Nadalje, kako bi se maksimalno povećale sinergije, centri kompetentnosti osnovani u okviru Inicijative koji su usmjereni na projektiranje najsuvremenijih čipova trebali bi moći podnijeti zahtjev za dodjelu oznake „centra izvrsnosti za projektiranje”. Istodobno, države članice mogle bi imenovati centar izvrsnosti za projektiranje svojim kandidatom za centar kompetentnosti.

(31)

Javna potpora mogla bi biti primjerena za poticanje uspostave potrebnih proizvodnih kapaciteta i povezanih mogućnosti projektiranja, a time i osiguravanje sigurnost opskrbe u Uniji i jačanje otpornosti Unijina ekosustava poluvodiča, pod uvjetom da se takvom potporom ne dovodi do narušavanja unutarnjeg tržišta. U tom je pogledu potrebno usklađivanje određenih uvjeta u skladu s kojima bi operatori provodili posebne projekte na razini Unije kojima se doprinosi postizanju ciljeva ove Uredbe i razlikovanje između dviju vrsta postrojenja, a to su integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom. Razlikovni čimbenik pri svrstavanju postrojenja u jednu ili drugu kategoriju trebao bi biti njihov poslovni model. EU tvornice čipova s otvorenim pristupom nude proizvodni kapacitet drugim poduzećima. Integrirana proizvodna postrojenja proizvode za vlastite komercijalne svrhe i mogla bi u svoj poslovni model uz proizvodnju uključiti i druge faze lanca opskrbe, kao što su projektiranje i prodaja proizvoda.

(32)

Integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom trebala bi pružati kapacitete za proizvodnju poluvodiča ili proizvodnju opreme ili ključnih komponenata za takvu opremu koji se uglavnom upotrebljavaju u proizvodnji poluvodiča i koji su „prvi svoje vrste” u Uniji te doprinose sigurnosti opskrbe i otpornosti ekosustava poluvodiča na unutarnjem tržištu. Odlučujući čimbenik za status „prvo svoje vrste” određenog postrojenja jest uvođenje inovativnog elementa na unutarnje tržište u smislu proizvodnih procesa ili konačnog proizvoda, koji bi se mogli temeljiti na novim ili postojećim tehnološkim čvorovima. Relevantni inovativni elementi mogu se odnositi na tehnološki čvor ili materijal supstrata, ili pristupe koji vode prema poboljšanju računalne snage ili drugih odlika učinkovitosti, energetske učinkovitosti, razine sigurnosti, zaštite ili pouzdanosti te integracije novih funkcionalnosti kao što su umjetna inteligencija, kapacitet memorije ili drugo. Integracija različitih postupaka koji dovode do povećanja učinkovitosti ili automatizacija pakiranja i sklapanja također su primjeri inovacija. Kad je riječ o koristima za okoliš, inovacijski elementi uključuju mjerljivo smanjenje upotrebe energije, vode ili kemikalija ili poboljšanje mogućnosti recikliranja. Ti inovacijski elementi mogli bi se primjenjivati i na zrele tehnološke čvorove i na najsuvremenije tehnološke čvorove. Takve inovacije ne bi još smjele u bitnoj mjeri biti prisutne ni planirane za gradnju u Uniji. Na primjer, slične inovacije u istraživanju i razvoju ili proizvodnji malih razmjera ne bi nužno isključivale naknadno kvalificiranje postrojenja kao „prvo svoje vrste”. Kvalifikacija postrojenja kao „prvo svoje vrste” može se ostvariti i postavljanjem novog ili znatno moderniziranog postrojenja.

(33)

Ako EU tvornica čipova s otvorenim pristupom nudi proizvodni kapacitet poduzećima koja nisu povezana s operaterom postrojenja, trebala bi uspostaviti, provesti i održavati odgovarajuću i djelotvornu funkcionalnu razdvojenost kako bi se spriječio protok povjerljivih informacija između unutarnje i vanjske proizvodnje. To bi se trebalo primjenjivati na sve informacije prikupljene u postupku projektiranja te u glavnom proizvodnom postupku ili završnom proizvodnom postupku.

(34)

Kako bi ih se moglo smatrati integriranim proizvodnim postrojenjem ili EU tvornicama čipova s otvorenim pristupom, uspostava postrojenja trebala bi imati jasan pozitivan učinak, s učincima prelijevanja izvan okvira poduzeća ili dotične države članice, na Unijin lanac vrijednosti poluvodiča u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju kako bi se osigurala sigurnost opskrbe i otpornost ekosustava poluvodiča te doprinijelo usporednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji Unije. U svrhu ispunjavanja kriterija za integrirano proizvodno postrojenje ili EU tvornicu čipova s otvorenim pristupom mogu se razmotriti različite aktivnosti usmjerene na stvaranje pozitivnih učinaka prelijevanja. Primjeri uključuju omogućavanje pristupa proizvodnim postrojenjima uz tržišnu naknadu; davanje alata za projektiranje postupka (engl. process design kit) manjim poduzećima za projektiranje ili virtualnoj platformi za projektiranje; širenje rezultata njihovih aktivnosti u području istraživanja i razvoja; sudjelovanje u istraživačkoj suradnji s europskim sveučilištima i istraživačkim institutima; suradnju s nacionalnim tijelima ili obrazovnim i strukovnim ustanovama kako bi se doprinijelo razvoju vještina; doprinos istraživačkim projektima na razini Unije; ili pružanje namjenske potpore start-up poduzećima i MSP-ovima. Učinak na nekoliko država članica, uključujući u odnosu na kohezijske ciljeve, trebalo bi smatrati jednim od pokazatelja jasnog pozitivnog učinka integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom na lanac vrijednosti poluvodiča u Uniji.

(35)

Važno je da integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom ne podliježu izvanteritorijalnoj primjeni obveza pružanja javne usluge koje nameću treće zemlje i koje bi morali preuzeti, a koje bi mogle ugroziti njihovu sposobnost da koriste svoju infrastrukturu, softver, usluge, postrojenja, imovinu, resurse, intelektualno vlasništvo ili znanje koji su im potrebni za ispunjavanje obveze u pogledu prioritetnih narudžbi u skladu s ovom Uredbom.

(36)

S obzirom na brz razvoj poluvodičkih tehnologija i radi jačanja buduće industrijske konkurentnosti Unije, integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom trebali bi ulagati u kontinuirane inovacije u Uniji s ciljem postizanja konkretnog napretka u poluvodičkoj tehnologiji ili pripreme tehnologija sljedeće generacije. S obzirom na to integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom trebali bi moći testirati nova postignuća i eksperimentirati na njima koristeći se povlaštenim pristupom pilot-linijama uspostavljenima u okviru Inicijative putem ubrzanih prijava za njihove usluge. Nijednim takvim povlaštenim pristupom ne bi se smio isključivati niti sprečavati učinkovit pristup drugih zainteresiranih poduzeća pilot-linijama pod poštenim uvjetima, osobito start-up poduzeća i MSP-ova.

(37)

Uzimajući u obzir važnost kvalificirane i stručne radne snage za postizanje ciljeva ove Uredbe, integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom trebali bi podupirati portfelj talenata Unije razvojem i uvođenjem osposobljavanja u području obrazovanja i vještina te povećanjem broja kvalificirane i stručne radne snage.

(38)

Kako bi postupak dobivanja statusa integriranog proizvodnog postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom bio ujednačen i transparentan, odluku o dodjeli tog statusa trebala bi donijeti Komisija na temelju zahtjeva pojedinačnog poduzeća ili konzorcija nekoliko poduzeća. Dobivanje statusa trebalo bi biti moguće i za postavljanje novog postrojenja za proizvodnju poluvodiča i za znatno proširenje ili inovativnu transformaciju postojećeg postrojenja za proizvodnju poluvodiča. Kako bi se uzela u obzir važnost koordiniranog i suradničkog pokretanja planiranog postrojenja, Komisija bi u svojoj ocjeni trebala razmotriti spremnost jedne ili više država članica u kojima podnositelj zahtjeva namjerava uspostaviti postrojenja da podupre uspostavu takvih postrojenja. Nadalje, pri ocjeni održivosti poslovnog plana Komisija bi mogla uzeti u obzir cjelokupne rezultate podnositelja zahtjeva.

(39)

S obzirom na prava povezana s priznanjem statusa integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom, Komisija bi trebala pratiti ispunjavaju li postrojenja kojima je taj status dodijeljen i dalje zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi. Ako to više nije slučaj, Komisija bi trebala imati pravo ponovno ispitati i, prema potrebi, ukinuti status i, u skladu s tim, prava povezana s tim statusom. Sve odluke o ukidanju statusa trebale bi se donijeti tek nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče te bi trebale biti propisno obrazložene. U skladu s tim, poduzeće koje upravlja integriranim proizvodnim postrojenjem ili EU tvornicom čipova s otvorenim pristupom trebalo bi imati mogućnost proaktivnog traženja preispitivanja trajanja statusa ili provedbenih planova ako bi nepredviđene vanjske okolnosti, kao što su ozbiljni poremećaji s izravnim gospodarskim učinkom na priznato postrojenje, mogle utjecati na njegovu sposobnost ispunjavanja kriterija. Kako bi se uzela u obzir činjenica da se većina prava dodjeljuje u razdoblju njihova uspostavljanja, postrojenja bi čak i u slučaju ukidanja statusa i dalje trebala poštovati obvezu postupanja u skladu s prioritetnim narudžbama sve do isteka razdoblja za koje im je status bio dodijeljen.

(40)

Zbog njihove važnosti za osiguravanje sigurnosti opskrbe i uspostavu otpornog ekosustava poluvodiča trebalo bi smatrati da su integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom od javnog interesa. Osiguravanje sigurnosti opskrbe poluvodičima važna je i za digitalizaciju, koja omogućuje zelenu tranziciju mnogih drugih sektora. Kako bi se privukla ulaganja u poluvodički sektor Unije i doprinijelo sigurnosti opskrbe poluvodičima i otpornosti Unijina ekosustava poluvodiča, države članice mogu primijeniti mjere potpore, uključujući poticaje, i osigurati administrativnu potporu u nacionalnim postupcima izdavanja dozvola za integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom. Time se ne dovodi u pitanje nadležnost Komisije u području državnih potpora na temelju članaka 107. i 108. UFEU-a, ako je to relevantno. Kako bi se osigurala pravilna i učinkovita primjena pravila o državnim potporama, Komisija je u svojoj Komunikaciji od 8. veljače 2022. naslovljenoj „Akt o čipovima za Europu” već prepoznala potrebu za pojedinačnom procjenom državnih potpora koje se dodjeljuju postrojenjima za proizvodnju naprednih poluvodiča kako bi se zaštitila sigurnost opskrbe i otpornost lanca opskrbe u Uniji uz istodobno stvaranje znatnih pozitivnih učinaka na šire gospodarstvo. Nadalje, postupci za priznavanje statusa integriranih proizvodnih postrojenja ili EU tvornica čipova s otvorenim pristupom i za odobravanje državne potpore, ako je to primjenjivo, provodit će se usporedno kako bi se ubrzao postupak donošenja odluka. Države članice trebale bi podupirati uspostavu integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom u skladu s pravom Unije. Pri pružanju mjera potpore za integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom države članice trebale bi moći razmotriti uspostavu nediskriminirajućih zahtjeva povezanih s intelektualnom zaštitom i sigurnošću, uključujući kibernetičku sigurnost, i povjerljivošću te bi mogle preporučiti mjere ublažavanja za uklanjanje posebnih rizika povezanih s ometanjem, prisilnim prijenosima tehnologije i krađom intelektualnog vlasništva od strane subjekata iz trećih zemalja.

(41)

Kako bi se potaknula uspostava potrebnih povezanih mogućnosti projektiranja, države članice mogu pružiti potporu takvim aktivnostima u skladu s pravilima o državnim potporama na temelju članaka 107. i 108. UFEU-a, među ostalim na temelju Okvira za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije ili Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 (14).

(42)

Integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom treba uspostaviti što prije, a administrativno opterećenje treba svesti na najmanju moguću mjeru. Zbog toga bi države članice trebale što je brže moguće obrađivati zahtjeve povezane s planiranjem, izgradnjom i radom integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom. Države članice trebale bi moći imenovati tijelo koje će olakšati i koordinirati postupke izdavanja dozvola i koje bi moglo imenovati koordinatora koji će biti jedinstvena kontaktna točka za projekt. Nadalje, ako je to potrebno za odobravanje odstupanja na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ (15) i Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16), može se smatrati da su uspostava i rad tih postrojenja od prevladavajućeg javnog interesa u smislu tih direktiva, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti utvrđeni u tim odredbama. Time se ne dovodi u pitanje primjenjivost ili provedba drugog prava Unije u području okoliša.

(43)

Inovativna visokotehnološka poduzeća sve su izloženija praksama čiji je cilj neovlašteno prisvajanje povjerljivih informacija, poslovnih tajni i zaštićenih podataka, kao što su krađa intelektualnog vlasništva, neovlašteno umnožavanje, prisilni prijenosi tehnologije, gospodarska špijunaža ili kršenje zahtjeva povjerljivosti, iz same Unije te osobito iz područja izvan Unije. Nedavne promjene kao što su veća eksternalizacija, duži globalni lanci vrijednosti te povećana upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije doprinose povećanju rizika povezanih s tim praksama. Nezakonitim pribavljanjem, korištenjem ili otkrivanjem povjerljivih informacija, poslovnih tajni i zaštićenih podataka ugrožava se mogućnost ostvarivanja dobiti, kao prvi ponuđač, od napora povezanih s inovacijama. Kako bi se osigurala zaštita povjerljivih informacija, poslovnih tajni i zaštićenih podataka, ova bi se Uredba trebala provoditi na način kojim se u potpunosti poštuje okvir Unije i međunarodni okvir za zaštitu i provedbu podataka i intelektualnog vlasništva, uključujući Direktivu 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17), direktive 2004/48/EZ i (EU) 2016/943 te Direktivu (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća (18). Kako bi se dodatno suzbili ključni rizici u lancu opskrbe, države članice mogu iskoristiti mogućnost predviđenu Direktivom (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća (19) za provedbu koordiniranih procjena sigurnosnih rizika kritičnih lanaca opskrbe, kao što je učinjeno za 5G mreže u skladu s Preporukom Komisije (EU) 2019/534 (20), u cilju utvrđivanja relevantnih prijetnji i ranjivosti za pojedini sektor te utvrđivanja mjera, planova ublažavanja i najboljih praksi za borbu protiv ključnih ovisnosti, potencijalnih pojedinačnih točaka prekida, prijetnji, ranjivosti i drugih rizika povezanih s lancem opskrbe.

(44)

Zajedničke norme za zelene, održivo proizvedene, pouzdane i sigurne čipove donijele bi velike koristi za unutarnje tržište. Budući pametni uređaji, sustavi i platforme za povezivost morat će se oslanjati na napredne poluvodičke čipove i ispunjavati zelene zahtjeve i zahtjeve u pogledu pouzdanosti i kibernetičke sigurnosti, koji će uvelike ovisiti o značajkama temeljne tehnologije. U tu bi svrhu Unija trebala razviti referentne postupke certificiranja i zahtijevati od industrije da zajednički razvije takve postupke za specifične sektore i tehnologije s potencijalno velikim društvenim učinkom.

(45)

S obzirom na to, Komisija bi, uz savjetovanje s Europskim odborom za poluvodiče i uz odgovarajuće sudjelovanje dionika, trebala utvrditi sektore i proizvode koji se oslanjaju na poluvodičke tehnologije ili ih upotrebljavaju u velikoj mjeri i kojima su potrebni certificirani zeleni, pouzdani i sigurni čipovi. Utvrđivanjem takvih sektora i proizvoda moglo bi se potaknuti prihvaćanje europskih i međunarodnih normi za upravljanje rizicima.

(46)

S obzirom na složenost lanca opskrbe poluvodičima i rizik od budućih nestašica, ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti instrumente za koordinirani pristup strateškom mapiranju i praćenju poluvodičkog sektora i učinkovitom uklanjanju mogućih poremećaja na tržištu na razmjeran način.

(47)

Cilj strateškog mapiranja poluvodičkog sektora trebao bi biti analiza prednosti i nedostataka Unije u globalnim poluvodičkim sektorima koja bi poslužila kao temelj za mjere za osiguravanje sigurnosti opskrbe i otpornosti Unijina ekosustava poluvodiča. U tu bi svrhu strateškim mapiranjem trebalo utvrditi čimbenike kao što su ključni proizvodi i ključna infrastruktura na unutarnjem tržištu koji ovise o opskrbi poluvodičima, glavne korisničke industrije i njihove trenutačne i očekivane potrebe, ključni segmenti Unijina lanca opskrbe poluvodičima, tehnološke značajke, ovisnosti o tehnologiji i dobavljačima iz trećih zemalja te uska grla poluvodičkog sektora Unije, trenutačne i očekivane potrebe za vještinama i pristupom kvalificiranoj radnoj snazi te, prema potrebi, mogući učinak mjera iz paketa mjera za izvanredne situacije. Strateško mapiranje trebalo bi se temeljiti na javno i komercijalno dostupnim podacima te, prema potrebi, na podacima prikupljenima putem dobrovoljnih zahtjeva za informacije poduzećâ, uz savjetovanje s Europskim odborom za poluvodiče.

(48)

Radi predviđanja budućih poremećaja u različitim fazama lanca vrijednosti poluvodiča u Uniji i u trgovini unutar Unije te radi pripreme za njih, Komisija bi, uz pomoć Europskog odbora za poluvodiče i na temelju ishoda strateškog mapiranja, trebala utvrditi pokazatelje za rano upozoravanje i izraditi njihov popis. Takvi pokazatelji mogli bi uključivati netipična povećanja vremena isporuke, dostupnost sirovina, međuproizvoda i ljudskog kapitala potrebnih za proizvodnju poluvodiča ili odgovarajuće proizvodne opreme, predviđenu potražnju za poluvodičima na tržištu Unije i svjetskom tržištu, porast cijena koji premašuje uobičajenu fluktuaciju cijena, posljedice nesreća, napada, prirodnih katastrofa ili drugih ozbiljnih događaja, učinak trgovinskih politika, carine, ograničenja izvoza, trgovinskih prepreka i drugih mjera povezanih s trgovinom te posljedice zatvaranja poduzeća, njihova premještanja ili preuzimanja ključnih sudionika na tržištu. Aktivnosti praćenja koje provodi Komisija trebale bi biti usmjerene na te pokazatelje za rano upozoravanje.

(49)

Zbog složenosti, brzog razvoja i međusobne povezanosti lanaca vrijednosti poluvodiča, u kojima sudjeluju razni akteri, potreban je koordinirani pristup praćenju kako bi se povećala sposobnost ublažavanja rizika koji bi mogli negativno utjecati na opskrbu poluvodičima i kako bi se povećalo razumijevanje dinamike lanca vrijednosti poluvodiča. Komisija bi uz savjetovanje s Europskim odborom za poluvodiče trebala pratiti lanac vrijednosti poluvodiča s naglaskom na pokazatelje za rano upozoravanje i utvrđivanje najboljih praksi za ublažavanje rizika i veću transparentnost u lancu vrijednosti poluvodiča na način koji ne bi predstavljao prekomjerno administrativno opterećenje za poduzeća, posebno MSP-ove.

(50)

Kako bi se opterećenje za poduzeća koja odgovaraju na praćenje svelo na najmanju moguću mjeru i kako bi se osiguralo da se dobivene informacije mogu objediniti na smislen način, Komisija bi trebala osigurati standardizirana i sigurna sredstva za svako prikupljanje informacija. Tim bi se sredstvima trebalo osigurati da se sa svim prikupljenim informacijama postupa kao s povjerljivima, uz osiguravanje poslovne tajne i kibernetičke sigurnosti.

(51)

Relevantne nalaze, uključujući informacije koje su dostavili relevantni dionici i industrijska udruženja, trebalo bi dostaviti Europskom odboru za poluvodiče kako bi se omogućila redovita razmjena informacija te kako bi se te informacije uvrstile u pregled praćenja lanaca vrijednosti poluvodiča.

(52)

Kako bi se omogućile te aktivnosti praćenja, nadležna nacionalna tijela država članica trebala bi utvrditi popis kontakata svih relevantnih poduzeća koja posluju u lancu opskrbe poluvodičima i imaju poslovni nastan na njihovu državnom području. Tim popisom trebalo bi omogućiti identifikaciju odgovarajućih poduzeća koja su odgovorila na dobrovoljne zahtjeve za informacije. Taj popis ne bi morao biti iscrpan. S popisom bi trebalo postupati na način kojim se u potpunosti poštuju primjenjiva pravila o povjerljivosti.

(53)

Dostupnost odgovarajućih ljudskih, financijskih i tehničkih resursa omogućila bi učinkovitu provedbu zadaća na temelju ove Uredbe i doprinijela bi postizanju u njoj utvrđenih ciljeva. Stoga bi Komisija, ne dovodeći u pitanje proračunski postupak i svoju administrativnu autonomiju, trebala optimalno iskorištavati resurse kako bi osigurala da može djelotvorno obavljati svoje dužnosti i izvršavati svoje ovlasti na temelju ove Uredbe.

(54)

Pretpostavlja se da je niz poduzeća koja isporučuju usluge ili robu u području poluvodiča ključan za učinkovit lanac opskrbe poluvodičima u Unijinu ekosustavu poluvodiča zbog broja poduzeća u Uniji koja se oslanjaju na njihove proizvode, zbog svojeg udjela na tržištu Unije ili na svjetskom tržištu, zbog važnosti koju imaju za osiguravanje dostatne razine opskrbe ili zbog mogućeg učinka poremećaja u opskrbi njihovim proizvodima ili uslugama. Države članice, u suradnji s Komisijom, trebale bi utvrditi te ključne sudionike na tržištu na svojim državnim područjima.

(55)

U skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2019/452 pri utvrđivanju može li izravno strano ulaganje utjecati na sigurnost ili javni poredak države članice i Komisija mogu razmotriti njegove potencijalne učinke na kritične tehnologije i robu s dvojnom namjenom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 (21), uključujući poluvodiče.

(56)

Države članice bi kao dio praćenja trebale posebno razmotriti integritet aktivnosti koje provode ključni sudionici na tržištu. Država članica koja ustanovi da postoje problemi mogla bi na njih upozoriti Europski odbor za poluvodiče.

(57)

Kako bi se omogućilo predviđanje mogućih nestašica, nadležna nacionalna tijela trebala bi upozoriti Komisiju ako postanu svjesna rizika od ozbiljnog poremećaja u opskrbi poluvodičima ili imaju konkretne i pouzdane informacije o nastanku bilo kojeg drugog rizičnog faktora ili događaja. Kako bi se osigurao koordinirani pristup, Komisija bi trebala, ako sazna za rizik od ozbiljnog poremećaja u opskrbi poluvodičima ili ima konkretne i pouzdane informacije o nastanku bilo kojeg drugog rizičnog faktora ili događaja, na temelju upozorenja ili od međunarodnih partnera, sazvati izvanredni sastanak Europskog odbora za poluvodiče kako bi se raspravilo o ozbiljnosti poremećaja i eventualnom pokretanju postupka za proglašenje kriznog stanja te o tome može li biti primjereno, potrebno i razmjerno da države članice provedu koordiniranu zajedničku nabavu kao preventivnu mjeru te da započnu dijalog s dionicima u cilju utvrđivanja, pripreme i moguće koordinacije takvih preventivnih mjera. Europski odbor za poluvodiče i Komisija trebali bi u okviru tog dijaloga uzeti u obzir stajališta dionika u lancu vrijednosti poluvodiča. Komisija bi se trebala savjetovati i surađivati s relevantnim trećim zemljama s ciljem zajedničkog uklanjanja poremećaja u lancu opskrbe, u skladu s međunarodnim obvezama i ne dovodeći u pitanje postupovne zahtjeve.

(58)

Poluvodičko krizno stanje trebalo bi proglasiti ako postoje konkretni, ozbiljni i pouzdani dokazi o takvoj krizi. Do poluvodičke krize dolazi u slučaju ozbiljnih poremećaja u opskrbi poluvodičima ili ozbiljnih prepreka trgovini poluvodičima unutar Unije koji uzrokuju znatne nestašice poluvodiča, međuproizvoda ili sirovina ili prerađenih materijala, a takve znatne nestašice sprečavaju opskrbu, popravak i održavanje osnovnih proizvoda koje upotrebljavaju kritični sektori, primjerice medicinske i dijagnostičke opreme, u mjeri u kojoj bi to imalo ozbiljne štetne učinke na funkcioniranje kritičnih sektora zbog njihova utjecaja na društvo, gospodarstvo i sigurnost Unije.

(59)

Kako bi se osigurao brz i učinkovit odgovor na takvu poluvodičku krizu, Komisija bi, ako postane svjesna moguće poluvodičke krize, trebala procijeniti jesu li ispunjeni uvjeti za proglašenje kriznog stanja. Ako se tom procjenom dobiju konkretni, ozbiljni i pouzdani dokazi o poluvodičkoj krizi, Komisija bi trebala moći Vijeću podnijeti prijedlog za proglašenje kriznog stanja za unaprijed utvrđeno razdoblje od najviše 12 mjeseci, uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora za poluvodiče. Komisija bi trebala, uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora za poluvodiče, procijeniti potrebu za produljenjem ili ranijim prekidom kriznog stanja i, ako se potvrdi da takva potreba postoji, pokrenuti postupak za produljenje ili prekid.

(60)

Zbog osjetljive prirode proglašenja kriznog stanja i mogućih mjera koje se mogu poduzeti kao odgovor na to stanje, uključujući znatan učinak koji bi takve mjere mogle imati na privatna poduzeća u Uniji, Vijeću bi trebalo dodijeliti ovlast za donošenje provedbenog akta u pogledu proglašenja, produljenja i prekida kriznog stanja u poluvodičkoj krizi.

(61)

Tijekom kriznog stanja nužne su bliska suradnja između Komisije i država članica te koordinacija svih nacionalnih mjera poduzetih u pogledu lanca opskrbe poluvodičima kako bi se na poremećaje odgovorilo potrebnom koherentnošću, otpornošću i učinkovitošću. U tu bi svrhu Europski odbor za poluvodiče prema potrebi trebao održavati izvanredne sastanke. Sve poduzete mjere trebale bi biti strogo ograničene na razdoblje trajanja kriznog stanja.

(62)

Za brz, učinkovit i koordiniran odgovor Unije na poluvodičku krizu potrebno je Komisiji i državama članicama putem Europskog odbora za poluvodiče pružiti pravodobne i ažurirane informacije o razvoju operativne situacije te osigurati da je moguće poduzeti učinkovite mjere za osiguravanje opskrbe poluvodičima u pogođenim kritičnim sektorima. Pri proglašenju kriznog stanja trebalo bi utvrditi i provesti odgovarajuće, učinkovite i razmjerne mjere, ne dovodeći u pitanje moguću kontinuiranu međunarodnu suradnju s relevantnim partnerima koja ima za cilj ublažiti kriznu situaciju u razvoju. Komisija bi prema potrebi trebala zatražiti informacije od poduzeća u lancu opskrbe poluvodičima. Nadalje, Komisija bi trebala moći, ako je to potrebno i razmjerno, zahtijevati od integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom da prihvate narudžbu za proizvodnju proizvoda relevantnih u vrijeme krize i daju joj prednost te djelovati kao središnje tijelo za nabavu kad je za to ovlaste države članice. Komisija bi te mjere trebala ograničiti na određene kritične sektore. Europski odbor za poluvodiče također može procijeniti primjerene i djelotvorne mjere te pružati savjete o njima. Nadalje, Europski odbor za poluvodiče može pružati savjete o potrebi uvođenja zaštitnih mjera na temelju Uredbe (EU) 2015/479 Europskog parlamenta i Vijeća (22). Primjena svih hitnih mjera trebala bi biti razmjerna i ograničena na ono što je potrebno za prevladavanje poluvodičke krize u najboljem interesu Unije. Komisija bi trebala redovito obavješćivati Europski parlament i Vijeće o poduzetim mjerama i razlozima na kojima se one temelje. Komisija može nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče izdati dodatne smjernice o provedbi i primjeni hitnih mjera.

(63)

Za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta kritičan je niz sektora. Za potrebe ove Uredbe te bi kritične sektore trebalo navesti u prilogu ovoj Uredbi. Taj popis trebao bi biti ograničen na sektore i podsektore navedene u Prilogu Direktivi (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća (23), u verziji koja je na snazi 19. rujna 2023., uz dodavanje sektora obrane i sigurnosti na temelju njihove važne uloge u osiguravanju vitalnih društvenih funkcija. Određene mjere trebale bi se poduzimati samo radi osiguravanja opskrbe kritičnih sektora. Komisija može hitne mjere ograničiti na neke od tih sektora ili na njihove određene dijelove kad poluvodička kriza poremeti ili prijeti da će poremetiti njihovo funkcioniranje.

(64)

Za vrijeme kriznog stanja od poduzeća u lancu opskrbe poluvodičima s poslovnim nastanom u Uniji traži se dostava informacija radi omogućavanja precizne procjene poluvodičke krize ili kako bi se utvrdile i pripremile potencijalne mjere ublažavanja ili hitne mjere na razini Unije ili nacionalnoj razini. Takve informacije mogu se odnositi na proizvodnu sposobnost, proizvodni kapacitet te trenutačne glavne poremećaje i uska grla. Ti bi aspekti mogli uključivati uobičajenu i trenutačnu stvarnu zalihu proizvoda relevantnih u vrijeme krize u proizvodnim postrojenjima koja se nalaze u Uniji te u proizvodnim postrojenjima koja se nalaze u trećim zemljama u kojima ta poduzeća posluju, od kojih naručuju ili od kojih kupuju zalihe, uobičajeno i trenutačno stvarno prosječno vrijeme isporuke proizvoda koji se najviše proizvode, očekivani obujam proizvodnje u sljedeća tri mjeseca za svako proizvodno postrojenje u Uniji, ili razloge zbog kojih nije moguće ostvariti proizvodni kapacitet. Takve informacije trebale bi biti ograničene na ono što je potrebno za procjenu prirode poluvodičke krize ili mogućih mjera ublažavanja ili hitnih mjera na razini Unije ili nacionalnoj razini. Zahtjevi za informacije ne bi trebali podrazumijevati dostavu informacija čije je otkrivanje u suprotnosti s interesima nacionalne sigurnosti država članica. Konkretne informacije koje treba zatražiti mogu se odrediti na temelju prethodnog savjeta reprezentativnog broja relevantnih poduzeća putem dobrovoljnog savjetovanja, u suradnji s Europskim odborom za poluvodiče. Svaki zahtjev trebao bi biti razmjeran, a pri njegovu bi postavljanju trebalo uzeti u obzir legitimne ciljeve poduzeća te troškove i napor koje iziskuje stavljanje podataka na raspolaganje i utvrditi odgovarajuće rokove za dostavljanje traženih informacija. Poduzeća bi trebala biti obvezna odgovoriti na zahtjev i mogu podlijegati sankcijama ako to ne učine ili ako dostave netočne informacije. Sve dobivene informacije trebale bi se koristiti samo za potrebe ove Uredbe i na njih bi se trebala primjenjivati pravila o povjerljivosti. Kako bi se osigurala potpuna uključenost države članice u kojoj poduzeće ima svoj proizvodni pogon, Komisija bi trebala bez odgode proslijediti primjerak zahtjeva za informacije nadležnom nacionalnom tijelu i, na njegov zahtjev, s tim nadležnim nacionalnim tijelom putem sigurnih sredstava podijeliti dobivene informacije. Ako poduzeće primi zahtjev za informacije o svojim aktivnostima u području poluvodiča od treće zemlje, o tome bi trebalo obavijestiti Komisiju kako bi ona mogla ocijeniti je li opravdano da i Komisija dostavi zahtjev za informacije.

(65)

Samo u krajnjoj nuždi kako bi se osiguralo da kritični sektori mogu nastaviti s radom u vrijeme krize i samo kad je to potrebno i razmjerno za tu svrhu, Komisija bi mogla obvezati integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom da prihvate narudžbe proizvoda relevantnih u vrijeme krize i daju im prednost. Potencijalni korisnici prioritetnih narudžbi trebali bi biti subjekti iz kritičnih sektora ili poduzeća koja opskrbljuju kritične sektore čije su aktivnosti poremećene ili kojima prijeti poremećaj zbog nestašice. Kako bi se osiguralo da se prioritetne narudžbe upotrebljavaju samo onda kada je to potrebno, one bi trebale biti ograničene na korisnike koji, iako su proveli mjere za ublažavanje rizika, nisu mogli izbjeći, primjerice svojom praksom nabave, ni ublažiti učinak nestašice drugim sredstvima, na primjer trošenjem postojećih zaliha. Ta se obveza može proširiti na postrojenja za proizvodnju poluvodiča koja su prihvatila takvu mogućnost u kontekstu primanja javne potpore ako je cilj takve javne potpore poticanje sposobnosti za povećanje proizvodnih kapaciteta. Odluku o prioritetnoj narudžbi trebalo bi donijeti u skladu sa svim primjenjivim pravnim obvezama Unije, uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja. Obveza u pogledu ispunjavanja prioritetnih narudžbi trebala bi imati prednost pred bilo kojom obvezom izvršenja na temelju privatnog ili javnog prava, a njome bi se trebali uzeti u obzir legitimni ciljevi poduzeća te troškovi i napor koje iziskuje bilo kakva promjena u redoslijedu proizvodnje. Svaka bi prioritetna narudžba trebala biti po poštenoj i razumnoj cijeni. Izračun takve cijene može se temeljiti na prosječnim tržišnim cijenama tijekom posljednjih godina, uz navođenje razloga za svako povećanje, na primjer uzimanjem u obzir inflacije ili povećanja troškova energije. Poduzećima koja ne ispune obvezu u pogledu prioritetnih narudžbi mogu se izreći sankcije.

(66)

Za postrojenja koja izvršavaju prioritetnu narudžbu može biti korisno da Komisija, uz pomoć Europskog odbora za poluvodiče, i države članice razmjenjuju najbolje prakse, među ostalim najbolje administrativne prakse, u vezi s izvršenjem tih narudžbi.

(67)

Dotično poduzeće trebalo bi biti obvezno prihvatiti prioritetnu narudžbu i dati joj prednost. Kako bi se osiguralo da su prioritetne narudžbe usklađene s kapacitetima i proizvodnim portfeljem postrojenja, Komisija bi dotičnom postrojenju trebala pružiti priliku da se očituje u vezi s izvedivošću i pojedinostima prioritetne narudžbe. Komisija ne bi smjela izdati prioritetnu narudžbu ako postrojenje ne može ispuniti narudžbu čak ni kao prioritetnu, bilo zbog nedovoljne proizvodne sposobnosti ili nedovoljnog proizvodnog kapaciteta ili iz tehničkih razloga, ili ako postrojenje ne isporučuje proizvod ili ne pruža uslugu ili zato što bi to predstavljalo nerazumno ekonomsko opterećenje i prouzročilo bi posebne poteškoće za poduzeće, uključujući znatne rizike povezane s kontinuitetom poslovanja.

(68)

Kako bi se osigurao transparentan i jasan okvir za provedbu prioritetnih narudžbi, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenog akta kojim se utvrđuju praktični i operativni aranžmani. Taj provedbeni akt trebao bi sadržavati zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se prioritetne narudžbe provode u skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti, kao što su mehanizam kojim se uzimaju u obzir postojeće narudžbe i mehanizam kojim se osigurava da količine iz prioritetnih narudžbi ne prelaze ono što je potrebno.

(69)

U iznimnim okolnostima, ako poduzeće koje posluje u lancu opskrbe poluvodičima u Uniji zaprimi zahtjev za prioritetnu narudžbu od treće zemlje, trebalo bi o takvom zahtjevu obavijestiti Komisiju kako bi se na temelju te informacije moglo procijeniti bi li, ako postoji znatan učinak na sigurnost opskrbe kritičnih sektora i ako su u danom slučaju ispunjeni drugi zahtjevi nužnosti, proporcionalnosti i zakonitosti, i Komisija trebala nametnuti obvezu u pogledu prioritetne narudžbe.

(70)

S obzirom na važnost osiguravanja sigurnosti opskrbe kritičnih sektora koji obavljaju vitalne društvene funkcije, poštovanje obveze u pogledu ispunjavanja prioritetnih narudžbi ne bi trebalo podrazumijevati odgovornost za štetu prema trećim stranama zbog bilo kakvog kršenja ugovornih obveza koje može proizići iz potrebnih privremenih promjena operativnih procesa dotičnog proizvođača, u onoj mjeri u kojoj je kršenje ugovornih obveza bilo potrebno radi poštovanja obveze davanja prednosti prioritetnim narudžbama. Poduzeća koja su potencijalno obuhvaćena područjem primjene prioritetnih narudžbi trebala bi navesti tu mogućnost u uvjetima svojih poslovnih ugovora. Ne dovodeći u pitanje primjenjivost drugih odredaba, to izuzeće od odgovornosti ne utječe na odgovornost za neispravne proizvode predviđenu Direktivom Vijeća 85/374/EEZ (24).

(71)

Obvezom davanja prednosti proizvodnji određenih proizvoda poštuje se bit slobode poduzetništva i ugovorne slobode utvrđene u članku 16. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i prava na vlasništvo utvrđenog u članku 17. Povelje te se njome nerazmjerno ne utječe na te slobode i to pravo. U skladu s člankom 52. stavkom 1. Povelje svako ograničenje tih prava u ovoj Uredbi mora biti predviđeno zakonom, mora poštovati bit tih prava i sloboda te mora biti usklađeno s načelom proporcionalnosti.

(72)

Nakon proglašenja kriznog stanja dvije ili više država članica mogle bi Komisiju ovlastiti da objedini potražnju i djeluje u njihovo ime za javnu nabavu u javnom interesu, u skladu s postojećim pravilima i postupcima u Uniji i oslanjajući se pritom na njezinu kupovnu moć. Zajednička nabava trebala bi se provoditi samo za rješavanje poremećaja u lancu opskrbe poluvodičima tijekom krize. Komisiju bi se mandatom moglo ovlastiti da za određene kritične sektore sklapa sporazume o kupnji proizvoda relevantnih u vrijeme krize. Komisija bi uz savjetovanje s Europskim odborom za poluvodiče trebala procijeniti korisnost, nužnost i proporcionalnost za svaki zahtjev. Ako ne namjerava postupiti u skladu sa zahtjevom, o tome bi trebala obavijestiti dotične države članice i Europski odbor za poluvodiče te navesti svoje razloge. Pojedinosti o postupku trebalo bi utvrditi u sporazumu između Komisije i država članica sudionica, uključujući obrazloženje za korištenje mehanizmom zajedničke nabave i obveze koje treba preuzeti. Takav sporazum može uključivati broj ugovora koje treba sklopiti i uvjete zajedničke nabave, kao što su cijene, rokovi isporuke, količine i klauzule o sudjelovanju ili izuzimanju. Zajednička nabava može dovesti do potpisivanja jednog ugovora kojim se pokrivaju potrebe svih država članica ili nekoliko ugovora kojima se pokrivaju potrebe jedne ili više država članica. Nadalje, države članice sudionice trebale bi imati pravo imenovati predstavnike koji će pružati smjernice i savjete u postupcima nabave i pregovorima o sporazumima o kupnji. Uvođenje, upotreba ili preprodaja kupljenih proizvoda trebali bi ostati u nadležnosti država članica sudionica.

(73)

Za vrijeme krize zbog nestašice poluvodiča moglo bi se pokazati potrebnim da Unija razmotri zaštitne mjere. Europski odbor za poluvodiče trebao bi moći izraziti svoja stajališta koja bi mogla doprinijeti Komisijinoj procjeni predstavlja li stanje na tržištu znatan nedostatak osnovnih proizvoda u skladu s Uredbom (EU) 2015/479.

(74)

Institucionalni okvir za stručne skupine, uključujući pravila o transparentnosti za subjekt i njegove podskupine, trebao bi se primjenjivati na Europski odbor za poluvodiče, ne dovodeći u pitanje ovu Uredbu. Europski odbor za poluvodiče trebao bi Komisiji pružati savjete i pomagati joj u vezi s određenim pitanjima. Ta bi pitanja trebala obuhvaćati savjetovanje odbora javnih tijela Zajedničkog poduzeća za čipove o Inicijativi, razmjenu informacija o radu integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom, razmatranje i pripremu utvrđivanja specifičnih sektora i tehnologija s potencijalno visokim društvenim učinkom i važnosti za sigurnost za koje je potrebno certificiranje pouzdanih proizvoda te rad u području koordiniranog praćenja i odgovora na krizu. Nadalje, Europski odbor za poluvodiče trebao bi osigurati dosljednu primjenu ove Uredbe te olakšati suradnju među državama članicama i razmjenu informacija o pitanjima povezanima s ovom Uredbom. Europski odbor za poluvodiče također bi trebao razmjenjivati mišljenja s Komisijom o najboljim načinima za osiguravanje djelotvorne zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva, povjerljivih informacija i poslovnih tajni uz odgovarajuće sudjelovanje dionika u vezi sa poluvodičkim sektorom. Europski odbor za poluvodiče trebao bi podupirati Komisiju u međunarodnoj suradnji u skladu s međunarodnim obvezama. Trebao bi služiti kao forum za raspravu, među ostalim o tome kako poboljšati suradnju duž globalnog lanca vrijednosti poluvodiča, ne dovodeći u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća u skladu s Ugovorima. U tu bi svrhu Europski odbor za poluvodiče trebao uzeti u obzir stajališta Industrijskog saveza za procesore i poluvodičke tehnologije te drugih dionika. Nadalje, Europski odbor za poluvodiče trebao bi koordinirati, surađivati i razmjenjivati informacije s drugim strukturama Unije za odgovor na krizu i pripravnost na krize kako bi Unija imala koherentan i koordiniran pristup kad je riječ o odgovoru i mjerama pripravnosti u slučaju poluvodičkih kriza.

(75)

Europskim odborom za poluvodiče trebao bi predsjedati predstavnik Komisije. Svaka država članica trebala bi u Europski odbor za poluvodiče imenovati barem jednog predstavnika na visokoj razini. Također bi mogla imenovati različite predstavnike u vezi s različitim zadaćama Europskog odbora za poluvodiče, primjerice ovisno o tome o kojem se dijelu ove Uredbe raspravlja na sastancima Europskog odbora za poluvodiče. Kako bi dobio važne savjete o aktivnostima Europskog odbora za poluvodiče i omogućio odgovarajuće sudjelovanje dionika, predsjednik bi trebao moći osnivati podskupine i trebao bi imati pravo organizirati rad tako da poziva stručnjake i promatrače da sudjeluju na sastancima na ad hoc osnovi ili pozivati dionike, osobito organizacije koje zastupaju interese poluvodičke industrije Unije, kao što je Industrijski savez za procesore i poluvodičke tehnologije, da sudjeluju u podskupinama kao promatrači.

(76)

Europski odbor za poluvodiče trebao bi održavati zasebne sastanke za zadaće u vezi s Inicijativom te za zadaće u vezi sa sigurnošću opskrbe i otpornošću i u vezi s praćenjem i odgovorom na krizu. Države članice trebale bi nastojati osigurati djelotvornu i učinkovitu suradnju u Europskom odboru za poluvodiče. Predsjednik bi trebao moći olakšati interakcije Europskog odbora za poluvodiče i drugih tijela, ureda, agencija te stručnih i savjetodavnih skupina Unije. S obzirom na važnost opskrbe poluvodičima za druge sektore i potrebu za koordinacijom koja proizlazi iz toga, predsjednik bi trebao osigurati sudjelovanje drugih institucija i tijela Unije kao promatrača na sastancima Europskog odbora za poluvodiče ako je to relevantno i primjereno u vezi s mehanizmom za praćenje i odgovor na krizu uspostavljenim ovom Uredbom. Kako bi nastavio i iskoristio rad nakon provedbe Preporuke Komisije (EU) 2022/210 (25), Europski odbor za poluvodiče trebao bi obavljati zadaće europske stručne skupine za poluvodiče. Nakon što Europski odbor za poluvodiče započne s radom ta bi stručna skupina trebala prestati postojati.

(77)

Države članice imaju ključnu ulogu u primjeni i provedbi ove Uredbe. U tom bi pogledu svaka država članica trebala odrediti jedno ili više nadležnih nacionalnih tijela odgovornih za djelotvornu provedbu ove Uredbe te osigurati da ta tijela imaju odgovarajuće ovlasti i da raspolažu odgovarajućim resursima. Države članice mogle bi odrediti postojeće tijelo ili postojeća tijela. Kako bi se povećala organizacijska učinkovitost u državama članicama i uspostavila službena kontaktna točka za kontakt s javnošću i drugim dionicima na razini Unije i država članica, uključujući Komisiju i Europski odbor za poluvodiče, svaka država članica trebala bi odrediti, unutar jednog od tijela koje je odredila kao nadležno tijelo na temelju ove Uredbe, jednu nacionalnu jedinstvenu kontaktnu točku odgovornu za koordinaciju pitanja povezanih s ovom Uredbom i prekograničnu suradnju s nadležnim tijelima drugih država članica.

(78)

Kako bi se osigurala pouzdana i konstruktivna suradnja nadležnih tijela na razini Unije i na nacionalnoj razini, sve strane uključene u primjenu ove Uredbe trebale bi poštovati povjerljivost informacija i podataka prikupljenih pri obavljanju svojih zadaća kako bi posebno štitile prava intelektualnog vlasništva, osjetljive poslovne informacije i poslovne tajne. Sve informacije dobivene u okviru zahtjeva za priznanje statusa integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom, u kontekstu zahtjevâ za informacije ili obveza obavješćivanja u skladu s ovom Uredbom trebale bi se upotrebljavati samo za potrebe ove Uredbe i trebale bi biti obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a, kao i internim pravilima Komisije o sigurnom postupanju s podacima, posebno Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (26). Komisija i nadležna nacionalna tijela, njihovi dužnosnici, službenici i druge osobe koje rade pod nadzorom tih tijela te dužnosnici i službenici drugih tijela država članica trebali bi osigurati povjerljivost informacija prikupljenih pri obavljanju svojih zadaća i aktivnosti. To bi se trebalo primjenjivati i na Europski odbor za poluvodiče i Odbor za poluvodiče osnovane ovom Uredbom. Prema potrebi, Komisija bi trebala moći donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju praktični aranžmani za postupanje s povjerljivim informacijama u kontekstu prikupljanja informacija.

(79)

Ispunjavanje obveza nametnutih ovom Uredbom trebalo bi biti izvršivo s pomoću novčanih kazni i periodičnih penala. U tu bi svrhu trebalo utvrditi odgovarajuće razine novčanih kazni za nepoštovanje zahtjeva za informacije i obveza obavješćivanja u skladu s ovom Uredbom, uzimajući u obzir različite razine težine neusklađenosti između obiju obveza i uz različite gornje granice za MSP-ove. Nadalje, trebalo bi utvrditi periodične penale za nepoštovanje obveze prihvaćanja i ispunjavanja prioritetnih narudžbi, koji bi trebali biti razmjerni i odražavati razine cijena na tržištu tijekom posljednjih 90 dana, uz različite gornje granice za MSP-ove. Rokovi zastare trebali bi se primjenjivati na izricanje novčanih kazni i periodičnih penala, kao i na izvršenje sankcija. Osim toga, Komisija bi dotičnom poduzeću ili predstavničkim organizacijama poduzećâ trebala dati pravo na očitovanje.

(80)

Kako bi se uzele u obzir tehnološke promjene i kretanja na tržištu, kako bi se osigurala djelotvorna provedba i evaluacija Inicijative te kako bi se utvrdila detaljna pravila za oznaku centara izvrsnosti za projektiranje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi izmjene ove Uredbe u pogledu djelovanja koja se podupiru u okviru Inicijative na način koji je u skladu s njezinim ciljevima i u pogledu mjerljivih pokazatelja za praćenje provedbe Inicijative i za izvješćivanje o njezinu napretku prema ostvarivanju njezinih ciljeva, te radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem postupka za podnošenje zahtjeva i utvrđivanjem zahtjevâ i uvjetâ za dodjelu, praćenje i oduzimanje oznake centara izvrsnosti za projektiranje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (27). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(81)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu odabira ECIC-â kako bi se postigli ciljevi Inicijative, u pogledu utvrđivanja praktičnih i operativnih aranžmana za funkcioniranje prioritetnih narudžbi te u pogledu utvrđivanja praktičnih aranžmana za postupanje s povjerljivim informacijama. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (28).

(82)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest uspostavu okvira za jačanje ekosustava poluvodiča na razini Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(83)

Kako bi se omogućio što raniji početak provedbe ove Uredbe, radi postizanja njezinih ciljeva, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu,